– Krećemo u realizaciju projekta izgradnje mosta u naselju Dolac u Banjaluci. Istovremeno, usvojili smo i izradu plana parcelacije za dionicu auto-puta Glamočani – Banjaluka jug u okviru strateškog pravca Banjaluka – Mliništa – napisao je Minić na Iksu.
Spor između BiH i Hrvatske u vezi sa skladištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ulazi u novu fazu.
Prvi put, dvije države suočiće se, licem u lice, pred međunarodnim institucijama. U Ženevi će se raspravljati o projektu koji za jedne predstavlja rješenje, a za druge prijetnju.
Ko snosi rizik?
Da li je Hrvatska prekršila međunarodne konvencije, i zašto BiH tvrdi da je isključena iz procesa? Koliko su snažni argumenti koje će BiH iznijeti pred Komitetom Espo konvencije, i kakve posljedice može imati njegova odluka? Da li je ovo tek početak mnogo veće pravne i političke bitke?
Na samo nekoliko stotina metara od granice sa BiH, u neposrednoj blizini Novog Grada, Hrvatska planira da skladišti svoj nisko i srednje radioaktivni otpad.
Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske.
Projekt je to koji za građane Srpske i BiH otvara pitanje bezbjednosti i budućnosti.
U zoni potencijalnog uticaja živi oko 250 hiljada stanovnika.
Na spisku delegacije su predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Paradi će prisustvovati i bjeloruski predsjednik Aleksandro Lukašenko, predsjednici Abhazije Badra Gunba, Јužne Osetije Alan Gaglojev, Laosa Tonglun Sisulit, kao i slovački premijer Robert Fico i malezijski kralj Sultan Ibrahim.
Problemi prevoznika iz BiH na granicama Evropske unije sve su veći, a najviše ih pogađaju ograničen boravak u Šengen zoni i višesatna zadržavanja na prelazima.
Nakon današnjeg sastanka nadležnih institucija i predstavnika transportnog sektora u Sarajevu, najavljena su i moguća rješenja od posebnog viznog režima za vozače do popunjavanja nedostatka carinika na granicama.
Prevoznici poručuju da su konkretni potezi neophodni što prije, jer svaki novi zastoj znači i dodatne gubitke za domaći transportni sektor.
Olakšati boravak prevoznicima u Šengen zoni, ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove transporta, glavni su zahtjevi prevoznika u BiH.
Nakon razgovora Borjane Krišto i Andreja Plenkovića, najavljena je mogućnost posebnog viznog režima za profesionalne vozače iz BiH kroz izmjene hrvatskog Zakona o strancima. To bi vozačima omogućilo duže zadržavanje i rad u zemljama Evropske unije.
Kada će to zaživjeti još nije poznato, ali bi vozači na taj način dobili vize na godinu dana.
– Jedan od zaključaka ove radne grupe je zahtjev, koji još uvijek stoji da se zvanično sastanemo sa Vladom Republike Hrvatske o ovoj temi naravno ne mora biti cijela vlada dovoljno je da tu bude ministar MUP-a i da budu radne grupe koje mogu konkretno adresirati probleme i rješenja koja se već naziru”, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH i dodao:
– Jedan od zaključaka je a to ću tražiti od Vijeća ministara budžetiranje i popunjavanje već postojeće sistematizacije radnih mjesta pravilnika unutar UIO, suštinski fali carinika i to se svi slažu čak i ovi iz privatnog sektora koji s njima rade, fali ih.
Iz Konzorcijuma logistika, poručuju da Brisel neće mijenjati stav po pitanju boravka vozača u Šengen zoni, zbog čega se rješenje traži kroz dogovore sa zemljama regiona. Hrvatska je pokrenula inicijativu za otvaranje podružnica za prevoznike iz BiH, ali upozoravaju da je to složen proces jer BiH nije članica Evropske unije.
– Želimo prisustvovati tom sastanku na kojem će se odlučivati o tome da se obrazloži na pravi način kako bi te područnice funkcionisale s obzirom da je to članica EU a BiH nije zato što područnicu formirati u drugoj državi je zaista komplikovano jer nismo članice EU – kaže Zijad Šarić, predstavnik Konzorcijum Logistika BiH, prenosi ATV.
Prevoznici traže i hitno stavljanje u punu funkciju granični prelaza Gradiška, gdje su zadržavanja teretnih vozila svakodnevna. Upozoravaju da duga čekanja i problemi na granicama prave ogromne troškove i dodatno ugrožavaju transportni sektor u BiH.
Ako bi se politička stabilnost mjerila brojem vlada, Republika Srpska bi za manje od godinu dana mogla da se pohvali pravom institucionalnom renesansom. Međutim, postoji jedan detalj koji cijelu priču pretvara u politički apsurd – sve tri „nove“ vlade u posljednjih šest mjeseci vodi isti čovjek, Savo Minić.
Tako je Republika Srpska dobila rijedak politički fenomen: premijera koji svakih nekoliko mjeseci obilježava novih 100 dana rada, iako iz fotelje praktično nije ni ustajao. Formalno gledano, vlade su se mijenjale. Suštinski, ostajalo je isto – isti kabinet, ista politika, isti problemi i sve veći dugovi.
Minić je prvi put preuzeo mandat početkom septembra prošle godine nakon ostavke Radovana Viškovića i političkog potresa izazvanog oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku. Međutim, već nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je ostavka kako bi se izbjegle komplikacije pred Ustavnim sudom BiH, a zatim i novo imenovanje, ovog puta uz preporuku tadašnje vršiteljke dužnosti predsjednika Republike Ane Trišić Babić.
Ni to nije dugo trajalo. Poslije samo dva mjeseca uslijedila je nova ostavka zbog dilema oko ustavne utemeljenosti imenovanja, pa je sredinom marta Narodna skupština RS po treći put birala Savu Minića za predsjednika Vlade. U međuvremenu, građani su dobili još jedno obilježavanje „prvih 100 dana rada“.
Dok se administrativno resetuju mandati, problemi ostaju isti i postaju sve teži. Jedno od pitanja koje je ozbiljno uzdrmalo Vladu jeste novi Zakon o pravima boraca. Iako je radna grupa gotovo godinu dana pripremala izmjene, veliki broj veterana Vojske Republike Srpske smatra da su ključna pitanja izbjegnuta, prije svega revizija boračkog statusa i utvrđivanje ko je zaista učestvovao u ratu, a ko je privilegije stekao političkim ili drugim vezama.
Istovremeno, vlasti Republike Srpske već godinama ne uspijevaju da pronađu efikasan odgovor na plan Hrvatske da na Trgovskoj gori odlaže nuklearni otpad. Ekološka udruženja i stanovnici pogođenih područja sve otvorenije optužuju institucije da su se pomirile sa činjenicom da će problem završiti tik uz granicu Republike Srpske.
Posebnu ironiju predstavlja i priča o zabrani veličanja ustaške ideologije. Narodna skupština RS usvojila je zaključke i zadala rok od 60 dana za donošenje zakona, ali zakon još nije napisan. U isto vrijeme, javnost gotovo svakodnevno gleda obilježavanja godišnjica brigada HVO u Posavini uz ikonografiju i simbole koji otvoreno podsjećaju na ustašku ideologiju.
Na međunarodnom planu slika nije mnogo bolja. Kritičari Minićeve vlade podsjećaju da se premijer od preuzimanja funkcije nije sastao ni sa jednim značajnijim evropskim ili regionalnim liderom. Diplomatski domet vlade uglavnom se sveo na protokolarne kontakte sa zvaničnicima Srbije, bez ozbiljnijeg međunarodnog političkog uticaja ili ekonomskih rezultata.
Za to vrijeme, Republika Srpska nastavlja da tone u nova zaduženja. Lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da se građani svakodnevno zadužuju za milione maraka, dok vlast paralelno pokušava da održi privid stabilnosti redovnim isplatama plata i budžetskih obaveza.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da je teško dati prolaznu ocjenu radu vlade, bez obzira da li se govori o prvom, drugom ili trećem Minićevom mandatu. Kao jedinu konkretnu stvar navodi održavanje sjednica vlade po lokalnim zajednicama, što je predstavljeno kao pokušaj približavanja građanima.
Sve ostalo, prema njegovoj ocjeni, ostalo je na nivou obećanja, improvizacija i netransparentnih odluka.
Posebno problematičnim smatra način zaduživanja Republike Srpske, visoke kamatne stope, telefonske sjednice na kojima se odlučuje o stotinama miliona maraka, kao i potpisivanje ugovora iza kojih se ne vidi konkretna realizacija.
U političkom smislu, Vlada Republike Srpske danas više djeluje kao administrativni servis vladajuće partije nego kao samostalni izvršni organ. Ključne odluke očigledno se donose na drugim adresama, dok vlada naknadno daje institucionalni pečat već dogovorenim potezima.
S druge strane, Savez sindikata Republike Srpske priznaje da je bilo i određenih pozitivnih mjera – povećanje minimalnih plata, ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, rast plata budžetskim korisnicima i memorandum o unapređenju prava radnika.
Ipak, čak i sindikalci upozoravaju da su povećanja nedovoljna i zakašnjela, te da ogromna većina radnika u Republici Srpskoj i dalje preživljava od mjeseca do mjeseca.
Možda upravo tu leži i najpreciznija ocjena treće vlade Save Minića. Dok vlast slavi novih 100 dana, građani već dugo imaju osjećaj da žive isti politički dan iznova.
Saobraćajna inspekcija u Banjaluci, u posljednjih tri do pet godina izdala je ukupno 21.100 KM kazni zbog nelegalnih radova na saobraćajnicama. U prevodu – radi se o kaznama koje su platili oni koji su se na ulicama u svojim naseljima sami latili posla i krpljenja rupa, ne čekajući da taj posao obave nadležne službe.
Uprkos dobrim namjerama, zbog takvih aktivnosti koje su, nedavno, za BL portal najavili i mještani banjalučkog naselja Krčmarice, s porukom da više nikog neće i ne mogu da čekaju, dobićete povelike kazne, potvrđuju iz Gradske uprave.
Kako kažu za BL portal, kazne za samoinicijativno intervenisanje na javnoj površini dosežu i do 1.000 maraka, uz obavezu da sve urađeno uklonite, a i to o sopstvenom trošku.
“Za navedene prekršaje predviđena je kazna za fizičko lice u rasponu od 500 do 1.000 KM. Razlika u sankcijama zavisi od više faktora, a najvažniji je vrsta propisa po kojem se postupa“, objašnjavaju iz Gradske uprave.
Osim udarca po džepu, građane očekuje i dodatni posao – uništavanje onoga što su sami uradili. Ukoliko inspekcijski organi utvrde da su radovi izvođeni protivzakonito, odnosno bez odobrenja, fizičkim ili pravnim licima se nalaže vraćanje javne površine u prvobitno stanje. To znači da bi mještani, nakon što su sopstvenim novcem i trudom zakrpili rupu, mogli biti primorani da tu zakrpu i uklone.
Šta je zapravo javna površina?
Iz Grada naglašavaju da građani često miješaju privatni posjed sa javnim prostorom. Objašnjavaju da se javnom površinom smatraju saobraćajne površine poput kolovoza, trotoara, pješačkih staza, trgova, mostova i javnih parkirališta. Tu su i zelene površine – parkovi i travnjaci, površine oko objekata – uređeni i neuređeni prostori oko stambenih i poslovnih zgrada, kao i javna stajališta, odnosno prostori oko autobuskih stanica i benzinskih pumpi.
Samo uz rješenje nadležnog odjeljenja
Na svim tim površinama, fizička ili pravna lica ne smiju samoinicijativno izvoditi nikakve intervencije, već se radovi mogu izvoditi isključivo uz rješenje nadležnog Odjeljenja Grada, u kojem su jasno definisani uslovi pod kojima se ti zahvati obavljaju.
Ovu oblast reguliše niz zakona i odluka, uključujući Zakon o javnim putevima RS, Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina, kao i Odluka o komunalnom redu na području Grada Banjaluka.
Njemački parlament raspravljao je danas, 07. maja o misiji EUFOR-a “Althea” u BiH i njemačkom angažovanju u njoj.
ako glasanje nije završeno, očekuje se da će dokument biti usvojen bez većih intervencija.
Evolucija stavova
U obrazloženju njemačke vlade, koja je podnijela prijedlog na glasanje, zanimljiva je evolucija stavova o Republici Srpskoj u proteklih nekoliko godina. Naime, s obzirom na to da se njemački mandat u EUFOR-u produžuje na godišnjem nivou, svake godine se ocjenjuje situacija u BiH. Dok se u dokumentu od prije dvije godine direktno govori o prijetnjama secesijom Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS, u prošlogodišnjem dokumentu govori se samo o napetostima, pišu Nezavisne novine.
U ovogodišnjem dokumentu, i u prošlogodišnjem, Dodik se ni ne spominje. U ta dva dokumenta se govori da RS teži autonomiji, dok se u dokumentu od 2024. govori o secesionističkoj retorici Milorada Dodika. Prošle godine, prema dokumentu Vlade Njemačke, BiH je prijetila najveća ustavna kriza u posljednjih 30 godina, dok se ove godine govori o autonomaškim tendencijama u RS, ali i, što je posebno zanimljivo, “drugim nacionalističkim akterima” koji kroz blokade prijete funkcionalnom integritetu zajedničke države.
Sistem u BiH podijeljen
Ako se dokument pažljivo čita, može se pretpostaviti da se ovaj dio odnosi na hrvatske političke aktere u BiH, s obzirom na to da je Srpska eksplicitno pomenuta u prethodnom kontekstu.
Iz ovog se može izvući zaključak da Vlada Njemačke prihvata sporazum postignut s administracijom SAD o obustavljanju aktivnosti na otcjepljenju Srpske, iako se to eksplicitno ne spominje.
Imajući u vidu da njemačka diplomatija uvijek pažljivo bira riječi u zvaničnim dokumentima, čini se da se fokus kritika s Banjaluke pomjera i prema Mostaru, što predstavlja posebno zanimljivu evoluciju.
Ovogodišnji dokument opisuje politički sistem BiH kao duboko podijeljen i opterećen velikim brojem mogućnosti veta na državnom i entitetskom nivou, što, kako se ističe, ozbiljno ograničava sposobnost donošenja odluka i sprovođenja reformi.
Blokade i destabilizacija
Njemačka vlada podsjeća da je Evropski savjet 21. marta 2024. odobrio otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU, ali navodi da su dalji reformski koraci neophodni, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i jačanja institucija.
Dokument upozorava da je BiH ranjiva na spoljne pokušaje destabilizacije zbog slabih institucija, etnički podijeljene političke scene i blokada u političkom sistemu. Posebno se navodi da je nakon ruskog napada na Ukrajinu povećan rizik destabilizacije BiH i da Njemačka i EU žele da jačaju otpornost zemlje na spoljne uticaje.
Njemačka ocjenjuje da EUFOR “Althea” ima važnu ulogu odvraćanja i pružanja sigurnog okruženja. Podsjeća se da je mandat misije obnovljen jednoglasno u Savjetu bezbjednosti UN 31. oktobra 2025. godine, čime se indirektno prihvata da je Moskva, neulaganjem veta na obnovu mandata EUFOR-a, indirektno dala saglasnost i na angažman njemačkih vojnika u BiH.
Vjerovatno je to razlog zašto Rusija nije eksplicitno pomenuta kao faktor izazivanja destabilizacije, iako je ta zemlja direktno prozvana za napad na Ukrajinu.
Spomenut i Šmit
Vlada Fridriha Merca veoma je kritički raspoložena prema Rusiji i uvela je oštrije mjere prema toj zemlji u odnosu na vladu njegovog prethodnika, socijaldemokrate Olafa Šolca.
Njemačka vlada naglašava da pored vojnog angažmana ulaže i u razvojnu, ekonomsku i političku podršku BiH. Pominju se projekti u oblasti demokratije, nezavisnih medija, borbe protiv trgovine ljudima, ekonomskog razvoja, energetike i klimatskih projekata.
Kao i ranijih godina, nije posebna pažnja posvećena ulozi visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg u Srpskoj ne priznaju, vjerovatno zato što je fokus dokumenta na evropski i njemački angažman u pokušaju stabilizacije prilika na zapadnom Balkanu.
Kako se saznaje, Vlada u Berlinu čvrsto stoji iza Šmita i protivi se njegovom preuranjenom odlasku s ove pozicije.
Prema Dejtonskom sporazumu, visoki predstavnik je odgovoran za civilni aspekt implementacije sporazuma, dok je za vojni dio odgovoran NATO, odnosno EUFOR, koji je naslijedio NATO misije IFOR-a i SFOR-a.
Igor Crnadak, narodni poslanik, danas 7. maja, objavio je da je osnovao stranku PDP Republike Srpske i zahvalio se Mladenu Ivanoviću, bivšem predsjedniku PDP-a i sadašnjem počasnom predsjedniku stranke.
Da li nova stranka izlazi na izbore?
“Mi idemo na izbore. PDP Republike Srpske biće na listiću, u oktobru kada budete glasali”, rekao je Crnadak i dodao:
“Idemo na ove izbore da pomognemo da se naše društvo promijeni, da se naša ideja o modernoj i razvijenoj Republici Srpskoj realizuje”.
Crnadak je donedavno obavljao funkcije potpredsjednika PDP-a i šefa poslaničkog kluba te stranke. Stranku i funkcije je napustio zbog neslaganja sa predsjednikom partije i liderom Pokret Sigurna Srpska Draškom Stanivukovićem.
Crnadak kaže da je danas PDP-a sve manje.
“Skoro da ga nema od prošlog oktobra”, ističe Crndaka i dodaje:
“Tu su neki drugi ljudi sa nekim drugim idejama, koji nema nikakvih dodirnih tačaka sa nama”.
Šta je poručio Mladenu Ivaniću?
Zahvalio se Mladenu Ivaniću, koji je, kako je rekao Crnadak, odlučio da pokrene PDP i da ih okupi.
“Ivanić je prepoznao šta se dešava danas i odbio da podrži gašenje nečega što je stvarao”, istakao je Crnadak koji smatra da će do oktobra nova partija biti jedan od glavnih stubova opozicije.
“Čeka ozbiljan rad i obezbjeđivanje 5.000 potpisa da možemo izaći na izbore”, navodi Crnadak i dodaje:
“PDP u narednom periodu neće više govoriti šta ne valja, jer to svi vidite”, kaže Crnadak i koji je otkrio planove:
“Govorićemo o tome šta su naši prijedlozi, konkretno kako da se stanje promijeni. Uskoro ćete saznati šta je naš projekat za penzionere 13:3, kako planiramo smanjiti doprinose. Saznaćete kakav je naš plan urbanog razvoja u RS, sa naglaskom na Banjaluku i šta je naš projekat Palata pravde Republike Srpske”.
Sa kim će Crnadak prvo razgovarati?
Prvi razgovor, Crndaka najavljuje sa predsjednikom SDS-a Brankom Blanušom.
“PDP Republike Srpske na međunarodnom polju u prvi plan staviće saradnju sa Srbijom. Regionalna saradnja će takođe biti bitna, kao i put evropskih integracija. Ipak prioritet biće stanje ovdje u RS”, rzaključio je Crnadak.
Najviši zvaničnici Evropske unije pripremaju se za mogućnost pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, potvrdio je visoki izvor iz EU za Fajnenšel tajms.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da postoji „potencijal“ da Evropska unija sjedne za pregovarački sto sa Putinom, naglašavajući da za takav potez postoji podrška ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
„Razgovaram sa liderima 27 država članica kako bismo utvrdili kako se najbolje organizovati i definisali o čemu zapravo treba razgovarati sa Rusijom kada za to dođe pravo vrijeme“, rekao je Košta.
On je podsjetio da je Zelenski na aprilskom samitu EU na Kipru pozvao evropske lidere da budu spremni da daju aktivan doprinos eventualnim pregovorima.
Evropska unija od početka rata u Ukrajini insistira na stavu da se o budućnosti te zemlje ne može razgovarati bez zvaničnog Kijeva. Ipak, prema ocjeni brojnih evropskih lidera, dosadašnji mirovni pregovori između SAD-a, Rusije i Ukrajine donijeli su veoma mali napredak, dok je EU uglavnom ostala po strani.
Košta je poručio da će Brisel „izbjegavati ometanje procesa koji vodi američki predsjednik Donald Tramp“, ali je priznao da iz Moskve još nema signala da je Kremlj spreman za ozbiljne razgovore sa predstavnicima Evropske unije.
„Da, opcija pregovora sa Putinom postoji. Ipak, za sada niko nije primijetio stvarne znakove sa ruske strane da žele ozbiljne pregovore“, rekao je Košta tokom obraćanja na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci.
Iz kabineta ukrajinskog predsjednika potvrđeno je da su razgovori sa evropskim zvaničnicima u toku, ali iz Kijeva upozoravaju da bi eventualni pregovori morali biti koordinisani tako da predstavljaju jedinstven evropski stav i omoguće snažniji pritisak na Rusiju.
Međutim, unutar same Evropske unije postoje ozbiljne podjele oko mogućeg dijaloga sa Moskvom.
Među zagovornicima pregovora nalaze se slovački premijer Robert Fico i belgijski premijer Bart de Vever, koji pozivaju na otvaranje dijaloga sa Rusijom. Na spremnost za razgovore nedavno su apelovali i francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
S druge strane, dio evropskih lidera oštro odbacuje mogućnost pregovora sa Moskvom u sadašnjim okolnostima.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da među 27 članica EU još ne postoji dogovor o tome ko bi eventualno predstavljao Evropsku uniju u pregovorima sa Rusijom.
U međuvremenu, američki diplomatski pokušaji posredovanja u mirovnim pregovorima nalaze se u zastoju, jer je fokus Vašingtona trenutno usmjeren na sukob sa Iranom. U pokušaju da oživi pregovore, glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov doputovao je u Majami, prenijela je agencija AFP.
