Autor: INFO

  • Šoškić o slučaju Alta banke: NBS napravila ozbiljne propuste, novac morao biti kontrolisan

    Šoškić o slučaju Alta banke: NBS napravila ozbiljne propuste, novac morao biti kontrolisan

    Bivši guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić ukazao je na niz propusta u postupanju ove institucije u slučaju Alta banke, ocjenjujući da je pravovremenom reakcijom regulatora bilo moguće spriječiti probleme koji su doveli do oduzimanja dozvole za rad ovoj banci.

    Šoškić, koji je kandidat za narodnog poslanika na Studentskoj listi, posebno je kritikovao način na koji je Alta banka dobila dozvolu za poslovanje, ali i izostanak adekvatne kontrole nakon ulaska u bankarski sektor.

    „Svi mi smo ispali ovce. U toj Alta banci dogodila se zloupotreba javnih fondova. Nije normalno da u bankarskom sistemu mjenjačnice kupuju banke, a da ta banka prethodno dobije dozvolu koju nije smjela da dobije“, rekao je Šoškić.

    Kako pišu Nezavisne, on smatra da finansijske institucije nižeg ranga ne bi trebalo da preuzimaju banke ukoliko ne ispunjavaju zakonom propisane uslove, te da u bankarski sektor mogu ulaziti samo subjekti koji raspolažu odgovarajućim kredibilitetom, znanjem i finansijskim kapacitetima.

    „Očigledno je bilo od samog početka da ta grupacija ne ispunjava kriterijume za ulazak u bankarski sistem. Međutim, njima je izdata dozvola za kupovinu kontrolnog paketa“, naveo je Šoškić.

    Dodao je da je nakon izdavanja dozvole NBS morala uspostaviti pojačan nadzor nad poslovanjem banke, čime su, prema njegovoj ocjeni, mogli biti spriječeni kasniji problemi.

    Šoškić ukazao na propuste u kontroli banke

    Govoreći o konkretnim propustima, bivši guverner NBS istakao je da je ova institucija imala zakonske mogućnosti za intenzivniju kontrolu poslovanja banke, uključujući i prisustvo svojih predstavnika na sjednicama organa upravljanja.

    Prema njegovim riječima, regulator je mogao insistirati i na većoj nezavisnosti interne revizije i upravljanja rizicima, kako zaposleni na tim pozicijama ne bi zavisili od direktora banke kada je riječ o platama, zapošljavanju i otpuštanju.

    Šoškić je naglasio da je postojalo više upozoravajućih pokazatelja koji su zahtijevali reakciju nadležnih, i to prije nego što je banci 31. oktobra oduzeta dozvola za rad.

    Više od 20 odsto imovine u gotovini

    Kao jedan od najozbiljnijih pokazatelja izdvojio je podatak da je Alta banka u svojim poslovnim knjigama evidentirala više od 20 odsto imovine u gotovini.

    Smatra da je takva informacija morala pokrenuti hitnu provjeru, kako bi se utvrdilo da li se prijavljeni novac zaista nalazi na evidentiranim lokacijama.

    „Činjenica da je ta banka u svojim poslovnim knjigama evidentirala više od 20 odsto imovine u gotovini bila je apsolutno nedopustiva informacija za ignorisanje. Moralo je odmah da se reaguje“, istakao je Šoškić.

    Prema njegovoj ocjeni, trebalo je provjeriti postojanje novca, ali i preispitati način upravljanja bankom. Kao jednu od mogućih mjera naveo je nalog da se gotovina uplati na račun banke kod Narodne banke Srbije, što bi omogućilo jednostavniju kontrolu.

    „To su sve veoma ozbiljni propusti u funkcionisanju Narodne banke. Prvi koji bi trebalo da budu predmet istrage jesu direktori sektora za kontrolu banaka, a zatim i najviše rukovodstvo Narodne banke, od čijih odluka zavisi da li će se u ovakvim slučajevima postupati ili ne“, poručio je Šoškić.

    Podsjećamo, Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci a.d. Beograd dozvolu za rad 31. oktobra 2026. godine, nakon čega je nad ovom bankom otvoren stečajni postupak.

  • Studenti predložili profesora Aleksandra Čupića za predsjednika Skupštine Srbije

    Studenti predložili profesora Aleksandra Čupića za predsjednika Skupštine Srbije

    Studenti Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu predložili su profesora Aleksandra Čupića za kandidata za predsjednika Narodne skupštine Srbije sa Studentske liste. Ipak, konačnu odluku o tome ko će biti njihov kandidat donijeće studentski pokret nakon razmatranja prijedloga svih fakulteta.

    Kako prenose Nezavisne, u dokumentu Saobraćajnog fakulteta, u koji je uvid imao portal Nova, navedeno je da je u toku izjašnjavanje plenuma o načinu izbora skupštinskih funkcija i sastavljanja buduće Vlade Srbije. Kao prijedlog za predsjednika parlamenta naveden je profesor Aleksandar Čupić, uz čiju je kandidaturu priložena i radna biografija.

    Čupić je rekao da nije upoznat sa prijedlozima i da će konačnu odluku o kandidatu donijeti studenti.

    „O kandidatu će se izjasniti studenti kada donesu konačnu odluku. Nisam upoznat sa prijedlozima, tako da ne bih mogao da komentarišem pomenutu funkciju. Najbolje da sačekamo studente“, rekao je Čupić za Novu.

    Ko je Aleksandar Čupić?

    Profesor Čupić privukao je pažnju javnosti nakon nastupa na skupu Studentske liste u Surčinu, gdje je otpjevao obradu narodne pjesme „Hajde Jano“, uz izmijenjene stihove posvećene podršci studentima. Pjesma je ubrzo postala prepoznatljiva među pristalicama studentskog pokreta.

    Širu pažnju javnosti privukao je i kada je sa porodicom organizovao smještaj za studente koji su pješačili prema Kragujevcu.

    Čupić je doktor nauka i docent na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje radi duže od dvije decenije. Njegov akademski rad usmjeren je na poštanski saobraćaj, transportne mreže i primjenu informacionih tehnologija.

    Doktorsku disertaciju pod nazivom „Projektovanje transportnih mreža primenom evolucionog računarstva: mreža za prenos ekspres poštanskih pošiljaka“ odbranio je 25. decembra 2014. godine.

    Pored univerzitetskog rada, bavi se i poljoprivredom. Sa porodicom živi u Sopotu, gdje vodi poljoprivredno gazdinstvo. Čupić je otac šestoro djece.

    Na vanrednim izborima u Srbiji nalazio se na 51. mjestu izborne liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“.

    Konstitutivna sjednica 17. novembra

    Odlazeća predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić zakazala je konstitutivnu sjednicu novog saziva parlamenta za 17. novembar u 10 časova.

    Do izbora novog predsjednika parlamenta sjednicom će predsjedavati najstariji narodni poslanik, profesor Stojan Radenović.

    Na dnevnom redu sjednice planirano je šest tačaka, među kojima su potvrđivanje mandata narodnih poslanika, izbor predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih radnih tijela, kao i izbor stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    O budućem funkcionisanju parlamenta govorio je i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, koji se nalazi na Studentskoj listi. On je istakao da će nakon konstituisanja parlamenta biti formirani skupštinski odbori, nakon čega slijedi izbor Vlade Srbije.

    Prema njegovim riječima, čitav politički proces trebalo bi da bude završen predsjedničkim izborima do kraja godine.

  • Novčanice koje više ne vrijede povećale dobit Centralne banke BiH za gotovo 67 miliona KM

    Novčanice koje više ne vrijede povećale dobit Centralne banke BiH za gotovo 67 miliona KM

    Centralna banka Bosne i Hercegovine ostvarila je neto dobit od 321,3 miliona KM u prvih devet mjeseci ove godine, što je za 83,6 miliona KM ili 35,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Zanimljivo je da je značajan dio ovog povećanja ostvaren zahvaljujući starim novčanicama konvertibilne marke koje građani nisu vratili nakon što su povučene iz opticaja. Po tom osnovu Centralna banka je ostvarila neto prihod od 66,9 miliona KM.

    Riječ je o novčanicama od 10, 20, 50 i 100 KM, izdanjima iz perioda od 1998. do 2009. godine, koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. januara 2025. godine.

    Nakon što je 20. januara 2026. istekao rok u kojem su komercijalne banke mogle predati povučene novčanice, Centralna banka je obračunala vrijednost onih koje nisu vraćene i evidentirala 85,2 miliona KM prihoda. Nakon naknadnih korekcija i troškova zamjene, neto prihod po ovom osnovu iznosio je 66,9 miliona KM.

    Kako piše BL Portal, ovaj prihod od starih novčanica činio je oko 80 odsto ukupnog povećanja neto dobiti Centralne banke u odnosu na prošlu godinu.

    Ipak, najveći dio ukupnih prihoda ostvaren je od kamata na ulaganja deviznih rezervi. Prihodi od kamata u prvih devet mjeseci iznosili su 287,2 miliona KM, od čega je 216,1 milion KM ostvaren od dužničkih hartija od vrijednosti, a 63,5 miliona KM od depozita kod inostranih banaka.

    Neto prihodi od kamata, nakon odbijanja kamatnih rashoda, dostigli su 273,8 miliona KM, što je za 9,7 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.

    Ukupni operativni prihodi Centralne banke povećani su za 33,2 odsto i iznosili su 361,6 miliona KM, dok su operativni troškovi porasli za 19,6 odsto, na 40,3 miliona KM.

    Istovremeno, ukupna imovina banke na kraju septembra dostigla je 20,01 milijardu KM, u poređenju sa 18,31 milijardom KM na kraju 2025. godine. Kapital je iznosio 1,67 milijardi KM, dok je vrijednost novčanica i kovanica u opticaju porasla sa 8,54 na 9,07 milijardi KM.

    Zanimljivo je da je, uprkos rastu neto dobiti, ukupna sveobuhvatna dobit smanjena sa 396,3 miliona KM na 126,6 miliona KM. Ovaj pokazatelj obuhvata i promjene tržišne vrijednosti dijela portfelja hartija od vrijednosti, a njegov pad najvećim dijelom posljedica je negativnih promjena na tom tržištu.

  • Novi problemi za RiTE Ugljevik: Ugalj se lijepi za postrojenja, sindikalci traže hitne mjere

    Novi problemi za RiTE Ugljevik: Ugalj se lijepi za postrojenja, sindikalci traže hitne mjere

    Problemi sa kvalitetom uglja koji se doprema u Rudnik i Termoelektranu (RiTE) Ugljevik mogli bi dodatno otežati stabilizaciju proizvodnje električne energije, zbog čega sindikalci traže strožu kontrolu isporuka i obezbjeđivanje suvljeg uglja pred predstojeću zimsku sezonu.

    Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić upozorio je da najveći problem nije njegova kalorijska vrijednost, već velika količina vlage, koja otežava transport do postrojenja i korišćenje u procesu sagorijevanja.

    „Taj ugalj je dobar kada je riječ o gorivnoj vrijednosti, međutim problem je što je u vlažnom stanju i onda ga je nemoguće normalno dopremati do postrojenja kako bi se koristio u sagorijevanju“, pojasnio je Čuturić.

    On je naveo da je na sastanku sindikalne organizacije sa rukovodstvom preduzeća zatraženo pojačavanje kontrole kvaliteta uglja, posebno onog koji stiže iz drugih izvora.

    Prema ranijem dogovoru, ugalj sa dvije deponije trebalo je miješati u određenom omjeru, pri čemu bi kvalitetniji ugalj činio 70 odsto mješavine. Međutim, zbog problema koji su se pojavili, direktor preduzeća zatražio je dodatnu kontrolu i obustavljanje korišćenja uglja koji ne zadovoljava potrebne karakteristike.

    Kako prenose Nezavisne, ugalj koji se nabavlja sa lokaliteta Bukova Kosa kod Prijedora trenutno se miješa sa domaćim u omjeru 50:50, a prema ocjeni Čuturića, takva kombinacija za sada daje prihvatljive rezultate.

    Kao jedno od mogućih rješenja problema naveo je otvaranje novog dijela kopa u Bukovoj Kosi, odakle bi se ugalj neposredno nakon iskopavanja utovarao u kamione i dopremao u termoelektranu.

    Problem je, kako je objasnio, u tome što ugalj koji duže stoji na deponiji dodatno upija vlagu, što otežava njegovo dalje korišćenje.

    Dodatnu zabrinutost izaziva i informacija o trenutnom stanju u termoelektrani koju je direktor Žarko Novaković uputio Vladi Republike Srpske, resornom ministarstvu i „Elektroprivredi Republike Srpske“.

    U dokumentu se upozorava da ugalj iz Bukove Kose, koji isporučuje kompanija „Drvo-Export“ iz Teslića, zbog velike količine gline, vlage i sitne granulacije može izazvati ozbiljne probleme u transportnom sistemu, ali i zašljakivanje kotla.

    Prema navodima iz dokumentacije, vlažan materijal stvara ljepljivu masu koja se može zadržavati na transportnim trakama, drobilicama, dozatorima i drugim dijelovima postrojenja. Posebno je upozoreno na mogućnost stvaranja tečne šljake pri visokim temperaturama u kotlu.

    Na pitanja o ovom problemu ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je Vlada zadužila „Elektroprivredu Republike Srpske“ da se bavi tim pitanjem, te je za dodatne informacije uputio na direktora ovog preduzeća Luku Petrovića. Petrović i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković nisu odgovorili na pozive novinara do zaključenja teksta.

    RiTE Ugljevik je prošle sedmice ponovo bila van pogona tri dana zbog kvara na kotlu, nakon što je prethodno gotovo dvije sedmice bila zaustavljena zbog nedostatka uglja. Proizvodnja je obnovljena u subotu uveče.

    Probleme dodatno komplikuje činjenica da eksploatacija na ležištu Istok 2 još nije omogućena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zbog čega je preduzeće prinuđeno da dio potrebnog uglja nabavlja sa drugih lokacija.

  • Nakon izbora ostali bez zdravstvenog osiguranja: Iz FZO objasnili ko je odjavio građane

    Nakon izbora ostali bez zdravstvenog osiguranja: Iz FZO objasnili ko je odjavio građane

    Pojedini građani koji su bili angažovani tokom izbornog procesa u Republici Srpskoj ostali su bez zdravstvenog osiguranja nakon završetka izbornih aktivnosti, zbog čega su se obratili Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske tražeći objašnjenje.

    Iz Fonda su pojasnili da je riječ o osobama koje su privremeno radile na izborima i koje su tokom tog perioda bile prijavljene na zdravstveno osiguranje po osnovu naknade za rad, na koju su obračunati i uplaćeni pripadajući porezi i doprinosi.

    Kako je navedeno u odgovoru koji prenosi Srpskainfo, prijavu ovih lica posredstvom Poreske uprave vršila je Gradska izborna komisija, koja ih je angažovala, dok je nakon završetka izbornog procesa izvršila i njihovu odjavu.

    „Važno je naglasiti da FZO Srpske ne vrši odjavu ovih lica, niti je odgovoran za prestanak njihovog osiguranja po ovom osnovu“, poručili su iz Fonda.

    Iz FZO su istakli da građani prilikom ugovaranja privremenog radnog angažmana treba da provjere po kojem osnovu ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, koliko dugo ono traje i šta se dešava sa tim pravom nakon prestanka angažmana.

    Osobe koje su nakon završetka izbornih aktivnosti ostale bez osiguranja upućene su da se jave u nadležnu poslovnicu Fonda, gdje mogu dobiti informacije o mogućnostima ponovnog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje.

    Iz Fonda podsjećaju da Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske predviđa više osnova za prijavu, te da građani mogu regulisati svoj status u skladu sa okolnostima i ispunjenim zakonskim uslovima.

  • Penzije u Srpskoj mogle bi porasti za 7,7 odsto: Oglasio se predsjednik Udruženja penzionera

    Penzije u Srpskoj mogle bi porasti za 7,7 odsto: Oglasio se predsjednik Udruženja penzionera

    Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović izjavio je da bi povećanje penzija od 7,7 odsto u januaru naredne godine bilo zadovoljavajuće, ali da će konačan procenat zavisiti od kretanja prosječnih plata i potrošačkih cijena tokom 2026. godine.

    Prema njegovim riječima, redovno godišnje usklađivanje penzija propisano je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a obračun se vrši na osnovu 50 odsto rasta prosječne plate i 50 odsto rasta potrošačkih cijena u prethodnoj godini.

    „Prema procjeni, predviđen je rast penzija od 7,7 odsto početkom 2027. godine. Međutim, koliko će to tačno biti, vidjećemo na osnovu rasta prosječne plate i potrošačkih cijena u 2026. godini“, rekao je Trifunović.

    Kako prenosi Srpskainfo, Trifunović smatra da bi najavljeno povećanje predstavljalo solidan rast primanja najstarijih građana, podsjećajući da su penzije u januaru ove godine povećane za 6,45 odsto, a potom u avgustu za dodatnih 3,55 odsto.

    To znači da su penzije u Republici Srpskoj tokom 2026. godine ukupno povećane za 10 odsto.

    Prema trenutno dostupnim podacima, najniža penzija u Srpskoj iznosi 361 KM, dok je prosječna penzija 727 KM.

    Ukoliko bi povećanje od 7,5 odsto bilo primijenjeno od januara 2027. godine, najniža penzija porasla bi za približno 27 KM, na oko 388 KM, dok bi prosječna bila veća za oko 54 KM i iznosila približno 781 KM.

    „Mislim da bi povećanje penzija od 7,7 odsto u januaru naredne godine bilo solidno i da su penzioneri to zaslužili. Oni su, naime, gradili Srpsku“, poručio je Trifunović.

  • Bageri ispred Narodne skupštine Republike Srpske: Poznato zbog čega su počeli radovi

    Bageri ispred Narodne skupštine Republike Srpske: Poznato zbog čega su počeli radovi

    Radovi na jednoj od najprometnijih raskrsnica u centru Banjaluke, u neposrednoj blizini Narodne skupštine Republike Srpske, ovih dana privukli su pažnju građana, posebno zbog angažovanja bagera i radnika uoči konstitutivne sjednice parlamenta.

    Iako bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je riječ isključivo o zamjeni dotrajalih vodovodnih cijevi, radovi imaju još jedan važan razlog – priključivanje velikog stambeno-poslovnog kompleksa Bijeli dvor na gradsku vodovodnu mrežu.

    Istovremeno se obavlja i sanacija postojeće infrastrukture, kako bi se obezbijedilo uredno vodosnabdijevanje okolnih stambenih objekata.

    Kako su radnici koji izvode radove rekli za BL Portal, riječ je o nastavku ranije započetih aktivnosti, a završetak zavisi od dinamike radova nadležnog preduzeća „Vodovod“.

    „Trenutno su u toku radovi. Teško je reći do kada će trajati, jer sve zavisi od Vodovoda. Mi se nadamo da bi do petka sve moglo biti gotovo“, naveli su radnici.

    Kompleks Bijeli dvor jedan je od većih građevinskih projekata u centru Banjaluke, a izgrađen je na prostoru nekadašnjih objekata povezanih sa Čajavčevom zgradom, u blizini Banskog dvora.

    Riječ je o stambeno-poslovnom kompleksu površine oko 25.000 kvadratnih metara, koji čine dvije povezane lamele sa ukupno 92 stana i poslovnim prostorima u prizemlju i na prvom spratu.

    U sklopu kompleksa predviđene su i podzemne garaže, bazen, teretana, sauna i drugi sadržaji namijenjeni stanarima.

    Zbog izvođenja radova u Ulici kralja Petra I Karađorđevića izmijenjen je režim saobraćaja, a prema obavještenju nadležnog gradskog odjeljenja, takva regulacija trebalo bi da ostane na snazi do 14. novembra u 17 časova.

    Tokom radova zauzete su biciklistička i desna saobraćajna traka, dok je onemogućeno i skretanje udesno u Ulicu Vuka Karadžića iz pravca Ulice dr Mladena Stojanovića.

  • Šest poginulih u eksploziji fabrike čelika u Turskoj, 13 osoba povrijeđeno

    Šest poginulih u eksploziji fabrike čelika u Turskoj, 13 osoba povrijeđeno

    Šest osoba je poginulo, a 13 je povrijeđeno u snažnoj eksploziji koja se dogodila u fabrici gvožđa i čelika HABAS, u turskom okrugu Alijaga, u provinciji Izmir.

    Eksplozija se dogodila danas oko 11.30 časova, u industrijskom postrojenju smještenom uz put Jeni Foča. Nakon detonacije izbio je veliki požar, a gusti oblaci dima nadvili su se nad područjem fabrike.

    Na mjesto nesreće odmah su upućene vatrogasne, medicinske i spasilačke ekipe, koje su započele potragu za radnicima za koje se sumnja da su ostali zarobljeni ispod ruševina.

    Prema informacijama koje prenosi B92, pozivajući se na turske medije, eksplozija je bila izuzetno snažna, a svjedoci navode da se tlo treslo u trenutku detonacije.

    Nuri Ali Ulker, koji se nalazio u blizini fabrike, izjavio je za tursku državnu agenciju Anadolija da su vatrogasci i ekipe hitne pomoći počeli pristizati neposredno nakon eksplozije.

    Prema prvim informacijama, među povrijeđenima se nalazi i troje radnika u kritičnom stanju, dok spasilačke ekipe nastavljaju pretragu postrojenja.

    Preliminarni nalazi ukazuju na mogućnost da je do eksplozije došlo tokom proizvodnje rastopljenog čelika, nakon što se, prema pojedinim izvještajima, nadzemna dizalica srušila u električnu lučnu peć. Ipak, ovaj uzrok još nije zvanično potvrđen.

    Zbog težine nesreće, turske vlasti odredile su četvoro tužilaca koji će voditi istragu o okolnostima eksplozije i požara.

  • Tragedija na Zlatiboru: Pronađeno tijelo mlađe žene, sumnja se da je državljanka Rusije

    Tragedija na Zlatiboru: Pronađeno tijelo mlađe žene, sumnja se da je državljanka Rusije

    Tijelo mlađe ženske osobe pronađeno je danas na Zlatiboru, a policija i nadležni tužilac obavljaju uviđaj kako bi utvrdili okolnosti pod kojima je nastupila smrt.

    Beživotno tijelo pronađeno je na pločniku ispred stambene zgrade u širem centru turističkog mjesta. Prema prvim informacijama, riječ je o djevojci staroj oko 20 godina, za koju se pretpostavlja da je državljanka Rusije.

    Iz nadležnog tužilaštva u Užicu potvrđeno je da okolnosti stradanja još nisu poznate, te da se utvrđuje da li je djevojka pala ili skočila sa terase ili je riječ o krivičnom djelu.

    Više detalja o ovom događaju objavile su Nezavisne, pozivajući se na informacije agencije Tanjug.

    Policija je blokirala područje na kojem je tijelo pronađeno, a na licu mjesta nalaze se policijske patrole i forenzičari koji prikupljaju dokaze i utvrđuju sve relevantne činjenice.

    Prema dostupnim informacijama, djevojka je boravila u iznajmljenom apartmanu u zgradi u širem centru Zlatibora.

    Za sada nema zvanične potvrde o uzroku smrti niti o eventualnoj odgovornosti drugih osoba. Više informacija očekuje se nakon završetka uviđaja i daljeg postupanja nadležnih organa.

  • Slučaj ubistva na Senjaku prerastao u obračun u policiji Srbije: Milić negirao krivicu, Kričak i Sekulović osumnjičeni

    Slučaj ubistva na Senjaku prerastao u obračun u policiji Srbije: Milić negirao krivicu, Kričak i Sekulović osumnjičeni

    Bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić danas je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu negirao krivicu po optužbama da nije prijavio ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ na Senjaku i da je falsifikovao službenu bilješku o događajima koji su prethodili zločinu.

    Međutim, slučaj je dobio neočekivan obrt nakon što su uhapšena dvojica visokih policijskih funkcionera koji su učestvovali u istrazi protiv Milića. Načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja tokom postupanja u ovom predmetu.

    Milić je na današnjem ročištu kratko odbacio optužbe, poručivši da nije kriv ni za jedno krivično djelo, dok je njegov advokat Nemanja Vasiljević tvrdio da je čitav postupak protiv bivšeg šefa beogradske policije posljedica nezakonitog postupanja Krička i Sekulovića.

    Prema optužnom prijedlogu, vlasnik restorana Nenad L. pozvao je Milića 12. maja, nakon 23 časa, putem aplikacije WhatsApp i obavijestio ga da se u njegovom lokalu dogodilo ubistvo. Tužilaštvo smatra da Milić, iako je bio visoki policijski funkcioner, nije prijavio ovu informaciju nadležnim organima.

    Tereti se i da je narednog dana sačinio službenu bilješku u koju je unio neistinite podatke o događajima koji su prethodili ubistvu. Između ostalog, sporno je što je naveo da je Sašu V. slučajno sreo u restoranu, iako ga je, prema tvrdnjama tužilaštva, prethodno lično pozvao da dođe.

    Dodatne sumnje izazvao je i njegov opis susreta sa Nešovićem, jer tužilaštvo tvrdi da je između njih došlo do kratke verbalne rasprave, dok je u službenoj bilješci taj događaj predstavljen drugačije.

    Novi obrt u slučaju uslijedio je nakon hapšenja Krička i Sekulovića 1. novembra, zbog sumnje da su tokom istrage ubistva prekoračili ili zloupotrijebili službena ovlašćenja i time nanijeli štetu i teže povrijedili prava Veselina Milića. Više detalja o današnjem ročištu i tvrdnjama odbrane objavile su Nezavisne.

    Jedna od spornih tačaka odnosi se na postupanje sa Milićevim mobilnim telefonima. Njegov advokat tvrdi da su uređaji nakon oduzimanja predati Sekuloviću, koji ih je tek osam dana kasnije dostavio na vještačenje, i to u otvorenoj kartonskoj kesi, umjesto u propisno zapečaćenom pakovanju.

    Odbrana zbog toga osporava zakonitost pribavljanja dokaza sa telefona, a protivi se i izvođenju približno 2.000 fajlova, uz obrazloženje da se među njima nalazi privatni sadržaj koji nije povezan sa postupkom. Sud će naknadno odlučiti o dokaznim prijedlozima i prigovorima.

    Posebno ozbiljne optužbe odnose se na postupanje policije prema vlasniku restorana. Milićev advokat tvrdi da je Nenad L. tokom policijskog postupanja bio izložen mučenju, a prema navodima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, upravo je Kričak osumnjičen da je 16. maja, zajedno sa drugim policijskim službenicima, zlostavljao i mučio vlasnika restorana u prostorijama Uprave kriminalističke policije.

    Odgovornost policijskih funkcionera za ove navode još nije pravosnažno utvrđena.

    Milić je nakon hapšenja proveo 52 dana u pritvoru, a prvobitne sumnje da je pomagao počiniocu ubistva kasnije su odbačene. Postupak protiv njega nastavljen je zbog sumnje da nije prijavio krivično djelo i da je falsifikovao službenu bilješku.

    Njegova odbrana smatra da je od početka bio žrtva zloupotrebe službenog položaja policijskih funkcionera, dok tužilaštvo ostaje pri optužnom prijedlogu i zahtijeva izvođenje dokaza kojima namjerava da potkrijepi navode protiv njega.

    Nastavak suđenja Veselinu Miliću zakazan je za 17. decembar, kada bi trebalo detaljnije da iznese svoju odbranu.