Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se u 7.00 časova iz Ukrajine s važnom porukom za građane.
U objavi na zvaničnom Instagram nalogu stoji: „Danas, na poziv predsednika Zelenskog, prisustvujem sastanku Karpatske integracione inicijative, važnog projekta ekonomskog, saobraćajnog i infrastrukturnog povezivanja zemalja šireg karpatskog regiona. Sve ovo radim da bismo dodatno osigurali stabilnost i mir za naše građane i Srbiju“, prenosi B92.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Amerikanci pokazuju interesovanje za gradnju kroz obje države, piše BiznisInfo.ba.
Ako projekti budu realizovani po sadašnjim planovima, nastao bi novi pravac od hrvatskog juga preko Hercegovine i Crne Gore prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.
Najnoviji konkretan korak napravljen je u Crnoj Gori, gdje se traži partner za razvoj cijelog Jadransko-jonskog koridora kroz tu državu, a ne samo jedne dionice. Riječ je o približno 127 kilometara autoputa, procijenjene vrijednosti 2,8 milijardi evra. Američke kompanije već su iskazale interesovanje, potvrđeno je za Vijesti iz Ambasade SAD. Imena zasad nisu objavljena.
Javni poziv raspisan je na osnovu sporazuma o strateškim projektima koji su Crna Gora i SAD potpisale 24. jula. Rok za prijave istekao je 7. septembra. Iz crnogorskog Ministarstva javnih radova naglasili su da poziv obuhvata cijeli projekat kroz Crnu Goru, uključujući tehničku dokumentaciju i izvođenje radova. Faze i dinamika biće određeni naknadno. Razmatra se model u kojem bi američka strana mogla da učestvuje i u finansiranju.
Prosječna cijena kilometra, po sadašnjoj gruboj procjeni, iznosila bi oko 22 miliona evra, zbog zahtjevnog terena i složenih objekata. U koncept je uključena i crnogorska dionica Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) od oko 94 kilometra, te telekomunikaciona infrastruktura. Održavanje, putarina i trajanje angažmana partnera zavisiće od ugovora.
Na sjeverozapadu Crne Gore trasa se nadovezuje na planiranih približno 103 kilometra kroz BiH: od Počitelja, gdje se odvaja od Koridora 5C, preko Stoca i Trebinja do granice. Zajedno BiH i Crna Gora trebalo bi da dobiju oko 230 kilometara.
Najdalje u pripremi bh. dijela otišlo se na dionici Počitelj – Stolac, oko 23 kilometra. Vlada FBiH utvrdila je javni interes, a Autoputevi FBiH početkom godine pokrenuli su sporazumno pribavljanje nekretnina. Interesovanje je ranije iskazao i američki Bechtel.
Krajem maja predstavnici Vlade Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju s američkim kompanijama, a jedan od glavnih projekata bio je pravac Stolac – Trebinje. Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović rekao je da je cilj pokrenuti realizaciju i tražiti modele zajedničkog finansiranja.
To još ne znači da će jedna američka kompanija dobiti svih približno 230 kilometara, ali potezi tokom ove godine pokazuju da američke građevinske i finansijske kompanije žele značajnu ulogu, prenosi B92.
Deset najprofitabilnijih notarskih kancelarija i osam poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarili su u protekloj godini ukupnu čistu neto dobit od 270.339.735 KM, podaci su APIF-a.
Osam banaka uknjižilo je neto dobit od 266.927.021 KM, a deset vodećih notara 3.412.714 KM, uz ukupne prihode 5.525.772 KM. Na dobit se plaća 10 odsto poreza, a zarada u gotovini izvlači se bez poreza na dividendu, jer on u RS ne postoji.
U bankarskom sektoru ubjedljivo najveću neto dobit ostvarila je Nova banka – 95,36 miliona KM, uz prihode 222,81 milion. Druga je NLB Banka s 57,34 miliona KM dobiti i 141,24 miliona prihoda. Slijede ATOS BANK 35,03 miliona (prihod 91,02), UniCredit Bank 32,80 miliona (86,38), Addiko Bank 26,87 miliona (82,84) i MF banka 14,71 milion (73,27). Na začelju su Naša banka 2,43 miliona (25,52) i BPŠ banka 2,35 miliona (27,34).
Među notarima prvi je Dalibor Puhalo iz Banjaluke, pet zaposlenih, neto dobit 559.786 KM, prihod 775.536 KM. Drugi je Srđan Đorđa iz Istočne Ilidže, 455.730 KM dobiti, 690.729 KM prihoda. Treći Borislav Radić iz Banjaluke, tri zaposlena, 453.355 KM dobiti, 680.945 KM prihoda. Slijede Smajo Ćeman iz Doboja 330.003 KM (492.047), Andrej Golić iz Banjaluke 325.670 KM (530.725), Ognjen Bogdanić iz Banjaluke 317.465 KM (514.774), Milka Đaković iz Laktaša 281.547 KM (535.086), Sanda Josić iz Prijedora 242.609 KM (452.474), Jelena Bulatović iz Banjaluke 240.357 KM (422.364) i Slađa Iveljić iz Banjaluke 206.192 KM (431.092).
Ekonomista Predrag Mlinarević kaže da su visoke zarade notara povezane s ograničenom konkurencijom. „De facto na određenom prostoru imate pravilo da postoji jedan ili dva notara. To na neki način predstavlja opstrukciju konkurencije i kartelisanje, da se tako izrazim u ekonomskom smislu. Imate postojanu i stabilnu tražnju za ovjeravanjem ugovora, a nekadašnje radnje koje je sprovodio sud prenijete su na javne bilježnike. Njima je obezbijeđen siguran prihod i visoka zarada zahvaljujući činjenici da nemaju konkurenciju, a da tražnja znatno raste kada je na snazi bum na tržištu nekretnina.“
Ako nema previše konkurencije, država mora da reguliše cijene. „Pitanje je da li je normalno da neko sa tri, četiri ili pet zaposlenih ostvaruje ovoliku zaradu sa notarskom kancelarijom? To je urađeno na uštrb građana koji su morali da povećaju svoje troškove za te usluge. Zato bi gornji limit cijena trebalo odrediti tako da notarima obezbijedi pristojnu zaradu, a da sa druge strane ne bude izrabljivanje građana.“
Srpskainfo je ranije pisala da kupci nekretnina odmah izdvajaju i do 5.000 KM za prateće troškove – obrada kredita preko 1.000 KM, notarski ugovori, takse RUGIPP-a i osiguranje.
Kod banaka Mlinarević upozorava da nekamatonosni prihodi preuzimaju težište zarade – obrada, vođenje računa, platni promet. „U bankocentričnom sistemu kakav je naš, banke su postale svojevrsni finansijski supermarketi.“ Cijene usluga, kaže, ukazuju na prećutne dogovore. „Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište… Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka.“ Konkurencijsko vijeće BiH, dodao je, moralo bi da preduzme mjere, prenosi Srpskainfo.
Val poskupljenja goriva ponovo potresa zemlje širom svijeta, pa tako i Bosnu i Hercegovinu. Cijene nafte na svjetskim berzama početkom septembra zabilježile su nagli skok i dostižu nivo iznad 105 dolara po barelu. Početkom avgusta iznosile su od 80 do 85 dolara. Litar dizela u Sarajevu ove sedmice ide od 3,56 do 3,86 KM.
Skok je rezultat poremećaja u snabdijevanju, prije svega zbog geopolitičkih tenzija, nesigurnosti transportnih ruta na Bliskom istoku, poput Hormuškog moreuza, i novih sankcija na izvoz energenata. Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije da će obustaviti izvoz nafte ka Evropi.
Cijene na pumpama širom BiH skočile su posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle otići i do 4 KM. Stanovništvo se pribojava lančanog poskupljenja namirnica i usluga. Dodatni pritisak stvara predstojeća sezona grijanja, tokom koje bi moglo doći i do poskupljenja plina.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura Marin Bago kaže: „Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i uzimajući iz iskustva u prošlim godinama to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u nekim zadnjih dvadesetak godina kako to pratimo, stvari nekako idu tako.“
Zabrinjavajuće je, dodaje, što druge zemlje poduzimaju mjere, a u BiH to nije slučaj. „U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja svega i svačega.“
Ne vidi razlog za drugačiji tretman. „Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u regionu, u Evropskoj uniji, recimo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, ne poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac.“ Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, kaže, stalno raste.
Početkom oktobra su izbori, pa Bago smatra da reakcije ne treba očekivati dok se vlasti ne formiraju, što može trajati mjesecima. „Pa nije realno, zaista, očekivati, jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj budžetske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato tako da ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju“, prenosi Klix.
Ukrajina ulazi u još jednu ratnu zimu suočena s istovremenim vojnim, političkim i ekonomskim pritiscima, dok Rusija pojačava napade na gradove, energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve, navodi se u analizi Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR).
U razgovoru direktora ECFR-a Marka Leonarda s Janom Kobzovom, kodirektorkom Programa za evropsku bezbjednost, istaknuto je da je Ukrajina ostvarila određene uspjehe u ometanju ruske logistike i energetske infrastrukture, ali da Moskva istovremeno nastoji da dodatno poveća pritisak na Kijev.
Kobzova upozorava da se nedostatak presretača za sisteme protivvazdušne odbrane javlja u posebno osjetljivom trenutku, kada Rusija intenzivira napade, a Ukrajina se suočava s unutrašnjim političkim sukobima, istragama korupcije i sve izraženijim ekonomskim poteškoćama.
Kombinacija tih problema, prema analizi iznesenoj u podkastu, mogla bi da bude ozbiljan test sposobnosti zemlje da izdrži još jednu zimu rata i zaštiti stanovništvo i ključnu infrastrukturu.
Istovremeno Rusija pojačava hibridne aktivnosti širom Evrope, zbog čega Kobzova ukazuje da evropske države moraju da povećaju sopstvenu otpornost i dodatno ojačaju ukrajinsku odbranu.
Leonard i Kobzova razmatrali su i da li Kijev može da izdrži nekoliko kriza odjednom i koliko će Evropa biti spremna da nastavi podršku. Posebna pažnja data je dugoročnoj ulozi Ukrajine u budućoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi.
ECFR zaključuje pitanjem mogu li Ukrajina i saveznici, dok Rusija povećava pritisak i na bojnom polju i izvan njega, sačuvati dovoljno jedinstva i otpornosti. Epizoda podkasta objavljena 18. septembra snimljena je dva dana ranije, prenose Nezavisne.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da izazove eskalaciju odnosa s Evropom kako bi skrenuo pažnju sa situacije na ratištu u Ukrajini, koja se, prema njenim riječima, ne odvija onako kako je Moskva ranije najavljivala.
Govoreći u Oslu zajedno s norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom, Meloni je pozvala evropske saveznike da pažljivo procijene motive Moskve prije nego što odgovore na sve veći broj, kako ih je nazvala, ruskih provokacija, navodeći da ih je tokom posljednjih sedmica bilo nekoliko.
Ocijenila je da Putin mora da preusmjeri pažnju tražeći eskalaciju s Evropom zbog stanja na ukrajinskom ratištu, koje nije onakvo kakvo je predviđao i obećavao građanima Rusije.
„Moramo se zapitati kome koristi moguća eskalacija i postupati u skladu s tim“, rekla je, upozoravajući da bi odgovor koji bi doveo do širenja sukoba mogao više da odgovara Moskvi nego Evropi.
Izjave dolaze u trenutku povećane zabrinutosti na istočnom krilu NATO-a zbog incidenata s ruskim dronovima, povreda vazdušnog prostora, sabotaža i drugih oblika hibridnog djelovanja. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da obavještajni podaci ukazuju na mogućnost da Rusija incidente s dronovima i raketama protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu predstavi kao nesrećne slučajeve.
Meloni je ponovila prijedlog da Evropa imenuje jednog predstavnika za pitanje Ukrajine, smatrajući da bi jedinstveni sagovornik ojačao evropsku poziciju. Taj predstavnik trebalo bi da govori u ime šire Evrope, a ne samo EU, zbog čega zemlje poput Norveške i Velike Britanije „ne mogu i apsolutno ne smiju biti isključene“. Potencijalni izaslanik mogao bi da dođe iz srednje velike evropske države, snažno podržava Ukrajinu, dobro poznaje Rusiju i ima čvrste odnose s Vašingtonom.
Rat u Ukrajini bio je zvanična tema razgovora Melonijeve i Sterea. Lideri su razmatrali bezbjednost, odbranu, energetiku, kritične sirovine i pomorsku industriju. Italijanska premijerka potvrdila je nastavak podrške Kijevu i zalaganje za pravedan i trajan mir, prenose Nezavisne.
Pentagon razmatra povlačenje oko 25.000 američkih vojnika iz Evrope, što bi predstavljalo približno trećinu američkih snaga na kontinentu. Smanjenje bi, prema nekim procjenama, moglo da obuhvati i do 40.000 vojnika, izjavilo je sedam sadašnjih i bivših američkih i zapadnih zvaničnika, objavio je En-Bi-Si.
Američke snage u Evropi trenutno broje oko 80.000 pripadnika. Eventualno povlačenje bilo bi najveće smanjenje američkog vojnog prisustva na kontinentu od perioda nakon Hladnog rata devedesetih. Među zemljama koje bi mogle da budu pogođene su Njemačka, Italija i Španija, u kojima je stacionirana većina američkih snaga.
Pentagon je u junu najavio šestomjesečnu reviziju prisustva u Evropi, kako bi se procijenilo da li je usklađeno sa strategijom predsjednika Donalda Trampa „Amerika na prvom mjestu“.
Očekuje se da će general Ratnog vazduhoplovstva Aleksus Grinkevič, vrhovni saveznički komandant NATO i šef Evropske komande SAD, danas dostaviti analizu ministru odbrane Pitu Hegsetu. U njoj bi moglo da bude predloženo smanjenje pripadnika vazduhoplovstva, mornarice i kopnenih snaga, ili premještanje dijela snaga unutar Evrope, uključujući istočno krilo NATO.
Konačna preporuka trebalo bi da bude dostavljena Hegsetu 6. novembra, a eventualna povlačenja uslijedila bi nakon toga. Zvaničnici navode da odluka još nije donesena.
Tramp i saradnici od početka drugog mandata ističu da Evropa treba da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu, dok su američke snage potrebne za prijetnje od Kine, Irana i narko-kartela na zapadnoj hemisferi. Tokom samita NATO u Turskoj u julu Tramp je ponovo kritikovao saveznike i rekao da je „veoma razočaran NATO“.
Njemačka trenutno ima oko 36.000 američkih vojnika, Italija oko 12.000, a u Španiji se, kako ističe Si-En-En, nalaze značajne vazduhoplovne i pomorske baze, prenosi RTRS.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se suočava s velikom odlukom o tome da li da uništi iranski režim ili da teži okončanju sukoba.
U intervjuu za portal Aksios rekao je da očekuje da će od regionalnih saveznika na predstojećem sastanku UN čuti mišljenja o tome kakvi bi trebalo da budu naredni koraci u ratu.
Naveo je da je Iran i dalje u direktnom kontaktu sa SAD i naglasio da Iranci i dalje žele postizanje dogovora. Izrazio je zadovoljstvo što nijedan brod nije otplovio ka Iranu otkako je uvedena pomorska blokada.
„Pokušali su, a mi smo ih digli u vazduh“, istakao je Tramp.
Najavio je da bi se mogao sastati sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Njujorku naredne sedmice, objavio je portal Baha, prenosi RTRS.
Antisrpska histerija zbog dostojanstvene sahrane generala Ratka Mladića prerasla je u direktno rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, nipodaštavanje Ustava, grubo gaženje osnovnih ljudskih prava, međunarodnih normi i konvencija.
Srbima se konstruišu prijave, izriču „presude“, pokreću disciplinski postupci i dijele otkazi, prijete i vrijeđaju, sa radnih mjesta i iz obrazovnih ustanova protjeruju. Sve to zbog iskazanog saučešća ili ispoljenog poštovanja prema generalu Mladiću.
Ugrožavanja sa primjesama fašizma nižu se, a brojni inače glagoljivi međunarodni zvaničnici i sarajevski samoproglašeni borci za pravdu i ljudska prava gromoglasno ćute, navodi RTRS.
Ronald Džonson, penzionisani američki general, danas je saslušan u Odboru za spoljne poslove Senata SAD-a, kao dio procesa nominacije za američkog ambasadora u BiH.
Rekao je da 30 godina nakon Dejtona budućnost BiH treba da oblikuju domaći lideri i institucije. Istakao je da je BiH kompleksan izazov.
„Ako budem izabran, spreman sam da se s tim izazovom suočim i spreman sam da branim interese SAD i mir koji je ustanovio Dejtonski mirovni sporazum.“
SAD žele stabilnu i mirnu BiH. „Radiću sa svim narodima i liderima u BiH. SAD imaju važnu ulogu, a domaći lideri moraju sami raditi na rješenjima i spreman sam da se angažujem i pomognem. Takođe, radiću sa svima u BiH sa ciljem da se smanje tenzije.“
Zahvalio je predsjedniku Donaldu Trampu i državnom sekretaru Marku Rubiju na povjerenju. „Počastvovan sam. Radiću i na promociji američkog biznisa u BiH. Radiću i na stabilnosti, jer to je interes i SAD i BiH.“
Jedanaestog avgusta Džonson je dobio agreman Predsjedništva BiH, čime je potvrđeno da nema prepreka za dolazak u Sarajevo. Ako bude potvrđen, bio bi prvi američki ambasador u BiH kojeg je imenovao direktno predsjednik, za razliku od dosadašnjih karijernih diplomata.
Tramp ga je lično imenovao kao političku nominaciju iz kruga saradnika. Džonson je lično pokazao interes za BiH u kontekstu jačanja američke i NATO bezbjednosti kroz partnerstva sa zemljama s tradicijom namjenske industrije. Smatra da bi namjenska industrija u BiH mogla da se koristi za komponente NATO vojne industrije.
Pripada vojnom krilu Trampovih saradnika, koje zagovara jače bezbjednosne veze s Evropom i očuvanje NATO-a, uz uslov da Evropa više ulaže u vlastitu odbranu.
Ako dobije zeleno svjetlo u Odboru, nominacija ide na plenarnu sjednicu Senata. Na istom saslušanju pojavili su se i kandidati za ambasadore u Srbiji, Kirgistanu, Arktiku i Zelenortskim Ostrvima, prenosi RTRS.