VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tužilaštvo BiH istražuje Zijada Krnjića zbog blokade prelaza Gradiška

    Tužilaštvo BiH istražuje Zijada Krnjića zbog blokade prelaza Gradiška

    Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića, nakon krivične prijave Privredne komore Republike Srpske, zbog sumnje da je blokirano usvajanje akata za rad novog graničnog prelaza Gradiška.

    “Zaprimljena je prijava u skladu sa standardnom procedurom, formiran je predmet i dat u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    Privredna komora: Posljedice su bile poznate

    Privredna komora Republike Srpske podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je Krnjić, kao član Upravnog odbora UIO BiH, kroz glasanje protiv izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, blokirao neophodne procedure za puštanje u rad novog graničnog prelaza na mostu u Gradišci.

    U prijavi se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja i nesavjestan rad u službi, uz tvrdnju da je sporno postupanje trajalo od decembra, čime je, kako se navodi, blokiran projekat od značaja za privredu.

    Iz Privredne komore Republike Srpske ranije su istakli da iz ranijih javnih istupa proizilazi da je Krnjić bio svjestan mogućih posljedica, ali da je ipak nastavio sa istim stavom u odlučivanju.

    Minić: Ogromni gubici zbog blokade

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je novi granični prelaz u Gradišci spomenik BiH u koju se neki kunu.

    “I nekome padne na pamet, pa kaže da da Srpska nešto duguje FBiH i onda on nešto neće uraditi”, naveo je Minić, komentarišući formiranje predmeta protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića.

    Istakao je da i sada imamo ogromne gužve.

    “Koliko smo samo novca i vremena izgubili. I šta radi to Tužilaštvo BiH. I da nije Privredna komora Srpske podnijela krivičnu prijavu, šta bi bilo?”, rekao je Minić.

    Naveo je da će pratiti kako će teći ovaj proces.

    “Vidjećemo sve. Tužilaštvo je brzo samo kada je u pitanju Milorad Dodik”, izjavio je Minić.

    Krnjić objasnio zašto je glasao protiv otvaranja prelaza

    Podsjetimo, Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrdio je 4. decembra “Nezavisnim” da je glasao protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, zbog čega neće biti moguće otvoriti novi granični prelaz kod Gradiške. To je značilo da neće biti moguće otvoriti brzu cestu kod Gradiške 11. decembra, kako je bilo predviđeno.

    Krnjić nam je tada objasnio da je glasao protiv iz principijelnih razloga, odnosno zato što se ne sazivaju redovne sjednice UO.

    “Radi se o izmjeni Pravilnika a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

  • Stevandić: Došli smo u Moskvu kao predstavnici naroda koji je pobijedio nacizam

    Stevandić: Došli smo u Moskvu kao predstavnici naroda koji je pobijedio nacizam

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je delegacija Srpske na obilježavanju Dana pobjede u Rusiji, jer predstavlja narod koji je izvojevao pobjedu nad nacizmom, te poštuje žrtvu ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

    Srpska ima usvojene strateške principe za spoljnu i unutrašnju politiku. Ovo nije plaćena posjeta. Došli smo u Rusiju zato što smo autohtoni predstavnici naroda koji je izvojevao pobjedu nad nacizmom – rekao je Stevandić.

    Stevandić je dodao da Republika Srpske ima saradnju sa Rusijom sa kojom je veže pobjeda dobra nad zlim.

    Dodao je da se suverenizam vratio u Evropu i da Srpska u tome nije usamljena.

    -Briselska birkoratija ne pokazuje nikakav pragmatizam da se zaštiti mir u svijetu, kao što to radi Rusija. Oni žele da izvojuju pobjedu ponižavanjem onih koji su vojno jači. Ne mogu se podržavati “Azovski bataljoni”, to je anticivilizacijski proces – rekao je Stevandić.

    On je naglasio da se Srpska nada miru i da će na njemu najviše profitirati. Istakao je da je Srpska drugačije primljena u Evropi u prethodnih šest mjeseci.

    – Nije nas oborila ranija evropska hegemonija. Nadamo se velikom kompromisu Rusije i Evrope. Ako je trenutno neki sukob geopolitičke prirode, alternativa je uvijek mir – dodao je on.

  • Zdravstvena uzbuna zbog „Hondijusa“: Istražuje se mogući prenos virusa među ljudima

    Zdravstvena uzbuna zbog „Hondijusa“: Istražuje se mogući prenos virusa među ljudima

    Epidemija hantavirusa koja je izbila na kruzeru „Hondijus“, a do sada odnijela tri života, i dalje se širi i izaziva zabrinutost zdravstvenih vlasti u više zemalja. Nakon slučajeva među putnicima, pod nadzor su stavljeni i putnici na međunarodnim letovima koji su bili u kontaktu sa zaraženima.

    Jedan od sumnjivih slučajeva odnosio se na stjuardesu kompanije KLM iz Harlema, koja je bila u kontaktu sa 69-godišnjom Holanđankom koja je kasnije preminula. Stjuardesa je hospitalizovana zbog moguće infekcije, ali su naknadna testiranja pokazala da je negativna na virus.

    Prema dostupnim informacijama, najmanje sedam putnika sa kruzera je zaraženo hantavirusom, dok su pojedini putnici već evakuisani i prebačeni u matične zemlje ili bolnice širom svijeta. Među njima je i britanski državljanin koji je izjavio da se nalazi u karantinu i da čeka dodatne medicinske nalaze.

    Zdravstvene vlasti i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenule su opsežno praćenje kontakata, uključujući putnike sa kruzera, ali i osobe koje su putovale avionima u kojima su bili potencijalno zaraženi putnici. Posebna pažnja posvećena je letu iz Svete Jelene ka Južnoj Africi, kao i kasnijim letovima prema Evropi.

    Iako je hantavirus poznat kao virus koji se prenosi sa glodara na ljude, u ovom slučaju se sumnja na andsku varijantu virusa koja u rijetkim situacijama može omogućiti i prenos sa čovjeka na čovjeka, naročito pri bliskom i dugotrajnom kontaktu u zatvorenim prostorima.

    Još uvijek nije jasno ko je tzv. nulti pacijent, ali pojedine teorije ukazuju da bi izvor zaraze mogao biti povezan sa izletom posmatranja ptica i boravkom na deponiji u argentinskom Ušuaji, gdje je moguć kontakt sa glodarima.

    Evakuacija putnika sa kruzera u završnoj je fazi planiranja, a brod bi u narednim danima trebalo da pristane na Tenerife, odakle će uslijediti medicinski pregledi i povratak putnika u njihove zemlje. Ukupno je na brodu bilo 88 putnika i 59 članova posade iz 23 države.

    Zdravstvene službe naglašavaju da je praćenje kontakata i dalje u toku, te da će se tek nakon detaljnih analiza moći dobiti jasnija slika o razmjerama širenja infekcije.

  • Macut: Prijedlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju, preko crvenih linija ne prelazimo

    Macut: Prijedlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju, preko crvenih linija ne prelazimo

    Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je danas, povodom toga što je srpska strana nezadovoljna predlogom kompanije MOL u pregovorima oko kupovine Naftne industrije Srbije, da potpuno razume potrebe kompanije MOL da postigne što bolje pozicije u svom ugovoru, ali da to ne može da ide na štetu Srbiju.

    – Prijedlog koji je kompanija MOL podnela nije prihvatljiv u potpunosti za nas. Postoje potrebe da se to koriguje, a prije svega se odnose na stabilnost našeg tržišta i snabdijevanja. Znači, naša rafinerija mora da radi. To su osnovni uslovi: da se srpsko tržište snabdije u potpunosti derivatima, da postoji stalnost u tome i da postoje garancije da je Srbija primarna u svakom smislu u odlučivanju oko toga šta će i kako ta kompanija da proizvodi i kakvi će biti plasmani – rekao je Macut za RTS.

    Dodao je da su to osnovne stvari oko kojih se i vodi riječ, i istakao da su to definitivno crvene linije preko kojih se ne može preći.

    – Prema tome, ako imamo naftnu kompaniju koja jeste na teritoriji Srbije i jeste naša nacionalna kompanija koja je oduvijek to i bila, Srbija svakako mora da bude partner u takvim razgovorima – rekao je Macut.

    Kako je naveo, potpuno razumije da se već stvarno stiglo do nekih granica gdje treba to konačno riješiti.

    – Mi imamo te sankcije koje traju dosta dugo i stalno produžavamo to. Sa američke strane imamo razumijevanje, očigledno, da se to produžava na duže vremenske periode, ali svakako svima negde strpljenje curi. I nama, ali i drugoj strani, i u pregovaračkom smislu, ali i i OFAC-u, koji jeste monitoring organ koji međunarodno ipak kontroliše dešavanja u toj oblasti. Tako da potpuno razumijem i nestrpljivost i našu i i uopšte, sa druge strane, potrebe MOL-a da postignu što bolje pozicije u svom ugovoru, ali to nikako ne može da ide na štetu Srbije. Mi moramo da imamo potpuno jasnu situaciju s tom kompanijom i to je potpuno jasna stvar – rekao je Macut.

    Podsejtio je da je Srbija uključena pregovorima sa kompanijom MOL.

    – Ne treba biti zabrinut. Pregovori su u toku, odnosno Srbija je uključena u ovoj fazi, kao što je rekla i ministarka energetike, a kao što je i predsjednik već više puta najavljivao. Postoje određene faze u razgovorima – rekao je Macut.

    Odgovarajući na pitanje da li je na tržištu situacija pod kontrolom, Macut je rekao da jeste.

    – Potpuno je pod kontrolom. Mi vršimo korekcije davanjem iz rezervi određenih količina nafte za preradu. To su relativno manje količine, ali tako održavamo stabilan cijenovni odnos proizvodima, nemamo nikakve nestašice, kao što ste vidjeli, mi potpuno normalno funkcionišemo. Naravno, to treba da se riješi i moramo stići ipak do granice kada to treba da normalizujemo u potpunosti – rekao je Macut.

    Naveo je da se rezerve dopunjuju koliko to treba i u ritmu koji je potpuno logičan.

    – Nismo ni u kakvoj panici niti u potrebi da zbog nečega budemo zabrinuti. Prema tome, sve je standardno i stabilno, i mislim da tu definitivno nema prostora za zabrinutost – rekao je Macut.

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handović održala je juče sastanak sa predstavnicima kompanije MOL, nakon čega je rekla da je srpska strana nezadovoljna prijedlogom koji je dobila, i poručila da Srbija ostaje posvećena nastavku pregovora sa kompanijom MOL i pronalaženju kompromisa, ali ne po svaku cijenu.

  • Radno vrijeme Doma zdravlja u Banjaluci 9. maja

    Radno vrijeme Doma zdravlja u Banjaluci 9. maja

    Dom zdravlja u Banjaluci, u subotu, 9. maja, zbog praznika u povodu Dana pobjede nad fašizmom radiće u izmjenjenom režimu.

    Tako će nadležne službe Doma zdravlja u Banjaluci raditi prema sljedećem rasporedu:

    1) Služba porodične medicine – dežurni timovi u Poliklinici i u Platonovoj ulici, radiće u dvije smjene, od 7 do 20 časova;

    2) Služba za stomatološku zdravstvenu zaštitu – dežurni stomatolog radiće u stomatološkoj ambulanti u Službi hitne medicinske pomoći 24 časa;

    3) Specijalističke ambulante iz pedijatrije

    – 9. maja dežurni pedijatri radiće u periodu od 7 do 15 časova, u Specijalističkim ambulantama iz pedijatrije u Poliklinici.

    4) Centar za hematološku i biohemijsku dijagnostiku:

    – 9. maja u terminu od 7 do 20 časova pružaće usluge u Centralnoj laboratoriji u objektu Poliklinike dok će laboratorijske usluge od 20 časova pacijenti dobijati u Službi hitne medicinske pomoći.

    5) Služba hitne medicinske pomoći – 24 časa je na raspolaganju svojim korisnicima.

  • Izvještaj Vlade Srpske: Ustavni sud podređen OHR-u i podriva ustavni poredak BiH

    Izvještaj Vlade Srpske: Ustavni sud podređen OHR-u i podriva ustavni poredak BiH

    Ustavni sud BiH prećutno prihvata eklatantno protivpravno upravljanje posredstvom odluka koje nameće OHR i podržava postepenu centralizaciju BiH, što predstavlja flagrantno kršenje izričitih odredaba Ustava BiH, navodi se u prilogu uz 35. izvještaj Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    U dokumentu se ukazuje da bi Ustavni sud jedne države trebao da bude institucija sastavljena od uglednih sudija iz te države, posvećenih očuvanju njenog ustavnog poretka, ali da u BiH taj sud predstavlja nešto sasvim drugo.

    U Ustavnom sudu BiH, navodi se u prilogu uz Izvještaj, odlučujuću većinu čine stranci i ta većina posvetila se podrivanju ustavnog poretka BiH.

    – Posebna odredba Ustava BiH, kojom su tri od ukupno devet mjesta u Ustavnom sudu rezervisana za strane sudije, dogovorena je u Dejtonu kao privremena mjera u trajanju od samo pet godina, ali je i danas na snazi, više od 30 godina kasnije – podsjeća se u prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske.

    U dokumentu se napominje da strane sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i da se nameću BiH bez ikakve obaveze pribavljanja saglasnosti bilo koje institucije BiH.

    – Oduvijek je bilo neobično da odlučujući glasovi u Ustavnom sudu BiH budu u rukama stranaca koji nemaju stručna znanja o ustavnom poretku ili pravnom sistemu BiH niti čak govore bilo koji od lokalnih jezika – ističe se u prilogu uz Izvještaj.

    STRANE SUDIЈE POTČINjENE OHR-u

    U dokumentu se podsjeća da je prvobitni razlog za privremeno rezervisanje mjesta u Ustavnom sudu za strane sudije bio da se obezbijede tri neutralna člana koja bi bila izvan etničke politike u BiH, ali da u praksi troje stranih sudija uglavnom imaju ulogu da obezbijede da odluke Suda budu u skladu sa stavovima OHR-a i pojedinih stranih ambasada.

    – Umjesto da donose odluke na osnovu nezavisnog ličnog suda, strane sudije su u potpunosti potčinjene OHR-u i podređuju slovo Ustava političkim ciljevima OHR-a. Јedan bivši strani sudija ovog suda priznao je da je tekst Ustava “izvor inspiracije, a ne odlučujući faktor` za donošenje odluka. Drugi bivši strani sudija čak je i priznao da postoji `prećutan dogovor između Ustavnog suda i visokog predstavnika da ovaj sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona” – ukazuje se u prilogu uz Izvještaj.

    U dokumentu se napominje da je u svojoj studiji iz 2019. godine o ulozi stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, doktor Aleks Švarc utvrdio da je preispitivanje zakona koje je nametnuo OHR bilo toliko popustljivo da su sudije pribjegavale “upitnom pravnom rezonovanju” da bi te zakone potvrdile.

    – Zapravo, nazvati izvitoperenim i izvještačenim obrazloženje kakvo vidimo u čisto političkim odlukama Ustavnog suda “upitnim” bilo bi, u najmanju ruku, preblago – ocjenjuje se u dokumentu.

    OHR je, kako se navodi u prilogu uz Izvještaj, na više načina obezbijedio potčinjenost Ustavnog suda BiH, a primjer za to je da je jedan visoki predstavnik jednostrano razriješio dužnosti dvojicu sudija koje je imenovala Republika Srpska, uputivši time nedvosmislenu poruku ostalim sudijama.

    DEKRET OHR-a IZ 2006. NAЈOTVORENIЈE MIЈEŠANjE U RAD USTAVNOG SUDA

    U dokumentu se naglašava da je aktuelni nelegitimni samozvanac Kristijan Šmit nametnuo zakon kojim se “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” propisuje kao krivično djelo, čime se svaki sudija koji se usprotivi njegovim protivpravnim odlukama izlaže riziku od zatvorske kazne.

    Međutim, najotvorenije miješanje OHR-a u rad Ustavnog suda BiH predstavlja dekret iz 2006. godine, koji je i dalje na snazi, a kojim je poništena jedna odluka Suda i zabranjen svaki postupak pred Ustavnim ili bilo kojim drugim sudom koji “na bilo koji način dovodi u pitanje jednu ili više odluka visokog predstavnika”.

    U prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske se ocjenjuje da je Ustavni sud BiH krotko prihvatio ovaj protivpravni dekret OHR-a, čime je praktično pristao na podređenost.

    – Opšte je prisutna percepcija da strane sudije pribjegavaju neprimjerenim radnjama, kroz komunikaciju sa zvaničnicima OHR-a i pojedinih ambasada. Takođe, formirale su trajan blok sa dvojicom bošnjačkih sudija, prirodnim saveznicima koji dijele opredijeljenost za protivustavnu centralizaciju BiH u skladu sa političkom agendom OHR-a – navodi se u dokumentu.

    Konstatuje se da taj blok stranih i bošnjačkih sudija često preglasava većinu predstavnika građana BiH u Sudu, te da je većina u Ustavnom sudu BiH pod dominacijom stranaca iznevjerila osnovnu obavezu Suda da obezbijedi poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH prilikom donošenja zakona.

    Ustavom BiH uspostavljen je demokratski sistem u kojem “sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od oba doma Parlamentarne skupštine BiH”.

    – Shodno tome, kada je pred Ustavnim sudom osporeno nametanje zakona od visokog predstavnika, Ustavni sud BiH je bez poteškoća trebalo da utvrdi da je “zakon” koji nije usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH nevažeći. Umjesto toga, bez ikakvog racionalnog obrazloženja, sudijska većina kaže da “ovlašćenja” visokog predstavnika “nisu podložna kontroli Ustavnog suda” – ističe se u prilogu.

    U dokumentu se napominje da se u studiji sarajevskog centra “Analitika” konstatuje da “sud nije ispitivao pravnu osnovu koju je visoki predstavnik BiH naveo kao utemeljenje svojih postupaka, već ih je nekritički prihvatio”.

    VEĆINA U USTAVNOM SUDU ODOBRAVA PROTIVUSTAVNU CENTRALIZACIЈU BiH

    Većina u Ustavnom sudu BiH, pod dominacijom stranaca, piše u prilogu Izvještaja, dosljedno odobrava očigledno protivustavnu centralizaciju BiH koju sprovodi OHR.

    – Na primjer, u odluci donesenoj glasovima pet prema četiri, Ustavni sud BiH je potvrdio osnivanje Suda BiH, invencije visokog predstavnika, uprkos očiglednom kršenju Ustavom propisane podjele nadležnosti između institucija BiH i entiteta – navodi se u dokumentu.

    U prilogu Izvjetšaja podsjeća se da se u Ustavu BiH navodi da nadležnosti i ovlaštenja koja nisu izričito data institucijama BiH pripadaju entitetima, a da se sudijska većina nije potrudila ni toliko da iznese, na primjer, tvrdnju da je institucijama na nivou BiH Ustavom izričito data nadležnost da osnivaju sudove, nego je jednostavno priznala da Sud BiH nije “predviđen Ustavom BiH”.

    Da bi, ipak, opravdala osnivanje Suda BiH sudijska većina zanemaruje nedvosmislenu odredbu Ustava da se nivou BiH nadležnosti “izričito daju”, te iznosi konstrukciju da nivo BiH ima implicitnu nadležnost da osnuje taj sud.

    – Ovakav zaključak se, u suštini, zasniva na ličnim stavovima stranih i bošnjačkih sudija da je Ustav BiH trebalo da predvidi osnivanje Suda BiH, iako to nije učinio – i teško je zamisliti jasniji primjer neustavnog preuzimanja uloge zakonodavca od suda – ističe se u prilogu uz Izvještaj.

    U dokumentu piše da većina u Ustavnom sudu nastavlja da doprinosi protivustavnoj centralizaciji BiH i u predmetima novijeg datuma, te je tako, na primjer, 27. marta Sud utvrdio da su odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, koje se odnose na digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata i personalizaciju dokumenata, kao i na zaštitu infrastrukture, “neustavne jer nisu u skladu sa zakonima BiH”.

    – Međutim, činjenica je da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ne zadire ni u jednu funkciju ili nadležnost koja je Ustavom izričito /ili čak implicitno/ povjerena institucijama BiH. Upravo su zakoni BiH, a ne zakon Republike Srpske, u suprotnosti sa Ustavom BiH – navodi se u dokumentu.

    NEOPHODNA REFORMA USTAVNOG SUDA

    U prilogu uz 35. izvještaj ukazuje se da je EU, svjesna da je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu nespojivo sa suverenitetom BiH, uvrstila njihovu zamjenu među 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH.

    Iz Vlade Srpske ističu da Ustav omogućava da strane sudije budu zamijenjene državljanima BiH posredstvom običnog zakona, ali bošnjačke političke stranke, znajući da su im strane sudije čvrsti saveznici, blokiraju ovu neophodnu reformu.

    – U krajnjoj liniji, poštovanje odluka svake institucije pravosuđa počiva isključivo na njenom integritetu, profesionalnosti i kredibilitetu, a strane sudije u Ustavnom sudu BiH svjesno su žrtvovale sve te vrijednosti u nastojanju da udovolje OHR-u i očuvaju svoje pozicije – navodi se u prilogu uz Izvještaj.

    Stoga, piše u dokumentu, odluke Ustavnog suda ne zaslužuju nikakvo poštovanje, a ova ključna institucija u BiH predstavlja sraman pokazatelj disfunkcionalnosti u zemlji – disfunkcionalnosti koja je stvorena i kontinuirano se podstiče nekontrolisanim uplitanjem OHR-a, kao i djelovanjem bošnjačke političke elite koja više teži slabljenju i konačnom ukidanju ustavnih mehanizama zaštite za Hrvate i Srbe nego izgradnji uspješne i funkcionalne države.

    Članovi međunarodne zajednice, poručuju iz Vlade Republike Srpske, treba da podrže reformu Ustavnog suda BiH tako da u njemu konačno sjede samo državljani BiH.

    – Takva reforma pomogla bi da se obezbijedi istinski nezavisan Ustavni sud, te ojačaju njegov legitimitet i suverenitet BiH. Istovremeno, donijela bi nadu da će Ustavni sud napokon obezbijediti poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH pri donošenju zakona, kao i zaštitu federalne ustavne strukture BiH – poručuje se u prilogu uz Izvještaju Vlade Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

  • Ko je srpski biznismen koji nudi dvije milijarde evra za ruski udio u NIS-u?

    Ko je srpski biznismen koji nudi dvije milijarde evra za ruski udio u NIS-u?

    Pošto je Reuters (Rojters) objavio da se u trci za ruski dio kapitala u Nagtnoj industriji Srbije (NIS) pojavio još jedan potencijalni kupac, postavilo se pitanje ko je Ranko Mimović, koji je poznatoj svjetskoj agenciji potvrdio da je preko svoje kompanije „Senator Dva“ registrovane u Subotici ponudio dvije milijade evra za suvlasništvo u najvećoj srpskoj naftnoj kompaniji.

    Udio u Podravki
    Kako piše Nedeljnik, srpski i regionalni mediji po prvi put su ga „upoznali“ kada je 2010. „Kurir“ prenio njegovu izjavu da je došao do paketa akcija u „Podravki“.

    Kako je prenio portal Vesti.rs, Mimović, “biznismen iz Srbije i predsednik grupacije Fia“, izjavio je za „Kurir“ da mu je kupovinom firme „Fima Ami“, registrovane na Malti, pripalo 10,6 odsto „Podravkinih“ akcija, ali „da se na tome neće zaustaviti“.

    Portal B92 tada je prenio pisanje Jutarnjeg lista da je vrijednost koju je „Fia“ spremna da investira za akcije „Podravke“ iznosi 400 miliona kuna (55 miliona evra), a ta sredstva bi se upotrijebila za servisiranje dugova „Podravke“ prema mađarskoj OTP banci i drugim povjerocima.

    Samo par dana pošto su se pojavile informacije o „Podravkinim“ akcijama hrvatski „Večernji list“ objavio je da je Mimovićev „Fia invest“ u ozbiljnim poslovnim teškoćama“ kao i da je u blokadi duže od 200 dana zbog duga od 160.000 evra.

    Suđenja u Sloveniji
    Mimovića mediji ponovo „otkrivaju“ 2014. godine, ovoga puta u Sloveniji gdje je u međuvremenu postao vlasnik putarske kompanije „Cestno podjetje Ljubljana” (CPL).

    Kompanija je završila u stečaju, a on je osuđen na dvije godine zatvora i novčanu kaznu od skoro 100.000 evra. Ranko Mimović je tada, kako su pisale slovenačke Finance, pred sudom priznao krivicu za prevaru tešku 2,2 miliona evra. Optužnica je njega i bivšeg direktora CPL-a teretila da su izvukli novac od podizvođača tvrdeći da će tim novcem „spasiti CPL“.

    Podnio prijavu protiv Jankovića
    Mimović je, inače, u Sloveniji poznat i po tome da je podnio prijavu protiv gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i tvrdio da je Janković od njega tražio mito.

    Kako je prenio portal Reporter.si pozivajući se na Delo, Mimović je tvrdio da mu je Janković tražio 10% od svakog posla koji njegove putarske firme ugovore sa gradom Ljubljanom. Janković je u međuvremenu dobio oslobađajuće presude za optužbe za korupciju i utaju poreza u nekoliko velikih sudskih procesa.

    Godine 2017. Ranko Mimović prvostepeno je osuđen na čak 12 godina zatvora zbog dodatnih prevara i pranja novca, ali je Viši sud u Sloveniji 2018. godine tu konkretnu presudu ukinuo i vratio na ponovno odlučivanje, zabilježio je Dnevnik.si.

    Šta znamo o kompaniji koja bi da uđe u NIS?
    Za početak, Ranko Mimović vodi se kao osnivač i vlasnik dvije kompanije veoma sličnih imena – KFT Senator Treasury G.T.7. Jedan (Senator Jedan) i KFT Senator Treasury G.T.7. Dva (Senator Dva)

    Prema pisanju Reutersa, upravo je Senator Dva (Two) pravno lice koje je prema Mimovićevim riječima ponudilo dvije milijarde evra za ruski kapital u NIS-u.

    Obje Mimovićeve kompanije registrovane su u Subotici 18. avgusta prošle godine, ali je „Senator Dva“ već u novembru prošle godine otišao u blokadu na 8 dana, a do 6. maja je proveo ukupno 16 dana u blokadi, kažu podaci Narodne banke Srbije u koje je „Nedeljnik“, kako navode, imao uvid.

    Iznos blokade odnosno duga zbog koga je „Senator Dva“ dospio u registar dužnika iznosi 9.507 dinara ili nešto više od 80 evra. Ta kompanija je u posljednju blokadu ušla 4. maja ove godine i ona je još u toku.

  • Tramp postavio rok EU: Carine rastu ako sporazum ne bude ratifikovan do 4. jula

    Tramp postavio rok EU: Carine rastu ako sporazum ne bude ratifikovan do 4. jula

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da Evropska unija mora ratifikovati trgovinski sporazum sa SAD-om do 4. jula, ili će se suočiti sa „mnogo višim“ carinama, nakon što evropski zvaničnici nisu postigli konačan dogovor o sprovođenju sporazuma.

    Tramp je naveo da je o ovom pitanju razgovarao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, te da joj je dao rok do obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a.

    „Dogovorili smo da ima vremena do rođendana naše države, a u suprotnom će carine odmah porasti na mnogo više nivoe“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Ovogodišnji Dan nezavisnosti SAD-a, koji se obilježava 4. jula, označava 250 godina od proglašenja nezavisnosti američkih kolonija od britanske vlasti.

    Fon der Lajen je u četvrtak izjavila da je Evropska unija ostvarila „dobar napredak“ prema ratifikaciji sporazuma početkom jula.

    „Ostajemo potpuno posvećeni njegovoj provedbi, s obje strane“, poručila je na mreži X.

    Evropska unija i SAD postigli su sporazum prošlog jula, kojim su carine na većinu evropske robe postavljene na 15 odsto. Ipak, Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog sporog provođenja dogovora.

    Situaciju je dodatno zakomplikovala odluka Vrhovnog suda SAD-a iz februara, kojom je zaključeno da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja prilikom uvođenja širokog spektra carina, uključujući i one prema Evropskoj uniji.

    Nakon toga, američka administracija uvela je privremenu carinu od 10 odsto dok pokušava pronaći trajnije načine za reorganizaciju trgovinske politike.

    Presuda, međutim, nije uticala na sektorske carine poput onih na automobile, koje su prema sporazumu s EU smanjene na 15 odsto.

    Kako sporazum još čeka potvrdu država članica Evropske unije, Tramp je prošle sedmice zaprijetio povećanjem carina na evropske automobile i kamione na 25 odsto, optužujući EU da ne poštuje svoj dio dogovora.

    Kipar, koji trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije, saopštio je da želi zadržati „pozitivan zamah“ u razgovorima s evropskim parlamentarcima zakazanim za 19. maj.

    Tramp je ponovo kritikovao Evropsku uniju na Truth Socialu, ističući da već dugo čeka da EU ispuni obaveze iz, kako je naveo, „istorijskog trgovinskog sporazuma“ dogovorenog u Turnberiju u Škotskoj.

    „Obećano je da će EU ispuniti svoj dio sporazuma i, prema dogovoru, smanjiti svoje carine na nulu“, poručio je Tramp.

    Evropski parlament je krajem marta dao uslovnu saglasnost za sporazum o carinama sa Trampovom administracijom, ali su evropski zastupnici zatražili dodatne zaštitne mehanizme prije konačne primjene dogovora.

  • Industrijska proizvodnja u BiH pada već 14 kvartala zaredom

    Industrijska proizvodnja u BiH pada već 14 kvartala zaredom

    Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini 14 kvartala zaredom nema rasta ili je on negativan.

    Navodi se ovo u ekonomskom kvartalnom izvještaju Evropske komisije, u kojem stoji da industrijski sektor, koji čini 17 odsto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja da pada.

    Obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana

    “To je za 4,2 odsto pad u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Ovo je sada 14 kvartal zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru”, stoji u izvještaju u kojem su obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana i Turska.

    Dodaje se da je u zadnjem kvartalu prošle godine realni BDP porastao za 2,1 odsto, što je nešto slabije nego u trećem kvartalu.

    “U sezonski prilagođenim uslovima, realni BDP je porastao za 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, slično povećanju od 0,5% u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor (administracija, zdravstvo, obrazovanje)”, stoji u ovom izvještaju.

    Poslodavci upozoravali

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da poslodavci upozoravaju da će doći do ovakvog stanja još od 2020. godine.

    “Ovdje se poklopilo više faktora koji su negativno uticali na zaista kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine smo imali četiri velike krize. Prvo kovid krizu, pa energetsku, pa zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, a nakon toga ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja te započela ponovo energetsku krizu koja trenutno traje. U ovoj situaciji se pojavljivala visoka inflacija te smo ukazivali na to, ako rast plata sustiže inflaciju, a ona bude iznad rasta produktivnosti, da ćemo postati nekonkurentniji i da će industrija biti u velikim problemima”, objašnjava Škrebić.

    Podizanje primanja

    Prema njegovim riječima, vlasti u cijeloj BiH su se odlučile da se pokušaju izboriti sa inflacijom podizanjem svih primanja.

    “Mi nismo bili protiv podizanja plata, moram ovo naglasiti. Samo se nismo slagali u tome na koji način se mora pričati o tom podizanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve nekonkurentniji, te je zbog toga opala produktivnost. I ovo nije samo naš problem, to je problem cijele Evrope, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih. Rasli su troškovi zbog inflacije i podizanja plata, ali opet ne bi bilo korektno da nije došlo do povećanja plata, jer su ljudi bili u teškoj poziciji zbog inflacije. Međutim, treba da radimo na više frontova da bi industrijska proizvodnja bila uspješnija. Ovo nije ništa novo, to je ekonomska zakonitost. U uslovima kada troškovi rastu, pada konkurentnost preduzeća, te se smanjuje privredna aktivnost, prvenstveno izvoznih preduzeća i smanjuje se broj zaposlenih. Samo za godinu industrijska proizvodnja je pala za 9,3 odsto. Ove problem možemo riješiti kroz podizanje produktivnosti i privlačenje investicija. Veoma bitno je i podsticati domaće investicije, jer to su ljudi koji ostaju ovdje, a i novac ostaje”, naglasio je Škrebić.

    Šta je uzrok?

    Ekonomista Admir Čavalić kazao je za “Nezavisne novine” da je ovo potvrda kojoj svjedočimo iz redovnih izvještaja Agencije za statistiku BiH.

    “Zašto je to tako? Pad potražnje iz Njemačke i recesija tamo. Takođe, tu su i strukturni problemi, nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada, niz nekih loših ekonomskih politika u smislu da se pogoršava konkurentsko okruženje i sve navedeno nije blagonaklono prema industriji”, istakao je Čavalić.

    Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje

    Dodao je da uz ovo imamo dugoročne trendove pada industrijske proizvodnje, pogotovo krizu u teškoj industriji, čiji se krak gasi, a vidjeli smo i primjere.

    “Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice ka reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju mnogih ekonomskih industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, na unapređenje radničkog standarda, materijalne ili nematerijalne kompenzacije za radnika, ekonomiju brige, korištenje poslovnih industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava i niz nekih strategija koji treba da prepoznaju i iniciraju nove industrije i unaprijede iste. Industrija je veoma važna, jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti”, zaključio je Čavalić.

  • Rubio objavio nove sankcije protiv Kube

    Rubio objavio nove sankcije protiv Kube

    Američki državni sekretar Marko Rubio objavio je nove sankcije protiv Kube, signalizirajući da će Sjedinjene Američke Države pojačati pritisak na kubansku vladu da uvede političke i ekonomske reforme.

    – Današnje sankcije pokazuju da administracija predsednika Donalda Trampa neće ostati po strani dok komunistički režim Kube ugrožava našu nacionalnu bezbjednost – naveo je Rubio sinoć na mreži Iks.

    On je dodao da će SAD nastaviti da preduzimaju akcije sve dok kubanski režim ne bude preduzeo sve neophodne političke i ekonomske reforme.

    Rubio je uveo sankcije na osnovu izvršne naredbe predsjednika Trampa od 1. maja, usmjerene na one koji su “odgovorni za represiju na Kubi” i predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD.

    – Samo 90 milja od naše američke domovine, kubanski režim je doveo ostrvo do uništenja i prodao ga na aukciji kao platformu za strane obavještajne, vojne i terorističke operacije – navodi se u saopštenju Stejt departmenta.