Autor: INFO

  • Sud u Prijedoru potvrdio optužnicu: Maloljetnici slao eksplicitne snimke njene majke

    Sud u Prijedoru potvrdio optužnicu: Maloljetnici slao eksplicitne snimke njene majke

    Osnovni sud u Prijedoru potvrdio je optužnicu protiv D. M., koji se tereti da je maloljetnoj djevojčici putem aplikacije Viber slao fotografije i video-snimke eksplicitnog sadržaja na kojima se nalazi njena majka.

    Optužnicu je podiglo Okružno javno tužilaštvo Prijedor, a muškarcu se na teret stavlja krivično djelo upoznavanje djece sa pornografijom.

    Prema navodima optužnice, sporno postupanje dogodilo se 4. novembra 2023. godine, oko 15 časova, kada je D. M. putem aplikacije Viber maloljetnoj djevojčici poslao više poruka sa fotografijama i video-snimcima pornografske sadržine.

    Kako je navedeno u optužnici, među poslatim materijalima nalazili su se snimci na kojima je prikazana majka djevojčice bez odjeće, uz eksplicitne sadržaje.

    O detaljima slučaja izvijestile su Nezavisne, navodeći da je optužnicu potvrdio sudija za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Prijedoru.

    D. M. se tereti za krivično djelo upoznavanje djece sa pornografijom iz člana 177. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    O daljoj odgovornosti optuženog odlučivaće nadležni sud.

  • MMF razmatra novu isplatu Ukrajini od 1,67 milijardi dolara

    MMF razmatra novu isplatu Ukrajini od 1,67 milijardi dolara

    Međunarodni monetarni fond (MMF) započeo je reviziju kreditnog programa za Ukrajinu, čiji bi uspješan završetak mogao omogućiti Kijevu pristup novim sredstvima u iznosu od oko 1,67 milijardi dolara.

    Ova finansijska podrška dolazi u trenutku kada se ukrajinska ekonomija suočava sa sve većim pritiscima zbog rata sa Rusijom, pada privredne aktivnosti i potrebe za obezbjeđivanjem sredstava za finansiranje budžeta u narednoj godini.

    Revizija obuhvata drugu i treću procjenu sprovođenja četvorogodišnjeg programa, a razgovori predstavnika Fonda i ukrajinskih vlasti usmjereni su na makroekonomsku i fiskalnu politiku, kao i provođenje ključnih strukturnih reformi.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na međunarodne izvore, predstavnica MMF-a u Ukrajini Prisila Tofano potvrdila je da će u fokusu razgovora biti ekonomska politika i reforme, dok je ukrajinski premijer Sergij Korecki najavio da će se razgovarati i o budžetu i međunarodnoj finansijskoj pomoći za 2027. godinu.

    Ukrajinska privreda ove godine bilježi pad, a bruto domaći proizvod u trećem kvartalu smanjen je za 0,7 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Centralna banka Ukrajine očekuje da će ukupni BDP tokom 2026. godine biti manji za 0,4 odsto.

    Dodatni problem predstavlja rast inflacije, koja bi do kraja godine mogla dostići 12,5 odsto, dok su ruski vazdušni napadi na energetsku infrastrukturu, preduzeća i druge privredne sektore dodatno otežali ekonomsku situaciju.

    Pritisak na javne finansije povećavaju i problemi u izvozu. Promet preko crnomorskih luka je blokiran, dok su poljoprivreda i industrija čelika, kao ključni izvozni sektori, pretrpjeli značajne posljedice.

    Prema procjenama ukrajinskih zvaničnika, zemlji će naredne godine biti potrebno oko 70 milijardi dolara kako bi pokrila očekivani finansijski manjak.

    Razgovori predstavnika MMF-a i ukrajinskih vlasti održavaće se u Lavovu i Varšavi, dok će dio stručnjaka učestvovati putem interneta.

    Saradnja sa MMF-om od posebnog je značaja za Kijev, ne samo zbog mogućnosti dobijanja novih sredstava već i zbog obezbjeđivanja dodatne finansijske podrške međunarodnih partnera.

  • Misteriozne časne sestre izazvale paniku u Srpskoj: Otkriveno šta se zapravo krije iza snimaka

    Misteriozne časne sestre izazvale paniku u Srpskoj: Otkriveno šta se zapravo krije iza snimaka

    Neobične pojave osoba obučenih u odore časnih sestara izazvale su uznemirenost i brojne reakcije građana u Republici Srpskoj i Srbiji, a snimci takozvanih „Grokica“ posljednjih dana masovno se dijele na društvenim mrežama.

    Iako su se u pojedinim mjestima pojavile informacije da misteriozne osobe u crnim odorama i sa prekrivenim licima plaše prolaznike, posebno djecu, ispostavilo se da dio sadržaja koji je izazvao uznemirenost nije stvaran, već je napravljen pomoću vještačke inteligencije.

    Sve je počelo u Srbiji, gdje su navodne „časne sestre“ prijavljivane u Jakovu, Nišu, Bajinoj Bašti, a pominjali su se i Slankamen, Beška, Beograd i Inđija. U pojedinim objavama tvrdilo se da se maskirane osobe pojavljuju tokom noći i izazivaju strah među stanovnicima.

    Slučajevi su zabilježeni i u Bačkoj Palanci, gdje je policija sankcionisala trojicu maloljetnika koji su se prerušavali u časne sestre i plašili građane. Protiv njih su podnesene prekršajne prijave.

    Pojava sličnih snimaka potom je izazvala pažnju i u Republici Srpskoj, posebno nakon objava o navodnom kretanju maskiranih osoba u Banjaluci i Laktašima.

    U banjalučkom naselju Obilićevo na društvenim mrežama pojavio se snimak osoba obučenih poput časnih sestara, sa maskama preko lica, dok su posljednjih dana pažnju privukli i snimci iz Laktaša.

    Kako je za Srpskainfo potvrđeno u Policijskoj upravi Banjaluka, Policijska stanica Laktaši je 29. oktobra u večernjim časovima zaprimila više prijava građana koji su bili uznemireni sadržajima objavljenim na društvenim mrežama.

    Policijski službenici su operativnim radom identifikovali osobu koja je pomoću vještačke inteligencije kreirala i objavljivala fotografije i video-snimke misterioznih časnih sestara. Tom licu uručen je prekršajni nalog.

    Time je potvrđeno da snimci koji su izazvali uznemirenost građana u Laktašima nisu prikazivali stvarne događaje, već digitalno kreirane sadržaje.

    Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje širenja dezinformacija i odgovornosti za objavljivanje sadržaja koji mogu izazvati paniku među građanima, posebno u okolnostima kada je pomoću savremenih alata vještačke inteligencije sve lakše napraviti uvjerljive fotografije i video-snimke.

  • Radovi u Vidovdanskoj privukli pažnju građana: Gradska uprava otkrila šta se uređuje

    Radovi u Vidovdanskoj privukli pažnju građana: Gradska uprava otkrila šta se uređuje

    Radovi ispred zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci privukli su pažnju građana, s obzirom na to da je prostor između trotoara i platoa u potpunosti prekopan, a na više mjesta nalaze se velike gomile zemlje.

    Dok jedni prolaznici nagađaju da bi ovaj dio grada mogao dobiti još jednu betonsku površinu, drugi se nadaju uređenju novog cvijetnjaka. Ipak, iz Gradske uprave Banjaluka pojasnili su šta je planirano na ovoj lokaciji.

    Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Odjeljenja za komunalne poslove, u toku je rekonstrukcija drvoreda u Vidovdanskoj ulici, na prostoru pored Centralne banke.

    „Zelena površina će u potpunosti zadržati svoj postojeći oblik“, naveli su iz Gradske uprave.

    Planirano je i obnavljanje travnjaka, kao i sadnja 20 stabala likvidambra, čime bi trebalo dodatno da se unaprijedi kvalitet zelene površine u ovom dijelu grada.

    Tako će umjesto novih betonskih sadržaja ova lokacija zadržati postojeći izgled, uz obnovljeno zelenilo i novi drvored.

  • Uhapšen vozač autobusa koji se prevrnuo kod Zagreba, policija utvrdila kako je došlo do nesreće

    Uhapšen vozač autobusa koji se prevrnuo kod Zagreba, policija utvrdila kako je došlo do nesreće

    Hrvatska policija uhapsila je 55-godišnjeg državljanina Srbije koji je upravljao autobusom „Niš ekspresa“ koji se prevrnuo na auto-putu A3 kod Zagreba, a u nesreći su poginule dvije osobe, među kojima i sedamnaestogodišnja učenica iz Kraljeva.

    Protiv vozača će biti podnesena krivična prijava zbog sumnje da je izazvao saobraćajnu nesreću, nakon čega će biti predat pritvorskom nadzorniku.

    Prema rezultatima policijskog uviđaja, nesreća se dogodila u nedjelju, 8. novembra, oko 7.25 časova, na dionici auto-puta između čvora Ivanić-Grad i naplatnih kućica Zagreb-istok. Autobus se kretao udesno, nakon čega je prešao preko zaustavne trake, sletio sa kolovoza na meki teren i udario u metalnu zaštitnu ogradu. Od siline udara vozilo je nastavilo nekontrolisano kretanje i prevrnulo se.

    Više detalja o rezultatima uviđaja i okolnostima hapšenja objavile su Nezavisne, pozivajući se na informacije hrvatske policije.

    Iako je utvrđeno kako je došlo do izlijetanja autobusa, još nije zvanično poznato zbog čega je vozač izgubio kontrolu nad vozilom.

    Pojedini putnici koji su preživjeli nesreću izjavili su da sumnjaju da je vozač zaspao za volanom. Prema njihovim svjedočenjima, autobus je iz Beograda krenuo sa dvojicom vozača, a nakon zadržavanja na granici sa Hrvatskom, putnici su imali pauzu od oko 20 minuta na odmorištu kod benzinske pumpe.

    Nedugo prije nesreće, vozač koji je upravljao autobusom od Beograda prepustio je volan kolegi, a tragedija se dogodila ubrzo nakon njihove zamjene. Ipak, sumnje putnika da je vozač zaspao za volanom još nisu zvanično potvrđene. Tužilaštvo je naložilo potrebna vještačenja kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.

    Među poginulima je sedamnaestogodišnja Vasilija Panjako, državljanka Crne Gore i učenica četvrtog razreda Umjetničke škole u Kraljevu, koja je putovala na umjetnički simpozijum u Prag zajedno sa drugim učenicima i nastavnicima. Druga žrtva je 53-godišnja hrvatska državljanka porijeklom iz Splita, koja je živjela u Zagrebu.

    U nesreći je povrijeđeno ukupno 30 putnika. Petoro je zadobilo teške povrede, među njima četvoro državljana Srbije i jedna državljanka Hrvatske, dok je još 25 putnika lakše povrijeđeno.

    Među lakše povrijeđenima nalazi se i državljanin BiH, kao i državljani Srbije, Hrvatske, Bjelorusije, Rumunije i Mađarske.

    Svim povrijeđenima ukazana je medicinska pomoć u zdravstvenim ustanovama na području Zagreba, a istraga o uzrocima nesreće se nastavlja.

  • Šoškić: Plenumi ne mogu diktirati odluke poslanicima u Narodnoj skupštini

    Šoškić: Plenumi ne mogu diktirati odluke poslanicima u Narodnoj skupštini

    Poslanici koji budu izabrani u Narodnu skupštinu Srbije sa studentske liste neće biti obavezni da postupaju po odlukama plenuma, već će nakon ulaska u parlament samostalno raspolagati svojim mandatima i donositi odluke u skladu sa Ustavom i zakonima, izjavio je ekonomista Dejan Šoškić.

    Gostujući u emisiji „Utisak nedelje“, Šoškić je odgovarao na pitanje voditeljke Olje Bećković o tome da li će kandidati sa studentske liste u parlamentu predstavljati samo izvršioce odluka plenuma ili će imati mogućnost samostalnog političkog djelovanja.

    „Grupa izabranih ljudi sa studentske liste, koji će ući u parlament, ona po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje. Dakle, mi ćemo ući u jedan normalan politički proces koji krasi sve zemlje u Evropi sigurno, a i šire. Dakle, sve uređene zemlje u svetu, gde će poslanici raditi svoj posao u skladu s Ustavom i zakonom“, rekao je Šoškić.

    Kako prenosi RTV BN, njegova izjava ukazuje na to da izabrani predstavnici studentske liste, nakon sticanja poslaničkog mandata, neće imati zakonsku obavezu da izvršavaju odluke plenuma niti da postupaju po direktivama tijela izvan parlamenta.

    Šoškić je time otvorio pitanje odnosa između studentskih plenuma i budućih poslanika, odnosno načina na koji bi se donosile političke odluke nakon eventualnog ulaska predstavnika studentske liste u Narodnu skupštinu Srbije.

    Prema njegovom tumačenju, izborom u parlament poslanici preuzimaju odgovornost za samostalno obavljanje funkcije, u okviru ustavnog i zakonskog sistema Srbije.

  • Raznesen bankomat u Mostaru, policija pronašla novac u njegovoj blizini

    Raznesen bankomat u Mostaru, policija pronašla novac u njegovoj blizini

    Bankomat jedne banke u Mostaru opljačkan je u ponedjeljak u ranim jutarnjim časovima, nakon što su nepoznati počinioci upotrijebili eksplozivnu napravu kako bi ga raznijeli i došli do novca.

    Pljačka se dogodila u Dubrovačkoj ulici, a policija je dojavu o incidentu zaprimila oko 3.35 časova. Po dolasku na mjesto događaja, policijski službenici zatekli su oštećen bankomat, kao i određenu količinu novca u njegovoj blizini.

    Prema informacijama koje su objavile Nezavisne, pozivajući se na informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, mjesto događaja je obezbijeđeno, a policija je obavila uviđaj.

    Portparolka MUP-a HNK Ilijana Miloš potvrdila je da su policijski službenici izašli na teren i preduzeli potrebne mjere radi utvrđivanja svih okolnosti ovog krivičnog djela.

    Za sada nije poznato koliko je novca odneseno, niti kolika je ukupna materijalna šteta nastala prilikom eksplozije.

    Više informacija o ovom događaju očekuje se nakon završetka policijskog uviđaja.

  • Poznato koliko je Evropska unija izdvojila za Koridor 5C

    Poznato koliko je Evropska unija izdvojila za Koridor 5C

    Evropska unija do sada je izdvojila oko 870 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5C kroz BiH, čime je postala jedan od najvažnijih finansijskih partnera u realizaciji najvećeg infrastrukturnog projekta u zemlji.

    Ovaj podatak potvrdio je šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, tokom nedavne ceremonije obilježavanja završetka radova na četiri poddionice Koridora 5C. Riječ je o sredstvima koja su dodijeljena od 2015. godine putem Investicionog okvira za zapadni Balkan.

    Koridor 5C predstavlja ključnu saobraćajnu vezu koja povezuje BiH sa susjednim državama i omogućava njeno uključivanje u širu evropsku mrežu autoputeva. Trasa kroz BiH dio je panevropskog koridora koji povezuje Budimpeštu i luku Ploče na Jadranskom moru.

    Prema pisanju Nezavisnih, evropska podrška ne ogleda se samo u bespovratnim grantovima, već i u širim mogućnostima finansiranja infrastrukturnih i razvojnih projekata kroz različite evropske instrumente.

    Iz Delegacije EU poručuju da Unija ostaje pouzdan partner BiH u izgradnji infrastrukture koja bi trebalo da donese konkretne koristi građanima i privredi.

    Milioni evra i kroz Plan rasta

    Osim ulaganja u Koridor 5C, BiH ima mogućnost da koristi dodatna sredstva Evropske unije kroz Plan rasta za zapadni Balkan. Ovaj instrument počiva na četiri ključna stuba, među kojima su jačanje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem EU, unapređenje regionalne saradnje, sprovođenje reformi i dodatna finansijska podrška.

    Poseban značaj imaju reforme koje bi trebalo da omoguće lakše poslovanje, bolju povezanost tržišta i usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima.

    Isplata sredstava iz Instrumenta za reforme i rast vezana je za ispunjavanje konkretnih koraka iz reformskih agendi koje su pripremile zemlje zapadnog Balkana, a odobrila Evropska komisija.

    EU jedan od ključnih finansijera infrastrukture

    Podrška Evropske unije izgradnji Koridora 5C dio je dugoročnog angažmana u razvoju saobraćajne infrastrukture u BiH. Projekat se finansira kombinacijom bespovratnih sredstava i kredita međunarodnih finansijskih institucija, prije svega Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

    Značaj Koridora 5C prevazilazi samu izgradnju autoputa, jer se očekuje da će njegova potpuna realizacija unaprijediti trgovinu, skratiti vrijeme putovanja i olakšati povezivanje domaće privrede sa evropskim tržištem.

  • Novi zahtjev za smjenu Blanuše, funkcioner SDS poručio da više ne može biti predsjednik

    Novi zahtjev za smjenu Blanuše, funkcioner SDS poručio da više ne može biti predsjednik

    Unutar Srpske demokratske stranke sve su glasniji zahtjevi za promjenama u stranačkom rukovodstvu nakon izbornog poraza, a dio funkcionera otvoreno dovodi u pitanje mogućnost da Branko Blanuša ostane na čelu ove opozicione partije.

    Najnoviji javni istup dolazi od Daniela Jakovljevića, člana Glavnog odbora SDS, koji smatra da Blanuša više nema potreban autoritet među članstvom i biračima, te da aktuelno rukovodstvo ne može zaustaviti dalje slabljenje stranke.

    „Očito je da Branko Blanuša više ne može biti predsjednik Srpske demokratske stranke. I da se ovako ne može zaustaviti ni pad, a kamoli krenuti uzlaznom putanjom“, napisao je Jakovljević u objavi na društvenim mrežama.

    On je naveo da se mjesec i po suzdržavao od javnih komentara o stanju u stranci, očekujući da se problemi razmatraju unutar stranačkih organa. Međutim, tvrdi da sjednice nadležnih tijela nisu sazivane, zbog čega je odlučio javno iznijeti svoje stavove.

    Prema pisanju Srpskainfo, Jakovljević smatra da je Blanuša autoritet izgubio zbog načina na koji je vodio stranku, ali i zbog pojedinih poteza tokom predizborne kampanje i odnosa prema gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću.

    Kritike zbog odnosa prema Stanivukoviću i Petroviću

    Jakovljević je podsjetio i na raniji prijedlog da članovi Pokreta za državu kolektivno pristupe SDS, da Blanuša ostane predsjednik stranke, dok bi Draško Stanivuković bio kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    Smatra da je odbacivanje takve mogućnosti bila velika politička greška, te je iznio procjenu da bi SDS u tom slučaju danas imao znatno veći broj poslaničkih mandata.

    Govoreći o Ljubiši Petroviću, Jakovljević je ocijenio da je gradonačelnik Bijeljine pogriješio podržavajući kandidata druge političke organizacije, ali je istovremeno kritikovao odluku o njegovom isključenju iz SDS.

    Najavio je da će na sjednici Glavnog odbora glasati za Petrovićev povratak u stranačke organe, ističući da se SDS ne može odreći Bijeljine, kao jednog od najvažnijih uporišta stranke.

    Kao osobu koju bi volio ponovo vidjeti na čelu SDS, Jakovljević je izdvojio Milana Miličevića, za kojeg smatra da je nepravedno smijenjen i politički marginalizovan pred izbore.

    Sve više funkcionera traži Blanušinu ostavku

    Jakovljević nije jedini koji zahtijeva promjene u vrhu SDS. Članica Predsjedništva stranke Aleksandra Pandurević ranije je poručila da je Blanuša nakon izbornog poraza trebalo da podnese ostavku.

    Ona je početkom novembra ponovila da bi ostavku trebalo da podnese kompletno Predsjedništvo, ali da najveća odgovornost pripada predsjedniku stranke.

    Sličan zahtjev ranije je iznio i Darko Petrović, član Glavnog odbora SDS i predsjednik Opštinskog odbora u Petrovu, koji je javno i neopozivo zatražio Blanušinu ostavku.

    Kao razloge naveo je loš izborni rezultat, gubitak povjerenja tradicionalnih birača, kršenje stranačkog statuta i, kako tvrdi, donošenje odluka mimo nadležnih stranačkih organa.

    S druge strane, Blanuša je ranije poručio da ne namjerava podnijeti ostavku, ocjenjujući da bi takav potez dodatno produbio krizu i izazvao konfuziju unutar stranke.

    Dodatne podjele izazvala je i odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS, na koju je gradonačelnik Bijeljine uložio žalbu Glavnom odboru.

    Dok dio funkcionera smatra da je slučaj Petrović završen, drugi zahtijevaju preispitivanje odluke, što ukazuje na duboke nesuglasice unutar stranačkog rukovodstva.

    Pred SDS je tako, osim analize izbornog rezultata, i pitanje budućeg rukovođenja strankom, odnosa među njenim funkcionerima i mogućnosti prevazilaženja unutrašnjih podjela.

  • Kada će građani BiH ponovo biti popisani? Nadležni ne očekuju popis ni naredne godine

    Kada će građani BiH ponovo biti popisani? Nadležni ne očekuju popis ni naredne godine

    Popis stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti obavljen ni 2027. godine, a neizvjesno je i kada će nadležne institucije stvoriti uslove za njegovo sprovođenje. Iako stručnjaci upozoravaju da su podaci iz posljednjeg popisa, održanog 2013. godine, odavno zastarjeli, pripreme za novo prebrojavanje stanovništva još nisu odmakle dovoljno da bi se mogao odrediti konkretan datum.

    Iz Agencije za statistiku BiH navode da naredne godine nije realno očekivati sprovođenje popisa, jer za takav projekat prethodno moraju biti ispunjeni brojni politički, institucionalni, zakonski i finansijski uslovi.

    „Za njegovu realizaciju neophodni su prije svega politički i institucionalni dogovor, zakonski okvir i osigurana finansijska sredstva. Naredni evropski popisni ciklus odnosi se na 2030/2031. godinu, a savremene međunarodne preporuke sve veći značaj daju korištenju administrativnih izvora podataka, uključujući i njihovo kombinovanje s tradicionalnim popisivanjem stanovništva“, izjavila je Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.

    Da popis neće biti moguć ni 2027. godine potvrđuju i u Republičkom zavodu za statistiku. Ognjen Ignjić, stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju, ističe da je riječ o izuzetno obimnom poslu koji zahtijeva dugotrajne pripreme.

    Prema pisanju Nezavisnih, demograf Aleksandar Majić smatra da bi naredni popis trebalo organizovati 2031. godine, u skladu sa evropskim popisnim ciklusom.

    „Većina zemalja je obavila popis 2021. godine, ali je tada bila pandemija pa neke države to nisu uradile. Što se tiče nauke i struke, mi bismo bili najsrećniji kada bismo popis imali 2031.“, rekao je Majić.

    On upozorava da su podaci stariji od deset godina u demografskom smislu praktično neupotrebljivi, posebno u državama poput BiH, koje se suočavaju sa intenzivnim migracijama i odlaskom stanovništva.

    Kao jedno od mogućih rješenja za preciznije utvrđivanje broja stanovnika navodi se uspostavljanje registra stanovništva, koji bi omogućio ažurniji uvid u demografsku sliku zemlje.

    Pripreme obuhvataju hiljade popisnih krugova

    Organizovanje novog popisa zahtijeva prethodno usaglašavanje niza pitanja između nadležnih institucija, uključujući utvrđivanje datuma početka, sadržaja popisnih pitanja, metodologije i načina sprovođenja.

    Potrebno je obezbijediti i detaljan budžet, definisati izvore finansiranja, pripremiti vazdušne snimke i karte za približno 25.000 popisnih krugova, kao i sprovesti probni popis radi provjere predviđenih rješenja.

    Upravo zbog obima pripremnih aktivnosti, donošenje zakonskog okvira ne može biti prvi korak, već dolazi nakon što institucije usaglase ključne elemente čitavog procesa.

    Posljednji popis održan prije više od 13 godina

    Podsjećamo, posljednji popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH sproveden je 2013. godine. Od tada su se demografske prilike značajno promijenile, posebno zbog iseljavanja, pada nataliteta i promjena u starosnoj strukturi stanovništva.

    Bez novog popisa, institucije se i dalje oslanjaju na podatke prikupljene prije više od decenije, dok se za praćenje demografskih kretanja koriste procjene i statistički podaci o rođenima, umrlima i migracijama.

    Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi dodatno odgađanje popisa moglo otežati planiranje javnih politika u oblastima obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite.