Autor: INFO

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas na konferenciji koju je organizovao All-In Podcast da spoljna politika SAD-a na Bliskom istoku ne smije biti podređena Izraelu.

Govoreći o odnosima Vašingtona i Izraela, Vens je rekao da je Izrael važan partner u vojnoj tehnologiji i razmjeni obavještajnih podataka, ali da se Sjedinjene Države ne slažu uvijek s izraelskom vladom.

Za predsjednika Donalda Trampa rekao je da je, više nego bilo koji predsjednik u posljednjih 40 godina, pokazao spremnost da se raziđe s Benjaminom Netanjahuom kada smatra da se interesi američkog naroda razlikuju od interesa izraelske vlade.

„Donald Tramp je jedini predsjednik u posljednjih 40 godina koji je bio spreman reći: Znate šta, da, Bibi je dobar partner, ali Bibi i ja imamo drugačije mišljenje o ovome, ili Bibi nije u pravu oko ovoga, ili možda Bibi je u pravu iz perspektive Izraela, ali američki narod treba da idemo u drugom smjeru“, rekao je Vens.

Ocijenio je da odnos s Izraelom, kao i druge saveze, treba zasnivati na američkom interesu kako bi se o spoljnoj politici vodio racionalan razgovor. Isti princip, dodao je, važi i za NATO.

„Imamo mnogo važnih odnosa, mnogo važnih partnerstava u NATO-u, ali to ne znači da ćemo našu evropsku spoljnu politiku potpuno podrediti NATO-u, na isti način na koji ne možemo dozvoliti da naša bliskoistočna spoljna politika bude podređena Državi Izrael“, poručio je.

Na kraju je rekao da će Vašington sarađivati kada postoje zajednički interesi, a da će se razilaziti kada stavovi nisu isti, uz poruku da je vođenje politike u interesu Sjedinjenih Američkih Država jedini racionalan pristup, prenosi Klix.

Ruska vlada zabranila je izvoz sumporne kiseline do kraja godine, uz nekoliko izuzetaka, kako bi osigurala snabdijevanje domaćih proizvođača vještačkih đubriva, objavila je agencija Interfax.

Zabrana stupa na snagu 10 dana od zvanične objave i važiće do kraja ove godine, u skladu s uredbom koju je prošle nedjelje potpisao premijer Mihail Mišustin. Cilj je održavanje stabilnog snabdijevanja tom hemikalijom za industrijska preduzeća i proizvođače vještačkih đubriva.

Sumporna kiselina je najvažnija kiselina hemijske industrije, a oko polovine svjetske proizvodnje koristi se za proizvodnju vještačkih đubriva. Upotrebljava se i u industriji vještačkih vlakana i sintetičkih boja, za prečišćavanje naftnih frakcija, kao i u proizvodnji lijekova.

Ruski proizvođači smiju da izvoze sumpornu kiselinu u okviru međuvladinih sporazuma ili uz odobrenje premijera ili potpredsjednika vlade. Nova zabrana ne odnosi se ni na međunarodne pošiljke u tranzitu.

Krajem juna ruska vlada produžila je do kraja godine i privremenu zabranu izvoza sumpora, koju je uvela još 1. novembra 2025. godine, kako bi stabilizovala domaće snabdijevanje za potrebe proizvodnje vještačkih đubriva.

Zbog „kritične situacije“ na tržištu ruski proizvođači vještačkih đubriva zatražili su sredinom marta od vlade da privremeno ograniči cijene sumpora, koje su snažno porasle i na ruskom i na međunarodnom tržištu zbog nedovoljnog snabdijevanja. Rusko udruženje proizvođača vještačkih đubriva uputilo je zahtev u februaru, u pismu potpredsjedniku vlade Dmitriju Patruševu.

Od početka 2025. cijene sumpora, ključne komponente fosfatnih đubriva, više su nego učetvorostručene, upozorilo je udruženje. Sumpor je snažno poskupio zbog smanjene proizvodnje u Rusiji i Kazahstanu pod uticajem obustave rada postrojenja za preradu gasa i nafte, a u takvim uslovima snabdijevanje svjetskog tržišta je smanjeno, prenosi B92.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Saudijskoj Arabiji izdala je savjet američkim građanima da ponovo razmotre putovanje u tu zemlju zbog rizika da američke ustanove i građani budu meta iranskih dronova i raketa, kao i terorizma.

„Ponovo razmotrite putovanje u Saudijsku Arabiju zbog rizika od gađanja američkih interesa iranskim dronima i raketama, oružanih sukoba, terorizma, zabrana izlaska i lokalnih zakona u vezi sa aktivnostima na društvenim mrežama. Neka područja imaju povećan rizik“, navodi se u upozorenju objavljenom na internet stranici ambasade.

Američki građani se upozoravaju da ne putuju do jemenske granice zbog prijetnje od terorizma. Militantna grupa Huti iz Jemena, koju podržava Iran, izvršila je posljednjih nekoliko dana više napada na susjednu Saudijsku Arabiju, koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena i njene vojne snage.

Huti su prethodno od snaga vladine koalicije Jemena zauzeli nekoliko gradova na obali Crvenog mora, uz moreuz Bab el Mandeb koji povezuje Crveno more i Adenski zaliv, prenosi B92.

Predstavnički dom SAD-a u utorak je sa 220 glasova za i 204 protiv usvojio novu rezoluciju kojom traži prekid američkih vojnih akcija protiv Irana bez odobrenja Kongresa. Glasanje je bilo slično ranijim pokušajima ovog ljeta, ali je ovoga puta sedam republikanskih zastupnika podržalo mjeru zajedno sa svim demokratama.

Rezolucija bi ograničila mogućnost predsjednika Donalda Trampa da nastavi vojnu akciju bez saglasnosti Kongresa. Nijedna od dosadašnjih mjera nije stigla do njegovog stola, gdje bi gotovo sigurno uložio veto.

Zastupnik Set Molton, demokrata iz Masačusetsa i bivši marinac iz rata u Iraku, podsjetio je na ranija Trampova obećanja. „Sjećate li se kada je Donald Trump rekao da će ovaj rat trajati samo nekoliko sedmica?“ Dodao je da je vrijeme da Kongres „zaista postavlja teška pitanja, kako nam Ustav nalaže, umjesto da bude podređen još jednoj ratnohuškačkoj administraciji.“

Republikanski zastupnik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je nastavak američkog prisustva. Poručio je da je Tramp protiv „beskonačnih ratova, i upravo to on okončava“ te dodao: „Oni su kontinuirana, stalna prijetnja Sjedinjenim Državama. Dosta je bilo.“

Rat koji je Tramp pokrenuo 28. februara traje gotovo sedam mjeseci uz povremene smrtonosne raketne udare i ozbiljne poremećaje u regiji. Kongresni ured za budžet saopćio je da je rat do 1. augusta koštao više od 38 milijardi dolara, dok se mjesečni trošak procjenjuje na između dvije i tri milijarde dolara, zavisno od intenziteta borbi.

Zbog poremećaja protoka nafte kroz Hormuški moreuz birači se suočavaju i s višim cijenama goriva. Ured procjenjuje da će inflacija pred 2027. biti veća za 0,5 procentnih poena, piše Klix.

Ovo je vjerovatno posljednje glasanje Predstavničkog doma o ratu s Iranom uoči izbora na sredini mandata. Zastupnici se krajem sedmice vraćaju u svoje izborne jedinice, a do izbora koji će odlučiti kontrolu nad Kongresom ostalo je manje od 50 dana.

Republikanski kongresmen Tomas Mesi u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a pokrenuo je proces opoziva ministra odbrane Pita Hegseta. U člancima o opozivu optužio ga je da je tokom rata s Iranom prkosio Kongresu, gušio slobodu govora i počinio druga kršenja zakona.

„U svemu tome, ministar Hegseth postupao je na način koji je suprotan povjerenju koje mu je ukazano kao ministru odbrane i koji podriva ustavnu vlast, nanoseći veliku štetu vladavini prava i pravdi, te očigledno šteteći narodu SAD-a“, rekao je Mesi u utorak u Zastupničkom domu.

Osam članaka koje je podnio jedan od najizraženijih protivnika američkih vojnih intervencija u Kongresu terete Hegseta za kršenje Zakona o ratnim ovlastima iz 1973. Tim zakonom, donesenim u vrijeme Vijetnamskog rata, administracija mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od slanja snaga u neprijateljska djelovanja ako nije odobrena objava rata. Neodobreno angažiranje ograničeno je na 60 dana, plus 30 dana za povlačenje.

Rat s Iranom počeo je krajem februara, iako je Trampova administracija saopćila da je operacija Epic Fury, kako je vojska nazvala početni udar, završena početkom maja. Zastupnički dom usvojio je nekoliko mjera kojima se nastojalo ograničiti Trampove ovlasti za napad na Iran, ali većina nije napredovala u Senatu kojim također upravljaju republikanci.

Tramp je 10. jula obavijestio Kongres da je „vojna akcija“ protiv Irana formalno obnovljena nakon što je jednomjesečni prekid vatre proglasio završenim. Tvrdi da mu nije potrebno odobrenje Kongresa i Zakon o ratnim ovlastima smatra neustavnim.

Prema prijedlogu iz utorka, Zastupnički dom mora glasati o člancima u naredna dva dana. Vrlo je malo vjerovatno da će biti usvojeni u Kongresu koji kontrolišu republikanci. Mesi je rekao da nikome nije kazao da planira podnijeti prijedlog jer bi republikansko rukovodstvo moglo otkazati neke od dana predviđenih za glasanje.

„Tokom 60-dnevnog perioda nakon slanja tog obavještenja, Kongres nije, niti je do danas, donio bilo kakvu objavu rata ili posebno zakonsko ovlaštenje za upotrebu oružanih snaga SAD-a u neprijateljstvima protiv Irana, niti je zakonom produžio važeći period od 60 dana, iako je i dalje bio u mogućnosti da se sastane i izvršava svoje ustavne odgovornosti“, navodi Mesi u člancima.

Optužio je Hegseta i da je ignorirao zakone kojima se nastoji smanjiti broj civilnih žrtava, posebno bombardovanje škole za djevojčice u Iranu nedugo nakon početka rata. Preliminarna procjena iz marta pokazala je da su SAD vjerovatno odgovorne za napad.

U jednom članku Mesi se osvrnuo na Hegsethovu odluku da degradira demokratskog senatora Marka Kelija iz Arizone, penzionisanog kapetana mornarice, nakon što je Keli pozvao pripadnike oružanih snaga da „odbiju nezakonita naređenja“. Massie tvrdi da je Hegseth zloupotrijebio ovlasti uzvraćajući članu Kongresa zbog ustavom zaštićenog govora.

Osim Irana, u članke je uvrstio i napade Trampove administracije na brodove na Karibima, otmicu suverenog stranog lidera zarobljavanjem bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, te napade na Hutije i Jemen, prenosi Klix.

Saudijska Arabija saopćila je da je u utorak navečer presrela i uništila dron koji je, prema tvrdnjama koalicije, bio usmjeren prema Mekki. Huti su odgovornost odbacili.

Glasnogovornik saudijske vojne koalicije Turki al-Maliki izjavio je da su Kraljevske snage protuzračne odbrane oborile neprijateljski dron prije nego što je ušao u zabranjeni zračni prostor. Incident je opisao kao pokušaj zastrašivanja vjernika i ugrožavanja civila, uz poruku da je sigurnost dviju svetih džamija i hodočasnika „crvena linija”.

Saudijske vlasti su u utorak prvi put od 2017. aktivirale sigurnosno upozorenje u Mekki. Upozorenje je ukinuto nakon nekoliko minuta, a kratko je bilo na snazi i u Taifu te Džedi.

Huti su saudijske tvrdnje odbacili. Vojni izvor te grupe rekao je za jemensku agenciju SABA: „Kategorično negiramo da iz Jemena postoji bilo kakva prijetnja usmjerena prema gradu Mekki ili bilo kojim drugim svetim mjestima”, nazvavši optužbe dezinformacijama. Hazem al-Assad iz političkog biroa Huta poručio je da su „tvrdnje o gađanju Meke istrošena laž koja je već ranije korištena i više nikoga ne obmanjuje”.

Novi incident dolazi usred ponovne eskalacije sukoba koji traje od 2015, kada je Saudijska Arabija intervenisala u Jemenu nakon što su Huti zauzeli Sanu i svrgnuli međunarodno priznatu vladu. Primirje uz posredovanje UN-a iz aprila 2022. uglavnom je zaustavilo napade na saudijsku teritoriju, ali su borbe ponovo pojačane nakon što su Huti u julu proglasili blokadu saudijskog brodarstva i preuzeli kontrolu nad važnim tačkama na obali Bab al-Mandeba, piše Klix.

Meka je dom Kabe, najsvetijeg mjesta islama, prema kojem se muslimani širom svijeta okreću tokom molitve. Ostaje neizvjesno hoće li nova eskalacija utjecati na hadždž i umru, za koje u taj grad svake godine dolaze milioni vjernika.