Autor: INFO

  • Španska kultura stiže u više gradova BiH, najavljen bogat program do kraja godine

    Španska kultura stiže u više gradova BiH, najavljen bogat program do kraja godine

    Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini pripremila je bogat kulturni program koji će do kraja 2026. godine biti realizovan u nekoliko gradova, s ciljem predstavljanja španske kulture i jačanja kulturnih veza između dvije zemlje.

    Među najavljenim događajima posebno se izdvaja ciklus španskog filma u Banjaluci, koji će biti održan od 3. do 7. decembra, a program obuhvata i brojne aktivnosti iz oblasti muzike, vizuelnih umjetnosti i obrazovanja.

    Iz Ambasade Španije za „Nezavisne“ su naveli da će građani imati priliku da učestvuju u sedmičnim radionicama konverzacije na španskom jeziku, koje se organizuju u prostorijama Ambasade. Na programu su i „JAZZ Fest Sarajevo“, „Guitar United Fest“ u Istočnom Sarajevu, kao i izložba posvećena Pablu Pikasu i Hercegovini u Jablanici.

    Detalje o predstojećim manifestacijama objavljuje Nezavisne, a iz Ambasade ističu da su informacije o događajima dostupne i putem njihovih naloga na društvenim mrežama.

    Tokom 2026. godine već je realizovan niz kulturnih aktivnosti uz podršku španske diplomatske misije, među kojima su Sajam knjige, „PoP UP festival“, Međunarodni festival fotografije, Književni festival „Bookstan“, Festival plesa i Međunarodni festival omladinskog pozorišta Banjaluka.

    Iz Ambasade podsjećaju da je krajem 2025. godine pokrenuta nova inicijativa za podršku kulturnim projektima, raspisivanjem poziva za dostavljanje projektnih prijedloga. Namjera je bila da se kulturno prisustvo Španije proširi na veći broj gradova u BiH, ali i da se otvore mogućnosti za saradnju sa novim organizacijama, umjetnicima i drugim kulturnim akterima.

    Trenutno nema otvorenih konkursa, s obzirom na to da je u toku priprema novog poziva za projekte koji će biti realizovani tokom 2027. godine.

    Iz Ambasade poručuju da je dugoročni cilj da španska kultura bude dostupna publici širom Bosne i Hercegovine, kroz različite umjetničke discipline i formate, uz stvaranje prostora za dijalog i dodatno povezivanje dvije zemlje.

  • Iranski general: Naše rakete su više domaće nego perzijski tepisi

    Iranski general: Naše rakete su više domaće nego perzijski tepisi

    Iranska raketna industrija dostigla je nivo samostalnosti koji omogućava proizvodnju naoružanja bez oslanjanja na strane dobavljače, tvrdi brigadni general Ali Bilali, savjetnik komande Zračno-svemirskih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC).

    Bilali je istakao da se iranska proizvodnja raketa u potpunosti oslanja na domaće resurse i kapacitete, slikovito opisujući njen napredak riječima da su iranske rakete danas „više domaće nego perzijski tepisi“.

    Prema njegovim tvrdnjama, domaća industrija dostigla je stepen razvoja koji omogućava nastavak proizvodnje korišćenjem isključivo kapaciteta unutar Irana, bez potrebe za stranom pomoći.

    Kako prenosi Klix, pozivajući se na iransku novinsku agenciju Fars, Bilali je naveo da se sirovine potrebne za proizvodnju čvrstog i tečnog raketnog goriva nabavljaju i prerađuju u samom Iranu.

    Dodao je da mineralna bogatstva zemlje, kao i naftni derivati, predstavljaju važnu osnovu za razvoj domaće vojne industrije i smanjenje zavisnosti od inostranih dobavljača.

    Slične tvrdnje Bilali je iznosio i početkom oktobra, kada je, prema izvještavanju iranske državne televizije Press TV, poručio da je lanac snabdijevanja za proizvodnju oružja i raketa u potpunosti očuvan.

    Tada je tvrdio da Iran nema poteškoća ni u jednom segmentu neophodnom za odbrambenu proizvodnju, te da se svi pogoni i komponente potrebni za izradu raketa proizvode unutar zemlje.

    Prema njegovim riječima, Iran bi čak mogao i izvoziti dijelove i opremu za raketnu proizvodnju, a vlastitim kapacitetima može nastaviti razvoj i proizvodnju naoružanja bez oslanjanja na pomoć drugih država.

    Bilali je ranije poručio i da je Iran sposoban da nastavi borbu „koliko god bude potrebno“.

  • Šoškić o bankama, dinaru, NIS-u i ruskom gasu: Srbija mora da vodi računa o svojim interesima

    Šoškić o bankama, dinaru, NIS-u i ruskom gasu: Srbija mora da vodi računa o svojim interesima

    Kandidat za poslanika Studentske liste Dejan Šoškić izjavio je da je situacija u Poštanskoj štedionici stabilna i da građani nemaju razloga za zabrinutost, ističući da se poslovanje ove banke značajno razlikuje od situacije u kojoj se našla Alta banka.

    Gostujući u emisiji „Oko“ na Radio-televiziji Srbije, Šoškić je ocijenio da je propast Alta banke mogla biti spriječena da je Narodna banka Srbije reagovala na vrijeme. S druge strane, naglasio je da je Poštanska štedionica likvidna i da su već aktivirani instrumenti podrške njenom poslovanju.

    Objasnio je da država, kao vlasnik Poštanske štedionice, ima mogućnost da obezbijedi dodatna sredstva, izvrši dokapitalizaciju ili poveća likvidnost banke ukoliko se za tim ukaže potreba. Ipak, smatra da takve intervencije neće biti neophodne jer je trenutno stanje stabilno.

    Govoreći o ovim pitanjima, kao i o kretanju kursa dinara, američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) i snabdijevanju ruskim gasom, Šoškić je iznio svoje stavove u razgovoru koji prenosi RTV BN.

    Kada je riječ o kursu dinara, ocijenio je da će domaća valuta ostati stabilna, navodeći da fiksiranje njenog kursa ne predstavlja naročit izazov za monetarne vlasti, već prije svega zavisi od odluke o izboru režima deviznog kursa.

    Osvrćući se na američke sankcije NIS-u, Šoškić je istakao da je potrebno pronaći rješenje kroz dogovor sa američkom administracijom kako bi se izbjeglo ugrožavanje poslovanja kompanije. Smatra da pravo preče kupovine ima smisla, kao i neposredni pregovori sa ruskom stranom, dok nacionalizaciju ne vidi kao dobro rješenje.

    Prema njegovoj ocjeni, takav potez poslao bi negativnu poruku ne samo ruskom partneru već i drugim stranim investitorima.

    Govoreći o mogućim pregovorima u Moskvi o produženju ugovora za isporuku ruskog gasa, Šoškić je podsjetio da je Srbija ruski gas uvozila po istom principu kao i druge evropske zemlje. Ukazao je i na to da se ni Evropa ni Sjedinjene Američke Države nisu u potpunosti odrekle ruskih energenata.

    Poručio je da Srbija prvenstveno mora voditi računa o sopstvenim interesima, razvijati alternativne mogućnosti snabdijevanja i nastojati da ne zavisi od pritisaka bilo koje strane.

    „Srbija mora da vodi računa o svojim interesima, prije svega. Ispravno je da otvorimo alternative i mogućnosti, kako bismo došli u poziciju da imamo izbora i da nas niko ne može ucjenjivati, a da na kraju kupujemo od onoga od koga nam je to najpovoljnije“, naveo je Šoškić.

  • Drama na brzoj cesti u Banjaluci: Pacijent pobjegao iz Hitne pomoći, SAJ krenuo u potjeru

    Drama na brzoj cesti u Banjaluci: Pacijent pobjegao iz Hitne pomoći, SAJ krenuo u potjeru

    Prava drama odigrala se danas na brzoj cesti u Banjaluci, u blizini Prijedorske petlje, kada je pacijent koji se nalazio u vozilu Hitne pomoći iskoristio zastoj u saobraćaju i pobjegao.

    Vozilo Hitne pomoći iz Prijedora kretalo se uz policijsku pratnju, ali je zbog prethodne saobraćajne nezgode i velike gužve moralo usporiti. Pacijent je tada iskoristio trenutak i napustio vozilo.

    Policajac koji je bio u pratnji odmah je krenuo za njim, a u potjeru su se ubrzo uključili i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), koji su naišli iz suprotnog pravca.

    Prema informacijama koje prenose Nezavisne, pozivajući se na portal Provjereno, pripadnici SAJ-a primijetili su osobu koja bježi i pridružili se policajcu u potjeri.

    Zahvaljujući brzoj reakciji policije i pripadnika SAJ-a, pacijent je ubrzo sustignut i savladan, nakon čega je ponovo smješten u vozilo Hitne pomoći.

    Incident se dogodio nakon saobraćajne nezgode u blizini Prijedorske petlje, zbog koje su se na ovoj dionici puta formirale velike gužve.

  • Merc povezao budžet EU i pomoć Ukrajini, četiri države se protive dodatnom finansiranju

    Merc povezao budžet EU i pomoć Ukrajini, četiri države se protive dodatnom finansiranju

    Njemački kancelar Fridrih Merc uslovio je podršku Berlina narednom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije dogovorom svih članica o kontinuiranom finansiranju Ukrajine, poručivši da Njemačka neće podržati budžet ukoliko se države članice ne obavežu na ravnomjernu raspodjelu troškova pomoći Kijevu.

    Riječ je o budžetu Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, a Merc smatra da pitanje finansijske podrške Ukrajini mora biti riješeno prije postizanja dogovora o budućim rashodima Unije.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na pisanje „Fajnenšel tajmsa“, njemački kancelar je ovaj stav iznio u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti, ističući da sve članice moraju preuzeti dio finansijskog tereta.

    „Zajednička obaveza da svi, bez izuzetka, pravedno doprinesemo pokrivanju finansijskog manjka Ukrajine predstavlja ključni preduslov za rješavanje ovog pitanja i za razgovore o svim drugim temama, naročito onima koje imaju finansijske posljedice“, naveo je Merc.

    Njemački kancelar želi da se dogovor postigne na sastanku evropskih lidera u Dablinu, koji je planiran za četvrtak i petak.

    Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra

    Prema procjenama koje se navode u izvještaju, Ukrajini će tokom naredne godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra kako bi pokrila svoje finansijske potrebe, uprkos ranije dogovorenom zajmu Evropske unije od 90 milijardi evra.

    Evropska unija obećala je da će pokriti dvije trećine tog iznosa, odnosno oko 45 milijardi evra, dok Evropska komisija razmatra mogućnosti obezbjeđivanja novca, uključujući i dodatno zajedničko zaduživanje.

    Ipak, četiri članice Unije – Mađarska, Slovačka, Bugarska i Češka – protive se daljem finansiranju Kijeva. Mađarska, Slovačka i Češka ranije su dobile izuzeće od obaveze učestvovanja u plaćanju kamata na zajam od 90 milijardi evra.

    Merc smatra da se mora pronaći dugoročno rješenje koje će Ukrajini obezbijediti stabilno finansiranje i nakon 2027. godine, uključujući i servisiranje postojećih finansijskih obaveza.

    Njemačka koristi svoju poziciju najvećeg uplatilaca

    Njemačka je najveći neto uplatilac u budžet Evropske unije, zbog čega Merc nastoji da tu poziciju iskoristi kako bi obezbijedio ravnomjerniju raspodjelu troškova pomoći Ukrajini.

    Istovremeno, države koje se protive dodatnom finansiranju Kijeva među najvećim su korisnicima sredstava iz evropskog budžeta.

    Predstojeći izbori u pojedinim članicama, uključujući Italiju i Poljsku, mogli bi dodatno otežati postizanje dogovora o novim finansijskim obavezama.

    Evropski savjet je na sastanku održanom 15. i 16. oktobra zadužio Evropsku komisiju da pripremi prijedloge za pokrivanje ukrajinskog finansijskog manjka u 2027. godini, a Merc sada insistira da se to pitanje riješi u okviru pregovora o budućem budžetu Unije.

  • Pokrenuta inicijativa za opoziv Pita Hegseta, on poručuje da neće odstupiti

    Pokrenuta inicijativa za opoziv Pita Hegseta, on poručuje da neće odstupiti

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da nije zabrinut zbog inicijative za njegov opoziv i poručio da je spreman da brani svoj rad u Pentagonu, uprkos optužbama koje je protiv njega iznio republikanski kongresmen Tomas Masi.

    Hegset je uvjeren da ima dovoljnu podršku republikanaca u Predstavničkom domu koji neće podržati njegov opoziv, dok inicijativa za smjenu obuhvata osam tačaka u kojima se ministru stavljaju na teret ozbiljna kršenja zakona i Ustava SAD.

    Kako prenose Nezavisne, Masi je pokrenuo postupak zbog Hegsetovog učešća u vođenju rata protiv Irana bez odobrenja Kongresa, ali i drugih odluka američkog Ministarstva odbrane.

    Među navedenim razlozima su civilne žrtve u napadu na iransku školu, vojne operacije na Karibima, hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, kao i postupanje prema američkom senatoru Marku Keliju.

    Masi smatra da je Hegset svojim djelovanjem ugrozio Ustav SAD, dok američki ministar odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o politički motivisanom pokušaju njegove smjene.

    „Nezadovoljni, poraženi kongresmen, zajedno sa svim svojim saveznicima iz Demokratske stranke, podnio je lažne tačke za opoziv protiv mene, baš kao što su dva puta pokušali i protiv predsjednika Trampa“, rekao je Hegset.

    Neizvjesna podrška republikanaca

    Demokrate snažno podržavaju inicijativu za opoziv, ali još nije izvjesno da li će Masi uspjeti da obezbijedi dovoljnu podršku unutar Republikanske stranke.

    Hegset je ranije odbacio mogućnost povlačenja sa funkcije, poručujući da ne namjerava da odustane zbog političkih pritisaka.

    Dodatne podjele u Republikanskoj stranci produbljene su nakon međuizbora u SAD, na kojima su demokrate ostvarile ubjedljivu pobjedu.

    Rat u Iranu, koji traje već osam mjeseci, kao i rast inflacije i cijena energenata, bili su među važnim temama tokom izborne kampanje.

    Unutar republikanskih redova već duže vrijeme postoje neslaganja u vezi sa načinom vođenja vojne operacije na Bliskom istoku i odlukama administracije u Vašingtonu, što dodatno komplikuje položaj američkog ministra odbrane.

  • Papirić nakon sastanka u NSRS: Vukanović iznio tvrdnje o prelascima poslanika u SNSD

    Papirić nakon sastanka u NSRS: Vukanović iznio tvrdnje o prelascima poslanika u SNSD

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da mu je lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske dao papirić na kojem su navedena imena poslanika koji bi mogli promijeniti stranačku pripadnost i priključiti se vladajućoj koaliciji.

    Vukanović je sadržaj papirića pročitao pred novinarima, navodeći da se na spisku pominju poslanici SDS-a i Pokreta Sigurna Srpska (PSS), za koje se predviđa prelazak u druge političke organizacije.

    Prema njegovim riječima, jedan poslanik SDS-a već je prešao u Ujedinjenu Srpsku, dok bi još jedan trebalo da pristupi SNSD-u.

    „Tri iz PSS-a idu u SNSD. Čeka se još troje iz PSS-a u SNSD, to vam se piše“, rekao je Vukanović, dodajući da je na papiriću navedeno i da Maja Dragojević iz PSS-a „ide kod Banjca“.

    Kako prenosi Srpskainfo, Vukanović je naglasio da se tek treba utvrditi da li će se navedeni prelazi zaista dogoditi, te da sadržaj papirića ne predstavlja potvrdu da su politički dogovori već realizovani.

    „Da li će to biti tačno ovo što je napisao na papiriću ili neće, to ćemo vidjeti u narednom periodu. U svakom slučaju, biće zanimljiva sjednica u ponedjeljak“, poručio je Vukanović.

    Konstitutivna sjednica 16. novembra

    Konstitutivna sjednica novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za ponedjeljak, 16. novembra, sa početkom u 9 časova.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je nakon sastanka da je sve usaglašeno, te da je Vukanović tokom sastanka dva puta bio uzdržan, dok niko od učesnika nije glasao protiv.

    Sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka održan je uoči konstituisanja novog saziva parlamenta, a jedna od tema bilo je i formiranje skupštinskih organa i budući odnosi političkih subjekata zastupljenih u Narodnoj skupštini.

  • Veliki pomak u pregovorima? Vašington prvi put vidi stvarnu želju Moskve za okončanjem rata

    Veliki pomak u pregovorima? Vašington prvi put vidi stvarnu želju Moskve za okončanjem rata

    Rusija i Ukrajina pokazuju određenu spremnost na kompromis kada je riječ o teritorijalnim pitanjima, što bi moglo predstavljati važan pomak u nastojanjima da se okonča rat, uoči novih mirovnih pregovora koji počinju sutra u Abu Dabiju.

    Američki zvaničnik upoznat sa pripremama za razgovore izjavio je da Vašington prvi put uočava ozbiljniju spremnost ruske strane da se sukob završi.

    „Prvi put imam osjećaj da vidimo stvarnu želju ruske strane da se sve ovo završi“, rekao je američki zvaničnik, koji je o pripremama pregovora govorio pod uslovom anonimnosti.

    Prema njegovim riječima, obje strane u razgovorima iza zatvorenih vrata pokazuju određenu fleksibilnost u pogledu moguće razmjene teritorija.

    Kako prenosi B92, pitanje teritorijalnih ustupaka vjerovatno će biti razmatrano tek u završnoj fazi pregovora, nakon što bude postignuta saglasnost o drugim važnim pitanjima.

    Teritorijalni spor do sada je predstavljao jednu od najvećih prepreka postizanju mirovnog sporazuma. Ukrajina insistira na očuvanju svojih međunarodno priznatih granica, dok ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da Moskva preuzme kontrolu nad cijelim Donbasom.

    Američki zvaničnik nije precizirao na kakve bi teritorijalne ustupke dvije strane mogle pristati.

    Bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a

    Jedna od glavnih tema predstojećih razgovora biće i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, a među mogućim rješenjima razmatra se model zaštite sličan članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

    Prema tom principu, napad na jednu članicu NATO-a smatra se napadom na sve članice, što bi u slučaju postizanja mirovnog sporazuma trebalo da pruži Ukrajini dodatnu sigurnost.

    Ipak, za sada nije poznato kako bi takav aranžman konkretno funkcionisao, niti koje bi države preuzele obavezu da reaguju u slučaju novog napada na Ukrajinu.

    Naredni pregovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li postoji prostor za približavanje stavova Moskve i Kijeva o najosjetljivijim pitanjima, posebno kada je riječ o teritoriji i budućim bezbjednosnim garancijama.

  • Kovačević govorio o novom premijeru Srpske: „Igor Dodik bi bio odličan izbor“

    Kovačević govorio o novom premijeru Srpske: „Igor Dodik bi bio odličan izbor“

    SNSD ima više kandidata koje smatra sposobnim da preuzmu funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, a među imenima koje je posebno izdvojio jeste Igor Dodik, sin predsjednika stranke Milorada Dodika, izjavio je delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da bi Igor Dodik, prema njegovom mišljenju, bio odličan izbor za premijera Srpske, navodeći da posjeduje potrebnu energiju, znanje i iskustvo za obavljanje te funkcije.

    „Navikao sam da me pitaju za Igora Dodika. Mislim da bi Igor Dodik bio odličan predsjednik Vlade“, rekao je Kovačević.

    Govoreći o mogućem izboru novog premijera, Kovačević je istakao da SNSD raspolaže velikim brojem kvalitetnih i sposobnih ljudi, ali da je liderstvo Milorada Dodika u stranci nesporno.

    Kako prenosi BL Portal, Kovačević je ocijenio da je Igor Dodik svojim angažmanom u stranci, posebno na poziciji organizacionog sekretara, dao značajan doprinos izbornim rezultatima SNSD-a.

    „Mislim da bi on uz određene ljude iz SNSD-a bio odličan predsjednik Vlade. Naravno, ukoliko bi postojala i najmanja mogućnost i Milorad Dodik kao neko koga su građani Republike Srpske prepoznali kao prirodnog lidera“, naveo je Kovačević.

    Podmlađivanje stranačkih struktura

    Kovačević je govorio i o promjenama unutar SNSD-a, ističući da stranka već duže vrijeme radi na podmlađivanju svojih struktura i uključivanju novih ljudi u političke procese.

    Prema njegovim riječima, takav pristup predstavlja i odgovor na poruke koje su građani poslali na izborima.

    Dodao je da SNSD ima veliki broj stručnih, sposobnih i kvalitetnih kadrova koji mogu preuzeti odgovorne funkcije i raditi u interesu Republike Srpske i njenih građana.

    Ipak, kada je riječ o izboru novog predsjednika Vlade Republike Srpske, Kovačević nije naveo konačno ime kandidata, već je ponovio da stranka raspolaže širim krugom potencijalnih kandidata.

  • Prva sjednica novog saziva Predstavničkog doma PSBiH početkom decembra

    Prva sjednica novog saziva Predstavničkog doma PSBiH početkom decembra

    Prva sjednica novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon oktobarskih izbora, trebalo bi da bude održana u prvoj sedmici decembra, potvrdila je poslanik SNSD-a u ovom domu Sanja Vulić.

    Konstitutivna sjednica biće održana nakon izbora novog rukovodstva Predstavničkog doma, a dinamika tog procesa zavisiće od dogovora političkih stranaka koje su ostvarile izborne rezultate.

    Prema informacijama koje je objavio RTRS, SNSD sa koalicionim partnerima osvojio je devet od ukupno 14 poslaničkih mandata koji pripadaju Republici Srpskoj, dok predsjednik stranke Milorad Dodik tvrdi da postoji dogovor i sa desetim poslanikom.

    „Oduvijek je bila praksa da se Predstavnički dom formira poslije konstituisanja Predsjedništva BiH. Imajući u vidu da će se Predsjedništvo konstituisati poslije 15. novembra, realno je očekivati da prva sjednica Predstavničkog doma bude u prvoj sedmici decembra“, izjavila je Vulićeva.

    Konstitutivnu sjednicu saziva dosadašnji Kolegijum, a do izbora novog rukovodstva sjednicom predsjedava najstariji poslanik, što je u ovom sazivu Refik Lendo iz SDA.

    Vulićeva je pojasnila da se sjednica smatra konstituisanom tek nakon izbora novih članova Kolegijuma, odnosno predsjedavajućeg i dva zamjenika, te da će taj proces zavisiti isključivo od dogovora budućih političkih partnera na nivou BiH.

    SNSD neizostavan faktor u formiranju vlasti

    U novom sazivu Predstavničkog doma biće zastupljeno čak 16 političkih stranaka i koalicija, što je najveći broj od prvih opštih izbora u BiH 1996. godine.

    Iz Republike Srpske u Predstavnički dom ulaze četiri stranke i tri koalicije, kojima pripada ukupno 14 mandata. SNSD je osvojio šest poslaničkih mjesta, dok su ostali politički subjekti osvojili po jedan ili dva mandata.

    Prema dosadašnjim rezultatima, SNSD sa partnerima ima devet sigurnih poslanika, dok PSS, SDS i Lista za pravdu i red imaju ukupno pet mandata.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi podršku stranci mogao pružiti i deseti poslanik, čime bi SNSD dodatno učvrstio svoju poziciju u pregovorima o formiranju vlasti na nivou BiH.

    Zamjenik glavnog urednika „Glasa Srpske“ Žarko Marković ocijenio je da eventualna saradnja sa desetim poslanikom ne mora nužno podrazumijevati njegovo formalno napuštanje dosadašnje političke opcije, već može biti ostvarena kroz drugačiji oblik političkog partnerstva.

    Četiri aktuelna funkcionera dobila poslaničke mandate

    U novi saziv Predstavničkog doma izabrani su i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, te aktuelni ministri Srđan Amidžić, Zukan Helez i Elmedin Konaković.

    Oni do izbora novog Savjeta ministara mogu staviti poslaničke mandate u mirovanje, ukoliko ne žele istovremeno obavljati obje funkcije.

    Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba pojasnio je da CIK donosi odluku o mirovanju mandata izabranog funkcionera i dodjeljuje mandat sljedećem kandidatu sa redovne ili kompenzacione liste.

    Zamjenski poslanik tokom tog perioda uživa sva prava i obaveze, a mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci.

    Istovremeno, u Predstavnički dom izabrana su i četvorica aktuelnih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Želimir Nešković, Džemal Smajlagić, Dženan Đonlagić i Ilija Cvitanović.

    Oni su se, prema uputstvu CIK-a, opredijelili da preuzmu nove poslaničke mandate, što znači da će u Domu naroda ostati 11 delegata, dok će izbor novog saziva ovog doma uslijediti naknadno.