VRBAS Media

Autor: INFO

  • Soreka: EU nije nešto daleko

    Soreka: EU nije nešto daleko

    BiH ima potencijal da ubrza evropski put za šta je potrebno više političke odlučnosti, funkcionalniji sistem i konkretni reformski potezi domaćih vlasti, rekao je večeras, 7. maja, šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka na prijemu u Sarajevu povodom Dana Evrope.

    On je naveo da je Evropska komisija 1996. godine otvorila predstavništvo u Sarajevu i da je EU tokom 30 godina djelovanja u BiH “vjeran partner koji je solidaran sa građanima ove zemlje”.

    “EU nije nešto daleko. Već sada, 73 odsto trgovine i otprilike 60 odsto direktnih stranih investicija su iz EU”, dodao je Soreka.

    On je rekao da iskustva država koje su postale članice EU pokazuju da evropski put “donosi snažniji ekonomski razvoj, viši životni standard, stabilnije poslovno okruženje, te jačanje demokratskih institucija i vladavine prava”.

    Soreka je pozvao vlasti u BiH da “iskoriste prilike koje je EU stavila na raspolaganje”, prenosi Srna.

    On je dodao da Dan Evrope ostaje poziv na djelovanje, izgradnju pravednije, bezbjednije i održivije Evrope, zaštitu zajedničkih načela, završetak proširenja EU, koje uključuje i BiH.

    Dan Evrope se obilježava u znak sjećanja na Šumanovu deklaraciju od 9. maja 1950. godine, kojom je utemeljena vizija mira kroz saradnju u Evropi.

  • Komisija usaglašava dva različita teksta zakona o platama

    Komisija usaglašava dva različita teksta zakona o platama

    Sjednica Zajedničke komisije za usaglašavanje teksta izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH biće održana 18. maja, a nakon toga može se očekivati da te “usaglašene” izmjene budu usvojene i u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Naime, izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH predviđeno je da se osnovica za obračun plata primjenjuje od 1. januara, a ne, kao što je to sada slučaj, da se osnovica primjenjuje od dana usvajanja budžeta.

    To je urađeno iz razloga što se već godinama unazad usvoji odluka o većoj osnovici za plate, međutim radnici ne dobiju veće plate jer nema budžeta.

    Sada je to izmijenjeno na način da se bez obzira na to ima li ili nema budžeta, osnovica za obračun plata primjenjuje od 1. januara.

    Takođe, izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH predviđaju i da se radnicima razlika između postojeće plate i uvećane osnovice može isplatiti i retroaktivno.

    Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM.

    U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM.

    Te izmjene usvojene su u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali u Domu naroda osim toga usvojen je i amandman koji govori da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara i retroaktivna isplata ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.

    Tačnije, to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda.

    Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    S obzirom na to da su izmjene zakona u dva doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene u različitom tekstu, neophodno je usaglašavanje, koje će, kao što smo naveli, biti održano 18. maja.

    Izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojene su krajem prošle godine, međutim u Domu naroda to je urađeno tek u martu.

    Neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama bio je jedan od razloga zbog kojeg su tri sindikata na nivou BiH organizovala protest radnika.

    Taj protest održan je 31. marta ispred zgrade institucija BiH.

  • Tramp tvrdi da primirje traje uprkos sukobima u Hormuškom moreuzu

    Tramp tvrdi da primirje traje uprkos sukobima u Hormuškom moreuzu

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je primirje između SAD-a i Irana i dalje na snazi uprkos novim sukobima u Hormuškom moreuzu, gdje je tokom dana došlo do razmjene vatre između američkih i iranskih snaga. Tramp je poručio da „primirje traje“ i ocijenio američke udare na iranske položaje kao „lagani udarac“, dok je istovremeno potvrdio da pregovori između Vašingtona i Teherana nisu prekinuti.

    Američka Centralna komanda saopštila je da su izvedeni „odbrambeni napadi“ na iranske ciljeve nakon, kako tvrde, „neizazvanih iranskih napada“ na tri američka razarača koja su prolazila kroz Hormuški moreuz. Sa druge strane, iranska vrhovna zajednička vojna komanda optužila je SAD za kršenje primirja, navodeći da su američke snage gađale brodove u plovnom putu i napale civilna područja.

    Tramp je kasnije detaljnije govorio o incidentu, tvrdeći da su tri američka razarača „vrlo uspješno“ prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom iranskih snaga, bez ikakve štete po američke brodove. Prema njegovim riječima, iranske snage su tokom sukoba pretrpjele ozbiljne gubitke.

    „Tri vrhunska američka razarača upravo su vrlo uspješno prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom. Na tri razarača nije pričinjena nikakva šteta, ali je nanesena velika šteta iranskim napadačima“, rekao je Tramp.

    Američki predsjednik tvrdi da su iranske rakete lako oborene, dok su dronovi uništeni prije nego što su stigli do ciljeva. Dodao je da su iranski čamci, koje Teheran koristi u Persijskom zalivu, „brzo i efikasno potopljeni“.

    Tramp je potom oštro kritikovao iransko rukovodstvo, poručivši da Iran „nije normalna država“ i ponovio stav Vašingtona da Teheran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Naveo je i da pregovori sa Iranom i dalje traju, te da bi sporazum mogao biti postignut „svakog dana“, iako je priznao da nema garancija da će do dogovora doći.

    „Pregovaramo s Irancima. Primirje je i dalje na snazi. Danas su se poigravali s nama. Uništili smo ih. To nazivam sitnicom“, izjavio je Tramp.

    Na pitanje o američkom prijedlogu za okončanje sukoba, Tramp je rekao da se ne radi o jednostavnom memorandumu, već o širem sporazumu kojim bi Iran odustao od nuklearnog oružja. Međutim, prema navodima Rojtersa, prijedlog koji je bio u opticaju prije posljednjih sukoba nije uključivao ključne američke zahtjeve o obustavi iranskog nuklearnog programa i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

    Teheran je saopštio da još nije donio konačnu odluku o prijedlogu sporazuma, dok su obnovljeni sukobi izazvali reakcije na svjetskim tržištima. Cijene nafte porasle su za više od jedan odsto nakon višednevnog pada, dok su berze širom Azije zabilježile gubitke.

    Pad je zabilježen na tržištima u Seulu, Tokiju, Hong Kongu, Sidneju, Šangaju i drugim azijskim finansijskim centrima, nakon što su investitori izgubili dio optimizma da bi sukob između SAD-a i Irana mogao uskoro biti okončan.

  • Zelenski poslao upozorenje pred paradu u Moskvi

    Zelenski poslao upozorenje pred paradu u Moskvi

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

    Zašto Zelenski upozorava na odlazak u Moskvu?
    “Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

    On je naveo da je Ukrajina ranije predlagala prekid vatre od 6. maja, ali da je, kako tvrdi, odgovor Rusije bio nastavak napada i prijetnji, prenosi “Ukrinform”.

    Zelenski kaže da su ruske snage tokom prethodnog dana “izvodile napade duž cijele linije fronta, od Černigovske do Nikolajevske oblasti”, te istakao da će Ukrajina “djelovati recipročno”.

    “Da je bilo primirja, ne bi bilo ukrajinskih dalekometnih udara”, rekao je Zelenski, prenosi Srna.

    Kakvo je primirje najavila Rusija?
    Ministarstvo odbrane Rusije proglasilo je primirje sa ukrajinskom stranom 8. i 9. maja u čast Dana pobjede.

    Iz ruskog Ministarstva odbrane ranije danas je saopšteno da će, u slučaju da ukrajinska vojska pokuša da ometa rusku proslavu povodom Dana pobjede 9. maja, Moskva pokrenuti masovni raketni napad na Kijev.

    Parada na Crvenom trgu povodom 81 godine od pobjede u Drugom svjetskom ratu biće održana 9. maja u Moskvi.

    Rusko Ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da studenti vojne akademije, kadeti i konvoj vojnih vozila neće učestvovati na paradi zbog trenutne situacije.

    Ko iz Republike Srpske putuje u Moskvu?
    U Moskvu putuje delegacija Republike Srpske koju čini predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Oni bi se u Kremlju trebali sastati i razgovarati sa ruskim predsjendikom Vladimirom Putinom.

    Kako je saopšteno iz Ambasade Rusije u BiH delegacija Republike Srpske će prisustvovati i proslavi Dana pobjede, 9. maja u Moskvi

  • Grad “Čistoći” povjerio posao od 900 hiljada maraka

    Grad “Čistoći” povjerio posao od 900 hiljada maraka

    Grad Banjaluka dodijelio je posao uklanjanja nepropisno odloženog otpada takozvanim grajferom komunalnom preduzeću „Čistoća“, i to za nešto više od 900 hiljada KM. Na tenderu je „Čistoća“, koja je u većinskom vlasništvu banjalučke „Tržnice“ Mladena Milanovića Kaje, bila jedini ponuđač.

    U pitanju je neka vrsta velike “hvataljke” za otpad, a “Čistoća”je, kako se navodi, bila jedini, a samim tim i najpovoljniji ponuđač u ovoj javnoj nabavci.

    Kako se navodi u Odluci Grada, posao je vrijedan 907.559,64 KM sa PDV-om.

    “Komisija za javnu nabavku – ‘Uklanjanje nepropisno odloženog otpada grajferom’, imenovana rješenjem gradonačelnika od 6. marta ove godine, provela je otvoreni postupak javne nabavke. Procijenjena vrijednost javne nabavke navedena u tenderskoj dokumentaciji iznosi 775.700,00 KM bez PDV-a. Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je najniža cijena, uz provođenje e-aukcije”, navodi se u obrazloženju Odluke.

    Postupak javne nabavke vodi se s ciljem zaključenja okvirnog sporazuma na period od jedne godine, sa jednim ponuđačem.

    “Razmatrajući ponudu, komisija je konstatovala da je jedina dostavljena ponuda prihvatljiva za ugovorni organ. E-aukcija nije održana, jer je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda”, piše u obrazloženju Odluke.

  • Godina dana vlade Fridriha Merca: Sve više problema, sve manje podrške

    Godina dana vlade Fridriha Merca: Sve više problema, sve manje podrške

    Umjesto obilježavanja prve godišnjice mandata, njemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa rekordno lošim rejtingom, ekonomskim padom i rastom podrške krajnjoj desnici, dok nove tenzije sa Vašingtonom dodatno opterećuju vladu.

    Mercovu vladu potresaju i unutrašnji sukobi i međusobne optužbe partnera za nedostatak kompromisa.

    Razapet između američkog predsjednika Donalda Trampa, Irana i rasta cijena goriva, s jedne strane, te rata u Ukrajini, slabe ekonomije i loših anketa, s druge strane, Merc je prvu godinu mandata dočekao odgovarajući na pitanja o mogućim prijevremenim izborima.

    “Nijedan kancelar prije mene nije morao ovoliko da istrpi”, požalio se Merc u jubilarnom intervjuu za magazin “Der Spiegel”.

    Ipak, sudeći po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, teško da može računati na preveliko saosjećanje građana.

    Rejting vlade je na istorijskom minimumu, Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) zaostaje pet odsto za Alternativom za Njemačku (AfD), dok se Merc nalazi pri dnu liste popularnosti političara, prenosi Atinsko-makedonska novinska agencija.

    Ekonomija u slobodnom padu

    Najveća evropska ekonomija nije zabilježila realni rast još od pandemije virusa korona, a trenutno se ne nazire oporavak na raniji nivo rasta.

    Iako je za ovu i 2027. godinu projektovan rast između 1,0 i 1,6 odsto, uvozne tarife SAD i nova kriza na Bliskom istoku već su dovele do značajne revizije tih prognoza.

    Nezadovoljstvo dolazi sa svih strana, pa čak i iz sektora privrede, koji se smatrao Mercovim “domaćim terenom”.

    Govoreći na skupu Ekonomskog savjeta CDU, kancelar je značajno upitao prisutne: “Mogu li vas još uvijek zvati ‘dragi prijatelji’?”

    Merc je obećavao “hrabre i brze” promjene i najavljivao “jesen reformi”. Ta jesen je odavno prošla, a ključni problemi – smanjenje birokratije, niže cijene energenata, poreske olakšice i reforma penzionog i zdravstvenog sistema, i dalje su na “listi čekanja”. Razlog? Stalna trvenja unutar koalicionih partnera.

    Istovremeno, u fondu za socijalno osiguranje zjapi rupa od 16 milijardi evra. Rješenje koje se nazire podrazumijeva nepopularne mjere: skuplje lijekove, ograničenja besplatnog zdravstvenog osiguranja za članove porodice, veće doprinose za visoke plate i uvođenje poreza na šećer.

    Bezbjednost po svaku cijenu

    Rat u Ukrajini iz korijena je promijenio njemačku percepciju bezbjednosti.

    Njemačka, nekada najuzdržaniji partner NATO-a po pitanju naoružanja, sada daje snažan finansijski paket za modernizaciju vojske. Izmijenjen je zakon o vojnoj službi, a u odbranu se ulaže više nego ikada prije.

    Prošle godine vojni izdaci su porasli za 24 odsto, dostigavši 110 milijardi evra, čime je Njemačka postala četvrta vojna sila svijeta, iza SAD, Kine i Rusije. Planirano je da se ovaj iznos udvostruči do 2030. godine.

    Međutim, masovno naoružavanje direktno podrazumijeva nepopularno smanjenje socijalnih davanja i uvođenje novih nameta.

    Dok se vlada bori sa krizama, krajnja desnica profitira. AfD je sada jasno ispred kancelarove partije. Prema posljednjem istraživanju instituta INSA, većina ispitanika priželjkuje koaliciju CDU/CSU i AfD. Na pitanje “koja partija treba da iznjedri sljedećeg kancelara”, 25 odsto bira AfD, dok Uniju bira 19 odsto.

    “Imamo problem u komunikaciji”, priznao je Merc.

    Ipak, činjenica je da već nakon godinu dana na vlasti mora da odgovara na pitanja o povjerenju vladi ili formiranju manjinske vlade uz prećutnu podršku desnice, prenosi Euronews.

    Odbio američki zahtjev

    Nakon neprijatne posjete Ovalnoj sobi u martu ove godine, Merc je dodatno zaoštrio retoriku prema Vašingtonu.

    Odbio je američki zahtjev za vojnu podršku na Bliskom istoku poručivši: “Ovo nije naš rat.” Dodao je da Iran “ponižava” SAD, koje, prema njegovim riječima, nemaju jasnu izlaznu strategiju iz krize koju su same proizvele.

    Tramp je uzvratio kritikama na račun njemačkog kancelara i ponovo zaprijetio smanjenjem američkog vojnog prisustva u Njemačkoj.

    Bilans nakon 365 dana

    Fridrih Merc nakon 365 dana na čelu vlade drži dva nepopularna rekorda: postao je najstariji kancelar koji je stupio na dužnost i prvi koji je morao ići u drugi krug glasanja u Bundestagu da bi bio izabran.

    Godinu dana kasnije, on upravlja “polikrizom” i bori se sa lošim imidžom u javnosti.

    “Nismo još tamo gdje želimo da budemo. Ono što smo postigli nije dovoljno. I dalje zaostajemo… Sigurno bih mogao biti bolji u komunikaciji”, priznao je Merc.

     

     

     

  • Pet prepreka koje mogu srušiti Trampov mirovni plan

    Pet prepreka koje mogu srušiti Trampov mirovni plan

    Najnoviji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča rat s Iranom suočava se s ozbiljnim preprekama, a analitičari upozoravaju da plan koji Vašington trenutno razmatra ima više dubokih nedostataka koji bi mogli dovesti do njegovog brzog propadanja.

    Iako Bijela kuća posljednjih dana šalje poruke optimizma i tvrdi da postoji “veoma dobra šansa” za dogovor s Teheranom, stručnjaci za bezbjednost i diplomatiju upozoravaju da je prijedlog previše nejasan, politički rizičan i teško održiv na terenu.

    Prema navodima medija i diplomatskih izvora, plan podrazumijeva privremeni prekid vatre, djelimično ublažavanje sankcija Iranu, otvaranje Ormuskog moreuza i pokušaj vraćanja pregovora o nuklearnom programu za pregovarački sto. Međutim, iza optimističnih izjava krije se niz problema koji bi mogli ugroziti čitavu inicijativu.

    1. Ne postoji stvarno povjerenje između Vašingtona i Teherana
    Prva i možda najveća prepreka jeste gotovo potpuno odsustvo međusobnog povjerenja između SAD-a i Irana.

    Iran smatra da je Vašington već više puta prekršio prethodne sporazume, posebno nakon američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2018. godine tokom Trampovog prvog mandata. Zbog toga Teheran sada insistira na čvrstim bezbjednosnim garancijama i ukidanju sankcija prije bilo kakvih većih ustupaka.

    S druge strane, američka administracija i dalje zahtijeva ograničenja iranskog nuklearnog programa i želi da Teheran trajno odustane od mogućnosti razvoja nuklearnog oružja.

    Analitičari upozoravaju da je upravo duboko nepovjerenje razlog zbog kojeg prethodni pokušaji diplomatskog rješenja nisu dali rezultate.

    2. Sporno pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje neriješeno
    Iako se u prijedlogu govori o mogućem “zamrzavanju” obogaćivanja uranijuma, detalji tog dijela sporazuma ostaju nejasni.

    Prema pojedinim izvještajima, Iran bi mogao pristati na višegodišnje ograničenje nuklearnih aktivnosti, ali odbija potpuno uništavanje svoje nuklearne infrastrukture, navodi “iNews”. Teheran takođe insistira da se pitanje nuklearnog programa rješava kasnije, a ne kao preduslov za završetak rata.

    To je direktno suprotno zahtjevima Vašingtona, koji nuklearni program smatra centralnim pitanjem čitavog sukoba.

    Jedan zapadni diplomata upozorio je da “nije jasno kako dvije strane mogu postići dogovor kada imaju potpuno različite prioritete”.

    3. Tramp šalje kontradiktorne poruke
    Dodatni problem predstavlja činjenica da Tramp istovremeno govori o miru i prijeti novim vojnim udarima.

    Američki predsjednik posljednjih dana izjavljivao je da postoji mogućnost brzog završetka rata, ali je paralelno upozoravao Iran da će SAD “pojačati bombardovanje” ukoliko Teheran odbije američke uslove.

    Takve izjave izazvale su konfuziju među saveznicima SAD-a, ali i skepticizam u Iranu, gdje pojedini zvaničnici tvrde da Vašington koristi pregovore kao sredstvo pritiska, a ne kao iskren pokušaj postizanja mira.

    Stručnjaci ocjenjuju da ovakve kontradiktorne poruke otežavaju stvaranje ozbiljne pregovaračke atmosfere.

    4. Situacija na terenu i dalje je izuzetno nestabilna
    Iako formalno primirje uglavnom traje, sukobi i incidenti nisu potpuno prestali.

    Ormuski moreuz ostaje jedna od najopasnijih tačaka na svijetu, a napadi na brodove i dalje prijete globalnoj trgovini energentima. Američke i iranske snage nastavljaju vojno prisustvo u regionu, dok Izrael i Hezbollah povremeno razmjenjuju udare u Libanu.

    U takvim okolnostima, analitičari upozoravaju da bi i manji incident mogao potpuno srušiti pregovore.

    Jedan evropski bezbjednosni zvaničnik ocijenio je da je situacija “previše krhka da bi se moglo govoriti o stabilnom miru”.

    5. Tramp se suočava i s političkim problemima kod kuće
    Američki predsjednik suočen je i s rastućim pritiskom u Kongresu zbog načina na koji vodi rat i pokušava da zaobiđe zakonska ograničenja.

    Kritičari tvrde da Bijela kuća pokušava formalno proglasiti kraj rata kako bi izbjegla obavezu traženja kongresnog odobrenja za nastavak vojnih operacija nakon isteka roka predviđenog Zakonom o ratnim ovlašćenjima.

    Pravni stručnjaci upozoravaju da administracija pokušava “okončati rat na papiru, ali ne i u stvarnosti”, jer američke snage i dalje ostaju raspoređene u regionu.

    To dodatno komplikuje Trampovu poziciju i povećava politički rizik ukoliko pregovori propadnu ili dođe do nove eskalacije.

    Diplomatski optimizam uprkos brojnim preprekama
    Uprkos svemu, diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana se nastavljaju, uglavnom preko posrednika iz Pakistana i drugih regionalnih država.

    Obje strane za sada ostavljaju otvorena vrata za dogovor, ali stručnjaci upozoravaju da će za trajni mir biti potrebno mnogo više od privremenog primirja i političkih izjava.

    Kako ocjenjuju zapadni diplomati, pravi izazov neće biti postizanje kratkoročnog sporazuma, već stvaranje održivog rješenja koje može spriječiti novi rat u regionu.

  • Detalji prevare teške 100.000 KM: Primale penziju mrtvog čovjeka 17 godina

    Detalji prevare teške 100.000 KM: Primale penziju mrtvog čovjeka 17 godina

    Direktor Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (PIO RS) Mladen Milić otkrio je kako je tekla nevjerovatna prevara u vezi sa penzijom koja je Fond koštala 100.000 KM.

    Kako je počela višegodišnja prevara sa penzijom?

    Milić objašnjava da je prevara trajala punih 17 godina.

    Sve je, kako kaže, počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na penziju.

    “Dao je punomoć izvjesnoj gospođi u Banjaluci, a zatim odselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjaluci, nije imao obavezu dostavljanja potvrde o životu”, počinje nevjerovatnu priču Milić.

    Kako dalje navodi gospodin je preminuo još 2008. godine u Americi.

    “Mi smo to saznali tek krajem 2025. godine. Sve to vrijeme penzija je isplaćivana punomoćnici”, navodi on.

    Ko je nastavio da prima novac nakon smrti punomoćnice?

    Šokantno je, naglašava prvi čovjek Fonda PIO RS, da je i ta punomoćnica preminula 2013. godine.

    “Isplatu je nastavila da prima njena kćerka, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao živ“, kaže Milić za BL portal.

    Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske prepiske preko konzulata u SAD i Ministarstva inostranih poslova, kada je umrlica konačno unesena u banjalučke knjige. Fond je odmah podnio krivičnu prijavu.

    “Kćerka koja je nastavila da prima novac angažovala je advokata i nudila nagodbu da dug vraća u ratama. Međutim, naš stav je jasan – ona to mora izmiriti jednokratno”, navodi Milić i dodaje:

    “Iako je već uplatila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zloupotrebu sistema”.

    “Naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada KM”, kaže Milić.

    Koja nova pravila uvodi Fond PIO RS?

    Podsjećamo, ovaj slučaj bio je alarm za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su na snagu stupila 1. maja. Fond je donio odluku da sve stare punomoći prestanu da važe, te da se isplate ubuduće regulišu isključivo između banaka (ili pošta) i punomoćnika, uz stroži nivo kontrole.

    Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 penzionera koji su penziju primali preko punomoćnika, trenutno je 129 potpuno isključenih iz isplate jer nisu dostavili nijedan dokaz da su živi.

    “Već ulazimo u treći mjesec obustave isplate i bojim se da će se konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su preminuli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac”, ističe Milić za BL portal.

    Kako PIO RS planira spriječiti buduće prevare?

    Kako bi se zloupotrebe trajno eliminisale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektronskoj razmjeni podataka o činjenici nastupa smrti.

    Ovakvi sporazumi već funkcionišu sa Federacijom BiH, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

    “Od 1. jula bi trebalo da profunkcioniše razmjena sa Austrijom, a u proceduri su sporazumi sa Australijom i Njemačkom”, navodi direktor Fonda.

    Cilj je, dodaje Milić, da potpišemo sporazume sa svim državama sa kojima BiH ima ugovor o socijalnom osiguranju.

    “Time bismo u potpunosti eliminisali potrebu za dostavljanjem potvrda o životu, ali i mogućnost da bilo ko vara sistem decenijama”, zaključuje Milić za BL Portal.

  • Vučić o prodaji NIS-a: Neki su htjeli da nas ucjenjuju

    Vučić o prodaji NIS-a: Neki su htjeli da nas ucjenjuju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su “u toku razgovori sa mađarskom kompanijom MOL o Naftnoj industriji Srbije”.

    – Čekamo naredne dane. I tada ćemo donijeti konačnu odluku. Nekima se učinilo da mogu da nas ucjenjuju i da možemo da prihvatamo rješenja koja su za Srbiju neprihvatljiva. Јa se nadam kompromisu, ako ga bude bude, ako ga ne bude, ne bude – rekao je predsjednik Vučić nakon ceremonije potpisivanja ugovora za izgradnju puta “Vožd Karađorđe”.

    On je dodao da kako god da se sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku završe, posljedice su dugoročne.

    – Svaki šok je svaku zemlju slabio, svaka kriza je donela nove momentume. Ovo ostavlja stravične posljedice. Mi smo bolje prihvatili nego neki drugi, zbog finansijskih bafera, ali da je dobro – nije dobro. Pogledajte koliko pate Pakistan i Indija. Kina je snažna, moćna, ima rezerve nafte, može da hendluje. Zato uspijeva – istakao je.

    Rekao je da su se obogatili “Britiš petroleum” i teksaške naftne kompanije.

    Podsjetio je 27. februara nafta bila 72 dolara po barelu, a onda je počeo sukob na Bliskom istoku i premašila je 100 dolara. On je naveo da bismo da ode preko 125 imali glad u svijetu.

    – Ursula fon der Lajen je u najtežoj poziciji. Od nje očekuju čuda. Bore se i ona i Evropska komisija, preduzeli su defanzivnu politiku, štite domaću industriju da zaustave pad – istakao je.

    Kako je rekao u maju je bilo 2.900 zaštitnih mera, “najmanje iz Kine, što govori da Kina pobjeđuje”.

    – Mi moramo da se pripremimo za teško vrijeme koje dolazi. Јuče sam imao razgovore sa svjetskim liderima i svi su veoma zabrinuti, jer se tanje rezerve nafte i gasa. Mi najmanje imamo problema sa finansijskim baferima, ali oni nisu bezgranični i svako umanjenje nas izlaže krizi – rekao je Vučić.

    Kako je naveo “Evropa će morati da se promijeni jer ne može da izdrži trku sa SAD i Kinom”, prenio je RT Balkan.

  • Đedović Handanović: Nismo zadovoljni prijedlogom MOL-a

    Đedović Handanović: Nismo zadovoljni prijedlogom MOL-a

    Ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da srpska strana nije zadovoljna prijedlogom koji je danas dobila od mađarske kompanije MOL u pregovorima o Naftnoj industriji Srbije, a koji se odnosi na Rafineriju u Pančevu.

    – Tiče se crvenih linija za koje smo rekli da ih Srbija neće preći, prije svega budućeg rada Rafinerije u Pančevu, kapaciteta prerade sirove nafte i toga kako da obezbijedimo da nivoi koje dogovorimo ostanu ispoštovani, da derivati nafte pokrivaju u određenom obimu tržište Srbije, prije svega, zbog privrede – naglasila je Handanovićeva.

          View this post on InstagramA post shared by Dubravka Đedović Handanović (@dubravka.djedovic)

    Ona je istakla da je to veoma važno, jer je NIS strateška dominantna kompanija u naftnom sektoru.

    – Želimo da država dobije odgovarajuću kompenzaciju. Ono što je ostalo je da čekamo novi prijedlog kompanije MOL i da on stigne u najkraćem roku – navela je Handanovićeva.

    Ona je poručila da Srbija ostaje posvećena nastavku pregovora sa kompanijom MOL i pronalaženju kompromisa, ali ne po svaku cijenu.

    – Branimo i branićemo interese naše zemlje – navela je Handanovićeva na Instagramu.

    Objasnila je da je interes Srbije jasan, a to je da se zaštite građani, zemlja i privreda.

    – Da budem jasna, ovdje se radi o ugovoru između budućih akcionara, sa jedne strane MOL-a, sa druge strane Srbije, odnosno obavezama koje MOL treba da ispuni kao neko ko će upravljati kritičnom energetskom infrastrukturom u Srbiji – zaključila je Handanovićeva.