VRBAS Media

Autor: INFO

  • BiH nije u Eurotransplantu iako je više od dvije godine potencijalna članica

    BiH nije u Eurotransplantu iako je više od dvije godine potencijalna članica

    Bosna i Hercegovina nije dio međunarodne organizacije za razmjenu organa Eurotransplant, iako je formalno potencijalna članica već više od dvije godine. Razloga za zastoj je više, a najveća odgovornost, prema pisanju izvora, na entitetskim ministarstvima zdravstva.

    Eurotransplant povezuje transplantacijske centre i koordinira razmjenu organa među evropskim zemljama. Ulazak BiH u članstvo najviše bi značio pacijentima kojima je transplantacija jedina šansa za preživljavanje.

    Inicijative postoje od 2010, a zahtjev je formalno podnesen tek 30. januara 2024, kada je Ministarstvo civilnih poslova poslalo pismo namjere. Šestog juna 2024. Eurotransplant je delegaciji BiH predstavio uslove. Od tada je put, navodi se, obilježen zastojima, iako je bilo podrške većeg broja evropskih država.

    Oba entitetska ministarstva nominalno podržavaju članstvo, ali konkretni potezi izostaju. Iz Republike Srpske kao razlog navode prenos nadležnosti, jer pristupanje podrazumijeva državni nivo – nacionalnu kontakt-tačku i jedinstveni registar. Iz FBiH je put podržavan i dijelom provođen, a tokom 2026. aktivnosti su obustavljene. Federalno ministarstvo stalo je uz kritike iz RS prema pojedinim potezima Ministarstva civilnih poslova.

    Opstrukcije iz FBiH, prema tekstu, počele su u novembru 2025, kada je Eurotransplant ponudio Sporazum o edukaciji i obuci (TTA). Na prvu prezentaciju u novembru 2025. i u aprilu 2026. iz federalnog ministarstva nisu imali primjedbe. Tokom posjete direktora Eurotransplanta u junu 2026. odjednom su se pojavile primjedbe na dokument za koji je rečeno da je nacrt i da se može mijenjati. Entitetska ministarstva nisu se oglašavala ni o ponudama za edukaciju i dolazak stručnjaka.

    Članstvo bi značilo dodjelu organa po medicinskim kriterijima – kompatibilnost, hitnost i drugi parametri – i pristup znatno većem broju donatora. Veliki broj osoba iz BiH čeka transplantaciju, a vrijeme čekanja je produženo zbog manjeg bazena donatora. Napretka za sada nema, piše Klix.

  • Nadvožnjak u Trnu: Saobraćaj ispod mosta od ponedjeljka, preko njega za 15 dana

    Nadvožnjak u Trnu: Saobraćaj ispod mosta od ponedjeljka, preko njega za 15 dana

    Nadvožnjak u Trnu u potpunosti će biti pušten kroz nekih 15 dana, a saobraćaj ispod njega počinje u ponedjeljak, rekao je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske.

    „Nadvožnjak u Trnu je priveden kraju. Montirani su nosači. Radi se maska na samom nadvožnjaku. Danas je u toku betoniranje, učvršćivanje tih maski za konstrukciju glavnih nosača i montaža ograde planirana je preko vikenda. Mislim da će ponedjeljak, najdalje utorak, biti pušten saobraćaj ispod mosta.“

    Nakon puštanja saobraćaja ispod mosta ostaju radovi na samom nadvožnjaku. „A to je izrada hidroizolacije i asfaltnih slojeva, koji će za par dana biti gotovi. Očekujemo da će za nekih petnaestak dana sam nadvožnjak biti u funkciji i da će saobraćaj moći da se odvija preko njega.“

    Janković je uputio apel vozačima na strpljenje jer je, kaže, nemoguće uraditi takve projekte, a da ne bude usporenja saobraćaja. „Kad se završe sami radovi, imaćemo veliki protok saobraćaja i smanjenje gužvi“, prenose Nezavisne.

  • CIK ponovo traži oko 2.000 operatera pred izbore 4. oktobra

    CIK ponovo traži oko 2.000 operatera pred izbore 4. oktobra

    Bosna i Hercegovina ulazi u završnicu izbornog procesa, ali i dalje nije izvjesno je li sve spremno za izbore 4. oktobra. Poseban problem predstavlja nedostatak ljudi i kašnjenje obuka za primjenu novih tehnologija.

    Centralna izborna komisija nedavno je raspisala novi konkurs kojim traži oko 2.000 operatera. To je drugi put da se raspisuje ovaj konkurs jer se na prvi prijavilo „svega“ 2.000 ljudi.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da problem nije samo u nedostatku operatera, već i u popunjavanju biračkih odbora. „Ne samo da nam nedostaju operateri, izborne komisije na terenu imaju problem da imenuju biračke odbore jer politički subjekti nisu dostavili dovoljno prijedloga rezervnog sastava“, rekla je Hadžiabdićeva, a prenosi BHRT.

    CIK pokušava da imenuje predsjednike biračkih odbora kojih nedostaje još 40, dok je veći problem nedostatak njihovih zamjenika. „Ljudski resursi će sigurno biti problem.“

    Dodatni problem, rekla je, predstavljaju obuke za skenere i biometrijske uređaje koji bi se trebali koristiti na biračkim mjestima. Te obuke kasne i potrebno ih je intenzivirati.

    CIK treba da imenuje gotovo 15.000 ljudi koji će sprovoditi izbore. U prvom redu neophodno je imenovati oko 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, kao i oko 4.000 operatera koji bi bili tehnička podrška da elektronska oprema funkcioniše, prenose Nezavisne.

  • U Banjaluci „sudar“ zbog kandidatkinja Ujedinjene Srpske

    U Banjaluci „sudar“ zbog kandidatkinja Ujedinjene Srpske

    Sudar dva automobila u Banjaluci, šteta ogromna. Jedan vozač, naravno ljut, ide prema drugom i pita ga u šta je gledao. „Ma u ove Stevandićeve žene sa liste“, odgovara drugi.

    Iza smrskanih vozila stoji veliki plakat kandidatkinja Ujedinjene Srpske sa lista za oktobarske Opšte izbore. Kada bolje pogledate, jasno vam je u šta je gledao vozač koji je „skrivio“ saobraćajnu nezgodu…

    Ipak, u ovoj priči stvarne su samo dame na plakatu Ujedinjene Srpske. Sve drugo je izmišljeno, očigledno urađeno uz pomoć vještačke inteligencije i objavljeno na društvenim mrežama. Naravno, inspiracija su bile kandidatkinje US-a koje, mora se priznati, privlače pažnju na raskrsnici kod zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci.

    Ova priča je došla i do predsjednika Ujedinjene Srpske dr Nenada Stevandića, koji je detaljno objasnio šta se zapravo dogodilo.

    „Nije bilo sudara ni štete, tako da niko nije kažnjen ili oštećen. Dragoje (profil na mreži X) očigledno pokušava da se na naš račun našali pomoću AI. Doduše, možda je i on prevaren ili mu je neko namjerno poturio ovu AI obrađenu sliku. Dakle, nezgoda je šala, ali ljepota je stvarna“, objavio je Stevandić na društvenim mrežama.

    Inače, US je stranka u kojoj žene oduvijek imaju zapaženu ulogu, mnogo ih je na rukovodećim pozicijama gdje uspješno upravljaju javnim preduzećima ili ustanovama, poslujući pozitivno ili smanjujući naslijeđene gubitke. I slučajno ili ne – sve su lijepe.

  • Jedna od najsušnijih godina za rijeke u posljednjih 35 godina

    Jedna od najsušnijih godina za rijeke u posljednjih 35 godina

    Rijeke širom svijeta imale su 2025. jednu od najsušnijih godina u više od tri decenije, glečeri su se nastavili povlačiti, a zalihe podzemnih voda smanjivati, što ukazuje na sve veće rizike po bezbjednost snabdijevanja vodom, saopštila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

    Godišnji izvještaj UN-ove agencije o stanju globalnih vodnih resursa pokazao je da je hidrološki ciklus sve nestabilniji. Dugotrajne suše, velike poplave i smanjenje prirodnih zaliha slatke vode pogađaju zajednice i privrede.

    „Prošla godina bila je jedna od najsušnijih godina za protok rijeka u posljednjih 35 godina. U proteklih sedam godina zabilježeni su neuobičajeni protoci rijeka“, rekla je generalna sekretarka WMO-a Selest Saulo na konferenciji za novinare u Ženevi 15. septembra.

    „Ekstremni događaji povezani s vodom i dalje razaraju zajednice i privrede.“ Azija i Afrika činile su najmanje polovinu svih prijavljenih hidroloških katastrofa i više od 80 odsto povezanih smrtnih slučajeva u proteklih pet godina.

    Protoci rijeka ispod uobičajenog nivoa obuhvatali su 36 odsto svjetskog riječnog sliva u 2025, zbog čega je to bila jedna od najsušnijih godina za rijeke otkako se podaci bilježe, odnosno u posljednjih 35 godina.

    „Protocima ispod uobičajenog nivoa bilo je obuhvaćeno 36 odsto svjetskih slivova. Zbog toga je 2025. bila jedna od najsušnijih godina za rijeke u posljednjih 35 godina“, rekao je Vejn Dženkinson, direktor Odjela WMO-a za hidrologiju i kriosferu.

    Količina vode pohranjene na kopnu – podzemne vode, jezera, rijeke, vlaga u tlu, snijeg i led – smanjuje se od sredine 2010-ih. „Trošimo svoje rezerve“, rekla je Saulo.

    Četvrtu godinu zaredom svaka veća glečerska regija na Zemlji zabilježila je 2025. neto gubitak ledene mase. Samo tokom hidrološke 2025. glečeri su izgubili gotovo 408 gigatona leda, što je prema WMO-u doprinijelo porastu globalnog nivoa mora za oko 1,1 milimetar.

    Od 2023. do 2025. kumulativni gubitak glečera dostigao je oko 1.400 gigatona vode, što odgovara približno trećini godišnje globalne potrošnje slatke vode, prenosi Klix.

  • Majka alarmirala MUP i školu nakon uvreda maloljetnici

    Majka alarmirala MUP i školu nakon uvreda maloljetnici

    Uvredljive poruke koje se javno objavljuju na stranicama „Moli se“ ponovo su preplavile društvene mreže. Trend o kojem su Nezavisne pisale prije dvije godine oživio je na Instagram profilu „Moli-se.bl.lk.trn“.

    Poruka o maloljetnoj djevojčici iz Trna alarmirala je nadležne nakon što je majka Sanja Kaurin dignula glas i, zajedno s građanima, pozvala institucije da reaguju. Javno je objavljeno: „Moli se (ime i prezime djeteta), najveća ku*va u Trnu, da se malo smiri i prekine s*ati jer je bolesna i retardirana i nek promijeni nekad svoj Nike duks. Anonimno.“

    Objavu je majci pokazala kćerka. „Mama, ja se na to ne obazirem. Uopšte me ne zanima šta oni pišu, to samo govori o njima.“ Sanja kaže da ju je ova objava šokirala. „Međutim, ova objava sad me je toliko šokirala da sam odlučila da idem do kraja. Objavu sam okačila na moj Instagram profil, potom kontaktirala MUP, a sutradan i školu. Zaista su se svi toliko ujedinili da pomognu, ne samo mom djetetu, nego da prekinemo lanac internet nasilja jer, nažalost, zaista mnogo djece prolazi kroz isto.“

    Dodaje da s kćerkom mnogo razgovara. „Uvijek smo govorili kako ona mora da ima poštovanje prema drugoj osobi, da gaji empatiju, ali tako isto da ne smije trpjeti ništa loše.“

    Škola je odmah poslala dopis s dokazima u policiju i zahtijevala hitnu reakciju, pustila oglas u veliku smjenu i održala predavanja. Načelnik odjela za internet nasilje takođe je odmah reagovao. Profil je prijavljen. Podršku je dala i Brankica Raković, koja je priču podijelila na mrežama.

    „Ovo nije prvi put da ja dižem glas za one koji ne mogu da dođu do svojih reflektora, ali ovaj put sam otišla korak dalje. Ja sam se obratila Ministarstvu prosvjete i kulture RS i školi ‘Desanka Maksimović’ u Trnu jer je upravo iz te škole i stigao glas majke koja se pobunila“, kaže Rakovićeva. Pohvalila je direktoricu škole, koja je najavila roditeljske sastanke i razgovore s đacima i pozvala djecu koja se osjećaju ugroženo da joj se jave. Škola i ministarstvo obratili su se MUP-u Srpske. Rakovićeva je dobila poziv Policijske stanice Laktaši, vjerovatno kao svjedok. „Ja od ove priče neću odustati.“ Pozvala je roditelje da provjere postoje li stranice „Moli se“ za gradove u kojima žive.

    Najveću odgovornost pripisuje roditeljima. „Mi toliko radimo i toliko smo zauzeti raznim stvarima, na kraju krajeva i tim skrolovanjem i ostavljanjem komentara na portalima, da zaboravljamo da malo prokomentarišemo život naše djece sa njima gledajući ih u oči.“

    Psiholog i sistemski porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić kaže da imena djece idu javno, fotografije bez kontrole, uz uvrede, a odrasli često saznaju tek kad posljedice postanu ozbiljne. Odgovornost mora biti podijeljena. Škole da provjere ima li među učenicima takvog nasilja. Roditelji da vide postoji li stranica, grupa ili profil na kojem se prozivaju djeca iz škole njihovog djeteta – ne samo da li je njihovo dijete objavljeno, nego i da li tu stranicu prati, komentariše, šalje sadržaj i zna ko je pravi.

    Publika koja pregledima, komentarima, dijeljenjem ili ćutanjem omogućava da to traje takođe je dio digitalnog nasilja. Internet je dio svakodnevice djece i roditelji više nemaju potpunu kontrolu nad svakim sadržajem, ali mogu dijete učiti da zastane, prepozna ponižavanje i zna kada nešto nije u redu. Ne može se od djece tražiti odgovornost na internetu ako ih odrasli nisu naučili da internet nije prostor bez posljedica, prenose Nezavisne.

  • Dodik: Republika Srpska uz Izrael, mala teritorijom ali ne istorijom i prijateljima

    Dodik: Republika Srpska uz Izrael, mala teritorijom ali ne istorijom i prijateljima

    Predsjednik Milorad Dodik istakao je da mala politička zajednica može biti akter u svijetu ako se gleda Izrael, a da će Republika Srpska, gledajući ih, učiti i raditi svoje. U kolumni za Medijski sistem Republike Srpske – Srnu poručio je da RS nije mala istorijom, identitetom ni prijateljima.

    „Republika Srpska je mala teritorijom, ali nije mala istorijom, identitetom ni prijateljima. A kada uz sebe imate prijatelja kakav je Država Izrael – već ste pobijedili one koji su vas otpisali.“

    Odnos Srba i Jevreja, piše, nije odnos trenutka nego dublji od dnevne politike. Nedavni boravak Ida Netanjahua u Banjaluci, koji je govorio o bratu Joniju poginulom 1976. u Entebeu, ponovo je otvorio tu temu. Jasenovac i Aušvic, navodi, dio su iste mračne knjige i istog zavjeta da se ne zaboravi i ne ponovi.

    Izrael je iz tragedije izvukao zaključak da se opstanak ne prepušta tuđoj dobroj volji. U zemlji manjoj od pola Republike Srpske narod je iz pustinje stvorio bašte, iz opsade inovaciju i iz stalne prijetnje nepobjedivost, ocijenio je. Razgovore s Benjaminom Netanjahuom u Jerusalimu opisao je kao ozbiljnu politiku: premijer je zahvalio predstavnicima RS na dugogodišnjoj podršci, a obje strane izrazile spremnost da odnose prodube.

    Dodik je suprotstavio dva grada. Kada je 2025. u Sarajevu trebalo da se održi sastanak Konferencije evropskih rabina, skup je nakon političkog pritiska izmješten u Minhen. Nekoliko mjeseci kasnije oko pedeset izraelskih državljana u Sarajevu ostalo je bez pasoša, uz javne poruke podrške Hamasu. Dok se u Sarajevu lijepe parole podrške Hamasu, u Banjaluci je otvorena Privredna komora Izraela.

    Enver Kazaz, piše, javno je žalio smrt ajatolaha Hamneija, tražio molitve širom BiH i priznao da je Iran bio ključni saveznik Bošnjaka u ratu protiv Srba. To je, dodaje, isti Iran koji je naoružavao mudžahedine, koji plaća Hamas i koji je na državnoj televiziji raspisao ucjenu od deset miliona dolara za smrt Barona Trampa.

    O Sarajevskoj Hagadi poručio je da je nacionalni spomenik BiH, ali da jednog dana njeno mjesto treba da bude u Izraelu. Kao primjer naveo je Srbiju, koja je posmrtne ostatke djeda i bake Teodora Hercla prenijela iz Beograda na Brdo Hercl u Jerusalimu, uz počasti i prisustvo Isaka Hercoga i Benjamina Netanjahua.

    „Nema tolerancije tamo gdje se slave ubice. Nema suživota tamo gdje se veličaju saveznici onih koji su klali Srbe i koji danas kolju Jevreje.“ Teror je teror, Hamas je teroristička organizacija, Izrael je suverena država i prijatelj RS, poručio je.

    Srpska majka koja je izgubila dijete u Kravicama i jevrejska majka koja je izgubila kćer na ulici Tel Aviva, napisao je, imaju bol istog porijekla. Najvažniji dio odnosa s Izraelom nije samo priča o neprijateljima, nego šta RS može da nauči: zadržati ljude, privući kapital, spojiti univerzitete s privredom.

    „Danas pišemo novo poglavlje. Nekada smo zajedno ginuli. Danas zajedno gradimo“, zaključio je Dodik u kolumni koju prenosi RTRS.

  • Hitna pomoć u Banjaluci do septembra imala 4.981 intervencija, 5% više nego lani

    Hitna pomoć u Banjaluci do septembra imala 4.981 intervencija, 5% više nego lani

    Ekipe Službe hitne medicinske pomoći Banjaluka do septembra ove godine imale su 4.981 intervenciju na terenu, što je oko pet odsto više nego u istom periodu lani. Među najčešćim razlozima izlazaka bili su saobraćajni traumatizam, povrede na otvorenom i alergijske reakcije nakon uboda insekata.

    Zaključno sa 2025. ukupno je bilo 6.726 intervencija na terenu, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka za Nezavisne. „Do septembra 2026. godine zabilježena je 4.981 intervencija. U poređenju sa istim periodom prošle godine (januar – septembar), ovogodišnji porast broja izlazaka na teren iznosi oko pet odsto.“

    Na javnim mjestima u 2025. bilo je oko 400 izlazaka, a do septembra 2026. evidentirano ih je oko 300. „Preostale intervencije izvršene su u kućama, stanovima, privatnim i poslovnim lokalima te drugim zatvorenim objektima.“

    Na javnim mjestima ekipe su najčešće intervenisale zbog povreda u saobraćajnom traumatizmu. „Česti razlozi izlazaka bili su i povrede tokom rada na otvorenom, padovi sa visine, prelomi, uganuća, kao i ubodi insekata te prateće alergijske reakcije.“

    Tokom ljetnih mjeseci bilježi se znatno veći broj pacijenata sa povredama iz saobraćajnog traumatizma u kojem učestvuju automobili, motociklisti, trotineti i pješaci, kao i pacijenata sa alergijskim reakcijama na ubode insekata.

    „Od ukupno 6.726 izlazaka na teren u 2025. godini, 294 su bila zbog saobraćajnog traumatizma. Do septembra 2025. godine zabilježena su 223 takva izlaska, dok je u istom periodu 2026. godine taj broj iznosio 236. Ostatak izlazaka na javna mjesta odnosi se na povrede koje nisu povezane sa saobraćajem.“

    Najveći dio kućnih posjeta obavi se u stambenim jedinicama zbog pogoršanja hroničnih bolesti ili novonastalih tegoba kao što su bol u prsima, motorni deficiti, naglo nastali poremećaji govora, gušenje i gubitak svijesti te kardiorespiratorna insuficijencija, koja zahtijeva hitne reanimacione mjere na terenu.

    „Zbrinute su sve starosne grupe, a kada je riječ o saobraćajnom traumatizmu, najčešće su povrijeđene osobe srednje životne dobi. Kod ostalih starosnih grupa broj i struktura intervencija ostali su u okvirima višegodišnjeg prosjeka“, zaključili su iz Doma zdravlja Banjaluka, prenose Nezavisne.

  • U Ulici Kolo srpskih sestara postavljeni podzemni kontejneri

    U Ulici Kolo srpskih sestara postavljeni podzemni kontejneri

    U Ulici Kolo srpskih sestara postavljeni su podzemni kontejneri, čime je riješen problem s nepropisnim odlaganjem otpada na ovoj lokaciji, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove poručili su da će na ovaj način biti uređen prostor koji je do sada bio opterećen velikim brojem kontejnera, a građanima omogućeno urednije i funkcionalnije odlaganje otpada.

    „Postavljanjem podzemnih kontejnera značajno se doprinosi i uređenju javne površine, smanjenju širenja neprijatnih mirisa, kao i stvaranju čistijeg i uređenijeg ambijenta za stanovnike ovog dijela grada“, prenosi BL portal.

  • Kružni tok kod Škorpiona do kraja sedmice, kod Audija do kraja septembra

    Kružni tok kod Škorpiona do kraja sedmice, kod Audija do kraja septembra

    Radovi na kružnom toku kod Škorpiona trebalo bi da budu završeni do kraja ove sedmice, a završetak izgradnje kružnog toka kod Audi servisa očekuje se do kraja septembra, ukoliko vremenski uslovi dozvole nesmetano izvođenje radova, potvrđeno je za Nezavisne.

    Iz Gradske uprave navode da će nakon građevinskih radova uslijediti obilježavanje horizontalne i postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije. „U okviru kružnog toka kod ‘Škorpiona’ biće postavljen i grb Fudbalskog kluba Borac.“ Dvije raskrsnice vrijedne su ukupno oko tri miliona KM.

    Ranije je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio da se pojavila inicijativa odbornika Igora Maksića da se u jednom od kružnih tokova postavi simbol posvećen FK Borac, koji ove godine obilježava vijek postojanja. „Tu inicijativu ćemo razmotriti, a u narednom periodu razgovaraću i sa navijačima i upravom kluba. S obzirom na to da u ovom dijelu grada živi veliki broj Borčevih navijača, moram reći da nam se ta ideja dopada.“

    „Izgradnjom kružnog toka kod ‘Audija’ cijeli istočni tranzit će ove godine biti desemaforizovan“, naveo je Stanivuković. Banjaluka je u posljednjih desetak godina postala grad kružnih tokova, od centra do istočnog i zapadnog tranzita.

    Zbog aktivnih radova velike gužve česta su pojava, a vozači negoduju zbog dugog čekanja. „Gužve su postale sastavni dio putovanja kroz grad. Nije samo teško u jutarnjim i poslijepodnevnim špicama, već konstantno, tokom čitavog dana, jer je zbog radova kod ‘Audija’ i ‘Škorpiona’ saobraćaj usporen“, kazala je jedna Banjalučanka i dodala da svakodnevno putuje oko sat vremena putem koji inače traje 10 minuta.

    „Većina vozača žuri, pa se povećava i nervoza. Nadam se da će radovi biti gotovi što prije, jer stanje sa gužvama u saobraćaju i dugim kolonama postaje nepodnošljivo“, kazala je, prenose Nezavisne.