Autor: INFO

  • Uhapšen vozač Nenada Nešića na Palama, u akciji pronađeno 110 kilograma droge

    Uhapšen vozač Nenada Nešića na Palama, u akciji pronađeno 110 kilograma droge

    U velikoj policijskoj akciji POSKOK, usmjerenoj protiv dvije organizovane kriminalne grupe osumnjičene za trgovinu narkoticima i pranje novca, uhapšen je Darko Čajić, koji je, prema medijskim navodima, bio vozač i pratilac bivšeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

    Čajić je uhapšen danas na Palama, a prema nezvaničnim informacijama, tokom akcije pronađeno je oko 110 kilograma droge. Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na informacije portala Istraga, Čajić je ranije radio u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, koju je napustio u julu ove godine.

    Nakon odlaska iz Direkcije, formalno se zaposlio u Civilnoj zaštiti Republike Srpske, dok je, prema navodima ovog portala, nastavio da obavlja poslove Nešićevog vozača i pratioca. Čajić je, kako se navodi, i zet Stefana Samardžije, koji je ranije hapšen u okviru istraga o ubistvima banjalučkog biznismena Damira Ostojića Šijana i sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića.

    Među uhapšenima je i Edib Džedžibeg, kod kojeg je tokom pretresa pronađeno oko 80 kilograma skanka i 30 kilograma spida. Džedžibeg je i ranije bio poznat istražnim organima, a 2022. godine uhapšen je zajedno sa Amelom Bogučaninom u policijskoj akciji „Hornet“, usmjerenoj protiv organizovane trgovine narkoticima.

    U današnjoj akciji uhapšena je i Selma Bogučanin, supruga Amela Bogučanina, koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog pucnjave na Vracama 7. juna ove godine. U tom oružanom sukobu ranjeni su Bogučanin, Branislav Janjić i Sergej Furtula, dok je Janjić kasnije preminuo od zadobijenih povreda.

    Istraga o kriminalnim grupama intenzivirana je nakon hapšenja Ibrahima Handanovića, zaposlenog u Kazneno-popravnom zavodu Zenica i pratioca direktora ove ustanove Rusmira Isaka. On je prošlog mjeseca uhapšen u Zenici nakon policijske potjere tokom koje je, prema ranijim izvještajima, odbacio drogu.

    Prema informacijama iz istrage, Handanović je radio za grupu Muharema Smajlovića Ćele, koja se dovodi u vezu sa organizovanim krijumčarenjem i distribucijom narkotika. Sumnja se da je droga dopremana sa područja Pala, preko Sarajeva transportovana do Zenice, gdje je Smajlovićeva grupa imala značajnu ulogu u njenoj distribuciji.

    Prema dosad objavljenim informacijama, u akciji POSKOK uhapšeno je 11 osoba, a pretresi su obavljeni na više lokacija u BiH, uključujući područje Republike Srpske.

    Akcija se sprovodi pod nadzorom federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, na osnovu naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH. U njenoj realizaciji učestvuju pripadnici MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, Federalne uprave policije i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.

    Istragom su obuhvaćene dvije organizovane kriminalne grupe osumnjičene za neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga, kao i pranje novca. Nadležni organi zasad nisu objavili potpuni spisak uhapšenih niti konačne rezultate policijskih pretresa.

  • Stevandić: Srpski narod i danas pokušavaju podijeliti kako bi ga lakše pokorili

    Stevandić: Srpski narod i danas pokušavaju podijeliti kako bi ga lakše pokorili

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci polaganju vijenaca i služenju pomena žrtvama Banjalučkog veleizdajničkog procesa i svim Srbima stradalim u Prvom svjetskom ratu.

    Kod spomenika žrtvama Banjalučkog veleizdajničkog procesa, Stevandić je istakao da je pobjeda u Prvom svjetskom ratu izvojevana na temeljima velikih srpskih pobjeda, od Kajmakčalana do proboja Solunskog fronta, ulaska srpske vojske u Srbiju i poraza bugarskih i austrougarskih trupa.

    On je podsjetio da je primirje potpisano 11. novembra 1918. godine u 11 časova, nakon velike, ali skupo plaćene srpske pobjede, naglasivši da su i tokom Prvog svjetskog rata postojali planovi za fragmentaciju, podjelu i istrebljenje srpskog naroda, koji su, kako je naveo, pokušani ponoviti i u Drugom svjetskom ratu.

    „Danas, učeći svoju djecu o žrtvama i divovima koji su stvorili Republiku Srpsku, koja će to trajno obilježavati kako to više ne bi bila zabranjena tema, treba da poručimo da smo svjesni da se i danas pokušava fragmentisati srpski narod da bi se lakše pokorio“, rekao je Stevandić.

    On je upozorio da se i danas nastoji podijeliti srpski narod i izazvati razdor među Srbima, kako u Republici Srpskoj i Srbiji, tako i u dijaspori.

    „Dio mentaliteta, sabornosti i nepokolebljivosti koji Republika Srpska ima daće veliki doprinos tome da Srbija zauvijek zna da je mi volimo, da to nije samo poruka niti parola, već nešto što je postalo naš standard i dio našeg nacionalnog i etničkog DNK“, poručio je Stevandić.

    Banjalučki veleizdajnički proces vođen je od 1915. do 1916. godine protiv srpskih rodoljuba u vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Bio je najveći od ukupno 17 veleizdajničkih procesa vođenih na prostoru BiH i izazvao je veliku pažnju evropske javnosti.

    Posebno je ostao upamćen po međunarodnoj akciji za pomilovanje 16 rodoljuba osuđenih na smrt, u kojoj je značajnu ulogu imao tadašnji španski kralj Alfonso XIII.

    Prvi svjetski rat okončan je 11. novembra 1918. godine potpisivanjem primirja u francuskom Kompijenu, u željezničkom vagonu, čime su završena ratna dejstva.

    Ulazak srpske vojske u Banjaluku 21. novembra 1918. godine označio je oslobođenje srpskog naroda ovog kraja nakon višestoljetne osmanske, a potom i austrougarske vlasti.

    U Prvom svjetskom ratu stradalo je oko 1,3 miliona Srba, što je predstavljalo gotovo trećinu stanovništva tadašnje Srbije.

  • Ukrajina odbacila američki prijedlog o prekrajanju granica Donbasa

    Ukrajina odbacila američki prijedlog o prekrajanju granica Donbasa

    Ukrajina je odbacila prijedlog Sjedinjenih Američkih Država o promjeni administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, kojim bi Rusiji bilo omogućeno da proglasi kontrolu nad cijelim Donbasom, bez prethodnog zauzimanja preostalih gradova koji su i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga.

    Prijedlog su iznijeli američki izaslanici koji učestvuju u pregovorima o okončanju sukoba, a podrazumijevao je prilagođavanje administrativnih granica dvije istočnoukrajinske oblasti trenutnoj liniji fronta. Na taj način bi teritorije koje ruska vojska nije uspjela da zauzme ostale pod ukrajinskom kontrolom, ali bi se našle izvan administrativnih granica prekrojenih oblasti.

    Ideja je bila da Moskva dobije mogućnost da proglasi ostvarenje cilja uspostavljanja kontrole nad cijelim Donbasom, bez dodatnog teritorijalnog napredovanja na terenu. Međutim, Kijev je takav prijedlog odbio, prenosi B92, pozivajući se na informacije britanskog „Telegrafa“ i izvore bliske pregovorima.

    Ukrajinski izvor upoznat sa razgovorima poručio je da ukrajinska delegacija nikada nije razmatrala ustupanje teritorija koje se nalaze pod ruskom kontrolom.

    „Ukrajina to nikada neće priznati, ni de fakto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom“, naveo je izvor.

    Američki prijedlog pojavio se u trenutku kada pregovori o okončanju rata nailaze na ozbiljne prepreke upravo zbog teritorijalnog pitanja. Rusija insistira na preuzimanju cijelog Donbasa, uključujući područja Donjecke i Luganske oblasti koja njene snage još nisu zauzele.

    U Abu Dabiju su 10. novembra počeli trilateralni razgovori predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD, uz posredovanje američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Prvog dana razgovora u fokusu su bila pitanja bezbjednosnih garancija za period nakon završetka sukoba, kao i humanitarna pitanja, uključujući mogućnost razmjene ratnih zarobljenika. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je razgovore konstruktivnim i sadržajnim.

    Drugi dan pregovora, 11. novembar, posvećen je i teritorijalnim pitanjima, koja ostaju jedna od najvećih prepreka postizanju sporazuma.

    Moskva, osim Donbasa, zahtijeva i međunarodno priznanje svoje kontrole nad Krimom, Zaporoškom i Hersonskom oblasti, uključujući i dijelove tih teritorija koje ruske snage ne kontrolišu. Kijev odbacuje takve zahtjeve i insistira na očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

    Američka administracija nastoji da pronađe model koji bi omogućio nastavak pregovora, ali zasad nema naznaka da su dvije strane približile stavove o najspornijim teritorijalnim pitanjima.

  • Bivši ministar Srbije uhapšen zbog spornih donacija sportskim klubovima

    Bivši ministar Srbije uhapšen zbog spornih donacija sportskim klubovima

    Bivši ministar privrede Srbije Rade Basta uhapšen je u Beogradu zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja oštetio javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane“ za više desetina miliona dinara, odnosno nekoliko stotina hiljada evra.

    Hapšenje je izvršeno jutros, 11. novembra, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, a akciju sprovode pripadnici Službe za borbu protiv korupcije. Istraga se odnosi na period kada je Basta obavljao funkciju direktora ovog javnog preduzeća.

    Prema dosadašnjim saznanjima, sumnja se da je Basta odobravao finansijske donacije sportskim klubovima za koje nije bilo opravdanog osnova. Među korisnicima spornih uplata nalazili su se manji fudbalski i košarkaški klubovi, kao i jedan konjički klub, prenose Nezavisne.

    Pripadnici policijske službe za borbu protiv korupcije obavljaju pretrese prostorija, a prema nezvaničnim informacijama, u toku je i privođenje još nekoliko osoba koje se dovode u vezu sa ovim slučajem.

    Za sada nije saopšteno koliko je ukupno osoba obuhvaćeno istragom, niti koji su sportski klubovi primali sporne donacije. Takođe, nadležni još nisu objavili precizan iznos štete za koju se sumnja da je pričinjena „Beogradskim elektranama“.

    Basta je prije imenovanja na ministarsku funkciju bio direktor ovog javnog komunalnog preduzeća, a u oktobru 2022. godine postao je ministar privrede u Vladi Srbije, kao kadar Jedinstvene Srbije, stranke koju je predvodio Dragan Marković Palma.

    Na ministarskoj poziciji zadržao se manje od godinu dana. Razriješen je u julu 2023. godine, nakon što je javno zatražio da se Vlada Srbije izjasni o uvođenju sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Njegov stav izazvao je politički sukob sa Jedinstvenom Srbijom, koja je potom zatražila njegovu smjenu sa funkcija na koje ga je predložila.

    Nakon odlaska iz Vlade osnovao je politički pokret „Evropski put“.

    Hapšenje bivšeg ministra dolazi u vrijeme intenziviranja antikorupcijskih akcija u Srbiji. Prema podacima koje je objavio RTS, tokom prethodne dvije sedmice uhapšeno je više od 90 osoba zbog različitih krivičnih djela, među kojima su i visoki policijski funkcioneri, predstavnici državnih institucija i osobe iz bankarskog sektora.

    Ipak, za sada nema potvrde da je slučaj Radeta Baste povezan sa ostalim istragama i hapšenjima.

    Basta se za sada tereti za sumnju na zloupotrebu službenog položaja, a njegova eventualna krivična odgovornost biće utvrđivana u daljem postupku.

  • Ruski izvori: Masovno dezertiranje u ukrajinskoj brigadi nakon operacije „Medveđi kutak“

    Ruski izvori: Masovno dezertiranje u ukrajinskoj brigadi nakon operacije „Medveđi kutak“

    Nakon završetka ruske vojne operacije „Medveđi kutak“ u 151. brigadi Oružanih snaga Ukrajine zabilježeni su slučajevi masovnog dezertiranja, tvrde izvori iz ruskih bezbjednosnih struktura.

    Prema informacijama koje su sagovornici ruske agencije RIA Novosti prenijeli nakon operacije u Harkovskoj oblasti, ukrajinska brigada povučena je prije nekoliko mjeseci u Čugujev radi popunjavanja ljudstva i nadoknade gubitaka pretrpljenih tokom borbenih dejstava.

    Međutim, umjesto očekivanog oporavka jedinice, uslijedili su novi problemi. Kako navode ruski izvori, među pripadnicima brigade zabilježeni su brojni slučajevi samovoljnog napuštanja jedinice, ali i obolijevanja nakon dužeg boravka na položajima, pri čemu su pojedine bolesti, prema njihovim tvrdnjama, imale i smrtne posljedice.

    Ovi navodi uslijedili su nakon ruske operacije „Medveđi kutak“, čije je završetak ranije objavilo Ministarstvo odbrane Rusije. Kako prenosi B92, ruska strana tvrdi da je tokom operacije zauzeto 28 naseljenih mjesta i 461 kvadratni kilometar teritorije, dok je, prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, poginulo 1.810 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

    Izvještaj o završetku operacije 16. oktobra podnio je komandant ruske grupacije snaga „Sjever“, general-pukovnik Jevgenij Nikiforov.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je operaciju uspješnom, ističući da opkoljavanje i uništenje tako velike vojne grupacije na prostoru većem od 400 kvadratnih kilometara predstavlja značajan događaj.

    Ipak, navode o razmjerama gubitaka ukrajinske strane i masovnom dezertiranju za sada treba posmatrati kao tvrdnje ruskih izvora, bez nezavisne potvrde njihovog obima.

  • Milanović: Srbija pod Vučićem imala isti ili veći rast od Hrvatske, i to bez evropskog novca

    Milanović: Srbija pod Vučićem imala isti ili veći rast od Hrvatske, i to bez evropskog novca

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da je Srbija tokom protekle decenije, pod rukovodstvom Aleksandra Vučića, ostvarila približno isti, pa čak i nešto veći prosječni privredni rast od Hrvatske, iako nije raspolagala značajnijim sredstvima iz fondova Evropske unije.

    Milanović je ovo poređenje iznio tokom svečane sjednice povodom obilježavanja 64. godišnjice osnivanja i Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, osvrćući se na ekonomske rezultate dvije susjedne države i korist koju Hrvatska ostvaruje od članstva u EU.

    Prema njegovim riječima, Hrvatska je u posljednjih desetak godina bilježila prosječan godišnji privredni rast od oko 2,5 odsto, i to uz značajnu finansijsku podršku evropskih fondova, uključujući i vanredna sredstva namijenjena saniranju posljedica zemljotresa i epidemije.

    Govoreći o ekonomskim rezultatima Srbije, Milanović je ukazao da je ona u istom periodu ostvarila uporedive, a prema njegovoj ocjeni i neznatno bolje rezultate, uprkos znatno manjem pristupu evropskim finansijskim sredstvima.

    „Susjedna Srbija, koja se izgleda otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je razdoblju imala otprilike isti rast pod Vučićem. Bez evropskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog“, rekao je Milanović, prenosi Klix.

    Hrvatski predsjednik naglasio je da svrha iznošenja ovih podataka nije žaljenje zbog ekonomskih okolnosti, već ukazivanje na pokazatelje koji bi trebalo da budu osnova za ozbiljno razmatranje budućeg razvoja zemlje.

    U istom obraćanju otvorio je i pitanje koristi koje Hrvatska ima od članstva u Evropskoj uniji, podsjećajući da je prošlo 13 godina od njenog pristupanja evropskoj zajednici.

    Milanović smatra da je legitimno analizirati šta je Hrvatska dobila članstvom u EU sa stanovišta nacionalnih interesa, ali je istakao da takva rasprava ne podrazumijeva pokretanje inicijative za izlazak iz Unije.

    „Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore, ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU, jer to nije ni realno niti pametno“, poručio je Milanović.

    Kritikovao je i način funkcionisanja evropskih institucija u oblasti spoljne politike, ocjenjujući da Evropska unija nema jedinstvenu spoljnu politiku i da takav odnos ograničava mogućnost država članica da samostalno zastupaju svoje interese.

    „Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska“, rekao je predsjednik Hrvatske.

  • Inflacija i geopolitičke tenzije podižu neizvjesnost na svjetskim tržištima

    Inflacija i geopolitičke tenzije podižu neizvjesnost na svjetskim tržištima

    Svjetska finansijska tržišta suočavaju se s novim talasom neizvjesnosti, dok su američke akcije zabilježile pad, a investitori pažljivo prate kretanje cijena energenata i razvoj geopolitičke situacije na Bliskom istoku.

    Na Volstritu su u utorak, 10. novembra, sva tri vodeća berzanska indeksa završila trgovanje u minusu. Dau Džons oslabio je za 0,30 odsto, indeks S&P 500 za 0,38 odsto, dok je tehnološki Nasdak zabilježio pad od 0,74 odsto.

    Prema podacima koje prenose Nezavisne, na kretanja na američkom tržištu uticali su i najnoviji podaci o inflaciji, koji su povećali očekivanja da bi Federalne rezerve mogle ponovo povećati kamatne stope na jednom od narednih zasjedanja.

    Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama u oktobru je porasla za 0,4 odsto, više od očekivanih 0,3 odsto, dok je bazna inflacija zabilježila rast od 0,3 odsto. Takvi podaci dodatno su pojačali zabrinutost investitora zbog mogućeg zaoštravanja monetarne politike.

    Istovremeno, cijene nafte nastavile su oscilacije pod uticajem događaja na Bliskom istoku. Sjevernomorska nafta Brent u utorak je zaključila trgovanje na nivou od 91,49 dolara po barelu, dok je američka laka nafta WTI dostigla 86,04 dolara.

    Pad cijena energenata povezuje se sa očekivanjima da bi moglo doći do smirivanja sukoba između SAD i Irana, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da su novi napadi manje vjerovatni ukoliko se nastavi napredak u pregovorima.

    Ipak, neizvjesnost oko bezbjednosti pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz i dalje predstavlja značajan rizik za tržište nafte. Novi incidenti u ovom području mogli bi ponovo izazvati rast cijena i pojačati pritisak na svjetsku privredu.

    Dodatnu pažnju investitora privuklo je i kretanje akcija tehnoloških kompanija, posebno „Nvidije“, čija je vrijednost nastavila da slabi zbog zabrinutosti povezane sa internom istragom u kompaniji.

    Na tržištima tako istovremeno djeluju različiti faktori – inflacija i očekivanja u vezi sa kamatnim stopama, geopolitička neizvjesnost i promjene u tehnološkom sektoru, zbog čega investitori nastavljaju oprezno da procjenjuju naredna kretanja.

  • Republikanci blokirali opoziv Trampovog ministra odbrane Pita Hegseta

    Republikanci blokirali opoziv Trampovog ministra odbrane Pita Hegseta

    Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa zaustavili su inicijativu za opoziv ministra odbrane Pita Hegseta, protiv kojeg je pokrenut postupak zbog navodnog kršenja Ustava i zloupotrebe ovlašćenja tokom rata protiv Irana i drugih vojnih operacija.

    Rezoluciju o opozivu podržao je dio kongresmena, ali je većina republikanaca stala uz Hegseta, kojeg podržava američki predsjednik Donald Tramp. Predstavnički dom je u utorak, 10. novembra, sa 211 glasova za i 204 protiv odbio da inicijativu proslijedi Odboru za pravosuđe, čime je njen dalji postupak praktično zaustavljen.

    Prijedlog za opoziv podnio je republikanski kongresmen Tomas Masi iz Kentakija, a kako navode Nezavisne, rezolucija sadrži osam tačaka optužbi koje se odnose na postupanje ministra odbrane tokom vojnih operacija.

    Među njima je i tvrdnja da je Hegset učestvovao u pokretanju i vođenju rata protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa, kao i optužbe da nije poštovao propise čiji je cilj zaštita civila tokom vojnih djelovanja.

    U rezoluciji se posebno navodi američki napad na školu u iranskom gradu Minabu, u kojem je, prema tvrdnjama iz dokumenta, poginulo više od 168 ljudi. Hegsetu se takođe pripisuje odgovornost za vansudska ubistva najmanje 221 osobe tokom napada na plovila osumnjičena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.

    Ostale tačke odnose se na postupanje prema demokratskom senatoru Marku Keliju, vojnu operaciju tokom koje je zarobljen tadašnji predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, kao i bombardovanje Jemena. Riječ je o navodima iz kongresne rezolucije, a ne o pravosnažno utvrđenoj odgovornosti američkog ministra.

    Tramp je pozdravio ishod glasanja, nazivajući Hegseta velikim američkim patriotom, dok je inicijativu kongresmena Masija kritikovao kao politički motivisanu. Podršku ministru pružio je i Pentagon, čiji je portparol Šon Parnel ocijenio da rezultat predstavlja potpunu pobjedu Hegseta, Ministarstva odbrane i američkih vojnika.

    Sam Hegset je nekoliko sati prije glasanja odbacio optužbe, nazvavši pokušaj opoziva političkom predstavom i farsom koju organizuju protivnici Trampove administracije. Tvrdio je da su optužbe motivisane političkim razlozima i branio odluke donesene tokom vojnih operacija.

    Iako je inicijativa za sada zaustavljena, pitanje Hegsetove odgovornosti moglo bi ponovo biti otvoreno nakon promjene odnosa snaga u Kongresu. Demokrate su na novembarskim izborima osvojile većinu u Predstavničkom domu i Senatu, a kontrolu nad oba doma trebalo bi da preuzmu u januaru 2027. godine.

    Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris, koji bi nakon preuzimanja većine trebalo da postane predsjedavajući tog doma, već je podržao opoziv Hegseta. On smatra da je ministar zloupotrijebio ovlašćenja i imao ključnu ulogu u vođenju rata protiv Irana, koji je, prema njegovoj ocjeni, doveo do većih troškova i manje bezbjednosti za američke građane.

    Za izglasavanje opoziva u Predstavničkom domu potrebna je obična većina, dok bi za konačnu smjenu nakon postupka u Senatu bila neophodna dvotrećinska podrška senatora. Zbog toga bi Hegset već početkom naredne godine mogao ponovo da se suoči sa inicijativom za opoziv, a dalji razvoj događaja zavisiće od odnosa snaga u novom sazivu Kongresa i odluka demokratske većine.

  • Novi zahtjevi pred vlastima u Srbiji: Slovenija i Hrvatska traže arhive, Brisel sankcije Rusiji

    Novi zahtjevi pred vlastima u Srbiji: Slovenija i Hrvatska traže arhive, Brisel sankcije Rusiji

    Nova vlast u Srbiji mogla bi se suočiti sa nizom zahtjeva iz Evropske unije i susjednih država, i prije nego što zvanično preuzme odgovornost za upravljanje zemljom. Slovenija i Hrvatska traže pristup arhivskoj građi nekadašnjih jugoslovenskih bezbjednosnih službi, dok Brisel od Beograda očekuje usklađivanje spoljne politike sa Evropskom unijom, uključujući uvođenje sankcija Rusiji.

    Zahtjevi dolaze nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima, a pojedini evropski zvaničnici već su iznijeli očekivanja od buduće vlade u Beogradu. Među najosjetljivijim pitanjima su otvaranje arhiva bivše Službe državne bezbjednosti, dokumentacija Jugoslovenske narodne armije, odnos prema Moskvi i nastavak evropskih integracija.

    Slovenački premijer Janez Janša poručio je da njegova zemlja neće dati saglasnost za napredak Srbije u pregovorima sa Evropskom unijom dok Beograd ne preda Ljubljani arhive nekadašnjih jugoslovenskih službi koje se odnose na Sloveniju.

    „Nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive Udbe, SDV, JNA, ZSNZ i ostalih nekadašnjih službi SFRJ koje se odnose na Sloveniju“, naveo je Janša.

    Njegov stav ponovio je i slovenački poslanik u Evropskom parlamentu Matej Tonin, koji je istakao da će pitanje arhiva biti jedan od temeljnih zahtjeva Slovenije u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.

    Kako piše Srpskainfo, i Hrvatska je od buduće vlasti u Beogradu zatražila pristup arhivskoj građi koja se ranije nalazila u nadležnosti Službe državne bezbjednosti, a za koju hrvatski zvaničnici tvrde da se danas nalazi u posjedu bezbjednosno-obavještajnih struktura Srbije.

    Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pozvao je predstavnike Studentske liste da nakon formiranja nove vlasti omoguće pristup dokumentaciji koju hrvatske institucije, prema njegovim riječima, traže već godinama.

    Zagreb, osim otvaranja arhiva, očekuje i nastavak procesuiranja odgovornih za ratne zločine, kao i rješavanje pitanja nestalih lica iz ratova devedesetih godina.

    Brisel očekuje usklađivanje politike prema Rusiji

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Srbija neće moći ostvariti napredak na evropskom putu ukoliko ne uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom, posebno kada je riječ o odnosu prema Rusiji.

    „Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa, što su, naravno, spoljna i bezbjednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško“, izjavila je Kos.

    Sličnu poruku uputio je i šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat, koji je početkom novembra naveo da uvođenje sankcija Rusiji, usklađivanje spoljne politike sa Briselom i normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaju među ključnim zahtjevima evropskih institucija.

    On je istakao da Evropska unija očekuje od nove vlade da ispuni obećanja o reformama u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, demokratije i slobode medija.

    Analitičari: Zahtjevi susjednih država ne znače automatski blokadu

    Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike ocijenio je da, uprkos porukama koje dolaze iz pojedinih država članica, u Briselu postoji umjereni optimizam u pogledu mogućnosti da Srbija obnovi evropske integracije.

    Prema njegovoj ocjeni, Slovenija pitanje arhiva koristi i u kontekstu unutrašnjih političkih odnosa, dok Hrvatska već duže vrijeme insistira na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom.

    Subotić smatra da bi evropske institucije mogle ostaviti budućoj vlasti dovoljno prostora da se usredsredi na demokratske reforme, umjesto da bilateralni zahtjevi odmah postanu glavna prepreka u pregovorima.

    Istovremeno, pitanje arhiva ponovo je otvorilo i raspravu o navodnoj povezanosti evropske komesarke Marte Kos sa nekadašnjom jugoslovenskom Službom državne bezbjednosti, što ona negira.

    Za novu vlast u Beogradu tako se već na početku mandata otvara nekoliko osjetljivih pitanja – od odnosa sa susjedima i rasvjetljavanja događaja iz prošlosti, do odnosa prema Rusiji i ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji.

  • Privreda Srpske ostvarila 4,34 milijarde KM dobiti, a nekoliko preduzeća napravilo stotine miliona gubitaka

    Privreda Srpske ostvarila 4,34 milijarde KM dobiti, a nekoliko preduzeća napravilo stotine miliona gubitaka

    Privreda Republike Srpske tokom 2025. godine ostvarila je najmanje 4,34 milijarde KM neto dobiti, dok su ukupni gubici privrednih subjekata dostigli gotovo 620 miliona KM. Ipak, analiza pokazuje da je najveći dio negativnog finansijskog rezultata koncentrisan u malom broju preduzeća, među kojima se izdvajaju pojedini industrijski sistemi i javna preduzeća.

    Ovi podaci ukazuju na dva različita lica domaće ekonomije – s jedne strane privredne subjekte koji ostvaruju značajnu dobit, a s druge preduzeća koja gomilaju gubitke i opterećuju ukupne ekonomske pokazatelje.

    Prema analizi Božane Radomir, stručnog saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, privredni subjekti koji su poslovali pozitivno ostvarili su ukupnu neto dobit od 3,822 milijarde KM, što je za 17,2 odsto više nego u 2024. godini.

    Bankarski sektor ostvario je neto dobit od 267 miliona KM, odnosno osam odsto više nego godinu ranije, dok su preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo ostvarili dodatnih 248 miliona KM dobiti.

    Kada se saberu rezultati privrednih društava, banaka i preduzetnika, ukupna dobit dostiže najmanje 4,34 milijarde KM. Pritom, prema zvaničnim podacima APIF-a, oko 35 odsto registrovanih i aktivnih privrednih subjekata nije predalo završne račune za prošlu godinu, što znači da bi konačan rezultat mogao biti i drugačiji.

    Prerađivačka industrija ostvarila je neto dobit od 716 miliona KM, što predstavlja rast od 12,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Kako piše Srpskainfo, negativni poslovni rezultati privrednih subjekata u 2025. godini iznosili su ukupno 619,86 miliona KM, ali se najveći dio tog iznosa odnosi na svega nekoliko velikih gubitaša.

    Dva preduzeća ostvarila više od 233 miliona KM gubitka

    Posebno se izdvajaju dva privredna subjekta iz prerađivačke industrije, koja zajedno zapošljavaju oko 314 radnika, a ostvarila su neto gubitak od 233,69 miliona KM.

    PD ALZV Zvornik iskazao je gubitak od 153,26 miliona KM, dok je Rafinerija nafte Brod poslovala sa minusom od 80,43 miliona KM.

    Njihov zajednički gubitak čini oko 37,7 odsto ukupnog neto gubitka svih privrednih subjekata, odnosno čak 73,4 odsto gubitka u prerađivačkoj industriji.

    Dodatno opterećenje predstavljaju javna preduzeća, čiji su ukupni neto gubici iznosili 126,85 miliona KM, kao i preduzeća u stečaju, sa gubitkom od 22,22 miliona KM.

    Kada se saberu rezultati ovih kategorija, dolazi se do podatka da one zajedno generišu oko 61,8 odsto ukupnog neto gubitka privrednih subjekata u Republici Srpskoj.

    Veliki gubici i kod preduzeća sa malim brojem zaposlenih

    Analiza ukazuje i na problem poslovanja pojedinih preduzeća koja ostvaruju značajne gubitke, iako imaju veoma mali broj zaposlenih ili nemaju nijednog radnika.

    Privredni subjekti sa nula do pet zaposlenih ostvarili su neto gubitak od 279,25 miliona KM, a zapošljavaju ukupno 2.375 radnika.

    S druge strane, preduzeća sa više od pet zaposlenih iskazala su gubitak od 191,55 miliona KM, uz ukupno 10.466 zaposlenih. U ovoj grupi nalazi se i Rafinerija nafte Brod.

    Božana Radomir posebno je ukazala na rezultate prerađivačke industrije, navodeći da bi, kada se iz obračuna izdvoje najveći gubitaši, finansijska slika ovog sektora bila znatno povoljnija.

    Naime, nakon izdvajanja PD ALZV Zvornik, Rafinerije nafte Brod, Dubikotona iz Kozarske Dubice i kompanije Mubea Carbo Tech BH, preostala 534 privredna subjekta iz prerađivačke industrije ostvarila su ukupni neto gubitak od oko 68,87 miliona KM, uz 6.131 zaposlenog.

    Prema toj računici, realni neto rezultat preostalog dijela prerađivačke industrije iznosio bi oko 647 miliona KM.