VRBAS Media

Autor: INFO

  • Iran crta mete na Balkanu

    Iran crta mete na Balkanu

    Bugarski parlament izglasao je odluku kojom se odobrava raspoređivanje američkih vojnih aviona za dopunu goriva u vazduhu na teritoriji te zemlje, u trenutku kada rastu napetosti na Bliskom istoku i dok Vašington prijeti novom eskalacijom vojnih udara na Iran.

    Bugarski parlament izglasao je odluku kojom se odobrava raspoređivanje američkih vojnih aviona za dopunu goriva u vazduhu na teritoriji te zemlje, u trenutku kada rastu napetosti na Bliskom istoku i dok Vašington prijeti novom eskalacijom vojnih udara na Iran.

    Zahtjev Vašingtona, koji je podnesen u petak, parlament u Sofiji usvojio je sa 136 glasova za, 13 protiv i dva uzdržana.

    Američka vojska će sa Balkana napadati Iran

    Na osnovu ove odluke, Bugarska će odobriti raspoređivanje do osam aviona-tankera KC-135 i do 250 pripadnika američkih oružanih snaga, koji će biti zaduženi za podršku logističkim operacijama.

    Američke letjelice biće stacionirane u vazduhoplovnoj bazi Bezmer, na jugoistoku zemlje, od 24. jula do 1. oktobra 2026. godine.

    Prisustvo vojnih letjelica na glavnom izraelskom aerodromu znatno je ograničavalo broj komercijalnih letova, pa SAD slanjem dijela snaga u Bugarsku preusmjeravaju logističke operacije usred eskalacije sukoba sa Teheranom.

    Vijest o mogućem premještanju američkih snaga u Bugarsku izazvala je brzu i oštru reakciju Teherana. Iranske vlasti upozorile su Sofiju da bi svako pomaganje američkim vojnim operacijama učinilo Bugarsku saučesnikom agresora i kriminalaca.

    S druge strane, bugarski premijer Rumen Radev odbacio je optužbe i naglasio da teritorija njegove zemlje neće biti korištena za direktne napade.

    „Ovi avioni za dopunu goriva koristiće se isključivo za logističke misije i dopunjavanje goriva u letu izvan bugarskog vazdušnog prostora. Bugarska neće biti korištena kao baza za napade na Iran“, poručio je Radev.

  • Helijum postaje nova strateška sirovina: Peking povukao potez koji potresa tržište

    Helijum postaje nova strateška sirovina: Peking povukao potez koji potresa tržište

    Kina je obustavila izvoz helijuma, industrijskog gasa od ključnog značaja za proizvodnju poluprovodnika, rad medicinske opreme poput magnetne rezonance, ali i brojne druge visokotehnološke industrije.

    Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada je globalno tržište helijuma već pod velikim pritiskom zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobima na Bliskom istoku, gdje se nalazi dio značajnih svjetskih proizvođača ovog gasa, piše „Fajnenšel tajms“.

    Iako Kina sama nije među najvećim proizvođačima helijuma, posljednjih godina imala je važnu ulogu u njegovoj distribuciji prema evropskom tržištu. Analitičari navode da su određene količine ruskog helijuma, zbog sankcija i ograničenja trgovine, upravo preko kineskih trgovačkih kanala dolazile do evropskih kupaca.

    Rusija je ranije proizvodila oko deset odsto svjetskih količina helijuma, dok je Katar prije izbijanja sukoba sa Iranom obezbjeđivao približno trećinu globalne proizvodnje. Profesor Seokjoon Kwon sa Univerziteta Sungkyunkwan u Seulu smatra da kineska odluka predstavlja pripremu za moguću novu nestašicu.

    Evropska unija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza helijuma, zbog čega je ovaj gas zvanično označen kao kritična sirovina. Njegova upotreba je od posebnog značaja za medicinu, proizvodnju čipova, naučna istraživanja i naprednu industriju.

    Najvažniji evropski dobavljači trenutno su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir, ali je posljednjih godina značajno porastao i uvoz iz Kine. Prema podacima konsultantskih kuća, količina helijuma koju je EU uvezla iz Kine povećala se sa 28,6 tona u 2022. godini na čak 1.630 tona godinu kasnije. Analitičari smatraju da je riječ uglavnom o ruskom helijumu koji je do evropskog tržišta dolazio preko posrednika, nakon što je EU 2024. godine zabranila direktan uvoz iz Rusije.

    Tržište helijuma dodatno je komplikovano zbog činjenice da se ovim gasom ne trguje na javnim berzama kao što je slučaj sa naftom ili drugim sirovinama. Prema procjenama kompanije AKAP Energy, Kina je između marta i maja 2026. godine izvozila oko 16 odsto helijuma koji je prethodno uvezen iz Rusije.

    Istovremeno, cijene helijuma za trenutnu isporuku gotovo su se udvostručile od početka sukoba na Bliskom istoku, dok rast bilježe i dugoročni ugovori.

    Dodatni problem predstavljalo je privremeno obustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta, među kojima je i kompleks Ras Laffan kompanije QatarEnergy, jednog od najvećih svjetskih postrojenja za tečni prirodni gas. Helijum se, naime, ne izvlači direktno iz zemlje, već nastaje kao nusproizvod tokom prerade i ukapljivanja prirodnog gasa.

    Iako Katar i Rusija imaju značajan udio u svjetskoj proizvodnji, Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći proizvođač helijuma. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, SAD su 2025. godine proizvele oko 81 milion kubnih metara helijuma, Katar 63 miliona, Rusija 18 miliona, dok je Alžir proizveo oko 11 miliona kubnih metara.

    Vrijednost evropskog tržišta helijuma procjenjuje se na više od 800 miliona dolara, uz očekivani godišnji rast između pet i osam odsto. U Hrvatskoj se helijum uvozi u tečnom ili gasovitom obliku preko međunarodnih dobavljača specijalnih gasova, a na tržištu ga distribuiraju kompanije poput SOL Croatia i Messer Croatia Plin.

    Posljedice poremećaja u snabdijevanju već osjećaju brojni sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor kompanije Pulsar Helium, izjavio je da se situacija posljednjih mjeseci dodatno pogoršala, navodeći da su dobili veliki broj upita kupaca iz javnog i privatnog sektora, uključujući kompanije iz SAD i Japana.

    Nedostatak helijuma pogodio je i vazduhoplovnu industriju i sektor zavarivanja. U avio-industriji ovaj gas koristi se za održavanje pritiska u rezervoarima za gorivo, čišćenje kriogenih sistema i otkrivanje mikroskopskih oštećenja na letjelicama. U zavarivanju služi kao zaštitni gas koji omogućava kvalitetnije spojeve i sprečava kontaminaciju metala tokom procesa obrade.

    Kako su globalne rezerve helijuma već bile ograničene prije novih geopolitičkih poremećaja, stručnjaci upozoravaju da nije sigurno da će smanjenje proizvodnje iz Katara moći biti brzo nadoknađeno.

    „Naredne sedmice pokazaće da li je diversifikacija izvora snabdijevanja bila dovoljno brza kako bi se izbjegle posljedice prekida katarskih isporuka“, rekao je Nik Loson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.

    Upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, direktorka za međunarodnu politiku i strategiju u udruženju techUK, navela je da kompanije već pokušavaju pronaći alternativne izvore, ali da bi dugotrajnija ograničenja mogla imati ozbiljne posljedice po globalne lance snabdijevanja tehnologijom.

    Posebno zabrinuti su proizvođači poluprovodnika. Predsjednik industrijskog udruženja SEMI Ajit Manocha upozorio je da kompanije već osjećaju rast cijena, ograničenja u količinama i komplikovaniju nabavku.

    Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači čipova lakše podnijeti rast troškova nego sektori poput zdravstva, gdje su mogućnosti prilagođavanja mnogo manje. Zbog toga se očekuje da će dostupne količine helijuma prvenstveno biti usmjerene prema tehnološkom i medicinskom sektoru, dok bi najveće posljedice mogle osjetiti industrije potrošačke elektronike.

    Sjedinjene Američke Države trenutno su u povoljnijoj poziciji jer imaju značajnu domaću proizvodnju. Kompanija Premier Inc., koja za potrebe američkih bolnica nabavlja helijum, saopštila je da zdravstveni sektor i dalje ima prioritet i da bolnice zasad ne prijavljuju probleme koji bi ugrozili rad uređaja za magnetnu rezonancu ili drugih medicinskih sistema koji koriste ovaj gas.

  • Vučić ugostio Babiša: Večera u Beogradu uz razgovor o jačanju saradnje Srbije i Češke

    Vučić ugostio Babiša: Večera u Beogradu uz razgovor o jačanju saradnje Srbije i Češke

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić priredio je večeru u čast predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, tokom njegove posjete Srbiji.

    Vučić je istakao da mu je zadovoljstvo što je prve večeri Babiševe posjete imao priliku da u prijatnoj atmosferi razgovara o odnosima dvije zemlje i mogućnostima za njihovo dalje unapređenje.

    „Drago mi je što sam sa Andrejem Babišem, prve večeri njegove posjete Srbiji, imao priliku da u prijatnom razgovoru razmijenim mišljenja o odnosima naših zemalja i mogućnostima za njihovo dalje unapređenje.

    Srbija i Češka njeguju tradicionalno dobre odnose, zasnovane na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da će sutrašnji zvanični razgovori dodatno osnažiti našu saradnju i otvoriti nove mogućnosti za zajednički rad u oblastima od obostranog interesa“, napisao je Vučić na Instagramu.

    Predsjednik Srbije naveo je i da je gost dočekan uz domaćinsku atmosferu i tradicionalnu trpezu.

    „Kažu da se gost najbolje dočeka domaćinskom trpezom i onim što domaćin od srca iznese na sto. Večeras je to bila pečena ćuretina, a još važniji od samog menija bili su otvoren razgovor, dobro raspoloženje i želja da nastavimo da gradimo još bližu saradnju Srbije i Češke“, poručio je Vučić.

    Kako je ranije saopšteno iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Republike, Vučić i Babiš će sutra najprije održati sastanak „jedan na jedan“, nakon čega slijedi plenarni sastanak delegacija Srbije i Češke Republike, koje će predvoditi predsjednik Srbije i premijer Češke.

    Tokom zvaničnih razgovora očekuje se razmatranje tema od značaja za bilateralne odnose, ekonomsku saradnju i dalje unapređenje veza dvije zemlje.

  • Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Dok Vlada Republike Srpske najavljuje povećanje plata i penzija kao dokaz poboljšanja životnog standarda, dio ekonomske javnosti upozorava da se budžetska stabilnost i dalje održava prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima i prihodima od indirektnih poreza. Prema njihovim ocjenama, izostaju mjere koje bi dugoročno ojačale privredu i obezbijedile održive javne finansije.

    Ekonomisti smatraju da se umjesto sistemskih reformi nastavlja praksa oslanjanja na kreditna sredstva, dok se istovremeno izbjegavaju promjene poreske politike koje bi, kako tvrde, mogle povećati budžetske prihode kroz oporezivanje dividendi i ekstraprofita.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ocjenjuje da izvršna vlast nije preduzela potrebne korake kako bi stvorila uslove za snažniji razvoj privrede, što bi dugoročno omogućilo stabilnije finansiranje budžeta.

    – Ne vidim mjere koje bi doprinijele jačanju privrede. Prije nego što se očekuje uredna otplata dugova i veći budžetski prihodi, potrebno je stvoriti uslove da privreda može da raste. Umjesto toga, rješenje se pronalazi u novim zaduženjima, uz logiku da će dugove neko vraćati u budućnosti – rekla je Cenićeva.

    Dodaje da je prethodni period mogao biti iskorišten za sprovođenje reformi koje bi danas davale rezultate.

    – Sada ulazimo u izborni ciklus, nakon kojeg slijedi formiranje nove vlasti. Ponovo ćemo slušati obećanja o reformama i prvih sto dana rada, ali ne vidim da je do sada urađeno nešto što bi obezbijedilo veće prihode i smanjilo potrebu za stalnim zaduživanjem – smatra ona.

    Govoreći o položaju pojedinih privrednika, Cenićeva tvrdi da postoje dvostruki aršini.

    – Oni koji imaju političku podršku prolaze bez problema. Ko dobija velike tendere i ima podršku vlasti može mnogo više od ostalih. Takav sistem funkcioniše godinama – istakla je.

    Prema njenim riječima, tokom više od dvije decenije vlasti SNSD-a mijenjali su se privrednici koji su imali povlašten položaj.

    – Kada više nisu korisni ili dođu u sukob s vlastima, gube taj status i zamijene ih drugi. Istovremeno, javna preduzeća posluju veoma loše, što pokazuje da se javni interes potiskuje u drugi plan, dok prednost imaju partijski interesi – navodi Cenićeva.

    Ona smatra da je poreski sistem odavno zahtijevao ozbiljne izmjene, ali da političke volje za to nema.

    – Godinama se govori o progresivnom oporezivanju, ali se od toga odustaje uz obrazloženje da nije popularno. U međuvremenu, Republika Srpska, a sve više i Federacija BiH, najveći dio prihoda ostvaruju kroz indirektne poreze i nova zaduženja. Takav model nije održiv i zahtijeva temeljne promjene – poručila je.

    Jedna od reformi koju stručnjaci godinama predlažu jeste uvođenje poreza na dividendu, kao i povećanje poreza na dobit, što je praksa u većini zemalja regiona.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama koje nisu uredile ovu oblast, što, prema njegovim riječima, pogoduje pojedincima koji ostvaruju visoke profite bez odgovarajućeg poreskog opterećenja.

    – Objašnjenja da bi različite poreske stope između entiteta dovele do odlaska investitora služe uglavnom kao izgovor da se ništa ne mijenja. Suštinski problem je što se štite oni koji ostvaruju najveću zaradu. Imamo primjere direktora kompanija sa milionskim profitom koji su prijavljeni na minimalne plate, dok novac izvlače kroz dividende na koje se ne plaća porez. Uvođenjem poreza na dividendu budžet bi dobio dodatne prihode, a otvorio bi se prostor za rasterećenje rada – rekao je Gavran.

    On upozorava da slabljenje privredne aktivnosti dodatno umanjuje mogućnosti punjenja budžeta.

    – Veći prihodi mogli bi se ostvariti kroz drugačiju poresku politiku, čime bi se smanjila potreba za novim kreditima. Ključno pitanje nije samo koliko se država zadužuje, već i na šta se taj novac troši. Ne vidi se da zaduženja donose bolji životni standard ili povoljnije uslove poslovanja. Novac završava u budžetu, dok su nova zaduženja sve skuplja zbog rasta kamata i nepovoljnijih uslova finansiranja – upozorio je Gavran.

    Dodaje da se sličan model posljednjih godina primjenjuje u oba entiteta, zbog čega su posljedice gotovo identične.

    – Dug raste, privreda slabi, a građani osjećaju pad životnog standarda. Izlaz iz takvog začaranog kruga postoji, ali samo ako postoji politička spremnost za promjene – ocjenjuje on.

    Kao jedan od najvažnijih koraka navodi reformu poreskog sistema.

    – Odluka o oporezivanju dobiti i dividende zavisi isključivo od vlasti. Isto važi i za mjere kojima bi se moglo uticati na rast cijena i troškove života. Međutim, čini se da sadašnji sistem odgovara vlastima jer više cijene automatski znače i veće prihode od PDV-a, dok građani snose najveći teret takve politike – zaključio je Gavran.

  • Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Početkom 2023. godine novoformirana vlast na nivou Bosne i Hercegovine evropske integracije postavila je među svoje ključne prioritete, najavljujući ubrzano ispunjavanje reformskih obaveza koje bi zemlju približile članstvu u Evropskoj uniji. Međutim, više od tri godine kasnije, očekivani napredak izostao je, a BiH je u međuvremenu izgubila korak čak i sa državama koje se suočavaju sa znatno težim okolnostima.

    Ukrajina, uprkos ratu, kao i Moldavija i Gruzija, ostvarile su vidljiviji napredak na evropskom putu, dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim nesuglasicama koje usporavaju sprovođenje reformi. Umjesto zajedničkog djelovanja na ispunjavanju zahtjeva iz Brisela, partneri u vlasti sve češće razmjenjuju međusobne optužbe i blokiraju procese koji bi trebalo da budu od zajedničkog interesa.

    Neefikasan rad Savjeta ministara BiH, česti zastoji u donošenju odluka, politička prepucavanja i izostanak dogovora oko ključnih reformi doveli su do toga da brojni analitičari aktuelni saziv ocjenjuju kao jedan od najmanje uspješnih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Posebno se ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dio obaveza iz Plana rasta Evropske unije, programa kojim su zemljama kandidatima na raspolaganje stavljena značajna finansijska sredstva u zamjenu za sprovođenje reformi. Zbog izostanka potrebnih koraka, BiH je ostala bez dijela novca koji joj je bio namijenjen iz evropskog fonda.

    Na račun rada predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto već duže vrijeme stižu kritike da njen mandat nije donio značajnije pomake ni u ekonomskom razvoju, ni u unapređenju međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

    Nezadovoljstvo radom pojedinih resora iskazuju i predstavnici privrede. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić nedavno je za Srpskainfo izjavio da Savjet ministara nije učinio gotovo ništa kako bi zaštitio domaću proizvodnju. Posebno je izdvojio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da ni poljoprivrednici iz Republike Srpske ni iz Federacije BiH nisu zadovoljni rezultatima tog resora.

    Kritike se odnose i na rad ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića. Njegovi politički protivnici smatraju da je više energije usmjerio na političke sukobe s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske nego na aktivnosti koje bi doprinijele ubrzanju evropskih integracija. Zamjeraju mu i vođenje spoljne politike bez dovoljnog usaglašavanja sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama.

    Istovremeno, dugotrajni nesporazumi između stranaka koje čine vlast na nivou BiH – SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Trojke – dodatno su usporili reformske procese. Kao jedna od posljedica navodi se i gubitak pristupa značajnom dijelu sredstava iz evropskog Fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana.

    Riječ je o programu vrijednom šest milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine, u okviru kojeg je Bosni i Hercegovini bilo namijenjeno oko milijardu evra, pod uslovom da ispuni predviđene reformske kriterijume.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da rezultati aktuelnog Savjeta ministara zaostaju za učincima prethodnih saziva.

    – Rad ovog saziva karakterišu slabi rezultati i nedostatak saglasnosti čak i oko osnovnih pitanja. Proces donošenja odluka je spor, a ostvareni učinci su skromniji nego ranije, bez obzira na pojedinačne procjene o sposobnosti članova Savjeta ministara – ocjenjuje Nešković.

    Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste to što se najvažnije odluke ne donose u institucijama, već na sastancima lidera političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

    – Lideri stranaka praktično odlučuju o svim važnim pitanjima, dok članovi Savjeta ministara uglavnom sprovode ono što je prethodno politički dogovoreno. Kada među partijskim liderima nema saglasnosti, institucije ostaju blokirane i Savjet ministara ne može normalno da funkcioniše – zaključuje Nešković.

  • Bukti jedan od najvećih požara u istoriji Španije

    Bukti jedan od najvećih požara u istoriji Španije

    Šumski požar koji gotovo sedam dana gori u španskoj provinciji Gvadalahara uništio je oko 32.000 hektara zemljišta, što ga čini jednim od najvećih u novijoj istoriji zemlje, saopštile su vlasti.

    Ekipe hitne pomoći izrazile su oprezan optimizam da bi požar sjeveroistočno od Madrida mogao da bude stavljen pod kontrolu u narednim danima uprkos jakom vjetru koji je prognoziran za sutra.

    Premijer Pedro Sančez i Emilijano Garsija-Pejdž, predsjednik regije Kastilja La Manča, sastali su se sa šefovima službi za vanredne situacije da bi razgovarali o požaru.

    Garsija-Pejdž je kasnije rekao novinarima da ima osnova za “oprezni optimizam” i da napredak u operaciji gašenja požara pruža nadu da bi situacija uskoro mogla da se stabilizuje.

    Stanovnicima pet ranije evakuisanih zajednica dozvoljeno je da se vrate kućama zbog poboljšane situacije, prenijela je agencija DPA.

    Evakuisane su ukupno 34 zajednice, a oko 1.200 ljudi prebačeno je na bezbjedno od kada je požar izbio prošlog četvrtka.

    Prvi rezultati istrage ukazuju da je požar vjerovatno izazvan poljoprivrednim radovima.

    Sadašnji požar postao je drugi najveći u Španiji od kada su vlasti počele da vode evidenciju 1968. godine.

  • Grčka zabranila električne trotinete mlađima od 17 godina

    Grčka zabranila električne trotinete mlađima od 17 godina

    Grčka je usvojila zakon o električnim trotinetima koji predviđa visoke kazne i starosnu granicu od 17 godina za njihovu upotrebu, u pokušaju da okonča haos na putevima i trotoarima nakon niza teških nesreća.

    Mlađima od 17 godina više nije dozvoljeno da koriste električne trotinete na javnim putevima.

    Za kršenje zabrane propisana je kazna od 150 evra. Kompanije koje budu iznajmljivale trotinete mlađima od 17 godina suočavaju se sa kaznama do 1.000 evra.

    Prema novom zakonu, pravila su znatno pooštrena i za odrasle. Električni trotineti zabranjeni su na putevima sa ograničenjem brzine od 50 kilometara na čas ili više.

    Vozači koji budu prekršili ovaj propis dobiće kaznu od 350 evra.

    Uvodi se i novi uslov obaveznog osiguranja od odgovornosti prema trećim licima, a vožnja bez osiguranja podrazumijeva kaznu od 250 evra.

    Više se neće tolerisati ni nemarno parkiranje trotineta. Oni koji blokiraju trotoare ili pješačke prelaze mogu biti uklonjeni, uz novčanu kaznu od 40 do 80 evra.

    Vozači koji su u vožnji bez kacige, koriste mobilni telefon ili nose slušalice suočavaju se sa kaznom od 40 do 150 evra.

  • Njemačka otvorila vrata ruskom nuklearnom gigantu

    Njemačka otvorila vrata ruskom nuklearnom gigantu

    Njemačke vlasti odobrile su kontroverzni projekat proizvodnje nuklearnog goriva u Lingenu, u saveznoj pokrajini Donja Saksonija, koji zajednički realizuju podružnica francuske kompanije Framatome i ruska državna nuklearna korporacija Rosatom.

    Projekat predviđa proizvodnju gorivnih elemenata za nuklearne reaktore sovjetskog dizajna (VVER), koji su i dalje u upotrebi u više zemalja istočne i centralne Evrope, dok je Rosatom i dalje izuzet iz pojedinih sankcija Evropske unije uvedenih Rusiji nakon sukoba s Ukrajinom 2022. godine.

    Strah od bezbjednosnih rizika

    Odluka je izazvala oštre reakcije dijela političara i ekoloških organizacija, koji upozoravaju da bi uključivanje Rosatoma moglo povećati rizik od ruskog uticaja, špijunaže i sabotaže u osjetljivoj infrastrukturi.

    Ministar zaštite životne sredine Donje Saksonije Kristijan Majer izjavio je da politički ne podržava saradnju s Rusijom, ali da je dozvola izdata nakon opsežnih bezbjednosnih i pravnih provjera koje su sprovela nadležna savezna tijela.

    Njemačka je u međuvremenu ostala jedan od najvećih vojnih i finansijskih saveznika Ukrajine u Evropi, zbog čega je odluka o ovom projektu izazvala dodatne polemike u javnosti, navodi “SwedenHerald”.

  • Mir može postati novo oružje u sukobu

    Mir može postati novo oružje u sukobu

    U novoj analizi pod nazivom “Oslo on the Strait of Hormuz”, autor Junaid S. Ahmad upozorava da bi aktuelni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli prerasti u dugotrajan diplomatski proces koji neće zaustaviti sukob, već će ga samo preoblikovati.

     

    Kao primjer navodi Sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca iz 1993. godine, za koji tvrdi da nije donio trajni mir, već omogućio nastavak sukoba pod okriljem pregovora, dok su se istovremeno mijenjale činjenice na terenu.

    Tekst dolazi u trenutku kada su diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana nastavljeni uprkos novim vojnim akcijama i rastu tenzija oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.

    Poziv Teheranu na oprez

    Autor smatra da Iran ne bi trebalo da odustane od svojih pregovaračkih aduta bez jasnih i konkretnih ustupaka druge strane, upozoravajući da pregovori mogu poslužiti kao sredstvo za odlaganje, a ne za rješavanje sukoba.

    Ističe da države treba da pregovaraju kako bi smanjile rizik od rata, ali naglašava da diplomatija ne može biti vjerodostojna ukoliko se istovremeno nastavljaju vojni napadi i ekonomski pritisci.

    Dok međunarodna zajednica i dalje poziva na deeskalaciju i nastavak dijaloga, situacija na Bliskom istoku ostaje veoma nestabilna, uz stalne bojazni da bi svaki novi incident mogao dodatno ugroziti bezbjednost regiona i globalno tržište energenata, navodi “MiddleEastMonitor”.

  • SAD obavijestile Izrael da planiraju da intenziviraju vojne udare na Iran

    SAD obavijestile Izrael da planiraju da intenziviraju vojne udare na Iran

    Sjedinjene Američke Države su obavijestile Izrael da u narednim danima planiraju da pojačaju vojne udare na Iran, uključujući i upotrebu teških bombardera, prvi put od ovogodišnje zajedničke američko-izraelske kampanje protiv Irana, prenijeli su danas izraelski mediji, prenosi Tanjug.

    Prema ovim tvrdnjama, očekuje se da će američki bombarderi gađati nuklearno postrojenje Pikejks mauntin u blizini grada Kom, s obzirom na ponovljene prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa tokom protekle nedjelje da će ta oblast veoma brzo biti na udaru američkih snaga, prenosi Tajms of Izrael.

    Bliska bezbjednosna koordinacija između Izraela i SAD navodno ima za cilj da omogući Izraelu da se pripremi za mogućnost da Iran odgovori na pojačane američke udare eskalacijom svojih napada, uključujući lansiranje raketa na Izrael zbog čega je Izrael od večeras u stanju najviše pripravnosti.