VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tri kupca prvog stana danas dobila 53.053 KM povrata PDV-a

    Tri kupca prvog stana danas dobila 53.053 KM povrata PDV-a

    Na račune tri kupca prve nekretnine danas je, u petak 18. septembra, leglo ukupno 53.053,02 KM po osnovu povrata PDV-a. To su prve isplate otkako Uprava za indirektno oporezivanje rješava ove zahtjeve, pišu Nezavisne novine.

    Novac su dobili oni kojima su rješenja uručena u regionalnim centrima u Banjaluci i Tuzli.

    „Riječ je o korisnicima kojima su rješenja uručena u nadležnim regionalnim centrima UIO u Banjaluci i Tuzli“, rekli su iz UIO BiH.

    Od 8. jula, kad je predaja krenula, do srijede 16. septembra Uprava je zaprimila 1.453 zahtjeva.

    Koliko brzo će novac stići ostalima zavisi od toga kako preuzmu rješenje. Ko ga lično podigne u regionalnom centru, uplatu dobija već sutradan. Ko čeka poštu, isplata ide tek kad Uprava primi povratnicu kao dokaz da je rješenje uručeno.

    „Građanima koji rješenje lično preuzmu u nadležnom regionalnom centru UIO, sredstva se uplaćuju već narednog dana. S druge strane, u slučajevima kada se rješenje dostavlja putem pošte, isplata se vrši nakon što UIO zaprimi povratnicu, koja predstavlja zakonski dokaz o izvršenom uručenju rješenja“, rekli su iz UIO BiH.

    Zato oni sa dostavom poštom mogu računati na uplatu tek nekoliko dana poslije uručenja, a ne odmah.

    Uprava poručuje da današnja tri slučaja nisu kraj posla i da će zahtjeve i dalje rješavati što brže.

    „Današnja isplata prva tri korisnika predstavlja konkretan korak u realizaciji prava građana na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, a Uprava za indirektno oporezivanje nastavlja sa obradom i rješavanjem pristiglih zahtjeva, uz nastojanje da se sredstva građanima isplate u najkraćem mogućem roku“, rekli su iz UIO BiH.

  • Vozači iz BiH od 23. septembra mogu tražiti vizu D u Hrvatskoj

    Vozači iz BiH od 23. septembra mogu tražiti vizu D u Hrvatskoj

    Od 23. septembra profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine smiju predati zahtjev za dugotrajnu vizu D u Hrvatskoj. Time se prvi put otvara konkretan kanal da se izbjegne kažnjavanje zbog pravila 90 dana u 180, ali u startu sistem prima samo 15 predmeta dnevno po lokaciji, a odluka može stići i poslije 45 dana.

    Hrvatsko Ministarstvo inostranih i evropskih poslova objavilo je da tog dana počinje zaprimanje zahtjeva za vozače autobusa i teretnih vozila iz trećih država kojima za ulazak u Hrvatsku viza nije potrebna. Procedura ide u dva koraka: prvo onlajn obrazac na https://crovisa.mvep.hr/ i rezervacija termina, pa fizička predaja u Ambasadi Hrvatske u Sarajevu ili u generalnom konzulatu, odnosno konzulatu u BiH, prema konzularnoj nadležnosti.

    Zahtjev se predaje najranije dva mjeseca, a najkasnije 30 dana prije planiranog početka prevoza robe ili putnika. Dok se sistem ne uhodа, dnevni kapacitet je 15 predmeta po mjestu predaje, pa će se broj kasnije dizati.

    Nikola Brković iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ za Nezavisne novine kaže da bez toga prevoznici ne mogu normalno raditi.

    „Ovo nam je jedini spas i mogućnost normalnog nastavka rada, jer u sadašnjim uslovima vraćaju kamione sa granica“, rekao je Brković.

    Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto ocjenjuje da je riječ o prvom stvarnom pomaku poslije mjeseci upozorenja da vozače ne treba tretirati kao turiste.

    „Ovo je prvi konkretan korak koji našim vozačima može olakšati rad. Od početka govorimo da ljudi koji svoj posao obavljaju na putevima širom Evrope ne mogu biti tretirani kao migranti ili turisti. Očekujemo da primjer Hrvatske slijede i druge države Evropske unije, jer nam treba rješenje koje će našim vozačima omogućiti da nesmetano rade svoj posao“, kazao je Forto.

    Šengensko ograničenje 90/180 dana vozačima iz trećih zemalja pretvara svakodnevni prelaz granice u rizik od vraćanja kamiona, kazni i prekida tura. Ministarstvo u Sarajevu mjesecima je partnerima u regionu i EU ukazivalo da to udara i na izvoz, trgovinu i lance snabdijevanja, ne samo na prevoznike.

    Forto ponavlja da BiH sama ne može dirati šengenska pravila i da treba rješenje na nivou Unije.

    „Hrvatska je pokazala da postoji način da se napravi iskorak. Nastavićemo insistirati da se pronađe održivo rješenje i u drugim državama EU. Naši prevoznici moraju imati mogućnost da rade, a vozači ne smiju biti kažnjeni zato što obavljaju posao koji ih svakodnevno vodi preko evropskih granica“, poručio je Forto.

    Važno ograničenje: viza D važi samo za ulazak u Hrvatsku radi prevoza robe i putnika. Ne daje slobodan ulazak u ostale šengenske države. Ako vozač ide dalje u Šengen ili samo tranzitira Hrvatsku, hrvatska Granična policija ga upisuje u EES. Time se otvara dosije i broje se dani boravka po pravilu 90 u 180, isto kao i za privatni boravak.

    Spisak papira koje treba ponijeti na predaju biće objavljen početkom sljedeće sedmice na sajtovima hrvatskog ministarstva spoljnih i evropskih poslova i Ambasade Hrvatske u Sarajevu.

  • Predsjedništvo Ujedinjene Srpske: Očekujemo istorijski izborni rezultat

    Predsjedništvo Ujedinjene Srpske: Očekujemo istorijski izborni rezultat

    Na šestoj sjednici Predsjedništva Ujedinjene Srpske, održanoj danas u Banjaluci, govorilo se o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i aktivnostima stranke u okviru kampanje za opšte izbore 2026. godine.

    Ocijenjene su političke prilike i izazovi sa kojima se Republika Srpska suočava, uz isticanje potrebe očuvanja političke stabilnosti, institucionalne snage i zaštite interesa Republike Srpske.

    Članovi Predsjedništva razmotrili su presjek stanja kampanje za opšte izbore 2026. godine, uključujući dosadašnje aktivnosti na terenu, predizborne skupove i neposrednu komunikaciju sa građanima.

    Istaknuto je da Ujedinjena Srpska nastavlja intenzivne aktivnosti u svim izbornim jedinicama, s ciljem predstavljanja programa i politika stranke građanima Republike Srpske i ostvarivanja što boljeg izbornog rezultata.

    Ocijenjeno je da je 2026. godina godina Ujedinjene Srpske, od koje se očekuje istorijski izborni rezultat i nastavak rasta političke snage i podrške politici koju zastupa ova stranka.

    Poručeno je da će Ujedinjena Srpska do kraja kampanje biti usmjerena na neposredan razgovor sa građanima, predstavljanje konkretnog programa i snažno političko djelovanje u interesu Republike Srpske.

  • Kružni tok kod Škorpiona asfaltiran: Saobraćaj kroz Starčevicu i Obilićevo teče lakše

    Kružni tok kod Škorpiona asfaltiran: Saobraćaj kroz Starčevicu i Obilićevo teče lakše

    Vozači koji su sedmicama jutrom prolazili kroz Starčevicu i Obilićevo danas su naišli na sasvim drugačiju sliku. Veliki građevinski zahvat na kružnom toku kod „Škorpiona“, na raskrsnici Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića, juče je praktično okončan.

    Asfaltirane su saobraćajne površine, uređen je prostor oko kružnog toka, posađene su nove sadnice, a kod pješačkih prelaza postavljena je nova, veoma uočljiva signalizacija. Razlika se osjetila odmah. Poslije usporene vožnje, improvizovanih prolaza, makadama, rupa i kolona, jutros se kroz ovaj dio grada prolazilo znatno lakše, piše BL Portal.

    Na ovoj raskrsnici mjesecima se vozilo kroz aktivno gradilište, uz privremenu signalizaciju. Poslije kiše dodatni problem bili su oštećen kolovoz i rupe. Posebno teško bilo je početkom septembra, kada su se kolone stvarale u svim pravcima, a policija je morala da reguliše saobraćaj.

    Kulminacija je stigla 16. septembra, kada je zbog asfaltiranja zatvoren izlaz iz kružnog toka prema Venecija mostu. Vozači su preusmjeravani preko Obilićeva i Gradskog mosta, što je dodatno opteretilo taj dio grada i izazvalo velike gužve. Jutros od toga gotovo da nema ni traga.

    Novi asfalt je postavljen, pješački prelazi jasno označeni, uređene su površine uz saobraćajnicu, a cijela raskrsnica sada izgleda potpuno drugačije. Ipak, jedan detalj još čeka završetak. U samom centru kružnog toka ostavljena je forma koja već svojim oblikom podsjeća na grb Fudbalskog kluba Borac.

    Iz Gradske uprave ranije su potvrdili da će centralno ostrvo biti posvećeno Borcu, koji ove godine obilježava 100 godina postojanja, pa sada ostaje da se taj dio konačno popuni i dobije završni izgled.

    Radovi na raskrsnici počeli su još u aprilu. Prvobitni rok za završetak bio je 22. jul, a potom je kao novi rok najavljen 10. septembar. Poslije gotovo pet mjeseci radova i brojnih problema u saobraćaju, jutrošnja slika kod „Škorpiona“ pokazuje da je najveći dio posla konačno iza Banjalučana.

  • Tramvaj sa tri kabine na ulicama Banjaluke, poznato kuda bi mogla ići prva linija

    Tramvaj sa tri kabine na ulicama Banjaluke, poznato kuda bi mogla ići prva linija

    Nabavka novih električnih autobusa i tramvaja dio je strateškog opredjeljenja Grada na čelu s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem za razvoj održive urbane mobilnosti. Projektom se želi testirati funkcionisanje električnih autobusa i ART tramvaja, kazala je projekt menadžer Grada Milada Šukalo.

    Podsjetila je da je gradska administracija prije nekoliko mjeseci ugostila inženjere iz Kine koji su razmatrali mogućnosti banjalučkih saobraćajnica za tramvajske linije.

    „Tada je ocijenjeno da postoji potencijal za prvu liniju od naselja Zalužani, istočnim tranzitom do naselja Obilićevo, te od Zalužana ulicom Olimpijskih pobjednika, kroz jednosmjerni saobraćaj u centralnim ulicama grada. Kada vozila stignu u Banju Luku, tada će se testirati njihova funkcionalnost u našem gradu. Želimo naglasiti da uspostavljanje i vožnja ovakvog vida tramvaja, podrazumijevaju i izmjene određenih zakonskih regulativa koje će omogućiti da vozilo bude prepoznato u našem zakonu.“

    Uvođenje linije omogućilo bi da veći broj putnika bude obuhvaćen tramvajskim prevozom. „U pitanju je tramvaj sa tri kabine koji može da primi i do 300 putnika. Sugestija inženjera koji su bili u našem gradu jeste da testiramo upravo vozilo sa tri kabine, čime bi se smanjile guržve u saobraćaju, jer bi, za razliku od autobusa, moglo da preveze više ljudi, posebno u toku saobraćajnog špica.“

    Uvođenje ovih vozila, rekla je, treba da bude dio šireg plana javnog prevoza. „Cilj je da ljudi koji dolaze iz okolnih mjesta parkiraju svoje automobile i koriste tramvajski prevoz. Sve ovo biće obuhvaćeno i drugim inovacijama, kao što su aplikacija za autobuse, te nova autobuska stajališta. Ovo su mjere na kojima je radio veliki broj stručnjaka“, prenosi BL portal.

  • Seul usklađuje razgovore SAD i Sjeverne Koreje

    Seul usklađuje razgovore SAD i Sjeverne Koreje

    Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjung izjavio je da je „jasno“ da američki predsjednik Donald Tramp želi da obnovi dijalog sa Pjongjangom, dok Seul već vodi preliminarnu koordinaciju kako bi omogućio razgovore SAD i Sjeverne Koreje. Kim Džong Un je sa Trampom već imao direktne susrete tokom prvog predsjedničkog mandata Amerikanca.

    Tramp je prošlog mjeseca najavio da planira sastanak sa Kimom kasnije ove godine. Li je ocijenio da takav susret „ostaje težak, ali nije nemoguć“ i poručio da treba uložiti svaki mogući napor da ta mogućnost postane stvarnost.

    Istovremeno je potvrdio da Južna Koreja neće slati vojnike niti vojna sredstva radi intervencije u ratu protiv Irana, iako su se pojavili izvještaji da je Seul razmatrao moguće angažovanje u strateški važnom Ormuskom moreuzu. Zemlja će, kako je rekao, preduzimati samo minimalne aktivnosti potrebne za zaštitu trgovačkih brodova i ruta za transport nafte.

    Li je govorio i o pregovorima o južnokorejskim investicijama od 350 milijardi dolara u SAD. Dogovor je postignut prošle godine u okviru sporazuma kojim su izbjegnute najteže Trampove carine. Razgovore je ocijenio kao „veoma složene i teške“ i naveo da su pojedini predloženi uslovi za Seul teško prihvatljivi, kako prenosi Nezavisne.

  • Novi video Stevandića: Nije se pomjerio ni milimetar kad je bilo teško

    Novi video Stevandića: Nije se pomjerio ni milimetar kad je bilo teško

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić podijelio je novi video-spot stranke koji se bavi pitanjem koje se pred izbore često čuje: od brojnih kandidata, ko laže, a ko je zaista onaj pravi.

    Spot otvara scena porodičnog okupljanja za stolom. Jedan od mlađih učesnika postavlja upravo to pitanje. Odgovor dolazi od najstarijeg člana porodice, čovjeka koji političare prati dugo i sve ih dobro poznaje.

    „Mnogi su mijenjali priču i povijali se kako vjetar duva. Samo je Stevandić uvijek pričao istu srpsku priču. Kada je bilo teško, nije se bojao – ni za milimetar se nije pomjerio. Taj ne odustaje! Ako zdravo misliš i dobro odlučiš, Stevandić je pravi izbor“, kaže stariji član porodice u spotu.

    Stevandić je video objavio na društvenim mrežama i zahvalio se onima koji su ga uradili. U objavi je naveo:

    „Nije da se takmičim sa bilo kim, ali govoriti i raditi isto skoro četiri decenije i slušati šta će i kada kome pasti na pamet da nešto promijeni ili ‘prilagodi’ – nije za prećutati. P. S. hvala drugarima na ovom video-doprinosu kojim su me baš pogodili.“

    Kako prenosi Srpska Info, spot Ujedinjene Srpske na ovaj način pokušava da razriješi najveću predizbornu dilemu birača.

  • EU želi novu vrstu članstva za Kanadu, Novi Zeland poručuje da pregovora nema

    EU želi novu vrstu članstva za Kanadu, Novi Zeland poručuje da pregovora nema

    Evropska unija i Kanada razmatraju potpuno novi model odnosa koji bi Otavu približio evropskom bloku bez punopravnog članstva, dok Novi Zeland poručuje da s Briselom nije razgovarao o mogućnosti sticanja sličnog statusa.

    Ideju da Kanada postane prva „pridružena članica“ EU ove sedmice iznijela je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a kanadski premijer Mark Karni pozdravio je prijedlog u govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu 17. septembra.

    „Ako govorimo o savezu za budućnost, riječ je o jedinstvenom, pozitivnom pristupu koji ćemo zajedno definisati“, poručio je Karni.

    Za razliku od klasičnog članstva, novi model ne bi podrazumijevao da Kanada postane dio EU poput Francuske, Njemačke ili Hrvatske. Detalji aranžmana tek treba da budu dogovoreni, dok je Karni jasno poručio da njegova zemlja ne traži punopravno članstvo niti namjerava da se odrekne dijela svog suvereniteta.

    Potencijalni aranžman mogao bi obuhvatiti mnogo širu saradnju od one koju podrazumijeva klasični trgovinski sporazum – od trgovine i energetike do odbrane, tehnologije, nauke i svemirske industrije.

    Karni je, kako je navedeno u njegovom obraćanju Evropskom parlamentu, među oblastima za intenziviranje saradnje posebno izdvojio kritične minerale, odbrambenu industriju, vještačku inteligenciju i računarske kapacitete, energetsku bezbjednost, svemirsku industriju i platne sisteme.

    Kanada raspolaže velikim energetskim i mineralnim resursima, dok EU predstavlja veliko tržište i ima snažne industrijske, istraživačke i tehnološke kapacitete. Jedan od ciljeva predloženog modela bio bi povezivanje tih potencijala, uz jednostavniju digitalnu trgovinu nepoljoprivrednim proizvodima i većim brojem usluga.

    Poseban dio razgovora odnosi se na mogućnosti za mlade. Karni želi da Kanada učestvuje u evropskom programu Erasmus+, što bi studentima iz Kanade i evropskih država otvorilo dodatne mogućnosti za studiranje na univerzitetima s obje strane Atlantika.

    Pregovori o učešću Kanade u Erasmus+ programu već su počeli i nalaze se u ranoj fazi, objavio je Euronews. Razmatra se i mogućnost kanadskog učešća u narednoj generaciji evropskog programa Horizon, koji je usmjeren na nauku i istraživanja.

    „Treba da produbimo veze među ljudima, omogućavajući našim mladima da žive, rade i studiraju gdje žele s obje strane Atlantika“, rekao je Karni.

    Ipak, još nije poznato kako bi takva mogućnost izgledala u praksi, niti postoji konačna definicija izraza „pridružena članica“, jer takav status u Evropskoj uniji trenutno ne postoji.

    Jedna od mogućih pravnih osnova za novi aranžman mogao bi biti član 217 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije, koji omogućava sklapanje sporazuma o pridruživanju sa trećim državama. Takvi sporazumi mogu predvidjeti međusobna prava i obaveze, zajedničko djelovanje i posebne procedure.

    U evropskim institucijama već se pojavljuju različite ideje o tome koliko bi duboka saradnja mogla biti. Pominju se trgovina, odbrana i spoljna politika, a otvoreno je i pitanje eventualnog učešća kanadskih zvaničnika u određenom obliku na sastancima evropskih lidera i ministara. Za sada, međutim, nijedna od tih mogućnosti nije konačno dogovorena.

    Njemačka podržava blisko partnerstvo EU i Kanade, ali je istovremeno izrazila rezerve prema samom nazivu „pridružena članica“, jer takva kategorija trenutno ne postoji u evropskom pravnom okviru.

    Karni se pritom nije posebno vezao za terminologiju, poručivši da je „precizna nomenklatura“ pitanje za Evropu i da je važnije šta će budući sporazum konkretno sadržavati.

    Konačna struktura odnosa morala bi proći i političku proceduru u Kanadi.

    Istovremeno, inicijativa za produbljivanje veza između Kanade i EU izazvala je reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Tramp je zaprijetio Evropskoj uniji „veoma ozbiljnim carinama“ ili smanjenjem trgovine ukoliko novi aranžman sa Kanadom bude smatrao neprijateljskim potezom, a ranije je evropski prijedlog ocijenio kao „smiješan“.

    Kanada je snažno ekonomski povezana sa SAD, svojim najvećim trgovinskim partnerom, ali posljednjih mjeseci nastoji da dodatno diverzifikuje trgovinske i ekonomske odnose.

    Karni, međutim, tvrdi da cilj nije stvaranje bloka usmjerenog protiv SAD.

    „Ne predlažem treći blok kako bismo postali rival velikim silama, samo s boljim manirima“, rekao je kanadski premijer.

    Prema njegovim riječima, namjera je da se smanji mogućnost da ekonomska zavisnost od bilo koje velike sile postane sredstvo za vršenje presudnog pritiska na Kanadu ili Evropu.

    Mogućnost da novi model odnosa sa EU ne ostane ograničen samo na Kanadu dodatno je otvorila predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, koja je pomenula Australiju i Novi Zeland kao države koje bi u budućnosti mogle produbiti odnose sa evropskim blokom.

    Australijski ministar trgovine Don Farel ranije je rekao da je njegova zemlja „na istoj talasnoj dužini“ sa Kanadom kada je riječ o jačanju veza sa EU.

    Novi Zeland, međutim, za sada odbacuje tvrdnje da razgovara o mogućnosti pridruženog članstva.

    Portparol ministra vanjskih poslova Vinstona Pitersa izjavio je da između Novog Zelanda i EU nije bilo razgovora o tome da ta država postane pridruženi član.

    „Nije bilo razgovora s EU o tome da Novi Zeland postane pridruženi član“, rekao je portparol, prenosi Reuters.

    Time je za sada jasno da se ideja o sličnom statusu za Novi Zeland nalazi samo u okviru šire rasprave o budućim odnosima EU sa bliskim partnerima, a ne u konkretnim pregovorima.

    Budući odnos Kanade i EU tek treba da bude definisan, uključujući prava i obaveze koje bi Kanada dobila i preuzela. Prvi konkretniji odgovori mogli bi biti poznati već narednog mjeseca, kada bi na investicionom samitu EU i Kanade u Montrealu trebalo dodatno da se razradi budući model saradnje.

  • Dodik nakon sastanka s Netanjahuom: Srpska može da računa na Izrael kao partnera

    Dodik nakon sastanka s Netanjahuom: Srpska može da računa na Izrael kao partnera

    Danas sam imao još jedan uspješan sastanak sa predsjednikom Vlade Izraela Benjaminom Netanjahuom i njegovim saradnicima, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik. Sastanak se odnosio na finalizaciju ranijih pretpostavki mogućih dogovora.

    „Prije svega o privrednoj saradnji, o saradnji u oblasti kulture, privrede, kao što se tiče i transfera nove tehnologije u oblasti poljoprivrede, vještačke inteligencije i svega onoga što treba da završimo. Dobili smo potpunu saglasnost i potvrdu Netanjahua da će učiniti sve da osmisli i uredi jedan okvir u kojim ćemo se kretati u narednim godinama i da Republika Srpska može da računa na Izrael kao partnera jednako onoliko koliko i Republika Srpska računa na Izrael.“

    Izrael se, kaže, nalazi u stalnoj atmosferi pritiska koji ne dolazi samo iz regiona. „Ovih dana saznali su da Britanija ima velike operacije što se tiče ugrožavanja samog Izraela, da su njihovi odnosi na veoma niskom nivou, a jednako tako i evropske zemlje, zemlje Evropske unije, koji su sklone da se miješaju u unutrašnje stvari u Izraelu. To nije naprosto prihvatljivo ni u kom pogledu. Zajedničko za nas je da Republika Srpska i Izrael, a to smo i danas potvrdili, u fokusu na prvom mjestu stavljaju interes naroda, i države, i slobode. Garancija za tu slobodu jeste čvrsta zajednica, čvrste institucije, čvrsta vlast, granice, a to je važno i za nas, jer nismo dozvolili ranije migrantima da ostanu u Srpskoj, što nam je omogućilo da sada imamo relativno lakšu situaciju nego da je to bilo drugačije.“

    U fokus, ističe, moraju se staviti nacionalni interesi. „Moramo da stavimo u fokus odbranu i našu bezbjednosti, a Izrael je prvak svijeta u tome što se tiče zaštite naroda i države i da obezbijedimo da bilo kakva šteta koja bi se nanijela Republici Srpskoj, njenoj privredi, prirodi, ekološka ili druga šteta, mora da bude brzo nadoknađena, ili brzo spriječena dalja eskalacija bilo koje štete.“

    Naglasio je da treba zajednički odbijati špijunaže i podle namjere. „Ovdje sam naučio da nema te stvari koju ne treba učiniti za bezbjednost naroda i države. Republika Srpska se samo ponaša i ponašaće se u tom pogledu. Mi ne vjerujemo u zajedničku priču o BiH i njenoj bezbjednosti. Vidljivi su nama nejasni aranžmani koji prave muslimani, sa islamskim zemljama i sa Turskom oko neke vojne saradnje i mnogo čega drugog izazivaju sumnje. Mi ne smijemo dozvoliti sebi da budemo iznenađeni. Ne smijemo sebe dovesti da budemo zatečeni. I ne smijemo da se pravimo naivni. Vrijeme koje dolazi je daleko više od običnog posmatranja i mi koji smo odgovorni za sudbinu države i naroda moramo učiniti sve da spoznamo opasnosti i da reagujemo na te opasnosti“, prenosi ATV.

  • Uhapšen brazilski serijski ubica, tvrdi da je ubio oko 80 ljudi

    Uhapšen brazilski serijski ubica, tvrdi da je ubio oko 80 ljudi

    Haljina, perika, ženske sandale, naočare za sunce i nalakirani nokti trebalo je da budu maska da Žorlan Lopes da Silva neopaženo prođe pored policije. U naručju je imao dvogodišnje dijete koje mu nije bilo u srodstvu.

    Plan je gotovo uspio. Policajci ga isprva nisu prepoznali, ali je 33-godišnjeg Brazilca odala tetovaža. Tek poslije hapšenja počela je mračnija priča. Lopes da Silva rekao je istražiteljima da je tokom života ubio oko 80 ljudi i da je prvi put ubio sa 13 godina.

    Da li je broj tačan, policija tek treba da utvrdi. Već ga povezuju sa 16 ubistava počinjenih za nekoliko mjeseci.

    Iz zatvora je izašao u maju, nakon oko pet godina. Od tada je, prema saznanjima istražitelja, uslijedio krvavi niz u oblasti Vale do Mamanguape u državi Paraiba. Prema UOL-u priznao je 11 ubistava. U trenutku hapšenja za njim je bilo pet naloga.

    Rekao je da je prvo ubistvo počinio iz osvete zbog smrti oca. Policija mu ne vjeruje na riječ i izvlači stare, neriješene slučajeve. „To je veoma značajan broj. Vjerujemo da je, ako nije baš taj broj, onda nešto veoma slično tome“, rekao je delegat Daglas Garsija.

    Među slučajevima je ubistvo dvojice trgovaca 1. avgusta u Rio Tintu, u kojem sumnjaju da je učestvovao s još četvoricom. Tijelo jedne djevojke pronađeno je zakopano nakon što im je, prema istražiteljima, pokazao mjesto.

    RedeTV navodi da je potraga trajala između 30 i 48 sati, otežana jer je poznavao teren i skrivao se u šumi. Kad je shvatio da mu je policija za petama, prerušio se, s djetetom prošao pored policajaca, vratio se u kuću, ostavio dijete i uzeo revolver. Dok je ponovo izlazio, haljina se pomjerila i tetovaža ga je odala. Uhapšen je 13. septembra u Mulunguu. Kako je dijete završilo kod njega, još se istražuje.

    Policija ga povezuje s Komandom Vermeljo, kriminalnom organizacijom iz Rio de Žaneira, i tvrdi da je u Paraibi bio jedan od glavnih egzekutora. „On je bio vojnik te frakcije i dobijao je zadatke da ubija ljude. Kada sam preuzeo dužnost u avgustu, bio je naš cilj broj jedan jer je bio glavni egzekutor jezgra frakcije u regionu“, rekao je delegat Markos Paulo Sales.

    Ranije je, po policiji, pripadao rivalskoj Novoj Okaidi, pa se poslije sukoba približio Vermelju. On negira da radi za organizaciju i kaže da je vodio „svoj rat“, tvrdeći da su žrtve bili kriminalci.

    Istražitelji sada porede njegove izjave sa starim predmetima. Jornal da Paraíba navodi da pokušavaju da rekonstruišu put od tinejdžerskih godina. Prebačen je u zatvor Silvio Porto u Žoao Pesoi, prenose Nezavisne.