VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

  • Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH će danas, 22.jula, na hitnoj sjednici razmotriti Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, a potom održati redovnu sjednicu na čijem je dnevnom redu prijedlog zakona koji predviđa zatvorsku kaznu za veličanje ustaštva.

     

    Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH u parlamentarnu proceduru uputilo je Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Predsjedništvo BiH usvojilo je Prijedlog budžeta 10. jula, a za izvjestioca je imenovan ministar finansija i trezora u Savjetu ministar Srđan Amidžić, prenosi Srna.

    Budžet institucija BiH prvi na dnevnom redu

    Prijedlog ovogodišnjeg budžeta iznosi 1,58 milijardi KM.

    Početak sjednice planiran je u 11.00 časova.

    Poslanici razmatraju dopune Krivičnog zakona BiH

    Po završetku hitne sjednice, biće održana redovna sjednica na kojom bi u drugom čitanju trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH kojim je predviđeno uvođenje zatvorske kazne od tri godine za veličanje i upotrebu slogana, simbola i oznaka NDH.

    Ova zakonska izmjena, kojom je predviđena zabrana veličanja ustaštva, upotreba simbola NDH i slogana “Za dom spremni”, prijedlog je poslanika Branislava Borenovića.

    Ovaj zakonski prijedlog Predstavnički dom je usvojio u prvom čitanju, po skraćenom postupku, 19. maja.

    Na dnevnom redu i električni romobili, državljanstvo i SIPA

    Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Izmjene i dopune se odnose na regulisanje upravljanja električnim romobilima u saobraćaju.

    Pred poslanicima će se navi i Prijedlog zakona o zaštiti oznaka geografskog porijekla. Ovaj zakonski prijedlog ima oznaku EI, a predlagač je Savjet ministara.

    Poslanici bi trebalo da razmotre i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, a koji se odnosi na lica koja su se ranije odrekla državljanstva BiH, te da im se omogući lakši način ponovnog sticanja.

    Dnevnim redom je predviđen i razmatarnje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Agenciji za istrage i zaštitu BiH, a cilj je prema obrazloženju, osiguranje kontinuiteta zakonitog rukovođenja institucijom u situacijama kada direktor ili zamjenik direktora ne mogu da obavljaju svoje dužnosti ili ih samovoljno napuste.

    Više zakonskih prijedloga pred poslanicima

    Pred poslanicima će se naći i nekoliko izvještaja komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti za više poslaničkih inicijativa i zahtjeva.

    Početak redovne sjednice planiran je za 13.00 časova.

  • Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Dok političke rasprave dominiraju javnim prostorom, svakodnevica građana sve više se svodi na pitanje – kako iz mjeseca u mjesec pokriti osnovne troškove. Računica života postaje sve složenija, a ono što je nekada bilo uobičajena kupovina za mnoge porodice danas zahtijeva pažljivo planiranje.

    Godinama se može čuti poređenje da su pojedini proizvodi u Bosni i Hercegovini skuplji nego u razvijenim evropskim zemljama, iako su primanja domaćeg stanovništva znatno niža. Posljednji podaci o troškovima života ponovo otvaraju isto pitanje – gdje je granica izdržljivosti kućnog budžeta?

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za maj iznosila je 2.911,52 KM. Samo nekoliko mjeseci ranije, u februaru, ista korpa koštala je 2.857 KM. Za svega četiri mjeseca minimalni mjesečni izdaci četvoročlane porodice povećani su za više od 54 marke.

    U istom periodu prosječna neto plata porasla je sa 1.649 KM na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Međutim, taj rast nije bio dovoljan da značajnije promijeni sliku životnog standarda.

    Prosječna zarada danas pokriva manje od 60 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, što znači da porodice najveći dio prihoda i dalje usmjeravaju na najosnovnije potrebe.

    Najveći dio mjesečnih troškova odlazi na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti 1.339,75 KM, što čini gotovo polovinu ukupne vrijednosti korpe.

    Najveći pritisak na budžet stvaraju cijene mesa, pojedinih vrsta voća, kafe i drugih proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje.

    Kilogram telećeg buta na tržištu dostiže oko 35 KM, dok juneći but košta približno 29 KM. Pileći file prodaje se po cijeni od oko 13,5 KM, svinjski vrat oko 12 KM, a svinjski but oko 9 KM. Za kilogram juneće plećke potrebno je izdvojiti oko 22 KM, dok teleća košta približno 26 KM.

    Poseban udar za ljubitelje domaćih proizvoda predstavljaju cijene suhomesnatih proizvoda. Kilogram dimljene slanine približio se iznosu od 30 KM, zbog čega mnoge porodice mesne proizvode više ne kupuju kao ranije, već ih pažljivo doziraju i ostavljaju za posebne prilike.

    Ni voće više nije uvijek pristupačna kategorija. Kilogram grožđa košta oko 6 KM, pola kilograma borovnica oko 10 KM, dok cijena kilograma kupina ili ribizle doseže i 20 KM. Dinja se može pronaći za oko 2 KM po kilogramu, kajsije se kreću između 3,50 i 4,60 KM, breskve od 3 do 4 KM, šljive oko 2,5 KM, a banane oko 2,70 KM. Lubenica je među rijetkim povoljnijim proizvodima i može se kupiti po cijeni od oko 0,70 KM za kilogram.

    Posebno se osjeti i poskupljenje proizvoda koji su dio svakodnevnih navika. Za pola kilograma kafe potrebno je izdvojiti između 13 i 17 KM, pa i običan ritual ispijanja kafe za dio građana predstavlja značajan izdatak.

    Ni osnovne namirnice nisu izuzete od rasta cijena. Paradajz se prodaje od 2,50 do 3,50 KM po kilogramu, paprika od 1,50 do 5,40 KM, krompir od 1,50 do 3 KM, dok krastavac košta oko 1,50 KM.

    Pasulj, koji je decenijama važio za jednu od najpristupačnijih domaćih namirnica, danas košta između 7 i 8 KM po kilogramu. Mlijeko se na akcijama može pronaći za oko 1,60 KM, deset jaja na sniženju od 3,50 KM, dok redovna cijena ide i do 4,70 KM. Ulje košta od 2,60 KM, brašno od 1,20 KM, a šećer oko 1,50 KM.

    Posebno zabrinjava poređenje sa zemljama Evropske unije. Kada se cijene iz hrvatskih prodavnica preračunaju u marke, postaje jasno da razlike često nisu onakve kakve bi se očekivale. Pojedini proizvodi u BiH koštaju isto ili čak više nego u Hrvatskoj, iako su tamošnja prosječna primanja znatno veća.

    Tako je, prema poređenjima cijena, u BiH skuplja određena junetina i pasulj, dok su cijene osnovnih proizvoda poput brašna i šećera gotovo izjednačene. U hrvatskim marketima paradajz košta oko 3,8 KM, krompir oko 2 KM, brašno približno 1,6 KM, a ulje oko 3,2 KM.

    Ovakva situacija posebno privlači pažnju ljudi iz dijaspore, koji često porede troškove života u zemljama zapadne Evrope sa onima u BiH. Mnogi navode da u njemačkim marketima pojedine namirnice plaćaju isto ili čak manje nego u domaćim prodavnicama.

    – Razlika je u tome što su tamo prosječna primanja oko 2.600 evra, dok su kod nas višestruko manja. Teško je objasniti kako ljudi uspijevaju da funkcionišu sa ovakvim odnosom cijena i plata – kaže jedan od sagovornika.

    Dok se u razvijenijim društvima često govori o kvalitetu života, odmoru i dugoročnim planovima, veliki broj građana ovdje svakodnevno računa koliko košta osnovna kupovina, koliko će ostati do naredne plate i šta može da se priušti.

  • AI modeli pobjegli iz izolacije i izveli hakerski napad

    AI modeli pobjegli iz izolacije i izveli hakerski napad

    Dva modela vještačke inteligencije kompanije OpenAI samostalno su probila izolovano okruženje i provalila u sisteme platforme Hugging Face kako bi varala na internom testu.

    OpenAI je o incidentu izvijestio sinoć i precizirao da je riječ o kombinaciji njihovog najnovijeg javnog modela GPT-5.6 Sol i jednog još snažnijeg, koji nije dostupan javnosti. Događaj je podstakao raspravu o bezbjednosti i sve većim sposobnostima AI sistema.

    „Bili su izuzetno fokusirani i preduzeli su ekstremne korake“
    Modeli su bili dio internog testa čiji je cilj bio da procijeni njihove sajber sposobnosti. Testiranje je sprovedeno bez uobičajenih bezbjednosnih ograničenja koja bi im inače onemogućila izvođenje takvih operacija.

    Test se odvijao na javnom sistemu za evaluaciju sajber bezbjednosti ExploitGym, a modeli su, prema objavi OpenAI-ja, ispravno zaključili da se rješenja za test nalaze na serverima kompanije Hugging Face.

    „Modeli su identifikovali i iskoristili niz slabosti u istraživačkom okruženju OpenAI-ja i produkcijskoj infrastrukturi Hugging Facea kako bi dohvatili rješenja testa direktno iz baze podataka“, navodi se u objavi OpenAI.

    „Svi dokazi ukazuju na to da su bili izuzetno fokusirani na pronalazak rješenja za ExploitGym i preduzeli su ekstremne korake da ostvare taj uski cilj“, navodi se.

    „Napad jedinstvenih razmjera“
    Iz OpenAI su poručili da incident smatraju sajber napadom jedinstvenih razmjera koji uključuje najnaprednije zabilježene ofanzivne sposobnosti i da će njihova reakcija biti u skladu s tim.

    Stručnjaci za sajber bezbjednost dugo upozoravaju na mogućnost ovakvih napada, prenosi Index.

    Roman Jampolski (Roman Yampolskiy), istraživač bezbjednosti vještačke inteligencije sa Univerziteta u Luisvilu, komentarisao je da ovaj slučaj pokazuje kako moćni modeli mogu otkriti i iskoristiti ranjivosti na načine koje njihovi kreatori nisu predvidjeli.

    Smatra da će se slični incidenti ponavljati jer su AI modeli u svojoj suštini nepredvidivi i na kraju ih je nemoguće u potpunosti kontrolisati.

    Šta je Hugging Face?
    Da bi se shvatila težina ovog incidenta, treba razumjeti šta je uopšte Hugging Face.

    Riječ je o američkoj platformi sa sjedištem u Njujorku, osnovanoj 2016. godine, koju u IT i AI zajednici često nazivaju „GitHubom za vještačku inteligenciju“.

    Služi kao centralno svjetsko okupljalište za više od milion stručnjaka, istraživača i kompanija koje tamo razmjenjuju otvorene AI modele, gotove baze podataka i programske alate.

    Provala OpenAI-jevih modela na njihove servere zato nije bila samo napad na bilo koju IT kompaniju, već direktan upad u ključnu globalnu infrastrukturu na kojoj se temelji savremeni razvoj i testiranje vještačke inteligencije.

    Šta kažu u napadnutoj kompaniji?
    Hugging Face je još prošlog četvrtka objavio da su bili meta sajber napada za koji vjeruju da ga je izveo autonomni AI agent.

    Ovo je jedan od malobrojnih zabilježenih incidenata u kojima su AI agenti djelovali samostalno, a na taj rizik stručnjaci upozoravaju već godinu dana.

    Tada još nisu znali ko stoji iza napada i istraga je bila u toku.

    Iz kompanije su naveli da su se prvo pokušali odbraniti uz pomoć neimenovanog AI modela jednog od vodećih američkih laboratorija.

    Međutim, bezbjednosna ograničenja tog modela blokirala su djelovanje njihovog tima za hitne intervencije, pa su za odbranu na kraju upotrijebili model otvorenog koda kineske kompanije Z.ai.

    Klem Delang (Clem Delangue), izvršni direktor Hugging Facea, u izjavi je istakao važnost saradnje.

    „Zahvalni smo na saradnji s OpenAI. Ovaj incident, vjerovatno prvi takve vrste, dokazuje ono u šta dugo vjerujemo: bezbjednost vještačke inteligencije ne može riješiti jedna kompanija koja radi u tajnosti. Rješenje je u otvorenosti, saradnji i davanju širokog pristupa alatima svakome ko se bavi odbranom, bilo gdje“, rekao je Delang.

    Ranije ove sedmice OpenAI je objavio da je njihov snažniji, još neobjavljeni model i ranije probijao izolovana okruženja, takozvane sandboxove, ali u tim slučajevima nije upadao u sisteme drugih kompanija.

    Sličan događaj prijavio je i konkurentski Anthropic.

    Njihov model Mythos tokom bezbjednosnog testa takođe je probio izolaciju i pristupio internetu, što mu nije bilo dozvoljeno, kako bi poslao imejl poruku istraživaču o zadatku na kojem je radio.

    Kako se odvijao napad? AI modeli prvo su sebi obezbijedili pristup internetu
    OpenAI i Hugging Face nastavljaju istragu.

    Za sada je poznato da su modeli napad započeli tako što su sebi obezbijedili pristup internetu.

    Za to je bila potrebna znatna računarska snaga i iskorištavanje „zero-day“ ranjivosti u spoljnom softveru koji se koristi unutar OpenAI. Kompanija je tu ranjivost u međuvremenu prijavila proizvođaču softvera.

    Nakon toga, modeli su se usmjerili na Hugging Face kako bi pronašli rješenja za test.

    U jednom od primjera, model je izveo složen, višefazni napad na servere Hugging Facea, pri čemu je koristio izložene pristupne podatke i „zero-day“ ranjivosti.

    OpenAI je otkrio napad i obavijestio Hugging Face, čiji su timovi u tom trenutku već bili identifikovali i zaustavili upad i radili na rekonstrukciji događaja.

    OpenAI najavio bolje kontrole
    Incident još nije završen.

    OpenAI radi na uvođenju boljih kontrola u svom istraživačkom okruženju, čak i ako to uspori istraživanja.

    Kompanija je takođe potvrdila da nastavlja saradnju s Hugging Faceom kako bi im pomogla da ojačaju odbrambene sisteme.

    Kao dio tih napora, OpenAI je dodao Hugging Face u svoj program „pouzdanog pristupa“ za sajber bezbjednost.

    To znači da će Hugging Face moći koristiti verziju modela GPT-5.6 Sol s manje ograničenja, dizajniranu upravo za pomoć stručnjacima za odbranu.

    Hugging Face nije otkrio koji su američki AI model prvobitno pokušali koristiti za odbranu.

  • Milioni za zapadni Balkan, “na meti” EU zakoni

    Milioni za zapadni Balkan, “na meti” EU zakoni

    Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

    Za razliku od ranijeg perioda, kako pišu američki mediji, planirano je da fokus više bude na konzervativnim vrijednostima, uključujući i jačanje slobode govora, za koju smatraju da je zakonskim projektima EU ugrožena.

    Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

    Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

    Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

    Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

    Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

    Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

    Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

    Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

    “Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

    Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

    “Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

    Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

    Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.

  • Pljevlja “otpriznala” takozvano Kosovo

    Pljevlja “otpriznala” takozvano Kosovo

    Skupština opštine Pljevlja usvojila je sa 18 glasova Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

    Dokument je predložila Demokratska narodna partija, a isti takav je ranije usvojen u Skupštini opštini Zeta.

    U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima, ali se poručuje da pljevaljski parlament “ostaje privržen nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN”, prenose “Vijesti”.

    U tački jedan deklaracije piše da Skupština opštine Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

    U drugoj se “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti, ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije”.

    U dokumentu se navodi da Skupština opštine Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

    Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova.

    Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije, dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić.

  • Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavilo je snažan rast tokom posljednje tri godine, a prosječne cijene stanova i kuća povećane su u gotovo svim lokalnim zajednicama. Najveća poskupljenja zabilježena su u najvećim urbanim centrima, ali rast nije zaobišao ni druga tržišta širom zemlje.

    Prema podacima iz izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najveća potražnja bila je za stanovima površine između 40 i 70 kvadratnih metara, dok su najmanje interesovanje kupaca imali veliki stanovi površine veće od 100 kvadrata.

    Najskuplji kvadratni metar u Federaciji BiH zabilježen je u Neumu, ali se uglavnom odnosi na apartmane za odmor. Kada je riječ o stanovima namijenjenim za život, najviše cijene ostvarene su u sarajevskim opštinama Stari Grad i Novo Sarajevo.

    U Neumu su cijene kvadrata bile između 1.530 i 9.000 KM, dok se u Starom Gradu Sarajevo kretala od 1.110 do 7.970 KM. U opštini Centar Sarajevo cijene su dostizale od 1.460 do 7.480 KM po kvadratnom metru, u Tuzli od 280 do 4.950 KM, Zenici od 500 do 5.120 KM, Travniku od 680 do 4.310 KM, a Lukavcu od 430 do 3.400 KM.

    Rast cijena nastavljen je i tokom 2024. i 2025. godine. U 2024. godini povećanje se kretalo između devet i 20 odsto, dok je godinu kasnije dodatni rast zabilježen u većini sredina. Posebno izraženo povećanje bilo je u Mostaru, Zenici i sarajevskoj opštini Ilidža.

    Najskuplji stan prodat u Federaciji BiH prošle godine nalazio se u Starom Gradu Sarajevo. Nekretnina površine 165 kvadratnih metara, u zgradi izgrađenoj 1900. godine, prodata je za 1.315.000 KM.

    Kada je riječ o kućama, rekord je zabilježen u opštini Hadžići, gdje je kuća sa korisnom površinom od 397 kvadratnih metara i parcelom većom od 1.200 kvadrata prodata za 1.962.000 KM.

    Sličan trend zabilježen je i u Republici Srpskoj. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o tržištu nekretnina za 2025. godinu, ukupna vrijednost prometa povećana je za oko 210 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Broj kupoprodajnih ugovora veći je za 2,5 odsto, dok je broj prometovanih nekretnina porastao za 1,1 odsto.

    Najveći broj transakcija u Srpskoj ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini, dok se najveći dio prometa odnosio na poljoprivredno zemljište.

    Prosječna cijena stana u Republici Srpskoj tokom 2025. godine iznosila je 2.567,1 KM po kvadratnom metru, što je oko 115 KM više nego godinu ranije. Na prosjek značajno utiču atraktivne turističke lokacije, prije svega Jahorina, gdje je kvadrat dostigao prosječnu cijenu od 4.689 KM.

    Najskuplji stan u Srpskoj prošle godine prodat je upravo na Jahorini. Nekretnina površine 66,8 kvadratnih metara, izgrađena 2024. godine, plaćena je 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po kvadratu.

    Najskuplja kuća u Republici Srpskoj prodata je u Trebinju, u naselju Gradina. Vrijednost ugovora iznosila je 600.000 KM, a kuća površine 316 kvadratnih metara izgrađena je na parceli od 457 kvadrata.

    Ekonomista i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da rast cijena nekretnina sve više udaljava stanove od prosječnih građana, dok istovremeno veliki broj nekretnina ostaje prazan ili se kupuje radi dalje prodaje.

    On navodi da na tržištu postoje dvije dominantne grupe kupaca – oni koji kupuju stanove za život i investitori koji u nekretnine ulažu višak kapitala. Prema njegovim riječima, nekretnine su na Balkanu tradicionalno najpopularniji način ulaganja jer su mogućnosti za druge oblike investiranja ograničene.

    – Trenutno prednost imaju investitori koji novac ulažu u nekretnine, koje su nesrazmjerno poskupjele, posebno starije i one koje nisu renovirane – rekao je Osmanbegović.

    Prema njegovoj ocjeni, teško je odrediti granicu nakon koje su cijene previsoke, ali smatra da bi ozbiljniji pad mogao izazvati jedino veća ekonomska kriza.

    Ističe da mjere poput oslobađanja dijela PDV-a ne mogu značajnije promijeniti stanje na tržištu, jer na cijene utiču širi ekonomski faktori, prije svega velika količina novca koja traži način za ulaganje.

    Kako navodi, upravo građani koji kupuju stanove za vlastite potrebe najviše osjećaju posljedice rasta cijena.

    – Mladom bračnom paru danas često treba između 300.000 i 400.000 KM za kupovinu stana. Ako taj novac nemaju kroz ušteđevinu ili pomoć porodice, jedino rješenje ostaje dugoročno zaduživanje – upozorava Osmanbegović.

    On dodaje da bi eventualna svjetska ekonomska kriza mogla uticati i na tržište nekretnina, kao što se desilo tokom krize 2008. godine, kada je došlo do pada vrijednosti imovine i usporavanja ekonomskog rasta.

    Prema njegovim riječima, eventualni problemi na globalnom nivou, uključujući moguće pucanje investicionih balona poput onih vezanih za tehnološki sektor, mogli bi imati posljedice i na lokalna tržišta.

    – Kada dođe do krize, obično se smanjuje vrijednost imovine, nekretnina i novca, a posljedice se prenose i na svakodnevni život građana – zaključio je Osmanbegović.

  • Hegset: Rat sa Iranom košta 37,5 milijardi dolara, Pentagon traži još 70 milijardi

    Hegset: Rat sa Iranom košta 37,5 milijardi dolara, Pentagon traži još 70 milijardi

    Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je u utorak na saslušanju pred senatorskim odborom da najnovija procjena troškova rata sa Iranom iznosi 37,5 milijardi dolara.

    Nova procjena je oko 12 milijardi dolara veća od iznosa od 25 milijardi koji je Hegset naveo krajem aprila, neposredno prije nego što je predsjednik Donald Tramp dogovorio privremeni prekid vatre sa Iranom.

    Hegset i Trampova administracija sada traže do 70 milijardi dolara hitne vojne potrošnje kako bi pokrili troškove rata i finansirali novo naoružanje i ljudstvo.

    Pentagon posebno traži 46 milijardi dolara za proširenje proizvodnih linija i ubrzanje isporuke tražene municije, uključujući precizne bombe, hipersonične projektile i sisteme za borbu protiv dronova.

    – Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta sa kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku – rekao je Hegset.

    Demokrate u Senatu, uz dio republikanaca, dovele su u pitanje potrebu za dodatnim milijardama mimo redovnog odbrambenog budžeta od 1,5 biliona dolara.

    Senatorka Peti Marej, vodeća demokrata u Odboru za aproprijacije, poručila je da administracija pokušava da predstavi zahtjev kao hitan, iako ga vidi kao zaobilaženje uobičajene budžetske procedure.

    S druge strane, ni Hegset nije ostao dužan na prozivke senatora o ratovima koje vodi i u kojima učestvuje američka vojska tokom mandata Donalda Trampa.

    – Cijenim pobjedu u ratu koliko i bilo ko drugi, ali sjedim pred odborom koji želi da razgovara o pobjedi u ratu koji traje već četiri godine i govori o strateškom porazu sukoba koji traje već četiri mjeseca kako bi se spriječilo da Iran dobije nuklearnu bombu – rekao je Hegset.

    Hegset je odgovornost za obim zahtjeva prebacio na prethodnu administraciju Džoa Bajdena i ustvrdio da vojska mora ubrzano da modernizuje kapacitete zbog promjena u ratovanju i šire upotrebe jeftinih dronova.

    Neprijateljstva su obnovljena 8. jula, kada je Tramp proglasio kraj primirja, a prema iranskim vlastima od tada je u američkim udarima u Iranu poginulo najmanje 50 ljudi.

  • Ko u institucijama u BiH koristi vještačku inteligenciju?

    Ko u institucijama u BiH koristi vještačku inteligenciju?

    Iako korištenje vještačke inteligencije (AI) još nije uređeno propisima, radnici dijela institucija na nivou BiH se uveliko oslanjanju na ovaj alat.

    Priznali su to i u institucijama, odakle poručuju da bi trebalo donijeti zakonski okvir koji, između ostalog, reguliše odgovorno korištenje sve popularnijeg ChatGPT-a, kako bi se spriječila zloupotreba i korištenje netačnih i nepouzdanih informacija.

    Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je u vezi sa korištenjem vještačke inteligencije uputio poslaničko pitanje brojnim institucijama, a stigli su mu i odgovori.

    Šta je pokazala anketa

    Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) kažu da su na vrijeme prepoznali izuzetan značaj koji sa sobom nose globalni tehnološki alati AI i pristupili su stvaranju preduslova za blagovremenu administrativnu pripremu u samoj instituciji. U toku je, kako kažu, finaliziranje internog Pravilnika o korištenju alata AI.

    “Prema rezultatima internog anketiranja, koje je u Agenciji obavljeno prije dva mjeseca, više od 70 odsto zaposlenih izjasnilo se da redovno ili povremeno koristi alate vještačke inteligencije u svom radu”, naveli su iz RAK-a.

    Čak je, kako priznaju nadležni, i u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH primjetna upotreba alata zasnovanih na AI.

    “Upotreba nije regulisana nekim normativnim aktom, ali su podaci zaštićeni i normativno uređeni ukoliko uposlenik koristi svoj službeni račun (account) jednako kao kod korištenja službene e-mail adrese, s obzirom na to da smo korisnici ‘Microsoftove’ platforme, kao i sve institucije BiH”, navedeno je u odgovoru.

    Nemaju usvojen akt

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH nema usvojen akt kojim je uređeno korišćenje vještačke inteligencije u radu zaposlenih i pravila kojima bi se pratilo na koji način koriste njene alate.

    “Kroz uspostavljen sistem kontrole akata i hijerarhije u parafiranju prije potpisivanja predsjednika CIK-a prati se i upotreba vještačke inteligencije u pripremi akata, odgovora, analiza, mišljenja itd, te je u nekim predmetima uočeno korišćenje vještačke inteligencije, ali u smislu da državni službenici koristi alate vještačke inteligencije kako bi uštedjeli vrijeme, odnosno brže pretražili, obradili i sistematizovali određene informacije, a nikako da bez ikakve obrade materijal dobijen putem vještačke inteligencije prikažu kao njihov”, rekli su iz CIK BiH.

    Ograničena upotreba

    U Kancelariji za reviziju institucija BiH su jasni: primjetna je, kažu, ograničena upotreba alata zasnovanih na Al, isključivo kao pomoćnog sredstva za unapređenje efikasnosti rada.

    “Al alati ne koriste se za donošenje revizorskih zaključaka, procjena ili odluka, niti mogu zamijeniti profesionalni sud revizora”, rekli su u Kancelariji za reviziju institucija BiH.

    Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika su rekli da njihovi zaposleni svakodnevno koriste alate zasnovane na AI, ali, kako su dodali, upotreba i zaštita podataka pribavljenih putem takvih alata nije regulisana.

    Osnovni alati

    Kod zaposlenih u Institutu za standardizaciju BiH, kako ističu u Institutu, primjetna je upotreba osnovnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji kao pomoćno sredstvo u obavljanju osnovnih radnih aktivnosti.

    “Upotreba i zaštita podataka pribavljenih putem tih alata još nije regulisana jer se koriste kao pomoćno sredstvo”, rekli su iz Instituta.

    U Agenciji za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH kažu da kod njih nije primijećena upotreba alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u mjeri koja bi podrazumijevala njihovu sistemsku ili redovnu primjenu.

    Pomoćno sredstvo

    Nisu, dodaju u FIPA, evidentirani slučajevi korištenja sadržaja ili podataka koji nisu nastali u okviru rada Agencije kao osnove za donošenje službenih akata, mišljenja ili odluka. Međutim…

    “Ne može se isključiti mogućnost da pojedini zaposleni povremeno koriste javno dostupne alate zasnovane na vještačkoj inteligenciji kao pomoćno sredstvo za opšte konsultacije i pretragu javno dostupnih informacija”, rekli su iz FIPA.

    U Agenciji za javne nabavke BiH su naveli da su oni prva institucija na nivou BiH koja je uspješno implementirala i pustila u rad vlastiti digitalni alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji – interaktivnu Bazu znanja s AI chatbotom za podršku korisnicima sistema javnih nabavki, dostupnu na zvaničnom portalu eNabave.

    “Kada je u pitanju svakodnevni operativni rad zaposlenika unutar Agencije, službena komunikacija, izrada stručnih mišljenja i upravno postupanje obavljaju se isključivo putem zvaničnih, internih informacionih sistema i aplikacija koje garantuju integritet i sigurnost podataka. Upotreba eksternih, javno dostupnih komercijalnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u svrhu obrade službenih dokumenata i ličnih podataka nije institucionalno implementirana niti odobrena iz sigurnosnih razloga”, rekli su u Agenciji za javne nabavke BiH.

    Važan korak

    Inače, prije nekoliko mjeseci je u Parlamentarnoj skupštini (PS) BiH organizovan dvodnevni program obuke pod nazivom “Vještačka inteligencija u praksi PS BiH”, a sekretarka Doma naroda PS BiH Gordana Živković izrazila je uvjerenje da program predstavlja važan korak u pripremi PS BiH za izazove i prilike digitalnog doba.

    Ona je navela da PS BiH ima posebno odgovornu ulogu da reguliše i nadgleda primjenu vještačke inteligencije kako bi se ograničile moguće zloupotrebe.

    “Naša dužnost je da je razumijemo, da je pametno koristimo i da je odgovorno reguliramo”, poručila je Živkovićeva.

  • Minić najavio podršku poljoprivrednicima

    Minić najavio podršku poljoprivrednicima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da će nakon snažnog nevremena u Hercegovini institucije Republike Srpske biti uz svoje poljoprivrednike i pružiti svu neophodnu podršku.

    “Snažno nevrijeme praćeno gradom, koje je danas zahvatilo Hercegovinu, ostavilo je posljedice na pojedinim područjima. Nadležne službe reagovale su odmah, ali je olujni sistem bio izuzetno snažan i kretao se velikom brzinom”, naveo je Minić

    Dodao je da je da je zbog toga “neophodno da nakon obilaska terena i procjene na licu mjesta utvrdimo stvarne razmjere štete i preduzmemo odgovarajuće mjere”.

    Najavio je da će resorna ministarka sutra obići pogođena područja Hercegovine, razgovarati sa poljoprivrednim proizvođačima i nadležnim službama.