VRBAS Media

Autor: INFO

  • Četvoromjesečna beba u Njemačkoj umrla od gladi, roditelji doživotno osuđeni

    Četvoromjesečna beba u Njemačkoj umrla od gladi, roditelji doživotno osuđeni

    Pokrajinski sud u gradu Iceh u njemačkoj pokrajini Šlezvig-Holštajn osudio je na doživotnu kaznu zatvora roditelje koji su svoju četvoromjesečnu bebu ostavili da umre od gladi u Brunsbitelu, ocijenivši da je riječ o ubistvu uz teško zlostavljanje osobe koja je bila pod njihovom zaštitom.

    Predsjedavajući sudija Johan Lohman rekao je prilikom izricanja presude da slučaj “ostavlja čovjeka bez riječi”, prenio je Špigel.

    Sudsko vijeće utvrdilo je da je dokazano da su optuženi, koji su u vrijeme zločina imali po 24 godine, u septembru 2025. godine u svom stanu toliko zanemarili bebu da je ona preminula 26. septembra.

    Obdukcijom je tada utvrđeno da je dijete umrlo od posljedica izgladnjivanja.

    Roditelji priznali da su odlagali odlazak ljekaru

    Tužilaštvo je tražilo osuđujuću presudu za ubistvo, ocijenivši da je ispunjen element okrutnosti kao otežavajuća okolnost.

    Prema navodima tužilaštva, roditelji nisu obezbijedili dovoljno hrane i tečnosti za djevojčicu rođenu u maju 2025. godine i svjesno su prihvatili mogućnost da dijete neće preživjeti.

    Tokom suđenja roditelji su govorili o teškoćama sa kojima su se suočavali u brizi o bebi.

    Oni imaju i blizance koji su u vrijeme smrti djeteta imali tri godine.

    “Stalno sam imao osjećaj da ne uspijevam da budem pravičan prema djeci”, rekao je otac, dodajući da se ne sjeća čitavog mjeseca u kojem je dijete preminulo, sve do samog dana smrti.

    Majka je pred sudom rekla da su roditelji oko dvije nedjelje prije smrti primijetili da beba gubi na težini, navodeći da su tada odlučili da je češće doje i dodatno hrane.

    Prema njenim riječima, iako dijete nije prihvatalo flašicu, roditelji su odložili odlazak kod pedijatra, pravdajući to time da su i njihovi blizanci ranije imali oscilacije u težini.

    Majka je takođe rekla da se njena preopterećenost obavezama ogledala i u propuštanju zakazanih pregleda kod ljekara.

  • Britanski premijer ukida PDV na struju

    Premijer Velike Britanije Endi Bernam najavio je ukidanje PDV-a na račune za električnu energiju za domaćinstva od 1. oktobra, u okviru prve velike političke odluke nakon stupanja na funkciju.

    Očekuje se da će ta mjera smanjiti godišnji račun prosječnog domaćinstva za oko 45 funti (oko 53 evra), odnosno uticati na gornju granicu cijena koju određuje regulator Ofgem.

    Bernam je rekao da će ukidanje PDV-a, čija se vrijednost procjenjuje na 850 miliona funti, biti finansirano obustavljanjem programa digitalne identifikacije prethodne vlade vrijednog 1,8 milijardi funti, prenosi Sky News.

    Smanjenje računa

    “Ova mjera će ljudima ostaviti više novca u džepovima i vratiti nadu”, poručio je britanski premijer, koji je u prvom obraćanju iz Dauning strita obećao hitne mjere za ublažavanje troškova života.

    Ukidanje PDV-a na struju stupiće na snagu istog dana kada i nova gornja granica cijena energije, koju Ofgem ažurira na svaka tri mjeseca. prenosi Tanjug.

    Trenutna prosječna godišnja cijena za domaćinstva iznosi 1.663 funte (1.950 evra).

    Nova mjera biće dodatak na ranije smanjenje računa od 150 funti koje je sprovela vlada prethodnog premijera Kira Starmera, ali je stvarni efekat tog smanjenja bio manji zbog rasta drugih troškova koji ulaze u obračun cijena energije.

    Ukidanje PDV-a smanjiće i inflaciju

    Poresko rasterećenje obuhvatiće i mala preduzeća koja ispunjavaju uslove za olakšice na domaću energiju, kao i dobrotvorne organizacije i određene domove za njegu.

    Ministar finansija Džon Hili ocijenio je da će mjera pomoći porodicama da lakše podnesu troškove računa tokom zime.

    Vlada očekuje da će ukidanje PDV-a smanjiti inflaciju za oko 0,1 odsto.

    Za Sjevernu Irsku biće obezbijeđena odgovarajuća sredstva za mjere podrške troškovima života, dok Dauning strit najavljuje dodatne dugoročne mjere u narednom budžetu koji je planiran za jesen.

    Imenovan za premijera

    Britanski poslanik Endi Bernam 20. jula zvanično je postao premijer Velike Britanije.

    Britanski kralj Čarls III pozvao ga je da formira vladu, a Bernam je prihvatio poziv, navela je Bakingemska palata, prenio je Sky News.

    Bernam prihvatio ponudu britanskog kralja, položio zakletvu prilikom imenovanja za premijera i prvog lorda trezora.

    Dotadašnji britanski premijer Kir Starmer ranije je istog dana u Bakingemskoj palati predao zvaničnu ostavku, nakon čega je izjavio da je njegov posao završen.

    “Odlazim sa osmijehom i odlazim ponosan na sve što smo postigli”, rekao je Starmer.

  • Abazović i Adžić saslušani zbog dodjele počasnog državljanstva Naseru Ramaju

    Abazović i Adžić saslušani zbog dodjele počasnog državljanstva Naseru Ramaju

    Bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saslušani su u Specijalnom policijskom odjeljenju u okviru izviđaja o dodjeli počasnog crnogorskog državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, kako bi objasnili na osnovu koje dokumentacije je donesena ta odluka.

     

    Ramaju je državljanstvo dodijeljeno pred sam kraj mandata manjinske 43. Vlade, saznaju Vijesti od više izvora.

    Abazović i Adžić saslušani su prije desetak dana.

    Nekadašnji premijer potvrdio je Vijestima da je dao izjavu u svojstvu građanina u prostorijama SPO-a, ali nije želio da govori o detaljima saslušanja.

    Bivši čelnik MUP-a nije odgovarao na poruke lista.

    Specijalno državno tužilaštvo i SPO vode izviđajni postupak kako bi utvrdili da li je eventualno bilo zloupotrebe službenog položaja kada je pred sam kraj mandata Abazovićeve Vlade, biznismenu s Kosova, na osnovu diskrecionog prava, dato počasno državljanstvo Crne Gore.

    Dodjeli tog državljanstva prethodilo je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, ali i pozitivna bezbjednosna provjera Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i predlog tadašnjeg premijera da MUP upiše Nasera Ramaja u Registar crnogorskih državljana.

    “Zaljubljenik u Crnu Goru”

    Kada je u Naser Ramaj, 28. avgusta 2023. godine, dostavio zahtjev da se dobije počasno državljanstvo Crne Gore prema članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, između ostalog, napisao je da je “veliki zaljubljenik u Crnu Goru, koju smatra svojom državom”.

    Međutim, iste osjećaje prema državi Crnoj Gori, čini se, nije pokazao prilikom plaćanja poreza za dvije firme, koje je osnovao pa je “Alart centar” u to vrijeme bila na “crnoj listi” poreskih dužnika, a “Nova gradnja” je bila blokirana još od ljeta 2021. godine zbog duga od pola miliona evra, prenose Vijesti.

    Pitaju se kako su poreska dugovanja promakla tada vrhu izvršne vlasti da Ramaju daju počasno državljanstvo, koje je rezervisano samo za osobe čiji je prijem od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski ili drugi interes Crne Gore, zbog čega ova kategorija predstavlja i izuzetak od redovne procedure.

    I pored toga što se brojni zahtjevi u MUP-u za dobijanje crnogorskih pasoša, zbog stroge procedure i provjere na brojnim stepenicima, godinama ne rješavaju, to nije bio slučaj sa aplikacijom Kosovara, kojem je zahtjev riješen za tačno dva mjeseca.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova je 27. oktobra 2023. godine donijelo rješenje da se Ramaj upiše u Registar crnogorskih državljana.

    Tom odlukom se prvo bavila NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) koja je u novembru te godine javno objavila rješenje MUP-a, kojim je Kosovaru odobren prijem u crnogorsko državljanstvo.

    U tom dokumentu, MUP je pojasnio da je iz kabineta tadašnjeg premijera Dritana Abazovića traženo od ministra finansija mišljenje o zahtjevu Ramaja.

    Zahtjev odobren pet dana nakon podnošenja

    Pozitivan odgovor, da je zahtjev opravdan, iz Ministarstva finansija stigao je 2. septembra odnosno pet dana nakon što je Ramaj podnio zahtjev za prijem.

    Na osnovu tog mišljenja, Abazović je, 14. septembra, predložio tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću da se Ramaju dodijeli državljanstvo uz obrazloženje da njegova kompanija gradi višemilionski projekat “Porto Budva”, koji je od višestrukog ekonomskog značaja za državu.

    U rješenju je pomenuto i da je Ramaj i veliki dobrotvor, te da učestvuje u brojnim humanitarnim akcijama za djecu i ugrožene porodice u Crnoj Gori, prenose Vijesti.

    Samo četiri dana, nakon što je MUP dodijelio pasoš Crne Gore Kosovaru, istekao je tehnički mandat Abazovićeve Vlade.

    Krivična prijava

    Narednog ljeta, veliki investitor našao se na krivičnoj prijavi Uprave policije, koja je početkom avgusta 2024. godine saopštila da se biznismen sumnjiči da je oštetio državu Crnu Goru za 2,2 miliona eura.

    Nekoliko dana nakon pokretanja postupka, Ramaj se javio crnogorskoj policiji, nakon čega je bio uhapšen pa, uz mjere oduzimanja pasoša, pušten da se brani sa slobode u daljem postupku zbog sumnji da je njegova firma “Alart centar Budva – CG”, ali i izvršna direktorica Valentina Grubović (46) oštetila državu za 2,2 miliona evra.

    Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podiglo je optužnicu, a Osnovni sud u Kotoru u aprilu 2025. godine potvrdio taj akt, kojim se Ramaj, Grubović i firma “Alart Centar Budva” optužuju za utaju 2.235.000 evra.

    Krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru je još u toku, a suđenja su u više navrata odlagana, između ostalog, i zbog čekanja na nalaze vještaka ekonomske struke.

    Detalji optužnice protiv Ramaja

    Optužnica tereti Ramaja da je u periodu od 2016. do 2023. godine davao usmene naloge izvršnoj direktorici, da se jedan dio notarskih zapisa o prodaji stambeno-poslovnih jedinica u kompleksu ‘Porto Budva’, ne prikazuje u knjigovodstvu firme ‘Alart Centar Budva – CG’, kao i da se drugi dio prihoda ostvaren prodajom apartmana, a koji su uplaćivani od strane kupaca, takođe ne prikazuje u poslovnoj dokumentaciji.

    “… Sve s ciljem djelimičnog ili potpunog izbjegavanja plaćanja poreza, prikrivajući podatke o zakonito stečenim prihodima, radi sticanja protivpravne imovinske koristi, čime je pričinjena materijalna šteta Budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.044.008,64 €”, navodi se u optužnici.

    Spajić zahtijevao postupak oduzimanja državljanstva

    Tri dana nakon što je Osnovni sud u Kotoru potvrdio optužnicu protiv Ramaja, aktuelni premijer Milojko Spajić uputio je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću zahtjev za hitno pokretanje postupka oduzimanja crnogorskog državljanstva biznismenu s Kosova Naseru Ramaju.

    Spajić je tada naveo da je Ramaj stekao crnogorsko državljanstvo na temelju neistinitih podataka i obmanom nadležnih organa u vezi sa svojim poreskim obavezama koje je “svjesno i namjerno nastojao da izbjegne”.

    Tada je premijer izrazio “ozbiljne sumnje u vezi sa zakonitošću sticanja počasnog crnogorskog državljanstva od strane Nasera Ramaja”.

    “Tražim da se hitno, shodno članu 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Naseru Ramaju, jer je isto stečeno na temelju neistinitih podataka i obmanom nadležnih organa u vezi sa svojim poreskim obavezama koje je svjesno i namjerno nastojao da izbjegne. Smatram da slučaj Nasera Ramaja može štetiti i vitalnim interesima Crne Gore na više nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija”, istakao je tada Spajić.

    On je tada naveo i da ukoliko se “pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao lične usluge ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju”.

  • Njemačka ukida dječji dodatak

    Njemačka ukida dječji dodatak

    Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

     

    Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

    Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

    Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

    Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

    Dodatak za djecu biće ukinut

    Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

    Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

    Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

    „Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

    „Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

    U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

    Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

  • Vlada Republike Srpske proglasila 4. avgust Danom žalosti

    Vlada Republike Srpske proglasila 4. avgust Danom žalosti

    Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

    Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

  • Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Srđan Amidžić izjavio je da su kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada.

    – Kilometarske kolone na graničnim prelazima nisu slučajnost. To su slike koje mjesecima gledamo. I nisu posljedica većeg broja putnika, već političkih blokada – naveo je Amidžić na društvenoj mreži Iks.

    Amidžić je istakao da ni danas nije usvojen Pravilnik UIO o sistematizaciji, koji je, između ostalog, neophodan za dosljednu primjenu međunarodnog sporazuma sa Republikom Hrvatskom.

    – Nova sistematizacija i kategorizacija na devet graničnih prelaza značila bi brži protok saobraćaja i znatno manje gužve – naglasio je Amidžić.

    Prema njegovim riječima, iza svakog čekanja na granici stoje stvarni ljudi – porodice kojima odmor počinje u koloni, djeca koja sate provode u automobilima i privrednici koji svakodnevno gube vrijeme i novac.

    – Rješenje postoji. Nedostaje samo politička odgovornost! – poručio je Amidžić.

  • Sukob Irana i SAD ne jenjava

    Sukob Irana i SAD ne jenjava

    Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država dodatno je eskalirao nakon novih međusobnih udara, uprkos tome što Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske kontakte.

    Dok obje strane razmjenjuju raketne i vazdušne napade, raste zabrinutost da bi se kriza mogla dodatno proširiti na Bliski istok. Iako se borbe nastavljaju, neimenovani američki zvaničnik izjavio je za Al Jazeeru da Vašington i Teheran i dalje vode razgovore.  Prema njegovim riječima, administracija američkog predsjednika Donalda Trampa paralelno nastavlja politiku pojačanog pritiska na Iran.

    CNN prenosi da SAD povećavaju broj vojnih aviona na Bliskom istoku usljed naglog rasta tenzija sa Iranom, kao i da bi dodatno angažovanje vojnih resursa moglo Trampu da pruži više opcija dok razmatra naredne korake u eskalaciji sukoba.

    Napadi se ne smiruju

    Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je njena mornarica izvela tri istovremena napada, u kojima je, kako tvrdi, nanijela “teške udarce” američkoj vojsci. Istovremeno je saopšteno da su raketama i dronovima gađani američki vojni ciljevi u Kuvajtu i Bahreinu. Centralna komanda (CENTCOM) objavila je da je u ponedjeljak naveče završila novu rundu udara na vojne ciljeve u Iranu.

    Prema navodima Teherana, u napadima na američke ciljeve u Kuvajtu i Bahreinu gađani su sistemi protivvazdušne odbrane “Patriot”, radari dugog dometa, komunikacioni centri i objekti za bespilotne letjelice.

    S druge strane, CENTCOM je saopštio da su američke snage pogodile vojne komandne centre, pomorske kapacitete, položaje za lansiranje raketa i dronova, kao i sisteme protivvazdušne odbrane s ciljem slabljenja iranskih vojnih sposobnosti. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati osudili su iranske napade na Kuvajt i Bahrein, ocijenivši da predstavljaju kršenje suvereniteta dvije države.

    Iran je od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatražio da osudi američki napad na nuklearnu elektranu Darhovin u izgradnji, za koju tvrdi da se nalazi pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

    Problemi u Ormuzu

    Ormuski moreuz ostaje zatvoren nakon napada na tanker, što dodatno povećava zabrinutost zbog mogućih poremećaja u svjetskom snabdijevanju naftom.

    Dok cijena nafte ponovo raste, analitičari upozoravaju da svaki novi napad povećava rizik od šire regionalne destabilizacije. Britanska agencija za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) saopštila je da je posada jednog tankera napustila brod nakon što je plovilo, prema prijavi, pogođeno nepoznatim projektilom u Ormuskom moreuzu. Brod je pogođen istočno od omanskog Limaha, a istraga je u toku.

    Prema prvim informacijama, nema podataka o zagađenju mora. Zbog pogoršane bezbjednosne situacije francuska avio-kompanija “Air France” privremeno je obustavila letove za Dubai i Rijad, dok je američki Stejt department upozorio svoje državljane na moguće poremećaje u vazdušnom saobraćaju i pozvao ih na pojačan oprez.

    Neizvjesnost i u Libanu

    Napetost ne jenjava ni u Libanu. Libanska vojska saopštila je da je počela raspoređivanje jedinica u pojedinim područjima juga zemlje nakon povlačenja izraelskih snaga, rekao je visoki libanski bezbjednosni zvaničnik. S druge strane, lokalni zvaničnici tvrde da se izraelska vojska još nije u potpunosti povukla iz svih dijelova tog područja.

    Kada su počeli novi udari?

    Američka vojska je naveče 8. jula pokrenula nove udare na Iran, sa ciljem da Ormuski moreuz održi otvorenim za saobraćaj, nekoliko sati nakon što je Tramp izjavio da je primirje, koje je bilo potpisano 17. juna, za njega “završeno”.

    Tramp je tada saopštio da su najnoviji napadi odmazda za bombardovanje civilnih brodova od strane Teherana u Ormuskom moreuzu, i da će, ako se ponovi, biti i mnogo gore.

    Sukob eskalirao naveče 7. jula. Foto Tanjug/AP

    Sukob je eskalirao naveče 7. jula, pošto su SAD pokrenule napade kao odgovor na udare na tri teretna broda, za šta je Vašington optužio Teheran.

    Prije napada, Ministarstvo finansija SAD povuklo je izuzeće kojim su privremeno ukinute sankcije Iranu na naftu, a koje je bilo dio memoranduma o razumijevanju koji su Vašington i Teheran potpisali prošlog mjeseca.

  • Meso postaje luksuz

    Meso postaje luksuz

    Sve veći broj građana BiH suočava se sa drastičnim poskupljenjima, a kilogram kvalitetnijeg telećeg mesa postao je luksuz koji mnogi ne mogu priuštiti.

    Jedna građanka Tuzle ostala je šokirana cijenom teletine u lokalnoj mesnici, gdje je za kilogram mesa morala izdvojiti više od četrdeset maraka.

    Ova situacija otvorila je pitanje do kada će cijene osnovnih životnih namirnica nastaviti da rastu i kako porodice sa prosječnim ili minimalnim primanjima mogu pratiti ovakav tempo poskupljenja.

    – Željela sam da kupim kilogram teletine i da napravim ručak svojim unucima, ali kada sam vidjela cijenu, zapitala sam se kako ćemo dalje. Za jedan porodični ručak danas treba izdvojiti iznos koji mnogi ljudi nemaju ni za nekoliko dana života – ispričala je ona.

    Njeno iskustvo nije izolovan slučaj. U banjalučkim mesnicama teleći but prodaje se i do četrdeset i sedam maraka po kilogramu, plećka oko četrdeset i dvije marke, dok kilogram teletine sa kostima košta približno trideset i pet maraka. Pojedine prodavnice imaju nešto niže cijene, ali se one i dalje kreću između dvadeset i sedam i trideset i pet maraka.

     

    U većim gradskim sredinama u BiH cijene su dodatno skočile, pa teleći biftek u pojedinim objektima dostiže i oko šezdeset i pet maraka po kilogramu, dok teleća šnicla košta približno trideset i sedam maraka.

    Kao glavni razlozi novih poskupljenja navode se rast cijena električne energije, goriva, plata, transporta i nabavke stoke. Cijena žive vage junadi povećana je na približno osam maraka po kilogramu, bez uračunatih dodatnih troškova prerade i prodaje.Najveći teret ovakvog udara na džep snose penzioneri, nezaposleni i porodice sa više djece. Kupovina mesa sve češće se svodi na svega nekoliko stotina grama, a kilogram kvalitetnije teletine za mnoge je postao luksuz rezervisan samo za posebne prilike, prenosi GPMaljevac.

  • Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Samo ako budu prihvaćeni amandmani SNSD-a biće podržani prijedlozi zakona o Sudu i VSTS-u BiH u drugom čitanju. Ova stranka samo traži da se poštuje Ustav BiH, poručio je na konferenciji za novinare srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    – SNSD je pripremio sedam amandmana na izmjene Zakona o Sudu, i 17 amandmana na prijedlog zakon o VSTS-u. Prvi amandman se odnosi na to kako se bira predsjednik apelacionog odeljenja i još 15 sudija, odnosno da to ide putem javnog konkursa koji sprovodi VSTS – rekao je Kovačević.

    Kovačević je naveo da više od pola sudija ne može biti sa prostora jednog od entiteta u BiH, odnosno da šest sudija treba biti iz reda Bošnjaka, pet Srba, četiri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

    – To je ono što je poštovanje ustavne strukture i Ustava u BiH – dodao je Kovačević.

    On je naveo da je usaglašeno da sjedište Apelacionog odjeljenja treba biti u Republici Srpskoj, odnosno u Banjaluci, istakavši da su za sve u Srpskoj uvredljivi komentari “ko će normalan ići u Banjaluku”.

    Kada je u pitanju VSTS, Kovačević je podsjetio na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske iz 2004. godine kada je dala uslove pod kojima dozvoljava da se potpiše sporazum o osnivanju Savjeta, navodeći da je u njima stajalo da VSTS mora da bude u Istočnom Sarajevu.

    – Tražimo da se to poštuje. Piše isto tako da mora da se poštuje ustavna struktura. Tražimo da se to poštuje, i to smo sve predvidjeli kroz ove amandmane, o kojima je dosta govorio i delegat Sredoje Nović – istakao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, govori se o 24 člana VSTS-a koje biraju institucije sa svih nivoa, odnosno Savjet ministara, Parlamentarna skupština, vlade Republike Srpske i FBiH, Narodna skupština Republike Srpske, federalni Parlament kao i institucije iz Brčko distrikta.

    – Ono što piše isto tako u zaključcima Narodne skupštine, da mora da postojo podsavjet za Republiku Srpsku. Zašto je Dragan Mikerović potpisao sporazum bez toga, to je drugo pitanje – kaže Kovačević.

    Dodao je da je riječ o podsavjetu Republike Srpske, FBiH i podsavjetu za imenovanje na nivou BiH i u Brčko distriktu, te naglasio da u odlučivanju moraju da učestvuju dvije trećine članova svakog podsavjeta.

    Pojasnio je da ne može bez dvije trećine članova podsavjeta, na primjer iz Republike Srpske, biti izvršeno nijedno imenovanje sudija ili tužilaca u Republiku Srpsku, isto tako za FBiH, za nivo BiH i za Brčko distrikt.

    – Ovo su rješenja koja uvažavaju Ustav, ustavnu strukturu i ustavni poredak u BiH, sasvim realna i prihvatljiva za svakoga. Ne tražimo ništa za Republiku Srpsku, što ne dajemo i FBiH – naglasio je Kovačević

    On je istakao da SNSD traži samo ono što je osnovni princip BiH, a to je ravnopravnost.

    – Sa ovim rješenjima Republika Srpska nema problem, sa ovim rješenjima možemo ići naprijed, bez ovih rešenja teško da ćemo ići naprijed – zaključio je Kovačević.

  • Ovo su uslovi koje roštiljnice moraju da ispune da dobiju oznaku za originalni banjalučki ćevap

    Ovo su uslovi koje roštiljnice moraju da ispune da dobiju oznaku za originalni banjalučki ćevap

    Može biti manje ili više ukusan, ali će svakako biti originalan. Zahvaljujući setifikaciji koju su pokrenuli neki od gradskih ugostitelja, ljubitelji banjalučkog ćevapa uskoro će moći lako da prepoznaju gdje se služi originalni specijalitet.

    Sertifikat će, objašnjavaju roštiljdžije, dobiti samo roštiljnice koje pripremaju ćevape prema zaštićenoj recepturi, koriste isključivo juneće meso i ispune stroge uslove kontrole, a prve oznake „Garantovano tradicionalni specijalitet“ (GTS), biće dodijeljene do kraja ovog mjeseca.

    Takođe, roštiljnice koje žele da nose oznaku originalnog banjalučkog ćevapa moraju biti članice Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“, pripremati ćevape isključivo prema zaštićenoj recepturi i proći kontrolu ovlašćenog sertifikacionog tijela.

    Cilj svega toga je sačuvati tradicionalnu recepturu, spriječiti zloupotrebe naziva i kupcima garantovati da će dobiti autentičan proizvod.

    Stroga pravila za originalni banjalučki ćevap

    Slađana Šešić iz Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“ kaže da su udruženje osnovali banjalučki mesari i roštiljdžije sa ciljem da zaštite kvalitet, sastav i ugled ovog specijaliteta.

    “Sada se ušlo u proces sertifikacije. Kada se dobije sertifikat od Agencije za bezbjednost hrane, što smo mi dobili pretprošle godine u oktobru, onda ‘Organska kontrola hrane’ iz Sarajeva, koja je jedna od ovlaštenih sertifikacionih kuća, pristupa kontroli roštiljnica koje proizvode garantovano tradicionalni specijalitet. Roštiljnice moraju biti članovi udruženja da bi mogle da apliciraju za sertifikaciju“, kaže Šešićeva za BL portal.

    Samo juneće meso i tačno propisana receptura

    Do sada su sertifikat dobile tri banjalučke roštiljnice – Obeliks, Biljana i A&D – koje proizvode ćevape prema recepturi odobrenoj od Agencije za bezbjednost hrane BiH. Sertifikaciji će se moći priključiti i ostali ugostitelji koji ispune propisane uslove.

    “Po receptu mora biti tačno određena količina loja, junećeg mesa, aditiva i začina. Propisan je kompletan planac proizvodnje. Lepinja ima svoj sastav, ćevap svoj recept, a na kraju i ono što roštiljdžija servira mora odgovarati standardu“, objašnjava Šešićeva.

    Posebno naglašava da je banjalučki ćevap proizvod napravljen isključivo od junećeg mesa.

    „U njemu nema svinjetine niti ovčetine. Cilj je da zaštitimo banjalučki ćevap kao brendirano ime“, ističe ona.

    Uz sertifikovane roštiljnice već rade i dvije sertifikovane mesnice – „Kod Dule“ i „Kod Laze“, koje će isporučivati meso proizvedeno prema propisanim standardima.

    „Neće se moći kupiti meso pod nazivom ‘banjalučki ćevap’ ukoliko nije sertifikovano“, dodaje Šešićeva.

    Naljepnica kao garancija za kupce

    Sertifikovane roštiljnice i mesnice dobiće posebne naljepnice i jarbole koji će biti vidljivo istaknuti na objektima. To će kupcima biti potvrda da jedu originalni banjalučki ćevap, napravljen prema zaštićenoj recepturi.

    U Gradskoj upravi ističu da zaštita banjalučkog ćevapa donosi korist ne samo proizvođačima već i turističkoj ponudi grada, jer doprinosi očuvanju autentičnog lokalnog proizvoda.