Autor: INFO

  • Dodik: Četiri delegata u Domu naroda su sigurna, postoji mogućnost i za petog

    Dodik: Četiri delegata u Domu naroda su sigurna, postoji mogućnost i za petog

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da vladajuća koalicija u Republici Srpskoj ima obezbijeđena četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok postoji mogućnost da taj broj bude povećan na pet.

    „Postoji određena varijanta, ali joj nećemo težiti. Za nas je kapitalna priča da imamo četiri delegata, a to sigurno imamo. Imamo višak glasova i za petog, a sve zavisi od nekih drugih stvari“, rekao je Dodik nakon sastanka predstavnika vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

    On je naveo da vladajuća koalicija ima i deset poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    „Naših devet, plus još jedan koji je prihvatio zajednički posao i rad u interesu Republike Srpske, i cijenimo taj pristup“, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, takav raspored snaga znači da se na nivou BiH ne može donijeti nijedna odluka bez učešća vladajuće koalicije iz Republike Srpske.

  • Koalicioni partneri u Banjaluci postigli dogovor o konstituisanju vlasti i formiranju nove vlade

    Koalicioni partneri u Banjaluci postigli dogovor o konstituisanju vlasti i formiranju nove vlade

    U Banjaluci je održan sastanak predstavnika vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, kojim je predsjedavao lider SNSD-a Milorad Dodik, a na kojem su dogovoreni naredni koraci u vezi sa konstituisanjem Narodne skupštine Republike Srpske, izborom skupštinskih radnih tijela i delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i formiranjem nove vlade.

    Sastanku su prisustvovali predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, lider Socijalističke partije Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak, predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac, lider DNS-a Nenad Nešić i predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović.

    Jedna od važnih tema razgovora bilo je konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, a predstavnici koalicije potvrdili su da je Nenad Stevandić njihov prijedlog za predsjednika parlamenta Srpske.

    Predsjednik NPS-a Darko Banjac ocijenio je da su građani na prethodnim izborima podržali političku stabilnost i jedinstvo, ističući da vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini ima više od dvije trećine poslaničkih mjesta.

    Prema njegovim riječima, takav skupštinski kapacitet značajan je za političku stabilnost Republike Srpske, njenu poziciju unutar BiH, ali i međunarodno predstavljanje. Banjac je ocijenio da je međunarodna pozicija Republike Srpske trenutno bolja od pozicije BiH, pripisujući za to zasluge političkom angažmanu Milorada Dodika.

    On je čestitao Stevandiću na podršci koalicionih partnera za preuzimanje funkcije predsjednika Narodne skupštine, poručujući da će Republika Srpska ostati stabilna.

    Lider Socijalističke partije Petar Đokić poručio je da će ova stranka učestvovati u vlasti s ciljem nastavka razvoja Republike Srpske, te da će biti spremna za jedinstvo, dijalog i kompromis.

    Đokić je naglasio da je važno da se u što kraćem roku izabere nova vlast, ali i da se očuvaju mirni i pozitivni odnosi u regionu.

    Predsjednik SPS-a Goran Selak rekao je da su na sastanku dogovoreni konkretni koraci u vezi sa konstituisanjem Narodne skupštine, izborom skupštinskih radnih tijela i delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    On je istakao da je dogovoreno da Republika Srpska među prvima započne proces izbora nove vlade, navodeći da je jedan od ciljeva koalicije bio obezbjeđivanje institucija i političke većine potrebne za nesmetano funkcionisanje Srpske.

    „Ovaj tim će raditi za dobrobit građana. Otvorili smo mnogo pitanja kako bi građani živjeli što bolje, u miru i stabilnosti“, poručio je Selak.

    Slično očekivanje u pogledu brzog formiranja nove izvršne vlasti iznio je i predsjednik DNS-a Nenad Nešić, koji je najavio da bi nova vlada Republike Srpske trebalo da bude formirana veoma brzo.

    Nešić je ocijenio da su građani koji su na prethodnim izborima podržali vladajuću koaliciju izabrali stabilnu vlast, dodajući da će Republika Srpska time još jednom pokazati funkcionalnost svojih institucija.

    Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović rekao je da javnost od izbornih pobjednika očekuje efikasno formiranje vlasti, posebno imajući u vidu ostvareni izborni rezultat.

    On je naveo da su koalicioni partneri, kroz dosadašnje razgovore, otklonili dileme u vezi sa konstituisanjem Narodne skupštine, izborom komisija i drugim pitanjima neophodnim za početak rada novog skupštinskog saziva.

    Čubrilović je izrazio očekivanje da će taj proces biti završen do Nove godine, ističući da Republika Srpska treba da pokaže stabilnost, kompaktnost i institucionalnu sigurnost.

    Predstavnici vladajuće koalicije poručili su da očekuju brzo uspostavljanje nove vlasti i nastavak saradnje u narednom četvorogodišnjem mandatu, uz naglasak na političku stabilnost, funkcionisanje institucija i razvoj Republike Srpske.

  • Rubio: U toku pripreme za sastanak lidera SAD, Rusije i Kine

    Rubio: U toku pripreme za sastanak lidera SAD, Rusije i Kine

    Američki predsjednik Donald Tramp želi da održi trilateralni samit sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom, a jedna od glavnih tema razgovora trebalo bi da bude stanje u oblasti nuklearnog naoružanja u svijetu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    Rubio je potvrdio da su pripreme za susret u toku i da Vašington smatra da bi takav sastanak mogao biti održan.

    „Predsjednik želi da do takvog sastanka dođe, ako je to moguće. Smatramo da je to izvodljivo, a jedna od tema za razgovor, prema njegovom mišljenju, trebalo bi da bude stanje u oblasti nuklearnog naoružanja u svijetu“, rekao je Rubio novinarima.

    Prema njegovim riječima, postoji namjera da se susret organizuje, dok zainteresovane strane trenutno rade na utvrđivanju njegovog okvira. Više informacija o mogućem sastanku moglo bi biti poznato u narednom periodu, prenosi RTRS.

    Ranije je saopšteno da su strane u kontaktu povodom organizacije susreta lidera na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK).

    Ukoliko do sastanka dođe, razgovori Trampa, Putina i Sija mogli bi otvoriti prostor za direktnu razmjenu stavova tri najveće svjetske sile o kontroli nuklearnog naoružanja i globalnoj bezbjednosti.

  • Lavrov: Rusija neće pristati na novo primirje bez jasnog plana za nastavak pregovora

    Lavrov: Rusija neće pristati na novo primirje bez jasnog plana za nastavak pregovora

    Rusija neće pristati na novo primirje u Ukrajini ukoliko prethodno ne bude jasno definisano šta slijedi nakon prekida borbenih dejstava, poručio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, komentarišući aktuelne pregovore o okončanju sukoba.

    „Nećemo pristati na još jedan prekid vatre, još jedno primirje, kako god da ga nazovete, a da ne razumijemo šta će se dalje desiti“, izjavio je Lavrov, prenosi B92, pozivajući se na RIA Novosti.

    Šef ruske diplomatije ocijenio je da je sukob nastao zbog odbijanja Kijeva da sprovede sporazume o kolektivnoj bezbjednosti potpisane 2014. godine. Prema njegovim riječima, ukrajinsko rukovodstvo nije imalo namjeru da ispuni preuzete obaveze, dok su zapadne zemlje podsticale takav pristup.

    Lavrov je istakao da Moskva ne prihvata ideju novog primirja jer smatra da bi evropske zemlje na taj način kupovale vrijeme za Ukrajinu, omogućavajući joj da se oporavi od vojnih gubitaka.

    Istovremeno, ruski ministar spoljnih poslova ocijenio je kao razumnu američku inicijativu da se tokom pregovora u Abu Dabiju definišu jasni parametri buduće bezbjednosne arhitekture, prije nego što se pređe na konkretno rješavanje rusko-ukrajinskog sukoba.

    Govoreći o prisustvu evropskih predstavnika u Abu Dabiju i njihovom izostanku iz direktnih pregovora, Lavrov je na pitanje zašto im Moskva ne dopušta da sjednu za pregovarački sto odgovorio pitanjem: „Predlažete da obaramo avione?“

    Dodao je da evropski predstavnici mogu ostati u hotelima dok se odvijaju razgovori, podsjećajući da su Sjedinjene Države najavile susrete sa Ukrajincima i Evropljanima prije razgovora sa ruskom delegacijom.

    „Neka tamo malo posjede u hotelima. Amerikanci su rekli da će se prije pregovora s našom delegacijom sastati s Ukrajincima i Evropljanima“, rekao je Lavrov, ocjenjujući da takav način rada nema perspektivu.

    Trilateralni pregovori Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine održavaju se u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, a jedno od ključnih pitanja ostaje pronalaženje modela koji bi omogućio trajno okončanje sukoba.

  • Dodik ponudio novi sastanak Stanivukoviću i Blanuši, predložio prostorije SDS-a

    Dodik ponudio novi sastanak Stanivukoviću i Blanuši, predložio prostorije SDS-a

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponudio je predsjednicima PSS-a i SDS-a, Drašku Stanivukoviću i Branku Blanuši, novi termin za sastanak o zajedničkom političkom djelovanju, predloživši da razgovori budu održani sutra u prostorijama SDS-a u 17 časova.

    Dodik je nakon sastanka vladajuće koalicije izjavio da očekuje odgovor dvojice opozicionih lidera do kraja dana, kako bi bilo poznato da li će do susreta doći.

    „Danas do kraja dana čekam njihovu potvrdu“, rekao je Dodik.

    Novi poziv uslijedio je nakon što su SDS i PSS prethodno odbili da se odazovu pozivu SNSD-a na sastanak u prostorijama ove stranke, koji je bio planiran za danas u 16.30 časova.

    Kako prenosi RTRS, Dodik je ovim prijedlogom ponudio drugačiju lokaciju i termin za razgovore, odnosno održavanje sastanka u prostorijama SDS-a, čime je ponovo otvorena mogućnost razgovora predstavnika političkih stranaka iz Republike Srpske.

    Tema susreta trebalo bi da bude zajedničko djelovanje političkih predstavnika iz Republike Srpske na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

  • Stanivuković i Blanuša neće na sastanak sa Dodikom

    Stanivuković i Blanuša neće na sastanak sa Dodikom

    Predstavnici Partije demokratskog progresa (PSS) i Srpske demokratske stranke (SDS) neće se odazvati pozivu SNSD-a za sastanak u Banjaluci, na kojem je trebalo da bude razgovarano o zajedničkom političkom djelovanju stranaka iz Republike Srpske na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

    Sastanak je bio planiran u prostorijama SNSD-a sa početkom u 16.30 časova, nakon sastanka vladajuće koalicije.

    Poziv opozicionim strankama prethodno je uputio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predlažući zajedničko djelovanje političkih predstavnika iz Republike Srpske na nivou BiH.

    Međutim, predstavnici SDS-a i PSS-a odlučili su da ne prihvate poziv, a do objavljivanja informacije nije bilo zvaničnih pojašnjenja o razlozima zbog kojih su odbili učešće na sastanku, prenosi RTRS.

    Ovaj poziv uslijedio je nakon sastanka vladajuće koalicije, na kojem je razgovarano o formiranju vlasti u Republici Srpskoj i daljem političkom djelovanju stranaka koje čine većinu.

  • Stanivuković najavio obustavu regulacionih planova, ali oni ipak stižu pred odbornike

    Stanivuković najavio obustavu regulacionih planova, ali oni ipak stižu pred odbornike

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je obustavljanje svih regulacionih planova do usvajanja Urbanističkog plana, ali bi se pojedini od tih dokumenata ipak mogli naći pred odbornicima već na narednoj sjednici Skupštine grada, zakazanoj za 19. novembar.

    Stanivuković je tokom gostovanja na BN televiziji 5. novembra najavio promjene u načinu upravljanja gradom, među kojima su obustava regulacionih planova i uvođenje obaveznih anketa među građanima prije realizacije gradskih projekata.

    Međutim, odbornica u Skupštini grada Banjaluka Dijana Ješić upozorila je da najavljena obustava zasad nije vidljiva u skupštinskoj proceduri. Kako je objavila na društvenim mrežama, regulacioni planovi već su uvršteni u dnevni red narednog zasjedanja, što otvara pitanje od kada bi gradonačelnikova najava trebalo da se primjenjuje.

    „U jednom medijskom gostovanju gradonačelnik je najavio da se neće usvajati regulacioni planovi do usvajanja Urbanističkog plana. Ne znam samo od koje sjednice to važi, pošto će se na prvoj narednoj naći regulacioni planovi“, navela je Ješićeva.

    Ona je ukazala i na neslaganje između najavljenog većeg uključivanja građana u odlučivanje i postupanja prema prijedlozima koji se odnose na tu oblast.

    Ješićeva je istakla da je u ime udruženja „Za plan“ predala prijedlog koji se tiče transparentnosti i većeg učešća građana u odlučivanju o gradskim projektima, ali da on nije uvršten u dnevni red naredne sjednice.

    Prema njenim navodima, prijedlog je predat 14. oktobra, u skladu sa Poslovnikom, ali ni nakon gotovo mjesec dana nije prošao skupštinsku proceduru.

    „Najavio je i obilazak naselja i veće učešće građana, a tačku koju sam predložila u ime udruženja Za plan i koja se upravo odnosi na veću transparentnost i veće učešće građana nije stavio na dnevni red“, poručila je Ješićeva, prenosi Srpskainfo.

    Tako će naredna sjednica Skupštine grada, zakazana za 19. novembar, biti prilika da se vidi da li će najavljena obustava regulacionih planova zaista biti primijenjena, ali i kako će se gradska administracija odnositi prema inicijativama koje se tiču većeg učešća građana u donošenju odluka.

  • Dodik: Stevandić ostaje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

    Dodik: Stevandić ostaje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske

    Vlast u Republici Srpskoj biće brzo formirana, a predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ostaće na čelu Narodne skupštine Republike Srpske, izjavio je lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka predstavnika vladajuće koalicije.

    Dodik je poručio da je cilj da do kraja godine budu usvojeni budžet i formirana nova Vlada Republike Srpske, kako bi institucije Srpske u 2027. godinu ušle spremne za realizaciju planiranih programa.

    „Želimo da do Nove godine imamo i budžet i formiramo Vladu Srpske kako bismo u 2027. godinu ušli kao ozbiljna institucija i bavili se programskim stvarima“, rekao je Dodik.

    Govoreći o narednim koracima, naveo je da je na sastanku razgovarano o konstituisanju vlasti kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske, izboru skupštinskih tijela i polaganju zakletvi.

    Prema njegovim riječima, ti procesi trebalo bi da budu završeni u ponedjeljak, dok bi koalicioni sporazum između stranaka vladajuće većine mogao biti potpisan već u nedjelju.

    Dodik je istakao i značaj zajedničkog političkog djelovanja na nivou institucija Bosne i Hercegovine, navodeći da vladajuća koalicija ima devet poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    „To je ključno za poziciju Republike Srpske“, naglasio je Dodik.

    O detaljima dogovora i narednim aktivnostima vladajuće koalicije lider SNSD-a govorio je nakon sastanka na kojem su razmatrani odnosi unutar većine, formiranje vlasti i zajednički nastup na nivou BiH, prenosi RTRS.

  • Počeli novi trilateralni pregovori o Ukrajini, Medinski se nada koraku ka miru

    Počeli novi trilateralni pregovori o Ukrajini, Medinski se nada koraku ka miru

    Predstavnici Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine započeli su trilateralne pregovore u Abu Dabiju, a razgovori, koji se održavaju iza zatvorenih vrata, biće nastavljeni i sutra.

    Šef ruske delegacije Vladimir Medinski izrazio je nadu da će sastanak doprinijeti napretku u rješavanju sukoba, ističući da Moskva očekuje pomak ka miru u interesu ruskog i ukrajinskog naroda.

    „Nadamo se da će obnovljeni sastav ruske delegacije na pregovorima omogućiti napredak na putu ka miru. Počnimo s radom“, poručio je Medinski.

    Ukrajinsku delegaciju predvodi Rustem Umerov, koji je potvrdio da je od predsjednika Vladimira Zelenskog dobio ovlašćenja za pregovore o pitanjima koja se odnose na okončanje sukoba.

    Američki izaslanik Džared Kušner ocijenio je da bi razgovori mogli biti produktivni. Prema njegovim riječima, tačke neslaganja između Moskve i Kijeva već su identifikovane, a važno je da delegacije pokažu spremnost za otvoren dijalog.

    Kušner je ukazao i na emotivnu težinu pregovora, naglašavajući da je hrabrost učesnika važna za nastavak razgovora.

    Prije početka trilateralnog sastanka, u Abu Dabiju su održani i razgovori ukrajinske delegacije sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da postoji snažna želja obje strane da se rat okonča i ocijenio da pregovori u Abu Dabiju predstavljaju priliku za napredak. U razgovoru za Rojters nije isključio mogućnost da se konkretni pomaci ostvare već tokom ove sedmice.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je najavio da će jedno od ključnih pitanja na dnevnom redu biti bezbjednost Rusije, Ukrajine i šireg regiona.

    Kušner je, s druge strane, istakao da će u konačnici biti neophodni i direktni razgovori između Evrope i Rusije. Kako prenosi RTRS, najavio je i konsultacije sa predstavnicima Evropske unije, NATO-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije.

    Na prethodnim trilateralnim pregovorima, održanim u Ženevi u februaru, nije ostvaren značajniji napredak u postizanju dogovora o okončanju rata. Ipak, okolnosti su se od tada promijenile, a Tramp je u međuvremenu ponovio da su Moskva i Kijev blizu sporazuma, navodeći da bi Ukrajina prema tom dogovoru „malo promijenila oblik“.

    Detalji aktuelnih razgovora za sada nisu dostupni javnosti, s obzirom na to da se pregovori održavaju bez prisustva medija.

  • Tramp nakon političkog slabljenja povlači radikalne poteze, Miler dobija ključnu ulogu

    Tramp nakon političkog slabljenja povlači radikalne poteze, Miler dobija ključnu ulogu

    Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama ulazi u sve neizvjesniju fazu nakon što se predsjednik Donald Tramp, suočen sa slabljenjem političke podrške poslije izbora, odlučio za poteze koji su izazvali zabrinutost među pojedinim stručnjacima i političkim analitičarima.

    Posebnu pažnju izazvalo je imenovanje Stivena Milera na jednu od najvažnijih pozicija u Bijeloj kući, što se tumači kao signal da Tramp namjerava dodatno učvrstiti kontrolu nad izvršnom vlašću i pooštriti odnos prema političkim protivnicima.

    Stručnjakinja za proučavanje autoritarnih režima Rut Ben-Gijat ovaj proces opisuje kao kasnu fazu radikalizacije, u kojoj oslabljeni lideri nastoje da se okruže najodanijim saradnicima, uklanjaju one koji pokazuju neodlučnost i intenziviraju obračun sa kritičarima.

    Slična upozorenja iznio je i Robert Pejp, nekadašnji savjetnik administracije Baraka Obame, ocjenjujući da bi narednih osam sedmica, do stupanja na dužnost novih demokratskih poslanika, moglo predstavljati jedan od najosjetljivijih perioda u savremenoj američkoj istoriji.

    Dodatnu zabrinutost izazivaju upozorenja forenzičke psihijatrice Bandi Li, koja ukazuje na Trampovu nepredvidivost i njegov odnos prema nuklearnom oružju. Ona smatra da bi nezadovoljstvo zbog neuspjeha u odnosima sa Iranom i nastojanje da sačuva politički imidž mogli povećati rizik od nepromišljenih odluka.

    Miler, koji preuzima jednu od centralnih funkcija u predsjedničkoj administraciji, već je poznat po zastupanju oštrih političkih i bezbjednosnih mjera. Prema medijskim izvještajima, podržavao je napade na civilne brodove na Karibima, zalagao se za korištenje pravosudnog aparata protiv političkih protivnika i univerziteta, a bio je povezan i sa mjerama pojačanog vojnog prisustva u Vašingtonu.

    Njegovo imenovanje dolazi u trenutku pojačanih sukoba između Trampove administracije i demokratskih predstavnika u Kongresu. Američki predsjednik je na društvenim mrežama pojedine demokrate nazvao ucjenjivačima koje treba zatvoriti, nakon čega je zatražio istragu Ministarstva pravde.

    Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš potvrdio je za CNN da bi određene izjave demokratskih kongresmena mogle biti predmet krivičnih istraga, zavisno od toga da li postoje elementi krivičnog djela. Povod za ovaj sukob bile su izjave senatorke Elise Slotkin, koja je studentima savjetovala da dobro razmisle prije prihvatanja posla u Trampovoj administraciji, kao i poruka kongresmena Roberta Garsije da Trampovi saradnici treba da angažuju advokate.

    Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja Predsjednički memorandum o nacionalnoj bezbjednosti 7 (NSPM-7), usvojen prošle godine, kojim su FBI i poreske službe dobili smjernice da određene ideološke stavove i kritike u vezi sa migracijama, rasom i rodom tretiraju kao moguće pokazatelje domaćeg terorizma.

    Tramp sada traži dodatnih 166,1 milion dolara za finansiranje novih agenata koji bi učestvovali u sprovođenju ovog memoranduma.

    Ipak, uprkos upozorenjima o mogućem daljem zaoštravanju političkih prilika, dio analitičara smatra da bi promjene u Kongresu mogle predstavljati važan mehanizam institucionalne kontrole. Demokratski poslanici trebalo bi da preuzmu svoje funkcije u januaru, čime bi opozicija dobila veći prostor za djelovanje.

    Ni unutar Republikanske stranke ne postoji jedinstvena podrška Milerovom imenovanju, a pojedini republikanci već su ga javno kritikovali.

    Kao primjer mogućnosti političkog preokreta navodi se i Mađarska, gdje je saveznik Donalda Trampa, Viktor Orban, nakon izbornog poraza bio suočen sa pritiskom da omogući demokratsku tranziciju vlasti.

    Kako upozorava Rut Ben-Gijat, autoritarni politički obrasci često ne predviđaju mogućnost izbornog poraza. Zbog toga će naredni period u SAD biti posebno važan za očuvanje institucija, vladavine prava i demokratskih mehanizama kontrole vlasti, navode Nezavisne.