Autor: INFO

  • Struja bi pojedinim firmama mogla poskupjeti i do 30 odsto: Poznato ko će plaćati veće račune

    Struja bi pojedinim firmama mogla poskupjeti i do 30 odsto: Poznato ko će plaćati veće račune

    Pojedine kompanije u Federaciji BiH mogle bi od naredne godine plaćati električnu energiju i do 30 odsto skuplje, a povećanje bi se prvenstveno odnosilo na privredne potrošače koji još nisu zaključili ugovore o snabdijevanju za 2027. godinu.

    Na ovaj problem upozorio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH, navodeći da je oko 2.600 privrednih kupaca već ugovorilo isporuku električne energije pod povoljnijim uslovima.

    Pregovori sa ostalim kompanijama još traju, a Ikanović ističe da do kraja decembra postoji prostor za pronalaženje prihvatljivih rješenja. Detalje o mogućem poskupljenju i kategorijama potrošača na koje bi se ono odnosilo objavila je Srpskainfo.

    Koje kompanije očekuju veći računi?

    Najavljeno povećanje ne odnosi se na sva preduzeća, već na privredne kupce koji se električnom energijom snabdijevaju na tržištu i još nisu potpisali ugovore za narednu godinu.

    Tržišnom snabdijevanju podliježu i veći poslovni potrošači, među kojima su kompanije koje imaju više od 50 zaposlenih, godišnji prihod veći od osam miliona KM ili godišnju potrošnju električne energije veću od 50.000 kilovat-časova.

    Zbog toga bi skuplja struja mogla predstavljati dodatno opterećenje za dio industrije i veće poslovne sisteme. Poslodavci upozoravaju da bi povećani troškovi mogli uticati na cijene proizvoda i usluga, ali i na konkurentnost kompanija.

    Elektroprivredi BiH nedostaje milion tona uglja

    Problemi sa snabdijevanjem povezani su i sa nedovoljnom proizvodnjom uglja u rudnicima koji posluju u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH.

    Prema riječima Ikanovića, rudnici trenutno proizvode oko 3,1 milion tona uglja godišnje, što nije dovoljno za potrebe ove elektroprivredne kompanije. Zbog manjka domaćeg uglja, Elektroprivreda BiH od 2022. godine izdvojila je više od 500 miliona KM za kupovinu električne energije.

    Dodatni problem predstavljaju visoke cijene struje na evropskim berzama, kao i nedostatak električne energije u regionu, što je dodatno povećalo troškove nabavke.

    Ikanović je naveo i da je uprava Elektroprivrede BiH obustavila avansno plaćanje uglja, te da rudnicima sada plaća isporučene količine.

    Šta će biti sa računima domaćinstava?

    Kada je riječ o građanima, Ikanović je poručio da Elektroprivreda BiH do Nove godine neće pokretati promjenu cijena električne energije za domaćinstva.

    O tome da li bi korekcije cijena mogle uslijediti tokom 2027. godine trebalo bi biti više poznato sredinom decembra, kada se očekuje usvajanje poslovnog plana kompanije.

    O eventualnim poskupljenjima odlučuje se i kroz regulatorni postupak. Predsjedavajući Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) Samir Hadžihusejnović pojasnio je da regulator provjerava opravdanost zahtjeva za povećanje cijena i može zaustaviti poskupljenje ukoliko ono nije u skladu sa propisima i utvrđenom metodologijom.

    Tako će konačan iznos računa za narednu godinu zavisiti od ugovora koje privredni potrošači zaključe, ali i eventualnih odluka o promjeni cijena električne energije za domaćinstva.

  • Kvar na JANAF-u mogao bi biti saniran za deset dana, stručnjak upozorio na drugi problem

    Kvar na JANAF-u mogao bi biti saniran za deset dana, stručnjak upozorio na drugi problem

    Obustava transporta nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za sada ne ugrožava snabdijevanje gorivom u Srbiji, ali bi produžetak prekida mogao izazvati ozbiljnije probleme. Stručnjak za energetiku Željko Marković procjenjuje da bi kvar na hrvatskom dijelu naftovoda mogao biti otklonjen za pet do deset dana, dok bi Rafinerija u Pančevu, zahvaljujući postojećim zalihama, mogla nastaviti proizvodnju i tokom dužeg prekida isporuka.

    Transport nafte obustavljen je nakon havarije koja se dogodila 6. novembra na dionici između Siska i Slavonskog Broda. Prema procjenama, iz oštećenog cjevovoda isteklo je oko 500.000 litara nafte.

    NIS je u stalnom kontaktu sa predstavnicima JANAF-a i čeka informacije o vremenu potrebnom za popravku i nastavak isporuka, dok iz kompanije poručuju da su benzinske pumpe u Srbiji uredno snabdjevene.

    Marković je za RTS izjavio da bi, prema opisu oštećenja, sanacija trebalo da bude završena u roku od pet do deset dana, ali da bi eventualni skriveni problemi na mjestu pucanja cijevi mogli produžiti radove. Njegove procjene prenio je i B92.

    Prema njegovim riječima, kratkotrajni prekid transporta ne bi trebalo da ugrozi rad Rafinerije u Pančevu, jer NIS raspolaže sopstvenim zalihama sirove nafte.

    „Naftna industrija Srbije ima i sopstvene rezerve, tako da rafinerijski proces neće biti ugrožen. I dalje će se proizvoditi derivati, tako da tržište to ne bi trebalo uopšte da osjeti“, rekao je Marković.

    On je podsjetio da je Rafinerija u Pančevu tokom ranijeg perioda sankcija i prekida isporuka gotovo mjesec dana radila oslanjajući se na zalihe. Ipak, upozorio je da bi, ukoliko kvar na naftovodu ne bude otklonjen u roku od mjesec dana, moglo doći do problema.

    Prema njegovim podacima, oko 80 odsto nafte koja se prerađuje u Srbiji dolazi iz uvoza, dok domaća proizvodnja pokriva približno petinu potreba.

    Nizak vodostaj Dunava otežava alternativni transport

    Dodatnu poteškoću predstavlja ograničena mogućnost dopremanja nafte alternativnim pravcima. JANAF je glavni pravac snabdijevanja Srbije sirovom naftom, dok nizak vodostaj Dunava otežava transport većih količina riječnim putem.

    „Ne može se nešto mnogo dopremati. Vodostaj Dunava je i dalje nizak. Imamo problem i sa uvozom uglja koji dolazi iz Indonezije do luke Konstanca, pa se baržama dovozi u Srbiju za potrebe naših termoelektrana. I taj uvoz je dosta stao“, objasnio je Marković.

    On je ukazao i na to da su popravka naftovoda i sanacija zemljišta na mjestu izlivanja dva odvojena posla, zbog čega bi uklanjanje posljedica havarije moglo trajati duže od same popravke cjevovoda.

    Srbija uvozi oko četvrtine električne energije

    Govoreći o energetskom stanju u Srbiji, Marković je upozorio i na probleme u proizvodnji električne energije. Zbog suše, smanjene proizvodnje hidroelektrana, poteškoća sa dopremanjem uvoznog uglja, lošijeg kvaliteta domaćeg uglja i čestih ispada starih termoenergetskih blokova, Srbija mora da uvozi značajan dio struje.

    Prema njegovim podacima, proizvodnja Elektroprivrede Srbije trenutno pokriva oko 75 odsto domaće potražnje, dok se preostalih 25 do 26 odsto obezbjeđuje iz uvoza. Sličan odnos zabilježen je tokom oktobra, a nastavljen je i početkom novembra.

    Poseban problem predstavljaju visoke cijene električne energije na tržištu. Marković je naveo da su cijene na domaćoj i evropskim berzama prethodnog dana u prosjeku iznosile oko 350 evra po megavat-satu, dok su u večernjim časovima dostizale i 600 evra.

    Procjenjuje se da Srbija za uvoz potrebnih količina električne energije izdvaja između osam i devet miliona evra dnevno. Marković je upozorio da cijene po kojima je Elektroprivreda ranije ugovarala nabavku nisu dovoljne da pokriju sadašnje potrebe za uvozom, zbog čega su potrebna dodatna sredstva.

    Od čega zavisi snabdijevanje strujom tokom zime

    Marković smatra da Srbija mora ulagati u nove proizvodne kapacitete, posebno u obnovljive izvore energije i sisteme za skladištenje električne energije.

    Istakao je da solarne elektrane tokom zime imaju ograničenu proizvodnju, ali da bi njihovo intenzivnije korištenje tokom ljeta omogućilo očuvanje vode u akumulacijama za periode kada hidroelektrane proizvode manje struje.

    Važnim smatra i pravovremeno planiranje uvoza, odnosno nabavku električne energije unaprijed, kada su cijene povoljnije, umjesto kupovine neposredno pred isporuku.

    Na pitanje da li će Srbija imati dovoljno električne energije tokom zime, Marković je rekao da će to prvenstveno zavisiti od mogućnosti uvoza.

    „Ako se budemo oslonili na uvoz i ukoliko bude sredstava, imaćemo“, poručio je Marković.

    On je pozvao građane i privredu da racionalnije troše električnu energiju kako bi se smanjili troškovi uvoza i opterećenje Elektroprivrede, ali i omogućilo očuvanje računa za potrošače.

  • Epstin modnim agencijama dao milion dolara, manekenke slali u njegovu kuću

    Epstin modnim agencijama dao milion dolara, manekenke slali u njegovu kuću

    Džefri Epstin koristio je veze u modnoj industriji kako bi dolazio do mladih žena, a pojedine modne agencije i njihovi predstavnici našli su se u središtu svjedočenja o njegovim seksualnim zločinima. Istraga BBC-ja otkrila je da je jednoj agenciji uplatio milion dolara, dok su njegovi kontakti s modnim agentima obuhvatali desetine manekenki.

    Jedna od žena koja je govorila za BBC, predstavljena pod imenom Roza, imala je 18 godina kada ju je američka podružnica agencije MC2 Model Management 2009. godine poslala na fotografisanje u Epstinovu kuću u Palm Biču na Floridi. Iz Uzbekistana je u Sjedinjene Američke Države stigla samo mjesec dana ranije.

    Epstin je u to vrijeme služio zatvorsku kaznu zbog seksualnih zločina nad maloljetnicom, ali mu je bilo dozvoljeno da svakodnevno radi iz svoje kuće. Roza tvrdi da je agencija znala gdje je šalje i da nije učinila ništa kako bi je zaštitila.

    „Posao moje agencije bio je da me zaštiti, a nisu to uradili. Zapravo, doveli su me u opasnost. Zbog toga bi trebali odgovarati“, izjavila je ona.

    Tadašnji predsjednik američke podružnice MC2 bio je Džef Fuler, koji danas vodi agenciju The Source Models. Roza je novinarima pokazala dokumentaciju o troškovima koja, prema navodima BBC-ja, pokazuje da je Fuler lično rezervisao njen povratni let nakon drugog fotografisanja. On je ranije tvrdio da nije znao da djevojka odlazi u Epstinovu kuću niti da je tamo bila zlostavljana.

    Roza navodi da su fotografisanja bila uvod u njen angažman Epstinove asistentkinje, nakon čega ju je on sistematski seksualno zlostavljao. Fotografije je snimala Nadija Marčinko, Epstinova tadašnja djevojka, a Roza je istakla da joj je cijela situacija bila neobična jer na snimanju nije bilo profesionalnog stiliste, dok fotografije nikada nisu iskorištene.

    Milion dolara za modnu agenciju

    Dokumenti američkog Ministarstva pravde, koje je pregledao BBC, pokazuju da je Epstin 2005. godine uplatio milion dolara agenciji MC2. Isti dokumenti ukazuju na to da se deset manekenki povezanih s tom agencijom sastalo s njim ili bilo u kontaktu nakon njegove osude.

    Uprkos tome, vlasnici agencije su 2007. godine jednom američkom mediju tvrdili da Epstin nema nikakve veze s njihovom kompanijom.

    O povezanosti modnog biznisa i Epstinovih aktivnosti svjedoči i elektronska prepiska iz marta 2012. godine. Fuler mu je tada pisao o jednoj manekenki: „Da nije bilo vas, otpustili bismo je prije nekoliko mjeseci. I pazio bih jer ona brblja o stvarima.“

    Američka podružnica MC2 ugašena je mjesec dana nakon Epstinovog hapšenja 2019. godine, a Fuler je potom pokrenuo novu agenciju The Source Models. Prema podacima do kojih je došao BBC, oko 50 manekenki iz MC2 prešlo je u novu kompaniju, koja nije odgovorila na upit novinara.

    Advokatica Sigrid Mekoli, koja zastupa više od 100 Epstinovih žrtava, smatra da su modni agenti i skauti imali važnu ulogu u pronalaženju djevojaka koje je Epstin želio upoznati.

    „Epstin je mnogima govorio da želi tri različite djevojke dnevno. Skauti su bili ključni jer su oni prepoznavali tip žene koji se Epstinu sviđao“, rekla je Mekoli.

    Agent pokušao povezati Epstina sa 34 žene

    Istraga je otkrila i da je bivši modni agent Remzi Elkoli pokušao povezati Epstina sa 34 žene, među kojima je bila i osamnaestogodišnjakinja koja je u to vrijeme još pohađala školu.

    Prema dokumentima, Elkoli je predložio da se jedna od Epstinovih asistentkinja prvo sprijatelji s jednom od djevojaka, a zatim je upozna s njim. Ta žena je za BBC ispričala da ju je Epstin seksualno zlostavljao već prilikom prvog susreta u njegovoj kući u Njujorku, kada je imala 19 godina.

    Elkoli je odbacio tvrdnje da je znao za zlostavljanje ili da ga je na bilo koji način omogućavao. Naveo je da je vjerovao Epstinovoj verziji slučaja iz 2008. godine i da je manekenkama samo želio pomoći da pronađu posao.

    O detaljima istrage i svjedočenjima žrtava izvijestio je i Klix, navodeći i slučaj manekenke iz istočne Evrope, predstavljene pod imenom Simona, koja tvrdi da ju je Epstin silovao više od 200 puta.

    Kada su se prvi put sreli, imala je 20 godina, a Epstin joj je ponudio da je upozna sa svojom prijateljicom Fejt Kejts, tadašnjom direktoricom modne agencije Next Management, jedne od najvećih u svijetu. Simona tvrdi da joj je Kejts predložila estetsku operaciju i Epstinu poslala podatke o hirurgu.

    Nakon tog susreta, Epstin ju je, prema njenom svjedočenju, nagovorio da odustane od manekenske karijere i počne raditi kao njegova asistentkinja. Tvrdi da ju je potom gotovo dvije godine seksualno zlostavljao i kontrolisao.

    Dokumenti pokazuju da je Epstin od Kejts tražio da se sastane s još pet manekenki, ali nije poznato koliko je tih susreta zaista održano. Njeni advokati naveli su da je i ona bila obmanuta od Epstina i da nikada nije tražila od Simone da se podvrgne estetskoj operaciji. Kejts je u decembru prošle godine napustila izvršnu funkciju, ali je i dalje upisana kao direktorica kompanije.

    Prijedlog zakona za proširenje istrage

    Slučaj je otvorio i pitanje odgovornosti osoba koje su Epstinu mogle pomagati u pronalaženju djevojaka. Senator savezne države Njujork Zelner Mirije osporio je prošlogodišnji stav američkog Ministarstva pravde prema kojem nije bilo dokaza koji bi opravdali istragu protiv drugih osoba koje nisu optužene.

    Mirije je predložio zakon usmjeren na suzbijanje trgovine ljudima radi seksualne eksploatacije, kojim bi policija dobila šira ovlaštenja za istraživanje uloge osoba koje su navodno pomagale Epstinu.

    „Ako ste slali manekenke Epstinu i znali ste šta radi, ili ste trebali znati, odgovaraćete“, poručio je senator.

    Roza se nada da će njeno javno svjedočenje ohrabriti i druge žene koje su preživjele zlostavljanje da progovore o onome što im se dogodilo.

    „Mnogo je preživjelih koje nikad ne govore jer je strašno. Sada znate moje ime. Javite se“, poručila je ona.

  • FBI istražuje direktora Nvidije zbog veze sa osumnjičenom kineskom špijunkom, Tramp ga brani

    FBI istražuje direktora Nvidije zbog veze sa osumnjičenom kineskom špijunkom, Tramp ga brani

    Američki Federalni istražni biro (FBI) ispituje okolnosti ljubavne veze između direktora kompanije Nvidia Džensena Huanga i Alis Huang, žene za koju američke obavještajne službe sumnjaju da je radila za Kinu. Slučaj je privukao pažnju i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je razgovarao sa šefom jedne od najvrednijih svjetskih kompanija i poručio da vjeruje njegovim tvrdnjama da nije znao za navodnu špijunsku aktivnost.

    Tramp je rekao da je Huanga direktno pitao da li je znao da je žena sa kojom je bio u vezi špijunka. Prema njegovim riječima, direktor Nvidije odgovorio je da o tome nije imao nikakva saznanja.

    „Pitao sam ga direktno: ‘Jesi li imao pojma da je ona špijunka?’ Rekao mi je: ‘Nisam imao pojma da je špijunka’ i ja mu stvarno vjerujem“, izjavio je Tramp novinarima.

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je optužbe, ocijenivši ih kao „potpuno neutemeljene, paušalne i usmjerene na blaćenje Kine“. Ipak, Nvidia je pokrenula sopstvenu nezavisnu istragu o slučaju, uz poruku da za sada nema razloga da vjeruje kako su korporativne tajne ili nacionalna bezbjednost bili ugroženi.

    Prema pisanju Nezavisnih, američki obavještajci smatraju da je Alis Huang, poznata i kao Huang Le, radila za Peking. Ona nije u srodstvu sa direktorom Nvidije, a ranije je obavljala funkciju direktorke u singapurskoj kompaniji Megaspid, koja je poslovala sa Nvidijom.

    Američki državni sekretar Marko Rubio navodno je još prošlog proljeća poslao dopis visokim zvaničnicima u Vašingtonu, upozoravajući ih na blisku vezu između Huanga i žene za koju se sumnja da je kineska špijunka.

    Slučaj je imao i neposredne posljedice na tržištu. Dionice Nvidije pale su u ponedjeljak, 9. novembra, za više od četiri odsto, nakon što su informacije o aferi dospjele u javnost. Kompanija je za samo jedan dan izgubila oko 250 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

    Dodatni pritisak na Huanga i kompaniju dolazi i od akcionara, koji su u Kaliforniji podnijeli prijedlog kolektivne tužbe zbog navodnog prikrivanja njegovih veza sa Alis Huang. U tužbi se tvrdi da je kompanija davala netačne informacije o njihovom odnosu, dok se Alis Huang dovodi u vezu sa pokušajem pomaganja u krijumčarenju Nvidijinih proizvoda u Kinu.

    Tramp je, međutim, stao u odbranu direktora Nvidije, opisujući ga kao „časnog čovjeka“ i izražavajući uvjerenje da će se slučaj dobro završiti nakon okončanja istraga.

    „Nadam se da neće biti problema, vjerujem da trenutno mnogo pati“, rekao je američki predsjednik, dodajući da je Huanga pozvao kako bi provjerio kako se osjeća i da li se dobro drži.

    FBI nije želio da komentariše slučaj, dok je Tramp izbjegao da precizira kada je saznao za navodne veze direktora Nvidije sa osumnjičenom ženom. Najavio je i da bi o ovoj temi mogao razgovarati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom tokom njihovog narednog susreta.

    Američki predsjednik upozorio je da bi kinesko preuzimanje vodeće pozicije u razvoju vještačke inteligencije značajno ojačalo vojne kapacitete i obavještajni aparat Pekinga. Nvidia se nalazi u središtu tehnološkog nadmetanja dvije sile, jer su njeni napredni čipovi postali ključni za razvoj sistema vještačke inteligencije.

    Huang je ranije javno priznao da je bio nevjeran supruzi i izvinio se njoj i djeci zbog bola koji im je nanio. Nakon izbijanja afere poručio je da ostaje posvećen zaštiti Nvidije i podršci američkoj nacionalnoj bezbjednosti, kao i da će u potpunosti sarađivati sa internom istragom kompanije.

    Od direktora Nvidije zatraženo je i da se naredne sedmice pojavi na zatvorenom saslušanju pred nekoliko odbora američkog Kongresa. Prema zvaničnom dopisu, poslanici žele da razmotre bezbjednosne protokole kompanije za zaštitu od špijunaže stranih suparnika, kao i Huangove kontakte sa Alis Huang, direktorkom Megaspida koju povezuju sa kineskom obavještajnom službom. Za sada nije poznato da li će se Huang odazvati pozivu.

    Afera se odvija u trenutku kada Vašington nastoji da ograniči pristup Kine najnaprednijim američkim čipovima. Među njima je i Nvidijin procesor H200, čiji je izvoz u Kinu ranije bio zabranjen zbog straha da bi mogao donijeti tehnološku prednost kineskoj industriji. Trampova administracija je u januaru najavila ublažavanje tih ograničenja, dozvoljavajući prodaju H200 kineskim kupcima pod strogo definisanim uslovima.

  • Kušner najavljuje teške odluke: Šta čeka Ukrajinu u pregovorima sa Rusijom?

    Kušner najavljuje teške odluke: Šta čeka Ukrajinu u pregovorima sa Rusijom?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči novih mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju. Glavni cilj Kijeva i njegovih evropskih saveznika jeste da eventualni sporazum o okončanju rata obuhvati i odgovarajuće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    Dvodnevni razgovori, zakazani za 10. i 11. novembar, predstavljaju nastavak diplomatskih napora za okončanje sukoba koji je počeo ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

    Zelenski je u ponedjeljak razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, nakon čega je poručio da Kijev čini sve kako bi trilateralni pregovori donijeli konkretne rezultate.

    Iako će za pregovaračkim stolom zvanično biti predstavnici Rusije, Ukrajine i SAD, evropske zemlje nastoje da utiču na sadržaj eventualnog sporazuma. Posebno su zabrinute zbog mogućnosti da Ukrajina bude izložena pritisku da prihvati teritorijalne ustupke u korist Moskve.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će ukrajinska delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima kako bi usaglasili stavove. Očekuje se prisustvo predstavnika Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

    Kako prenose Nezavisne, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će i Francuska imati svoje predstavnike na sastancima u Abu Dabiju, dok Kremlj insistira da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

    Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li je Rusija zaista spremna da postigne sporazum.

    „To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?“, rekao je Vadeful na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Parizu.

    Pozvao je Moskvu da odustane od, kako je naveo, maksimalističkih zahtjeva, upozoravajući da pregovori ne smiju da se pretvore u puku predstavu.

    Nešto optimističniju ocjenu iznijela je kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand, koja je pozdravila obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

    „Prva važna stvar jeste sam sastanak“, rekla je Anand, dodajući da je uvjerena da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu.

    Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je da pred pregovaračima stoje teške odluke. Prema njegovim riječima, Rusija i evropske zemlje u jednom trenutku moraće direktno da razgovaraju o širim bezbjednosnim aranžmanima u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

    Kušner je nagovijestio da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti prostor za širi pregovarački format koji bi uključivao i neposredno učešće evropskih država.

    U nastojanju da obezbijedi dodatnu međunarodnu podršku, Zelenski je razgovarao i sa indijskim premijerom Narendrom Modijem. Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, te da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, čije je funkcionisanje poremećeno ruskim napadima.

    Uprkos diplomatskim aktivnostima, Moskva i Kijev i dalje imaju suprotstavljene stavove o najvažnijim pitanjima, prije svega teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Za sada nema naznaka da je bilo koja strana značajnije promijenila svoje dosadašnje pozicije.

  • Studentska lista i nakon izborne pobjede odlučuje na plenumima: Ko će voditi Skupštinu i Vladu?

    Studentska lista i nakon izborne pobjede odlučuje na plenumima: Ko će voditi Skupštinu i Vladu?

    Studentski pokret u Srbiji i nakon izborne pobjede nastavlja da primjenjuje princip plenumsog odlučivanja, pa se o imenima budućih funkcionera u Narodnoj skupštini i Vladi još razgovara unutar studentskih tijela i univerzitetskih centara. Ipak, pred pokretom se otvara pitanje kako zadržati ovakav model odlučivanja nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom.

    Iako je Studentska lista osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, još nije objavljen kompletan spisak kandidata za najvažnije funkcije u budućoj vlasti. Posebnu pažnju javnosti privlači izbor predsjednika Narodne skupštine, mandatara za sastav Vlade i budućih ministara.

    Prema izjavama pojedinih kandidata sa Studentske liste, o kadrovskim rješenjima i dalje se odlučuje kroz studentska tijela, uz usaglašavanje stavova na nivou univerzitetskih centara širom Srbije.

    Urednik portala „Savremena politika“ Nikola Burazer ocijenio je da je takav način odlučivanja razumljiv imajući u vidu način na koji je studentski pokret nastao i funkcionisao tokom protesta. Međutim, upozorio je da će novi politički položaj zahtijevati brže donošenje odluka.

    „Neophodno je da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka“, rekao je Burazer, ističući da će biti potrebno pojednostaviti pojedine procedure kako bi se odgovorilo na zahtjeve upravljanja državnim institucijama.

    Kako prenose Nezavisne, buduća poslanica Studentske liste Mirjana Nikolić izjavila je da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela o kadrovskim prijedlozima. Prema njenim riječima, usaglašavanje se odvija na nivou svih univerzitetskih centara, a očekuje se da i sami kandidati za buduće funkcije dobiju priliku da se izjasne o prijedlozima.

    Nikolić je navela da osoba predložena za predsjednika Skupštine mora dati saglasnost za kandidaturu, te da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela.

    O izboru predsjednika parlamenta govorio je i Dejan Šoškić, kandidat sa Studentske liste i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije. On je potvrdio da je dogovor o toj funkciji postignut, ali da će ime kandidata javnosti saopštiti studentski pokret.

    Šoškić je istovremeno ukazao na to da izabrani poslanici, nakon ulaska u parlament, u skladu sa zakonom samostalno raspolažu svojim mandatima.

    „Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces“, poručio je Šoškić.

    Plenumsko odlučivanje predstavlja osnovni model organizovanja studentskog pokreta od početka protesta. Na plenumima svaki učesnik ima mogućnost da iznese mišljenje ili prijedlog, dok se odluke donose glasanjem, najčešće prostom većinom.

    Između zasjedanja plenuma, rad se odvija kroz različite radne grupe zadužene za komunikaciju sa javnošću, društvene mreže, organizaciju protesta i druge aktivnosti.

    Ipak, prelazak iz protestnog pokreta u političku strukturu koja upravlja državom donosi drugačije okolnosti. Burazer smatra da će biti potrebno uspostaviti jasne mehanizme odnosa između studentskog pokreta, poslaničke grupe i buduće Vlade, jer se odluke o upravljanju državom ne mogu uvijek donositi na isti način kao tokom protesta.

    Konstitutivna sjednica novog saziva Narodne skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar, nakon čega slijedi postupak izbora skupštinskog rukovodstva i formiranja nove Vlade.

  • Tajno glasanje odlučuje o petom delegatu, odnosi u opoziciji komplikuju dogovor

    Tajno glasanje odlučuje o petom delegatu, odnosi u opoziciji komplikuju dogovor

    Borba za petog delegata iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH dodatno je zaoštrila odnose među opozicionim strankama, a u centru političkih pregovora našli su se SDS i Pokret „Sigurna Srpska“ (PSS), koji nastoje obezbijediti dovoljan broj glasova za osvajanje jednog delegatskog mjesta.

    Narodna skupština Republike Srpske krajem novembra ili najkasnije početkom decembra biraće pet srpskih delegata u Dom naroda, pri čemu se većina potrebna za četiri mjesta nalazi u rukama SNSD-a i njegovih koalicionih partnera. Ključno pitanje ostaje ko će osvojiti peti mandat, odnosno da li će pripasti SDS-u ili PSS-u.

    Prema rasporedu poslaničkih mandata, SNSD sa koalicionim partnerima raspolaže sa 54 poslanika, dok PSS ima 12, a SDS 10. Dodatna četiri mandata pripadaju Listi „Za pravdu i red“, dok Koalicija za državu ima tri poslanika. Ove opozicione grupacije zajedno imaju 31 poslanika, što matematički ostavlja mogućnost osvajanja dva delegatska mjesta ukoliko bi postigle dogovor i usaglasile raspodjelu glasova.

    Međutim, odnosi unutar opozicije otežavaju takav scenario. Lider Liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović ranije je poručio da njegovi poslanici neće podržati SDS ukoliko kandidat za delegata bude predsjednik te stranke Branko Blanuša.

    Na njegove izjave reagovao je član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović, koji je upozorio da bi neriješeni odnosi unutar opozicije mogli imati posljedice i na buduće političko djelovanje.

    Kako pišu Nezavisne, SDS i PSS zbog nedostatka potrebnog broja glasova podršku pokušavaju pronaći i među poslanicima Koalicije za državu. Ipak, ni tu nema garancija da će doći do dogovora.

    Edin Ramić, novoizabrani poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, izjavio je da odgovornost za gubitak četvrtog delegata u Domu naroda ne može biti prebacivana na bošnjačke poslanike, kojih u republičkom parlamentu ima svega troje.

    „Od 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bošnjaci imaju svega tri. Oni ne mogu uticati ni na šta kada je u pitanju izbor srpskih delegata, a svaki put se ponavlja ista priča“, rekao je Ramić, prenoseći da se, prema njegovom mišljenju, odgovornost za političke neuspjehe opozicije pokušava prebaciti na bošnjačke predstavnike.

    Dodatnu neizvjesnost donosi činjenica da se delegati biraju tajnim glasanjem. Poslanici glasaju za predložene liste, a broj mandata zavisi od raspodjele osvojenih glasova. Zbog toga nijedna politička grupacija ne može sa sigurnošću računati na podršku svakog svog poslanika niti na glasove stranaka sa kojima pregovara.

    U SNSD-u su ranije više puta poručili da će imati četiri delegata u Domu naroda, čime bi zadržali kontrolni paket u ovom domu Parlamentarne skupštine BiH. Sa četiri delegata nijedna odluka ne može biti donesena bez njihove podrške u situacijama u kojima je potrebna većina u srpskom klubu.

    Tako se pred novoizabranim sazivom Narodne skupštine Republike Srpske otvara još jedna važna politička bitka, u kojoj će, osim stranačkih pregovora, značajnu ulogu imati i tajno glasanje, ali i sposobnost opozicionih partija da prevaziđu međusobne nesuglasice.

  • Za popravku krova Parlamenta BiH potrebno 2,7 miliona KM, realizacija ponovo pomjerena

    Za popravku krova Parlamenta BiH potrebno 2,7 miliona KM, realizacija ponovo pomjerena

    Sanacija krova zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, za koju je predviđeno više od 2,7 miliona KM, ni nakon nekoliko godina planiranja nije počela, a završetak projekta sada se očekuje tek tokom 2027. i 2028. godine.

    Iako je Savjet ministara BiH još u julu 2025. godine odobrio višegodišnji projekat vrijedan 2.703.622 KM, realizacija radova i dalje je na čekanju zbog komplikovanih administrativnih procedura i pribavljanja potrebnih saglasnosti.

    Prema ranijem planu, sanacija je trebalo da bude završena tokom 2026. godine, ali je zbog nemogućnosti blagovremenog pribavljanja dokumentacije predviđena nova dinamika realizacije.

    Kako pišu Nezavisne, za realizaciju projekta zaduženi su Služba za zajedničke poslove institucija BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH.

    Jedan od problema predstavlja činjenica da je kompleks zgrada institucija BiH na Marijin Dvoru stavljen na listu peticija za proglašenje nacionalnim spomenicima. Zbog toga je potrebno pribaviti dodatna mišljenja i odobrenja nadležnih institucija, kao i uskladiti planirane radove sa propisima o prostornom uređenju.

    U dokumentaciji je navedeno da je Služba za zajedničke poslove institucija BiH već pokrenula aktivnosti na izradi tehničke dokumentacije za radove tekućeg održavanja, ali da zbog uključenosti institucija sa državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa nije izvjesno da će sve potrebne saglasnosti biti pribavljene do kraja 2026. godine.

    Da problem nije samo administrativne prirode, potvrđuju i zaposleni u ovoj zgradi, koji se godinama suočavaju sa prokišnjavanjem i neodgovarajućim uslovima za rad.

    Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković upozorio je da voda prodire u kancelarije na najvišem spratu, uključujući i prostorije sindikata.

    Prema njegovim riječima, problem je posebno izražen tokom kišnih perioda, dok su ljeti uslovi za rad na gornjim spratovima veoma teški zbog visokih temperatura.

    Prvobitno je za sanaciju krova, prema odluci iz 2021. godine, bilo odobreno oko 1,2 miliona KM, ali je naknadnom odlukom iz jula 2025. godine odobren dodatni iznos od 1,5 miliona KM, čime je ukupna vrijednost projekta dostigla 2,7 miliona KM.

    Planirani radovi obuhvataju zamjenu krovnog pokrivača i prateće instalaterske radove, a njihova realizacija trebalo bi da spriječi dalje prokišnjavanje i oštećenje objekta.

  • Droga i oružje najunosniji poslovi kriminalnih bandi u BiH, novac ulažu u nekretnine

    Droga i oružje najunosniji poslovi kriminalnih bandi u BiH, novac ulažu u nekretnine

    Trgovina narkoticima i oružjem, krijumčarenje ljudi i nezakonit promet akciznih proizvoda i dalje predstavljaju najunosnije izvore prihoda organizovanih kriminalnih grupa u Bosni i Hercegovini, koje svoje aktivnosti sve češće povezuju sa kriminalnim mrežama u susjednim zemljama i šire.

    Na to ukazuje Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, u kojoj je navedeno da na teritoriji BiH djeluje veći broj kriminalnih grupa različitog stepena organizovanosti. Njihovi načini djelovanja uglavnom su ostali nepromijenjeni, a u pojedinim slučajevima riječ je o istim osobama koje su i ranije bile predmet krivičnih postupaka.

    Prema podacima iz dokumenta, kriminalne organizacije se, osim trgovine drogom i oružjem, bave i krijumčarenjem ljudi, kao i nelegalnim prometom akciznih proizvoda, nastojeći da kroz različite oblike nezakonitih aktivnosti ostvare što veću zaradu.

    Posebno je istaknuta njihova povezanost sa grupama iz drugih država, jer se kriminalne organizacije koje djeluju u BiH često oslanjaju na saradnike iz susjednih zemalja, ali i drugih dijelova svijeta. Ovakve veze dodatno ukazuju na značaj međunarodne saradnje u istragama i procesuiranju organizovanog kriminala.

    Kako prenose Nezavisne, finansijske istrage pokazale su i značajan nesrazmjer između imovine osumnjičenih i optuženih osoba i njihovih legalnih prihoda.

    Novac stečen kriminalnim aktivnostima, prema navodima Tužilaštva BiH, najčešće se pokušava prikriti kroz različite privredne djelatnosti, kupovinu nekretnina i drugih vrijednih predmeta, nakon čega se tako stečena imovina dalje preprodaje.

    Jedan od konkretnih primjera odnosi se na predmet u kojem su korišteni dokazi iz aplikacije Sky. Optužnicom je obuhvaćeno pet osoba koje se terete da su od decembra 2019. do kraja 2021. godine organizovano trgovale drogom na području BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Nizozemske i Slovenije, kao i da su krijumčarile oružje iz BiH u Nizozemsku.

    Istražioci su utvrdili sumnje da je dio novca stečenog ovim aktivnostima uložen u kupovinu nekretnina, zbog čega je nakon finansijske istrage predloženo njihovo trajno oduzimanje.

    Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, upozorava da bi organizovani kriminal i u narednim godinama mogao predstavljati ozbiljan izazov, posebno zbog mogućnosti njegovog širenja na oblast sajber kriminala.

    „Kriminal se prilagođava najvećem profitu“, istakao je Hadžović, dodajući da je BiH ostvarila određene pomake u borbi protiv organizovanog kriminala, što je prepoznato i u izvještaju Evropske komisije, naročito kada je riječ o zapljenama narkotika i oružja.

    Ipak, upozorio je da država još nema dovoljno razvijene kapacitete za efikasnu borbu protiv sajber kriminala, što bi kriminalne grupe mogle iskoristiti za širenje svojih aktivnosti i pronalaženje novih izvora zarade.

  • BiH za uvoz mesa dala 395 miliona KM, farmeri upozoravaju na kvalitet

    BiH za uvoz mesa dala 395 miliona KM, farmeri upozoravaju na kvalitet

    Bosna i Hercegovina je za prvih deset mjeseci ove godine uvezla žive životinje, meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 449,5 miliona KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio svega 52,7 miliona KM. Posebnu zabrinutost domaćih proizvođača izaziva kvalitet uvezenog mesa, za koje tvrde da se u pojedinim evropskim zemljama nakon određenog perioda koristi za ishranu kućnih ljubimaca.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najveći dio uvoza odnosi se na goveđe i svinjsko meso, za koje je tokom deset mjeseci izdvojeno oko 395 miliona KM.

    Uvezeno je gotovo 24,3 miliona kilograma svježeg i rashlađenog goveđeg mesa, vrijednog 283,7 miliona KM, kao i oko 2,25 miliona kilograma smrznute govedine, za koju je plaćeno 24,9 miliona KM. Istovremeno, uvoz svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa dostigao je 19,3 miliona kilograma, a njegova vrijednost iznosila je skoro 86,9 miliona KM.

    Domaći farmeri već duže vrijeme upozoravaju na prekomjeran uvoz i razlike u propisima koji regulišu upotrebu smrznutog mesa. Kako navode, u BiH je dozvoljena njegova upotreba do godinu dana, dok je prema pravilima na koja ukazuju za tržište Evropske unije taj period ograničen na šest mjeseci.

    Predstavnici proizvođača zbog toga su ranije tražili uvođenje carina od 10 odsto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, kao i dodatnih taksi po kilogramu uvezene robe. Međutim, njihovi zahtjevi do sada nisu rezultirali konkretnim mjerama.

    O razmjerama problema govore i podaci o smanjenju domaće proizvodnje. Domaći farmeri su ranije mogli da zadovolje oko 40 odsto potreba tržišta za mesom, prije nekoliko godina taj udio pao je na oko 30 odsto, dok se sada procjenjuje na svega 15 do 20 odsto.

    Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, upozorava da se u BiH uvozi smrznuto meso koje se u evropskim zemljama, prema njegovim riječima, nakon šest mjeseci može preusmjeriti za ishranu kućnih ljubimaca.

    „Onda ga šalju u BiH, gdje završava u preradi. Riječ je o mesu koje grozno izgleda, vrlo ružne je boje i arome, a koje se, uz određene nutrijente, aditive, konzervanse, emulgatore, ‘poboljšava'“, rekao je Maljčić za Srpskainfo.

    Prema njegovim tvrdnjama, takvo meso se najčešće koristi za proizvodnju kobasica, salama i pašteta, a kvalitet tih proizvoda smatra spornim zbog karakteristika sirovine koja se koristi u preradi.

    Maljčić ukazuje i na velike razlike u cijenama domaćeg i uvoznog mesa. Kako navodi, kilogram svinjskog mesa u pojedinim marketima prodaje se za četiri do pet KM, što je približno cijeni kilograma žive vage domaće svinje. Zbog nemogućnosti da plasiraju svoju robu po konkurentnim cijenama, sve veći broj domaćih proizvođača odustaje od uzgoja i suočava se sa dugovima i gubicima.

    Slične probleme imaju i uzgajivači junadi. Kao primjer navode cijenu telećih rebara iz uvoza, koja se u marketima u Republici Srpskoj prodaju za 14 do 15 KM po kilogramu, dok kilogram žive vage teladi košta približno 15 KM.

    Farmeri smatraju da ovakva tržišna situacija dodatno otežava opstanak domaće proizvodnje, dok istovremeno pogoduje uvoznicima i prerađivačima koji raspolažu jeftinijom sirovinom.