Autor: INFO

  • Zbog čega je u FBiH sakupljeno manje novca od poreza?

    Zbog čega je u FBiH sakupljeno manje novca od poreza?

    Poreska uprava Federacije BiH u dva mjeseca ove godine prikupila je 1.358.946.474 KM, što je za skoro 11 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine.

    Tako je u dva mjeseca prošle godine prikupljeno 1.369.304.739 KM.

    Kretanje prihoda po kantonima

    Ono što se može vidjeti u podacima Poreske uprave FBiH je to da je od 10 kantona u četiri prikupljeno više novca nego u dva mjeseca prošle godine, dok je u njih šest sakupljeno manje.

    U najbogatijem kantonu, Sarajevskom, u dva mjeseca ove godine prikupljeno je 497.908.639 KM, dok je u istom periodu prethodne godine sakupljeno 509.222.802 KM.

    U Tuzlanskom kantonu je prikupljeno 228.842.617 KM, a u periodu januar – februar prošle godine 232.570.362 KM.

    U Zeničko-dobojskom kantonu prikupljeno je 168.268.203 KM, a u dva mjeseca prethodne godine 170.872.143 KM.

    Podaci Poreske uprave FBiH pokazuju da je u Hercegovačko-neretvanskom sakupljeno 158.494.594 KM, a u dva mjeseca 2025. godine 159.702.433 KM.

    Kantoni sa rastom prihoda

    U Srednjobosanskom kantonu je sakupljeno više novca u odnosu na dva mjeseca prethodne godine.

    Za dva mjeseca ove godine prikupljeno je 105.842.550 KM, a u istom periodu 2025. godine 98.841.719 KM.

    U Unsko-sanskom kantonu je sakupljeno 84.560.213 KM, a u dva mjeseca prošle godine 83.179.657 KM.

    Od poreza je u Zapadnohercegovačkom kantonu 57.585.891 KM sakupljeno u dva mjeseca ove godine, a 56.641.139 KM u dva mjeseca prošle.

    Kantoni sa padom prihoda

    U Kantonu 10 je ove godine prikupljeno 26.667.821 KM, a prošle 27.953.366 KM.

    Od poreza je u Bosanskopodrinjskom kantonu sakupljeno 17.096.048 KM, a prošle godine 15.889.080 KM, dok je u Posavskom prikupljeno 13.679.899 KM za razliku od 14.432.038 KM, koliko je bilo u januaru i februaru prethodne godine.

    Pad doprinosa i zabrinjavajući trendovi

    Ono što još “upada u oči” je to da je od doprinosa u Federaciji BiH sakupljeno za oko 25,5 miliona KM manje novca nego u dva mjeseca prethodne godine.

    U dva mjeseca prethodne godine doprinosi su iznosili 970.354.346 KM, a 944.834.375 KM u dva mjeseca ove.

    Uzroci pada: analiza ekonomista

    Postavlja se pitanje koji je osnovni uzrok prikupljanja manje novca znajući da je zbog inflacije koja je stalno prisutna trebalo da raste i naplata poreza?

    Podsjećanja radi, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i Poreska uprava FBiH su u dva mjeseca sakupile više novca nego prethodne godine.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je posebno zabrinjavajuće to što je pad ostvaren u četiri ekonomski najjača kantona, a prema strukturi se vidi da je najgora slika kod uplate doprinosa.

    “Uzroka je sigurno više, ali samo je jedan pozitivan – smanjenje doprinosa u ovom periodu u odnosu na odgovarajuća dva mjeseca prethodne godine. Međutim, u međuvremenu je bilo i povećavanja plata (ne samo minimalnih, za njih je razlika simboličnih 27 KM), što je trebalo kompenzirati ili barem ublažiti takav efekat. Mislim da je ključni ipak pad zaposlenosti zbog negativnih ekonomskih trendova, što potpuni (konačan prekid radnog odnosa, kao kod radnika ‘Koksare’ u Lukavcu), što efektivni (radnici drugih firmi u problemima s poslovanjem, poput ‘Željezare Zenica’, gdje me ne bi iznenadilo da i uplata doprinosa i plaća u najboljem slučaju kasni, pitanje je šta je i s rudarima…)”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

    Širi ekonomski kontekst i očekivanja

    Prema njegovim riječima, zatvaranje trgovina nedjeljom svakako ima negativan efekat, a prihod se prelio u Republiku Srpsku.

    “Moguće je da je i broj radnika u turizmu i ugostiteljstvu nešto manji zbog zimske sezone s manje snijega u ovom periodu. U svakom slučaju, naredni mjeseci bi trebalo da pokažu jasniju sliku, ali nema najava novih zapošljavanja ni razvojnih projekata, a cijeli sektori su trenutno ugroženi – industrija čelika, poljoprivreda… tako da nema nekog osnova za optimizam”, naglasio je Gavran.

  • Napadnut hrvatski konzul u Banjaluci, traži se hitna istraga

    Napadnut hrvatski konzul u Banjaluci, traži se hitna istraga

    Napad na konzula prvog reda Republike Hrvatske u Banjaluci izazvao je brojne reakcije političkih zvaničnika i diplomatskih predstavnika, koji su osudili incident i zatražili hitnu istragu i sankcionisanje počinilaca.

    Generalni konzul Hrvatske u Banjaluci Zoran Piličić izjavio je da se u centru grada dogodio ozbiljan incident u kojem je hrvatski konzul, akreditovani diplomata u generalnom konzulatu, zajedno sa svojim bratom fizički napadnut.

    „U središtu Banjaluke dogodio se čin kada je hrvatski konzul i njegov brat fizički napadnut, tučen i gotovo pola sata natjerivan ulicama grada. Kada su ih napadači sustigli, ponovo su ih tukli“, rekao je Piličić za Dnevnik RTV HB.

    Prema njegovim riječima, napadači su im upućivali uvrede na nacionalnoj osnovi, nazivajući ih ustašama. Dodao je da konzul i njegov brat nisu zadobili teže povrede, ali da su pretrpjeli hematome, modrice i ogrebotine.

    „Možete misliti koji je šok kada vas skoro desetak mladih ljudi napadne. Strahujete da li će neko izvući nož, šrafciger ili nešto slično“, rekao je Piličić, dodajući da je policija intervenisala i da očekuje da će institucije pronaći i procesuirati odgovorne.

    Povodom ovog događaja reagovao je i potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, koji je naveo da je vijest o napadu primio sa ozbiljnom zabrinutošću.

    „Ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljno narušavanje sigurnosti i dodatno stvaraju osjećaj nesigurnosti među građanima, posebno među pripadnicima hrvatskog naroda kao jednog od konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini“, poručio je Pranjić.

    On je istakao da sigurnost, dostojanstvo i ravnopravnost konstitutivnih naroda moraju biti trajno zaštićeni te da nasilje i prijetnje moraju biti jasno sankcionisani. Naveo je i da su o događaju obaviješteni predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i da su u toku komunikacija i koordinacija sa nadležnim institucijama.

    „Od institucija očekujemo da u najkraćem roku rasvijetle ovaj događaj i pronađu počinioce, kako bi se poslala jasna poruka da nasilje i napadi ove vrste neće biti tolerisani“, dodao je Pranjić.

    Napad je osudio i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, poručivši da ovakvi incidenti nisu prihvatljivi i ne smiju biti dio svakodnevice.

    „Pozivam nadležne institucije da hitno istraže ovaj incident i preduzmu sve potrebne mjere kako bi počinioci bili sankcionisani“, naveo je Stanivuković.

    Reagovala je i Ambasada Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, koja je Ministarstvu spoljnih poslova BiH uputila protestnu notu zbog napada na hrvatskog diplomatu i njegovog brata.

    U noti se navodi da se napad dogodio 29. marta u centru Banjaluke, kada je grupa nepoznatih osoba fizički napala konzula prvog reda Republike Hrvatske, uz verbalne uvrede na nacionalnoj osnovi.

    Ambasada je najoštrije osudila incident i zatražila hitnu i temeljnu istragu, identifikaciju i primjereno kažnjavanje počinilaca, kao i preduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja bezbjednosti i zaštite diplomatskih službenika Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

  • Iran pogodio kuvajtski tanker, prevozio dva miliona barela nafte

    Iran pogodio kuvajtski tanker, prevozio dva miliona barela nafte

    Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je pogođen veliki kuvajtski tanker za sirovu naftu “Al Salmi” u, kako je navedeno, iranskom napadu dok je bio usidren u luci Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Prema navodima državne novinske agencije KUNA, napad je izazvao oštećenja na brodu i požar na tanker u trenutku kada je bio potpuno natovaren sirovom naftom, prenio je Rojters.

    Korporacija je upozorila na mogućnost izlivanja nafte u okolnim vodama, dok je istovremeno saopšteno da u incidentu nije bilo prijavljenih žrtava.

    Procjena štete na tankeru je u toku.

    Kompanija Tanker Trackers, koja prati kretanje tankera, objavila je da se na brodu nalazilo oko dva miliona barela sirove nafte.

    Od toga oko 1,2 miliona iz Saudijske Arabije i oko 800.000 iz Kuvajta.

    Navode i da je tanker završio ukrcaj prije mjesec dana.

  • Minić: Republika Srpska neće stati sa povećanjem plata

    Minić: Republika Srpska neće stati sa povećanjem plata

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da se neće stati sa povećanjem plata, nakon što je danas Narodna skupština izglasala set o većim platama u javnom sektoru.

    – Najbitnije je da smo prihvatili amandmane za zaposlene u zdravstvu. Upoznat sam sa svim problemima ali je važno da obezbijedimo plate koje redovno mogu ići iz budžeta. Određeni troškovi i davanja od 250 KM, kao i onima koji pružaju zdravstvenu uslugu biće isplaćivani od aprila – rekao je Minić.

    Kada je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova, Minić je naveo da se povećanje odnosilo na lica bez ovlašćenja.

    Naglasio je da je prosvjeti ovo drugo povećanje u ovoj godini za šta je izdvojeno 43 miliona KM.

     

    – Ostaje obaveza da naredno povećanje bude ispravljanje nelogičnosti u platnim grupama – rekao je Minić.

    Minić je istakao da će predstavnici ministarstva jednom mjesečno održavati sastanak sa sindikatima.

  • NSRS usvojila set zakona o povećanju plata budžetskim korisnicima

    NSRS usvojila set zakona o povećanju plata budžetskim korisnicima

    Narodna skupština Republike Srpske, usvojila je set zakona kojima će od 1. aprila biti uvećane plate zaposlenima u javnom sektoru.

    Za ovu namjenu, u narednih devet mjeseci, biće izdvojeno gotovo 70 miliona maraka.

    Ovim setom mjera biće obuhvaćeno više od 44.000 zaposlenih, a 75 odsto njih dolazi iz sektora zdravstva i obrazovanja.

    Radnicima u zdravstvu uvodi se dodatak na platu, a definisano je da se iznos bruto naknade za zdravstveni dodatak određuje u rasponu do 20 odsto prosječne bruto plate isplaćene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.

    Vlada odlukom propisuje visinu i način isplate naknade za zdravstveni dodatak.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu tako da direktori zdravstvenih ustanova, njihovi zamjenici, pomoćnici i savjetnici, kao zaposleni sa najvećim platnim koeficijentima, ostvare uvećanje plate od tri odsto.

    Za ljekare specijalizante predviđeno je uvećanje od sedam odsto, glavne sestre sa visokom stručnom spremom ostvaruju uvećanje osnovne plate za 10 odsto, a ostali zaposleni pet odsto.

    Usvojeno je uvećanje platnih koeficijenata od pet odsto za sve zaposlene u javnim službama, osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, te u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda.

    Plate će biti uvećane za isti procenat i zaposlenima u oblasti kulture, organima uprave i institucijama pravosuđa.

    Uvećanje platnih koeficijenata od 10 odsto usvojeno je za sve državne službenike i namještenike zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji nisu obuhvaćeni prethodnim povećanjem plate.

    Usvojeni zakoni stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku.

  • Otkazan sastanak Procesa Brdo – Brioni: Milanović navodi da je odluku donio zbog Vučića

    Otkazan sastanak Procesa Brdo – Brioni: Milanović navodi da je odluku donio zbog Vučića

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović saopštio je da smatra da nije moguć dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Hrvatsku te je zbog toga odlučio da otkaže sastanak Procesa Brdo-Brioni.

    Republika Hrvatska i Republika Slovenija, kao članice Evropske unije, inicirale su Proces Brdo-Brioni s ciljem unapređenja međusobne saradnje i ubrzavanja procesa evropskih integracija zemalja jugoistočne Evrope. Sastanak šefova država Procesa Brdo-Brioni ove godine je trebalo da bude održan u maju u Hrvatskoj.

    Političke izjave i postupci predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića kojima svedočimo zadnjih dana i nedelja u potpunoj su u suprotnosti s ciljem Procesa Brdo-Brioni, narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području jugoistočne Evrope, navodi se u saopštenju, prenosi hrvatski portal Indeks.

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra kako u takvim okolnostima ne postoje uslovi i nije moguć dolazak predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Republiku Hrvatsku.

    Kao kopredsjedavajući Procesa Brdo-Brioni, predsjednik Milanović je odlučio otkazati planirani sastanak u Hrvatskoj o čemu su obaviješteni šefovi država koji je trebalo da učestvuju na sastanku na Brionima. Idući sastanak šefova država Procesa Brdo-Brioni održaće se kada se za to steknu uslovi, a nakon konsultacija Milanovića i predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc-Musar, kao kopredsjedavajućeg Procesa Brdo-Brioni – saopštila je Kancelarija hrvatskog predsenika.

  • Dodik: Državna imovina ne postoji i neće biti stavljena na sto

    Dodik: Državna imovina ne postoji i neće biti stavljena na sto

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovio je danas da državna imovina ne postoji i da u Ustavu BiH nema ni slova o tom pitanju.

    – Јuče su SDA i SDP usvojili zajedničku izjavu o nepostojećoj državnoj imovini. Uzaludan posao dokonih ljudi. Državna imovina ne postoji. Da li možete jednom prihvatiti tu činjenicu. U Ustavu BiH nema ni slova o tom pitanju – napisao je Dodik društvenoj mreži Iks.

    Dodik je upitao kako zamišljaju da se nepostojeće pitanje rješava po nepostojećim odredbama Ustava u skladu s Ustavom?

    – Ali, o logici u BiH džaba je trošiti riječi. I Andrić je rekao: “Kada uđete u BiH, logika prestaje” – naveo je Dodik.

    On je istakao da su SDA i SDP samo, po ko zna koji put, izgovorili želju Bošnjaka da ovladaju svime, ali da će “želja ostati samo pusta želja”.

    Dodik je podsjetio da je BiH državna zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    – Kada pročitaju Ustav, shvatiće kome šta pripada, a o čemu se dogovaramo. Tema imovine nikada neće biti stavljena na sto, jer prosto ne može se razgovarati o nečemu što ne postoji – poručio je Dodik.

  • Dojava o bombi u „Delti“ u Banjaluci

    Dojava o bombi u „Delti“ u Banjaluci

    Zbog dojave o bombi u tržnom centru „Delta“ u Banjaluci, u toku je evakuacija objekta, a slijedi vršenje PDZ pregleda.

    Kako nam je rečeno iz Policijske uprave Banjaluka, danas oko 14.40 časova prijavljeno je da je na mejl adresu tržnog centra stigla poruka da je postavljena eksplozivna naprava.

    „Policijski službenici postupaju po navedenoj prijavi u skladu sa Uputstvom o postupanju pripadnika MUP-a u slučaju prijetnje postavljenom eksplozivnom napravom ili nekim drugim opasnim sredstvom. U toku je evakuacija objekta i slijedi vršenje PDZ pregleda“, rekli su iz policije za „Nezavisne novine“.

    Inače, danas je na adrese više banjalučkih škola stigla dojava o bombama, zbog čega je u nekim školama nastava bila prekinuta.

  • Oglasila se Gradska uprava o stanju u azilu za pse na Manjači

    Oglasila se Gradska uprava o stanju u azilu za pse na Manjači

    Nakon što su volonteri, koji svakodnevno pomažu psima u gradskom azilu na Manjači, zatekli alarmantno stanje — pse bez hrane i vode, okovane snijegom i izložene niskim temperaturama — oglasili su se iz Gradske uprave Banjaluka.

    Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” navode da je na jednom od skupštinskih zasjedanja usvojena je Odluka da azil na Manjači pripadne Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

    “Direktor još uvijek nije potpisao ugovor o preuzimanju koji mu je dostavljen od strane Gradske uprave. Kada ja riječ o stanju u azilu, volonteri su tamo svakodnevno i hrane jedinke koje tamo borave”, navode oni.

    Bojan Pećanac, direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela, za “Nezavisne novine” ističe da je Azil i dalje u nadležnosti GU.

    “Mi smo dobili ugovor od strane Gradske uprave, ali   isti još nije potpisan jer su potrebne određene korekcije.Skupština je donijela odluku kojom azil na Manjači prelazi u nadležnost Centra za razvoj poljoprivrede i sela i mi smo dobili ugovor od strane Gradske uprave, ali su potrebne određene korekcije u ugovoru koje bi nam garantovale dovoljan iznos sredstava iz budžeta za obavljanje komunalne djelatnosti zoohigijene. Mi moramo osigurati stabilnost Centra i ne možemo se dovesti u situaciju da nemamo dovoljno sredstava, a ona su nam neophodna. Takođe, činjenica da ugovor trenutno nije potpisan uopšte ne ugrožava rad azila, jer je Gradska uprava ima potpisan ugovor sa veterinarskom ambulantom, koja obezbjeđuje hranu i veterinarske usluge, do sredine aprila”, kazao je Pećanac.

    Podsjećamo, kako navode iz Udruženja “Volonteri azila na Manjači”, prilikom posjete azilu nisu zatekli nijednog zaposlenog radnika.

    Kako dodaju iz ovog udruženja, postoje jasne naznake da radnici nisu dolazili u azil od petka, te da su psi zatečeni sa potpuno zaleđenom vodom i bez hrane u zdjelama, iako je nadležni veterinar obezbijedio dovoljne količine hrane.

    Kako su kazali volonteri, pristup pojedinim dijelovima azila bio je gotovo nemoguć zbog visokog snijega, uključujući i put ka boksovima u kojima borave štenci.

    “Nećemo ni govoriti o uslovima u kojima žive o fekalijama. Sijeno koje smo kupili da ih ugrije ubuđalo se, jer nije bilo adekvatno sklonjeno. Ovo stanje je neprihvatljivo. Volonteri traže hitnu reakciju”, rekla je volonterka Svetlana Vejinović.

  • Proglašena vanredna situacija u Banjaluci

    Proglašena vanredna situacija u Banjaluci

    Štab za vanredne situacije Banjaluke proglasio je danas, 30. marta, vanrednu situaciju u 20 mjesnih zajednica koje su najviše pogođene obilnim snježnim padavinama.

    Vanredna situacija usljed elementarne nepogode izazvane obilnim snježnim padavinama proglašena je u mjesnim zajednicama: Stričići, Pavići, Donja Kola, Kola, Bočac, Agino Selo, Ljubačevo, Krmine, Krupa na Vrbasu, Rekavice 1 i 2, Karanovac, Starčevica, Debeljaci, Priječani, Stratinska, Bronzani Majdan, Kmećani, Goleši i Česma.

    Štab je donio i zaključak da se formira stručno-operativni tim za rješavanje izazova nastalih usljed elementarne nepogode izazvane obilnim snježnim padavinama, koji je ovlašten da u ime Štaba razmotri i predloži donošenje naredbe o mobilizaciji i upotrebi snaga i sredstava za zaštitu i spasavanje na području Banjaluke, a za potrebe rješavanja izazova nastalih usljed vanredne situacije.