VRBAS Media

Autor: INFO

  • Policija se oglasila o smrti Bobana Kusturića

    Policija se oglasila o smrti Bobana Kusturića

    Policijskoj upravi Banjaluka sinoć, u utorak, 5. maja 2026. godine, oko 21 čas, prijavljeno je da je u blizini vikendice u Banjaluci pronađeno tijelo lica Bobana Kusturića iz Banjaluke, inače policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, saopštila je banjalučka policija, uz navođenje njegovih inicijala.

    “O događaju je odmah obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji je izašao na lice mjesta i rukovodio uviđajem. Tokom uviđaja nisu pronađeni tragovi nasilja koji bi ukazivali na eventualno postojanje elemenata krivičnog djela”, naveli su iz policije.

    Slijedi obdukcija

    Tijelo je, kako dodaju, prevezeno u Javnu zdravstvenu ustanovu Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske gdje će biti izvršena obdukcija.

    Kusturić je rođen 8. septembra 1974. godine u Banjaluci. Završio je Vojnu akademiju Vojske Jugoslavije – Odsjek za RV i PVO, u Beogradu 1997. godine i stekao zvanje oficir avijacije – pilot. Obavljao je poslove pilota u Vojsci Republike Srpske od 1997. godine do 2005. godine.

    Nakon toga, nastavio je svoj rad u Direkciji za civilnu vazdušnu plovidbu Republike Srpske kao šef Spasilačke helikopterske jedinice “SAR” – Republike Srpske.

    Odlikovan ordenom

    Poslove direktora Helikopterskog servisa Republike Srpske obavljao je od 2008. godine do aprila 2025. godine, a nakon reorganizacije istog i formiranja Uprave za vazduhoplovstvo, obavlja poslove načelnika uprave. Odlikovan je ordenom Miloša Obilića od strane predsjednika Republike Srpske.

    Spasavanje građana

    Kusturić je rukovodio  brojnim akcijama spasavanja ugroženog stanovništva tokom snježnog nevremena, poplava i požara. Ostaće upamćen i po akcijama medicinskog transporta teško bolesnih pacijenata i trudnica u velike kliničke centre u Banjaluci i gradovima regiona, čime su spaseni mnogi životi.

  • Tramp: Kolaps iranske ekonomije – pobjeda SAD-a

    Tramp: Kolaps iranske ekonomije – pobjeda SAD-a

    Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je nadu da će iranski finansijski sistem doživjeti kolaps, ocjenjujući da bi to predstavljalo pobjedu Sjedinjenih Država.

    – Mi ćemo ga dovesti do toga da propadne. Nadam se da će propasti, zato što želim da pobijedimo – rekao je Tramp novinarima.

    Tramp je odbacio navode o sposobnosti iranske vojske, ističući da Teheran “treba da maše bijelom zastavom predaje, ali je previše ponosan da to učini”.

    – Igraju igre, ali žele da postignu dogovor – naveo je Tramp.

    On je rekao da je iranska vojska svedena na pucanje “graškom” i da Teheran privatno želi da postigne dogovor uprkos javnom zveckanju oružjem.

    On je pohvalio američku blokadu iranskih luka u regionu.

    – To je kao komad čelika. Niko ne može da prođe kroz blokadu. I mislim da to funkcioniše veoma dobro – rekao je Tramp.

    On je dodao da bi, u slučaju da Teheran prekrši primirje, “vrlo brzo saznali šta bi se dogodilo”, i da Iranci “vrlo dobro znaju šta ne smiju da urade”.

    Ministar finansija Skot Besent izjavio je da će resor nastaviti da sprovodi politiku maksimalnog pritiska na finansijski sistem Teherana.

    Američki ministar odbrane Piter Hegset izjavio je ranije da je Ministarstvo finansija pokrenulo operaciju “Ekonomski bijes” s ciljem maksimalnog ekonomskog pritiska na Iran.

    Tramp je izjavio da će tokom predstojeće posjete Kini razgovarati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom o vojnom angažmanu na Bliskom istoku.

    – Razgovaraću sa Sijem o Iranu. To će biti jedna od tema – rekao je Tramp novinarima.

    Govoreći o vojnoj kampanji, Tramp je naveo da se Kina ponašala korektno i da nije osporavala dejstva Sjedinjenih Država.

    Očekuje se da će Tramp boraviti u zvaničnoj posjeti Kini od 14. do 15. maja.

  • Cvijanović: Nedejtonsko i neustavno jedino ponašanje Lagumdžije, a ne slanje izvještaja Vlade Srpske SB UN

    Cvijanović: Nedejtonsko i neustavno jedino ponašanje Lagumdžije, a ne slanje izvještaja Vlade Srpske SB UN

    Nedejtonsko i neustavno je jedino ponašanje i djelovanje ambasadora Zlatka Lagumdžije, ali ne i slanje izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN, istakla je srpski član Predjednštva BiH Željka Cvijanović.

    – To je političko Sarajevo već davno uzalud pokušalo osporiti čak i pred Ustavnim sudom BiH. Inače, Zlatko Lagumdžija je svojim djelovanjem bezbroj puta prekršio Ustav BiH djelujući u ime bošnjačkog člana, umjesto Predsjedništva BiH u cjelini – istakla je Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks, reagujući na izjave Lagumdžije povodom izvještaja Vlada Srpske upućenog Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    Kako Cvijanović ističe, Zlatko Lagumdžija ne predstavlja BiH, jer je zloupotrijebio imenovanje na mjesto ambasadora.

    – Vidjećemo da li će Ministarstvo inostranih poslova BiH i Misija pri UN proslijediti izvještaj Vlade Republike Srpske članicama Savjeta bezbjednosti, ili će nastaviti sa manipulacijama. U svakom slučaju, on će stići na potrebne adrese. Moguće je da Lagumdžija, zaokupljen svojim investicionim poduhvatima u BiH, neće stići da izvještaj proslijedi misijama u Njujorku. Ili neće, jer ga nervira sadržaj, a boli istina koju više ne može sakrivati svojim lažima – dodajee Cvijanović.

  • Kakve su sve kombinacije u BiH moguće nakon izbora

    Kakve su sve kombinacije u BiH moguće nakon izbora

    Političke partije u Republici Srpskoj i FBiH daleko su odmakle u pregovorima o zajedničkom nastupu na izborima u oktobru ove godine, u kojima se pominje čak i podjela izbornog plijena, a pojedinci su otišli korak dalje, prognozirajući da bi čitav mandat zapravo mogao da prođe bez dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.

    Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru, a sve oči su posljednjih dana uprte u Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH s obzirom na to da bi najkasnije sutra trebalo da zvanično da raspiše nove izbore koji će iznjedriti nove pobjednike.

    BiH je, naime, zemlja u kojoj je formiranje vlasti nakon izbora, posebno na nivou zajedničkih institucija, veoma često išlo tromo zbog nemogućnosti dogovora političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

    Iskustva iz aktuelnog mandata

    Svojevrsni izuzetak je aktuelni mandat u kojem su neposredno nakon objave izbornih rezultata SNSD, HDZ BiH i bošnjački blok “trojka” (SDP BiH, NiP i NS) dogovorili principe na kojima je brzo formiran Savjet ministara. Ipak, taj ritam nisu zadržali te je na polovini mandata došlo do raskola jer su bošnjačke stranke nastojale da izbace SNSD pod optužbama da nisu za dogovoreni put BiH ka EU, pokušavajući da umjesto njih ubace opoziciju iz Srpske – SDS, PDP i Listu za pravdu i red u vlast. To im, ipak, nije pošlo za rukom, mahom i zbog stava HDZ-a BiH koji ni u ovom mandatu u bošnjačkim redovima nije našao partnere za željene izmjene Izbornog zakona BiH koje bi im omogućile da imaju legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    Opozicija se grupiše, ambicije rastu

    Osim toga i na nivou Srpske i FBiH opozicione partije zbijaju redove kako bi stvorili sebi što bolju odskočnu poziciju u susret novoj provjeri volje birača.

    S posebnom pažnjom prate se pregovori opozicije u Srpskoj, jer su aktivne i dalje odluke organa SDS-a da oni daju kandidate za obje ikonosne pozicije – predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Poznato je da i te fotelje ciljaju lider Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković koji je pozvao naredne sedmice na novi sastanak, te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović koji nije u dobrim odnosima sa gradonačelnikom Banjaluke, piše Glas.

    S druge strane, u vladajućoj koaliciji na republičkom nivou, koju predvodi SNSD-, barem zvanično nema ozbiljnijih sastanaka o kandidatima niti se u javnosti, kao i slučaju opozicije, polemiše o potencijalnim imenima.

    Borba za pozicije i uticaj

     

    Ono što, ipak, sigurno jeste to je da će i ovaj put biti vođena borba za svaki član kako bi se zasjelo u ključne pojedinačne pozicije, ali i zadržalo, odnosno izborilo mjesto za pregovaračkim stolom na nivou BiH, ali i Srpske i FBiH.

    Međutim, i dok izborna trka još zvanično nije ni počela, ima i onih koji već sada iznose dalekosežne prognoze. Među njima je i lider stranke “BH Zeleni” Sevlid Hurtić koji je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH koji pretpostavlja da novi Savjet ministara neće biti do 2030. godine.

    Sakić: Ključ u sastavu Predsjedništva BiH

    Na to je reagovao i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić. Smatra da formiranje novog saziva Savjeta ministara ima potencijal da bude najsloženije od Dejtona do danas.

    – Prvo pitanje, prije nego što dođemo do uslova o kojima ministar Hurtić govori, a koji neće biti samo Izborni zakon, je saziv Predsjedništva BiH. U potencijalnom sazivu Denis Bećirović- Darijana Filipović i Željka Cvijanović, bez obzira na stanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, teško je očekivati da ćemo dobiti novi saziv Savjeta ministara. U potencijalnom sazivu Bećirović-Slaven Kovačević i Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti novi saziv. U potencijalnom sazivu Kandidat SDA – Kovačević – Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti saziv. U potencijalnom sazivu kandidat SDA – Filipović – Cvijanović, je jedini u kojem postoji objektivna šansa da dobijemo novi saziv Savjeta ministara – naveo je Sakić u objavi na mreži “Iks”.

    Sitarski: Scenariji već viđeni, ali ishod neizvjestan

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da je dosta toga moguće, ali i već viđeno.

    – U mandatu 2010-2014. je tek na pola mandata formiran Savjeta ministara, a od 2014. do 2018. Fadil Novalić je bio federalni premijer, a onda je bio u v.d. mandatu, bez izbora, od 2018. do 2022. Imali smo tako jednu federalnu vladu koja je cio mandat provela zapravo kao vršilac dužnosti i jedan Savjet ministara koji je na pola mandata formiran – istakao je za “Glas”.

    Ipak, u ovom momentu ne bi išao daleko kao Hurtić koji dolazećem sazivu Savjeta ministara predviđa sudbinu federalne vlade u Novalićevom mandatu.

    – Vidjećemo ko će dobiti povjerenje birača. Od njega će zavisiti i odnos snaga i kako će se strane snaći u promovisanju zahtjeva i stepenu kompromisa u razgovorima sa drugim igračima. Nadam se da će biti konsenzusa, ali ne mogu reći da sam pretjerano ohrabren, jer smo vidjeli i da, kada se dođe do određenih pitanja, kreću blokade. Ali ne bih ni trčao pred rudu – zaključio je Sitarski.

    Famozni sporazum

    Predstavnici SNSD-a, HDZ-a i “trojke” su na početku ovog mandata stavili potpis na sporazum koji je precizirao čak i rokove u kojima treba da bude stavljena tačka na neka od višegodišnjih gorućih pitanja. Visoko na listi je bilo izborno zakonodavstvo, gdje je rečeno da će potpisnici sporazuma  hitno sprovesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH te usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona. Osim toga, pomenuta je i reforma pravosuđa kao i bezbjednosno-obavještajnog sistema s ciljem potpune depolitizacije.

  • Vučić: Odluka o izborima za deset dana, riječ je o budućnosti države

    Vučić: Odluka o izborima za deset dana, riječ je o budućnosti države

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će odluka o izborima biti donesena za desetak dana, ističući da je riječ o pitanju budućnosti države i građana.

    „Narod odlučuje kakvu budućnost želi. Nema zamki kada su izbori u pitanju. Ljudi biraju kome će povjeriti budućnost i zato su izbori strašno važni“, rekao je Vučić, dodajući da priprema „težak programski tekst“ koji će uskoro biti objavljen.

    Naglasio je da izbori nisu pitanje lične sudbine političara, već odluka koja utiče na milione ljudi. „Neretko su narodi gubili i države lošim odlukama na izborima. Zato izbori nisu kafanska odluka – od njih zavisi sve“, poručio je.

    Govoreći o političkim protivnicima i protestima, ocijenio je da „nema sadržaja, plana ni programa“, te da je riječ o „prevari“. Dodao je da ga ne brinu protivnici, već globalna dešavanja i budućnost Srbije.

    Osvrnuo se i na ekonomiju, navodeći da je inflacija 3,3 odsto i da je u većini zemalja Evropske unije veća nego u Srbiji. Istakao je da su najviše porasle cijene lijekova i da je više puta insistirao na njihovom smanjenju.

    Vučić je podsjetio na reforme od 2014. godine, navodeći da rezultati postoje, ali da „nije bilo dovoljno pravde“, dijelom zbog poštovanja samostalnosti tužilaštva. Najavio je i pokretanje portala na kojem će građani moći da prijave „bahate funkcionere“.

    Govoreći o svjetskim prilikama, rekao je da su se izdvojile Kina i Sjedinjene Američke Države, dok Evropa pokušava da ih sustigne. „Kina je ispred i jednih i drugih. Sa takvom produktivnošću teško je takmičiti se“, ocijenio je.

    Najavio je i važnu posjetu Kini, koju je nazvao jednom od ključnih u svojoj karijeri. „Razgovaraćemo o robotici, vještačkoj inteligenciji, vojnoj saradnji i obrazovanju“, rekao je, naglašavajući potrebu za promjenom obrazovnog sistema u Srbiji.

    Komentarišući unutrašnje prilike, rekao je da dio članstva SNS-a pokazuje bahatost i upozorio da bi stranka mogla da oslabi ukoliko se ne reformiše. „Ako se toga ne oslobodi, nestaće, jer nisu razumjeli šta narod očekuje“, naveo je.

    Osvrnuo se i na međunarodne odnose, ističući da Srbija ima dobre veze i sa Iranom i sa Izraelom, kao i da jača svoju vojsku. „Srbija je danas višestruko jača nego prije 15 godina“, rekao je.

    Govoreći o protestima i političkim krizama, naveo je da se oslanjao na podršku naroda, a ne institucija, te da je Srbija uspjela da prevaziđe izazove. Ponovio je da je spreman na dijalog, ali da smatra da su politički protivnici „zasnovani na mržnji i zavisti“.

    Na kraju je poručio da će ostati na funkciji dok ima podršku građana, ali i da će se voditi borba za političko nasljeđe nakon njegovog odlaska.

  • Dodik: Očekujem raspravu o Šmitu u Njujorku, situacija se promijenila

    Dodik: Očekujem raspravu o Šmitu u Njujorku, situacija se promijenila

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će general Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, za srpski narod ostati simbol borbe i, kako je naveo, „narodni heroj“, odbacujući optužbe da se time relativizuju zločini.

    „Kada sam rekao da Srbi nikada nisu stajali iza zločinaca, odmah su u Sarajevu tvrdili da se nekoga odričem. Mladić je narodni heroj ovog naroda, shvatili oni to ili ne“, rekao je Dodik, podsjećajući da je svjedočio u Hagu u procesima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

    On je ocijenio da se međunarodne pravosudne institucije „nehumano odnose“ prema Mladiću i Karadžiću, ističući da su, prema njegovim riječima, vodili Republiku Srpsku u najtežim okolnostima.

    Govoreći o političkim odnosima u BiH, Dodik je ponovio stav da je BiH „neodrživa zemlja bez budućnosti“ i da srpski narod treba da razmatra načine izlaska iz takvog okvira. „Smrtna presuda za Srbe je gubitak identiteta i opstanka, a to se, po mom mišljenju, zove BiH“, naveo je.

    Istakao je da se politički odnosi u zemlji, prema njegovoj ocjeni, narušavaju kršenjem Ustava i Dejtonskog sporazuma, za šta je optužio političke aktere iz Sarajeva i dio međunarodne zajednice. Dodao je da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom sporazumu, iako ga smatra nametnutim.

    Dodik je kritikovao funkcionisanje institucija na nivou BiH, posebno pravosuđa, za koje tvrdi da je politički motivisano i pod dominacijom jednog naroda. „Ako sud ne radi po zakonu, postavlja se pitanje koja je mjera pravde“, rekao je.

    Osvrćući se na međunarodne odnose, najavio je da će tokom predstojeće posjete Moskvi razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o daljem jačanju saradnje, koju je ocijenio strateškom. Naveo je da Republika Srpska želi privrednu saradnju i sa Rusijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Istakao je da su odnosi sa novom američkom administracijom „relaksiraniji“ nego ranije, te ocijenio da su prethodne administracije pokušavale centralizaciju BiH na štetu Republike Srpske.

    Dodik je poručio da se Republika Srpska zalaže za mir, stabilnost i razvoj, naglašavajući da je, prema njegovim riječima, danas politički i institucionalno stabilna. Naveo je i da SNSD, prema istraživanjima, ima podršku između 36 i 40 odsto građana.

    „Ne bavimo se opozicionim kandidatima, već realizacijom investicija vrijednih 6,6 milijardi i konkretnim mjerama za građane“, rekao je Dodik, dodajući da opozicija nema dovoljno kapaciteta za vođenje države.

    Govoreći o međunarodnim pitanjima, izrazio je očekivanje da će se u Savjetu bezbjednosti UN raspravljati o statusu visokog predstavnika Kristijana Šmita, čije imenovanje smatra pravno spornim.

    Dodik je zaključio da Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju svojih nadležnosti i identiteta, uz insistiranje na poštovanju Ustava i međunarodnih sporazuma, te da će nastaviti političku borbu u tom pravcu.

  • Rubio: Američka operacija protiv Irana završena

    Rubio: Američka operacija protiv Irana završena

    Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izjavio je večeras, 5. maja, da je vojna operacija protiv Irana, pokrenuta u februaru, završena.

    Naglasio da kriza nije okončana i da se sada ulazi u novu, političko-bezbjednosnu fazu, u kojoj će ključnu ulogu imati pregovori, Ormuski moreuz i regionalni odnosi, prenio je CNN.

    Operacija završena, ali slijedi nova faza
    „Operacija je završena, postigli smo ciljeve i završili tu fazu“, rekao je Rubio, dodajući da se američki fokus sada prebacuje na osiguravanje plovidbe kroz Ormuski moreuz.

    On je naveo da SAD sada sprovode „Projekat sloboda“, inicijativu kojom pokušavaju da omoguće siguran prolaz trgovačkih brodova kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

    Pokušaj da se shvati šta Iran želi
    Rubio je otvoreno priznao da pregovori još nisu ni blizu jasnog dogovora i da Vašington pokušava da utvrdi osnovne pozicije Teherana.

    „Pokušavamo da dođemo do određenog nivoa razumijevanja o tome o čemu su oni spremni da pregovaraju“, rekao je Rubio, dodajući da možda u početku neće ni biti konkretnog sporazuma, već samo okvir za dalje razgovore.

    Naglasio je da je ključno pitanje nuklearni program i sudbina obogaćenog uranijuma, što će biti centralna tema pregovora.

    Primirje postoji, ali rat nije završen
    Iako je formalno na snazi primirje, američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio je da ono nije završeno, dok predsjednik Donald Tramp nije precizirao šta bi se smatralo njegovim kršenjem.

    To praktično znači da nova eskalacija i dalje visi u vazduhu, posebno ako pregovori propadnu ili Iran preduzme nove vojne poteze.

    Ormuski moreuz – ključ globalne ekonomije
    Rubio je posebno naglasio da Iran svojim djelovanjem u Ormuskom moreuzu ugrožava cijeli svijet.

    Optužio je Teheran da postavlja mine i napada brodove, pokušavajući da kontroliše trgovinu i utiče na globalne tokove energije.

    „Oni pokušavaju da drže svjetsku ekonomiju kao taoca“, rekao je Rubio.

    Prema njegovim riječima, brodovi koji su ostali blokirani već se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući nedostatak hrane i vode.

    Pritisak na Kinu: I vi imate interes
    Rubio je uputio i direktnu poruku Kini, tražeći da utiče na Iran i pomogne u smirivanju situacije.

    „To što Iran radi šteti i Kini. Njihova ekonomija zavisi od izvoza, a nema izvoza ako nema sigurnih trgovačkih ruta“, poručio je.

    Dodao je da bi ignorisanje sankcija moglo imati posljedice po Peking.

    Nuklearna prijetnja i rast cijena
    Američki državni sekretar upozorio je da bi eventualno nuklearno naoružavanje Irana dodatno destabilizovalo svijet i podiglo cijene energenata na ekstremne nivoe.

    U međuvremenu, posljedice sukoba već su vidljive – cijene goriva u SAD porasle su za oko 50 odsto, dok potražnja za naftom opada najbrže još od pandemije.

    Liban i Hezbolah – drugi front krize
    Rubio se osvrnuo i na situaciju između Izraela i Libana, naglašavajući da postoji mogućnost postizanja trajnog sporazuma, ali da to zavisi od slabljenja uticaja Hezbolaha.

    „Problem između Izraela i Libana nije ni Izrael ni Liban, već Hezbolah“, rekao je Rubio, dodajući da SAD žele da pomognu da se postigne dugoročni mir.

    Istakao je da će za to biti potrebno da libanske institucije ojačaju i preuzmu veću kontrolu nad bezbjednosnom situacijom.

    SAD nose najveći teret
    Iako su mnoge zemlje spremne da pomognu, Rubio je naglasio da će najveći dio operacije i dalje biti na Sjedinjenim Američkim Državama.

    „Mi smo jedini koji trenutno možemo da djelujemo na ovom nivou“, rekao je, dodajući da neke države nude pomoć, ali često tek nakon što kriza prođe.

  • Vučić: Srbija uspijeva da održi dobru fiskalnu poziciju

    Vučić: Srbija uspijeva da održi dobru fiskalnu poziciju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na sastanku sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda u Beogradu da Srbija, uprkos rastućoj globalnoj neizvjesnosti, uspijeva da održi dobru fiskalnu poziciju, visok nivo deviznih rezervi i da vodi odgovarajuću monetarnu politiku, uz jačanje investicionog ambijenta i sprovođenje reformi.

    Na sastanku je razmijenjeno mišljenje o globalnim ekonomskim izazovima i njihovom uticaju na region, pogotovo u svjetlu visokih cijena energenata i poremećaja na svjetskom tržištu.

    Ocijenjeno je da je važno nastaviti sa politikom stabilnosti, ali i hrabro ulagati u budućnost, uz rad na unapređenju konkurentnosti Srbije.

    – Naglasio sam da prema prvim procjenama privredni rast naše zemlje može da dostigne rezultate koji će biti bolji od projektovanih, i pored opreznog pristupa koji imamo u ovakvim predviđanjima – objavio je Vučić na Instagramu.

     

    Vučić ističe da su sumirani neki od rezultata u sprovođenju reformi u okviru ekonomskog programa koji podržava MMF kroz aktuelni Instrument za koordinaciju politika, a da je razgovarano i o prijedlozima novih reformskih ciljeva.

  • Nove dojave o bombama u Zagrebu, evakuisana zgrada Gradske uprave

    Nove dojave o bombama u Zagrebu, evakuisana zgrada Gradske uprave

    Zgrada Gradske uprave Zagreb je evakuisana nakon nove dojave o postavljenoj bombi, a u toku je kontradiverzioni pregled.

    Osim ove, upućene su još dvije dojave o postavljenim bombama u sjedištu političke stranke “Možemo” i na jednoj lokaciji u Novom Јelkovcu.

    Za ove lokacije su ranije u više navrata stizale dojave koje su bile lažne.

    U školama i drugim institucijama u Hrvatskoj proteklih sedmica stizale su dojave o bombama, koje su prestale nakon hapšenja trojice mladića, od kojih su dvojica maloljetni.

    Ovi mladići terete se za terorizam, a dvojici je određen istražni zatvor.

  • Ukrajina prijeti napadom na Crveni trg

    Ukrajina prijeti napadom na Crveni trg

    Dvodnevno ili dvostruko duže primirje, to je pitanje oko kojeg Rusija i Ukrajina posljednjih dana prijete jedna drugoj u pomalo zaboravljenom, ali i dalje krvavom ratu na istočnim granicama Evrope.

    Najprije je Rusija proglasila dvodnevni prekid vatre, 8. i 9. maja, kada slavi Dan pobjede nad fašizmom, ali i zaprijetila masovnim raketnim napadom na središte Kijeva ako Ukrajina napadne paradu na Crvenom trgu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će njegovo primirje stupiti na snagu u ponoć u noći s 5. na 6. maja. Nije precizirao vremenski okvir, ali to je, u suštini, prijedlog za neograničeno primirje.

    Jasan razlog
    Razlog je jasan. S jedne strane, Zelenski se zalaže za primirje, kako bi pokazao da je na istoj liniji s Donaldom Trampom (Donald Trump), premda američki predsjednik stalno šalje signale po kojima je Ukrajina prepreka miru, a ne Rusija, koja ju je napala. S druge strane, ako Rusija ne pristane na primirje 6. maja, Kijev će imati izgovor da ga se ne pridržava 8. i 9. maja: „Predložili smo primirje, ali Rusija ga je prekršila i stoga ga nećemo poštovati ni 9. maja“, moći će da poruči Zelenski.

    On računa na to da će Ruska Federacija odbiti predloženo primirje od 6. maja, a u tom slučaju, Ukrajinci bi stvarno mogli poslati flotu dronova prema ruskom glavnom gradu, iako je pitanje hoće li išta doći do Crvenog trga ako napadnu. Do sada je moskovski sistem protivvazdušneodbrane pokazivao solidne rezultate, ali ako Ukrajinci odluče napasti paradu na Crvenom trgu, sigurno će lansirati puno dronova i raketa.

    Ako to naprave, rusko ministarstvo odbrane već je obećalo uzvratni udar u obliku „masovnog raketnog udara na centralni Kijev“.

    „Uprkos našim mogućnostima, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga. Upozoravamo civilno stanovništvo Kijeva i radnike stranih diplomatskih misija na potrebu da odmah napuste grad“, izjavilo je ministarstvo odbrane.

    Prijetnje razornim oružjem
    Međutim, to ne bi bilo ništa novo jer su Rusi već u nekoliko navrata izveli raketne napade na Kijev, uključujući i centralni dio. Ali, činjenica da su ti napadi bili rijetki posljedica je efikasnosti ukrajinskog sistema protivvazdušne odbrane, a ne nekakve dobrohotnosti od strane Rusa. Raspravlja se i o raketnim sistemima poput Orešnika, koje Ukrajina ne može srušiti, no pitanje je je li ruski režim spreman upotrijebiti ovo razorno oružje koje bi u Kijevu sigurno izazvalo veliki broj civilnih žrtava. Što bi bio ogroman propagandni udarac za Kremlj.

    Putin će vjerovatno pokušati iskoristiti ovu situaciju kako bi izvršio novi pritisak, prvenstveno na Trampa (Donald Trump), s ciljem da Amerikanac snažno pritisne Zelenskog da prihvati mirovne uslove iz Enkoridža, po kojima se Ukrajina treba odreći Donbasa i vratiti u rusku zonu interesa.

    Propaganda i stanje na frontu
    U to je upletena ruska propaganda koja nastavlja uvjeravati da je rat u Ukrajini pitanje opstanka Rusije, prenosi Jutarnji.hr.

    „Događaji u Ukrajini i Iranu ukazuju na globalni mentalni rat civilizacija. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bori se za održavanje hegemonije, pokušavajući uništiti ontološke i vrijednosne temelje Rusije, Kine i Irana. Da bi preživjela, Rusija se mora oslanjati ne samo na tehnološku i ekonomsku moć, već prije svega na vlastite istorijske, kulturne i duhovne temelje. Za Rusiju je to egzistencijalni sukob, vođen, između ostalog, na mentalnom i vrijednosnom nivou. Čvrsto stajanje i pobjeda mogući su samo uz jasno razumijevanje razmjera prijetnje, unutrašnju koheziju i mentalnu spremnost za ozbiljno ratovanje sve do potpune pobjede“, napisao je Andrej Ilnicki, član Predsjedničkog vijeća za unutrašnju i vanjsku politiku u posljednjoj kolumni u Komersantu.

    Ali na rusko-ukrajinskom ratištu posljednjih nekoliko mjeseci vladalo je relativno zatišje. Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protivnapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga. Međutim, ti protivnapadi nisu uspjeli poraziti ruske trupe, koje sada pokušavaju povratiti izgubljene terene i nastaviti aktivne operacije. U međuvremenu, u sektorima gdje su Rusi nastavili napredovati zimi i ovog proljeća za sada nisu uspjeli postići nikakve operativne ciljeve, a to podsjeća na situaciju u isto vrijeme 2024. i 2025. godine.

    Analiza: rat u pat-poziciji
    Tada se takođe činilo da ruska ofanziva stagnira zbog velikih gubitaka i ukrajinskih protivnapada. Zatim je u maju došlo do proboja na jednom sektoru fronta, i do sljedeće zime ukrajinske oružane snage izgubile su značajnu teritoriju. Međutim, ovaj put će ruskoj vojsci biti puno teže uspostaviti taj početni majski zamah koji će odrediti tok cijele kampanje, glasi analiza nezavisnog portala Meduza.

    Problem za ruske oružane snage je taj što je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao mnogo teži nego u prošlosti. Kako ruska vojska napreduje prema aglomeraciji Kramatorsk s tri strane, tako se linija fronte smanjuje, što omogućuje ukrajinskim oružanim snagama da konsoliduju svoju odbranu. Akcije ruskih oružanih snaga postaju sve predvidljivije, a Ukrajinci se više ne brane samo pasivno, već su stalno u protivnapadu.

    Osim toga, taktičko okruženje u kojem će se ljetna kampanja održati postalo je znatno složenije, čak i u poređenju s 2025. godinom, i to za obje strane: dronovi su sve češći na frontu, prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju linije snabdijevanja. Kao rezultat toga, na prvim crtama ima manje pješadije i vozila, a u takvim uslovima proboji su malo vjerovatni. Rat je došao u pat-poziciju, ali ne znači da je kraj blizu.