VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ković: Zabranjen mi je ulazak u Hrvatsku, istinu o stradanju Srba tako neće sakriti

    Ković: Zabranjen mi je ulazak u Hrvatsku, istinu o stradanju Srba tako neće sakriti

    Srpskom istoričaru i profesoru Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću danas je zabranjen ulazak u Hrvatsku zato što “predstavlja prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima jedne ili više država članica EU”.

    Srpskom istoričaru i profesoru Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću juče je zabranjen ulazak u Hrvatsku zato što “predstavlja prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima jedne ili više država članica EU”.

    Istina o stradanju Srba od Drugog svjetskog rata do danas u Hrvatskoj ne može da se sakrije na ovaj način, a ja ću nastaviti da je svjedočim, poručuje za Internet portal ovaj profesor.

    Koviću je odluka da je u Hrvatskoj persona non grata uručena na graničnom prelazu Batrovci, tokom puta ka Banjaluci gde treba da učestvuje na promociji knjige “Tesla, Srbin sam”, istoričara Branislava Stankovića.

    – Sa kolegom istoričarem Branislavom Stankovićem krenuo u Gradišku i Banja Luku da bismo predstavili njegovu najnoviju knjigu ‘Tesla, Srbin sam’ u kojoj je sabrao sve činjenice o srpskom identitetu Nikole Tesle. U situacija kada je nastalo otimanje srpske istorije, pa čak i srpskih velikana, očigledno da postoji takva potreba. Na hrvatskom graničnom prelazu, posle dva sata čekanja zbog njihovih novih tehničkih mjera bezbjednosti, kada smo stigli na red stavljeni smo sa strane, ostavljeni da čekamo više od pola sata bez ikakvog objašnjenja. Onda su me pozvali u stanicu policije i uručili mi rješenje o zabrani ulaska u Republiku Hrvatsku. Dali su mi da potpišem, ali sam odbio. Tražio sam da prvo pogledam šta potpisujem. Kada sam vidio da sam prijetnja po javni red i bezbjednost i zdravlje Republike Hrvatske naravno odbio sam. Dobio sam rješenje sa pečatom da sam odbio da potpišem taj dokument – objašnjava Ković.

    Ković: Odbio sam da potpišem dokument o zabrani ulaska u Hrvatsku

    Dodaje da su nakon toka odlučili da ka Banjaluci krenu “koridorom”, odnosno preko Brčkog zbog čega je prva promocija, u Gradiški otkazana.

    Upitan da li zna za razlog zbog čega mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku, Ković kaže da tu pozadinu znaju oni koji donose odluke u ovoj zemlji.

    – Što se mene tiče shvatam da sam samo jedno ime i prezime na crnim listama Republike Hrvatske – kaže ovaj istoričar.

    Uvjeren je da je “zabrana” posledica nečega što je izneo u svojim javnim nastupima.

    – Kao istoričar nastojim da svjedočim istinu. Ne tvrdim da znam cijelu istinu, ali nastojim da dođem do nje i da je posvjedočim. I naravno da sa tim neću prestati. Čini mi se da Republika Hrvatska pokušava da sakrije neke istine i bojim se da oni to pokušavaju tako što će da zabrane istoričarima ‘samo da prođu’. Јer, ja sam kroz Hrvatsku gotovo isključivo u tranzitu. Naravno, vjerujem da se istina na taj način ne može sakriti, a tu mislim na ono što je Hrvatska uradila sa svojim građanima srpske nacionalnosti. Ne samo u ovom ratu čiji smo savremenici, nego i u Drugom svjetskom ratu kada je počinila taj strašni genocid nad Srbima, ali i nad Јevrejima, Romima. Moj posao je da istražujem i da svjedočim i ja ću sa tim poslom nastaviti – poručuje Ković.

    Dodaje da se čudi kako mu hrvatske vlasti ovakvu zabranu nisu izrekli i ranije.

    – S obzirom da sam potomak žrtava genocida iz 1941. godine, ali i zbog onoga što javno govorim i svjedočim – zaključuje Ković.

  • Kresojević optužio Elektrokrajinu zbog stuba koji nije dio mreže

    Kresojević optužio Elektrokrajinu zbog stuba koji nije dio mreže

    Na dionici puta Banjaluka–Han Kola jutros je zabilježena opasna situacija nakon što je, usljed snijega, pao stub tik uz saobraćajnicu, čime je ugrožena bezbjednost učesnika u saobraćaju. Iako je riječ o stubu javne rasvjete, poslanik PDP-a Bojan Kresojević ovaj događaj iskoristio je za političke optužbe na račun Elektrokrajine i Vlade Republike Srpske.

    Kako je zvanično potvrđeno za BL portal, taj stub nema nikakve veze sa mrežom Elektrokrajine.

    Nije elektro-mreža, već gradska rasvjeta

    Iz Elektrokrajine su jasno naveli da se na snimku vidi „jedan kabal 4×16 mm2 na koji je spojena lampa i nema drugih kablova, odnosno kablova od niskonaponske mreže“.

    To praktično znači da pali stub nije dio elektroenergetske mreže, već stub javne rasvjete – infrastrukture koja je u nadležnosti Grada Banjaluka, a ne Elektrokrajine.

    Drugim riječima, odgovornost za ovakav stub ne može se dovoditi u vezu sa distributivnim sistemom električne energije, već sa održavanjem gradske rasvjete.

    Politička reakcija bez provjere činjenica

    Uprkos tome, Kresojević je na društvenim mrežama objavio: „Bandera je pala, da li je sljedeća Vlada?“, uz tvrdnje da „mrežarina raste, a bandere i dalje padaju“, te pitanje da li se Elektroprivreda namjerno dovodi u loš položaj.

    S obzirom na to da je riječ o stubu javne rasvjete, cijeli slučaj otvara pitanje stanja i održavanja gradske infrastrukture, koja je u nadležnosti administracije na čijem čelu je gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • Stevanović: Emisija obveznica Srpske interesantan finansijski fenomen

    Stevanović: Emisija obveznica Srpske interesantan finansijski fenomen

    Emisija obveznica i ostvarena kamatna stopa od 6,25 odsto ukazuje na jedan interesantan finansijski fenomen, istakao je ekonomista Saša Stevanović.

    – Pored globalnog ekonomskog, geoplitičkog šoka emisija obveznica je izvršena po kamatnoj stopi koja je za nekih 1,5 odsto viša nego prije pet godina. U istom periodu razvijene zemlje svijeta, naprimjer Britanija se zadužuju po kamatnih stopama koje su ekstremno veće. Petogodišnja Britanska obveznica je u 2021. godini ostvarivala prinos 0,4 odsto, danas je taj prinos 4,62 odsto, deset puta veći ekonomski šok mjeren kamatnom stopom – istakao je on.

    Kako dodaje, slično je i sa njemačkim državnim obveznicama gdje je 2021. godine bila negativna kamatna stopa, a danas je ona oko 3 odsto.

    – O ovom potezu tek treba da se razgovara i on do sada za javne finansije Republike nije viđen. Iz pozicije u kojoj smo bili do samo prije godinu dana gdje je bilo ograničenja na domaćem tržištu, sada imamo široku diverzifikaciju izvora finansiranja naše Republike – ističe Stevanović.

    Napominje da je otvoren pristup međunarodnom tržištu, ostvarena veća tražnja od ponude i nažalost mnogi investitori nisu mogli kupiti ove obveznice u ovako kratkom roku, na što će svakako obratiti pažnju u narednom periodu.

    – Čekaćemo još informaciju po kojoj kamatnoj stopi će se zadužiti Federacija BiH pa će možda biti mnogo jasnije koliko je ovaj potez zanačajn za javne finansije, budžet i građane Republike Srpske. Očekujem da ovaj potez popravi finansijski rejting Republike Srpske kod međunarodnih rejting agencija – kaže on.

  • Pet ciljeva, pola ostvarenih

    Pet ciljeva, pola ostvarenih

    Predsjednik SAD-a Donald Tramp iznio je pet ključnih ciljeva koje Washington želi postići prije okončanja rata s Iranom. Mjesec dana nakon početka sukoba, čini se da administracija razmišlja o postepenom povlačenju iz operacije, iako neki od tih ciljeva ostaju nedefinisani ili djelimično neispunjeni. To stvara paradoks u Trumpovoj strategiji: s jedne strane, tvrdi da operacija „ide po planu“, a s druge strane sugeriše mogućnost ograničenog angažmana u situaciji gdje rezultati još uvijek nisu konačni.

    Pet ciljeva koje je predsjednik naveo ranije obuhvata uništavanje iranskog raketnog kapaciteta, uspostavljanje kontrole nad pomorskim prolazima, zaštitu saveznika, smanjenje sposobnosti Teherana da podržava regionalne proxy snage, i neutralizaciju nuklearnog arsenala. Iako administracija tvrdi da je napredak evidentan, stvarnost na terenu je znatno kompleksnija. Iran i dalje ispaljuje rakete i dronove, a pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz ostaje pod stalnom prijetnjom.

    Trump je u više navrata tvrdio da je uništio 90 posto iranskih raketa i da su fabrike za proizvodnju dronova i projektila „značajno svedene“. Pentagon i Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) potvrđuju da su mete uključivale pogone za proizvodnju oružja, raketa i dronova, dok iranske raketne i pomorske snage i dalje demonstriraju sposobnost napada, pokazujući da taktički uspjesi ne garantuju strateško ispunjenje ciljeva.

    Jedan od najosjetljivijih elemenata Trumpove strategije ostaje nuklearni program Irana. Predsjednik je prvi put najavio mogućnost preuzimanja oko 970 funti obogaćenog uranija, zakopanog duboko u iranskim planinskim kompleksima, ali je jasno naglasio da bi to zahtijevalo dogovor s Teheranom ili znatno rizikovanje američkih kopnenih snaga. Ovdje se ogleda suštinski problem američke strategije – ambiciozni ciljevi koji često prelaze realne operativne mogućnosti.

    SAD i Izrael su uspostavili dominantnu zračnu nadmoć, a američke snage kontroliraju i značajan dio pomorskog prostora. Ipak, iranske rakete i dalje remete trgovinu kroz Hormuški moreuz, a proxy grupe povezane s Teheranom djeluju u Iraku, Libanu i širom regiona. Administracija još uvijek ne daje jasne odgovore na pitanje kako će trajno zaustaviti ovu podršku.

    Kolumnistički gledano, Trumpova strategija u Iranu pokazuje klasični sukob između političkih ambicija i realnih vojnih mogućnosti. S jedne strane, predsjednik nastoji demonstrirati odlučnost i jačinu SAD-a pred domaćom i globalnom publikom. S druge strane, pragmatični izazovi – od opstanka iranskog raketnog arsenala do nemogućnosti potpuno neutraliziranja nuklearnog programa – diktiraju suptilniji pristup i moguće odlaganje nekih ciljeva.

    Posebno zanimljivo ostaje pitanje „promjene režima“, koje Tramp ponekad aludira, a nikada formalno ne definiše. Uprkos likvidaciji iranskog vrhovnog vođe i visokih zapovjednika, Iran i dalje funkcioniše kao centralizovana država. Ciljevi vezani za stabilizaciju regiona, osiguranje saveznika i nadzor Hormuškog moreuza tek su djelimično ostvareni. Ovo ukazuje na napetost između deklarativne strategije i stvarnog uticaja američkih operacija.

    U političkom smislu, eventualno povlačenje SAD-a prije potpunog ispunjenja ciljeva nosi značajan rizik. Iako Trump insistira da je operacija „ispred plana“ i „neometano se odvija“, neispunjeni ciljevi mogli bi dovesti do unutrašnjih kritika i destabilizacije međunarodnih odnosa. Analitičari bi rekli da je ovo klasičan primjer kako ambicije nadmašuju operativne realnosti, a politički PR često dominira nad surovim podacima s terena.

    U konačnici, američka strategija u Iranu ostaje balans između demonstracije sile i stvarnih ograničenja. Trumpovi ciljevi su jasni, ali njihova realizacija – posebno u kontekstu nuklearnih kapaciteta, raketnog arsenala i regionalnih proxy grupa – pokazuje da su izazovi daleko od jednostavnih. Povlačenje ili prerano smanjenje angažmana moglo bi postaviti opasan presedan i ostaviti neispunjene strateške obaveze koje će buduće administracije morati riješiti.

  • Tramp tvrdi da je iransko rukovodstvo eliminisano, bez potvrde iz Teherana

    Tramp tvrdi da je iransko rukovodstvo eliminisano, bez potvrde iz Teherana

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom govora na ekonomskoj konferenciji na Floridi da je iransko rukovodstvo teško pogođeno, iznoseći tvrdnje da su ključne figure vlasti eliminisane.

    „Njihove vođe su mrtve. Njihov vrhovni vođa više nije vrhovni – on je mrtav“, rekao je Tramp, dodajući da je i sin iranskog lidera, Mojtaba Hamenei, „ili mrtav ili u veoma lošem stanju“, uz napomenu da nema potvrđenih informacija o njegovom statusu.

    Tramp je ocijenio da je Iran trenutno u situaciji u kojoj, kako je naveo, „niko ne želi da vodi tu zemlju“, ukazujući na navodnu nestabilnost unutar političkog vrha.

    Dan ranije, tokom događaja za prikupljanje sredstava Republikanske stranke, Tramp je iznio i tvrdnju da mu je iransko rukovodstvo neformalno predložilo da preuzme funkciju vrhovnog vođe Islamske Republike, što je, kako je rekao, odbio.

    „Kažu: ‘Voljeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.’ Ne, hvala. Ne želim to“, izjavio je Tramp na godišnjoj večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta.

    Za ove tvrdnje nije bilo nezavisnih potvrda, a zvanični Teheran se nije oglašavao povodom izjava američkog predsjednika.

  • SAD uništile oko trećine iranskog arsenala, ostatak i dalje prijetnja

    SAD uništile oko trećine iranskog arsenala, ostatak i dalje prijetnja

    Sjedinjene Američke Države mogu sa sigurnošću potvrditi da su uništile tek oko trećine iranskog raketnog arsenala, pokazuju najnoviji obavještajni podaci američkih službi.

    Ova procjena dolazi u trenutku kada sukob sa Iranom ulazi u drugi mjesec i u suprotnosti je s optimističnim izjavama predsjednika Donalda Trampa, koji je ranije tvrdio da Teheran raspolaže sa „vrlo malo raketa“.

    Prema informacijama iz više izvora upoznatih s obavještajnim podacima, status još jedne trećine iranskog arsenala ostaje nejasan. Smatra se da su bombardovanja oštetila ili zatrpala dio projektila u kompleksnoj mreži podzemnih tunela i bunkera, ali nije moguće precizno utvrditi njihov stepen operativnosti. Slična procjena odnosi se i na iranske dronove.

    Takvi podaci ukazuju da Iran i dalje posjeduje značajan dio svojih kapaciteta, kao i mogućnost da nakon završetka sukoba obnovi dio oštećenog naoružanja.

    Ova procjena direktno dovodi u pitanje Trampove tvrdnje o gotovo potpunom uništenju iranskih raketnih snaga. Ipak, i sam predsjednik je ukazao na rizik koji predstavlja i mali broj preostalih projektila, posebno u kontekstu zaštite strateški važnog Hormuškog moreuza.

    Tokom sjednice kabineta, Tramp je naveo da bi i minimalan procenat preostalih raketa mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju, ukazujući na mogućnost napada na vrijedne vojne i trgovačke ciljeve.

    Na slične rizike upozorio je i demokratski kongresmen i veteran američkih marinaca Set Multon, koji smatra da Iran vjerovatno čuva dio svojih kapaciteta za kasniju upotrebu.

    Američka Centralna komanda saopštila je da operacija „Epic Fury“, pokrenuta krajem februara, teče prema planu, uz hiljade pogođenih vojnih ciljeva. Ipak, zvaničnici nisu iznijeli precizne podatke o procentu uništenih raketnih i dronovskih kapaciteta.

    Jedan od ključnih problema za američku stranu ostaje nepoznat broj projektila koje je Iran sklonio u podzemne objekte prije početka sukoba. Procjene variraju, a raspon ide od nekoliko hiljada do znatno većih količina prema analizama nezavisnih stručnjaka.

    Uprkos intenzivnim napadima, Iran nastavlja s vojnim aktivnostima. Nedavni napadi uključivali su lansiranje balističkih raketa i dronova prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i korištenje raketa dugog dometa protiv baze Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

    Stručnjaci upozoravaju da ovakav tempo napada ukazuje na to da iranski kapaciteti nisu značajno oslabljeni u mjeri u kojoj tvrde američki zvaničnici. Prema procjenama, Iran i dalje raspolaže značajnim dijelom operativnih raketnih sistema skrivenih u podzemnim kompleksima.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset ukazao je na složenost situacije, naglašavajući da je Iran tokom godina ulagao velike resurse u razvoj tunelske infrastrukture i raketnih sistema, što dodatno otežava procjenu stvarnih vojnih gubitaka.

  • Epilog iranskog udara: Duboko u teritoriji Saudijske Arabije probijen američki štit, ranjeno 12 vojnika

    Epilog iranskog udara: Duboko u teritoriji Saudijske Arabije probijen američki štit, ranjeno 12 vojnika

    Dvanaest američkih vojnika je ranjeno, od kojih dvojica veoma teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, potvrdili su američki zvaničnici u petak.

    Napad je izveden u petak, a bazu su pogodili najmanje jedan projektil i nekoliko dronova (bespilotnih letjelica). Kako prenose The New York Times i The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane američke i arapske zvaničnike, vojnici su se nalazili unutar zgrade na bazi u trenutku udara.

    Prema navodima CBS Newsa, dvojica vojnika su “veoma teško povrijeđena”, dok je još osam pretrpjelo “teške povrede”, što su odvojene kategorije u američkom vojnom sistemu klasifikacije. Stanje preostale dvojice ranjenih za sada nije poznato.

    Pored ljudskih gubitaka, u napadu je nanesena i značajna materijalna šteta. Najmanje dva aviona za dopunu goriva tipa KC-135 pretrpjela su ozbiljna oštećenja, a satelitski snimci otkrili su pune razmjere štete na ovim letjelicama.

    Najozbiljniji udar na američku odbranu

    Ovaj napad predstavlja jedan od najozbiljnijih propusta i probijanja američke protuzračne odbrane od početka rata s Iranom koji traje već mjesec dana.

    Ovo je najmanje drugi direktan pogodak na bazu Prince Sultan, iako je Saudijska Arabija ranije uspijevala presresti nekoliko projektila ispaljenih u njenoj blizini. U prethodnom udaru na ovu bazu, 1. marta, oštećeno je pet američkih aviona za dopunu goriva, a život je izgubio 26-godišnji narednik američke vojske Benjamin N. Pennington, koji je preminuo nekoliko dana nakon ranjavanja.

    Više od 300 ranjenih od početka rata

    Novi gubici povećavaju ukupan broj ranjenih američkih vojnika na više od 300 od početka sukoba 28. februara, koji je pokrenut zajedničkom operacijom Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana. Ukupno 13 američkih vojnika je poginulo u dosadašnjem toku rata.

    Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je u petak da je oko 225 vojnika pretrpjelo traumatske povrede mozga uzrokovane detonacijama projektila. Ipak, američka vojska navodi da su se 273 ranjena vojnika već oporavila i vratila na dužnost.

    S druge strane, Iran nastavlja s kontinuiranim napadima odmazde na zaljevske države koje optužuje da služe kao lansirne rampe i logistička podrška za američke vojne udare na njihovu teritoriju.

  • Rubio: SAD može ostvariti ciljeve u Iranu bez kopnenih trupa

    Rubio: SAD može ostvariti ciljeve u Iranu bez kopnenih trupa

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu ostvariti svoje vojne ciljeve u sukobu s Iranom bez slanja kopnenih trupa, oslanjajući se isključivo na vazdušne i pomorske kapacitete.

    Govoreći novinarima na aerodromu Le Burže kod Pariza, Rubio je istakao da američka strategija podrazumijeva uništavanje ključnih vojnih kapaciteta Irana, uključujući mornaricu, ratno vazduhoplovstvo i lansere projektila.

    „Uništićemo njihovu mornaricu, uništićemo njihovo ratno vazduhoplovstvo i značajno ćemo smanjiti njihove raketne kapacitete kako se više ne bi mogli oslanjati na njih u pokušajima razvoja nuklearnog oružja“, rekao je Rubio.

    On je dodao da američke snage već ostvaruju planirane ciljeve i da su u većini segmenata „ispred plana“, naglašavajući da za realizaciju tih ciljeva nisu potrebne kopnene trupe.

    Uprkos takvim procjenama, Sjedinjene Američke Države odlučile su da upute dodatno vojno pojačanje u region, uključujući više od 1.000 pripadnika oružanih snaga. Rubio je objasnio da predsjednik Donald Tramp mora biti spreman na različite scenarije, ne precizirajući koje bi situacije mogle zahtijevati dodatne snage.

    Prema njegovim riječima, plan administracije je da sukob traje sedmicama, a ne mjesecima, uz očekivanje da će operacija biti okončana u relativno kratkom roku.

    Rubio se osvrnuo i na navode o ulozi Rusije u sukobu, ističući da aktivnosti Moskve ne utiču na efikasnost američkih operacija. Time je indirektno odgovorio na ranije izvještaje medija o mogućoj podršci Rusije Iranu.

    Podsjetimo, američka televizija CNN objavila je da Rusija navodno dostavlja Iranu obavještajne podatke o kretanju američkih snaga, brodova i aviona, pozivajući se na izvore upoznate s obavještajnim procjenama.

  • Radnici Nove Ljubije dobijaju 6 plata

    Radnici Nove Ljubije dobijaju 6 plata

    Radnici Nove Ljubije će dobiti šest plata, rekao je lider SNSD Milorad Dodik na sastanku s njima u Omarskoj.

    Dodik je garantovao da će do utorka biti isplaćena martovska plata.

    – Ovdje je važno pružiti socijalnu sigurnost i da Republika Srpska stoji i nakon 6 mjeseci iza radnika – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da ako firma nastavi poslovanje imaće obavezu da pozove i ponudi radnike da rade ugovorom o djelu.

    Predsjednik sindikata Dario Antonić zahvalio se u ime svih zaposlenih na razumijevanju, i što je Dodik izašao na teren nakon apela radnika i pomogao.

    Smatraju da je riješen gorući problem.

    – Ako dođe do nekog vida proizvodnje radnici će biti prioritetno pozvani – rekao je.

    Dodik je predložio da se napravi udruženje i da će im preko udruženja nakon završene ove situacije pomagati u pogledu sanacija kuća i sličnog dok postoji potreba za to, piše ATV.

    Takođe, zamjenik direktora Nove Ljubije Suzana Gašić obećala je martovsku platu i regres.

    Nakon sastanka s Dodikom radnici “Nove Ljubije” prekinuli su štrajk.

  • Tramp povjerio Vensu ključnu misiju u pregovorima s Iranom

    Tramp povjerio Vensu ključnu misiju u pregovorima s Iranom

    Američki potpredsjednik Džej Di Vens priprema se za jednu od najvažnijih uloga u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri – vođenje američkih napora za okončanje sukoba s Iranom, prenosi američki portal Aksios.

    Prema navodima tog medija, Vens je već obavio niz razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, sastao se sa saveznicima iz zemalja Zaliva i učestvovao u indirektnoj komunikaciji sa iranskim predstavnicima. Očekuje se da bi upravo on mogao biti glavni američki pregovarač u eventualnim mirovnim razgovorima.

    Predsjednik Donald Tramp formalizovao je ovu ulogu tokom sjednice kabineta, kada je od potpredsjednika zatražio da iznese najnovije informacije o Iranu, navodeći da na pregovorima sarađuje sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.

    Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Vensova visoka pozicija u administraciji, ali i njegovo ranije protivljenje dugotrajnim vojnim intervencijama, čine ga prihvatljivijim sagovornikom za iransku stranu u odnosu na prethodne pregovarače. Upravo iz tog razloga, kako se navodi, i sam Vitkof je preporučio Vensa za ovu ulogu.

    Jedan visoki zvaničnik američke administracije ocijenio je da je Vens „najbolja opcija“ za postizanje dogovora, dodajući da bi neuspjeh pregovora s njim značio i mali prostor za dalji diplomatski napredak.

    Istovremeno, odnosi sa Izraelom dodatno komplikuju situaciju. Vens je, prema dostupnim informacijama, bio skeptičan prema procjenama izraelskih zvaničnika o brzom razvoju sukoba, te očekuje da bi borbe mogle potrajati još nekoliko sedmica.

    Nakon telefonskog razgovora između Vensa i Netanjahua, u kojem je potpredsjednik ukazao na previše optimistične procjene izraelske strane, u medijima su se pojavile informacije o navodno napetoj komunikaciji. Američki zvaničnici sumnjaju da su takve tvrdnje plasirane s ciljem narušavanja Vensovog kredibiliteta, dok izraelska strana to negira.

    Paralelno s tim, diplomatski napori se intenziviraju. Posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske pokušavaju organizovati direktan susret predstavnika SAD-a i Irana, dok iz Teherana poručuju da još čekaju odobrenje najvišeg rukovodstva.

    U slučaju održavanja sastanka, Vens bi mogao direktno pregovarati sa predsjednikom iranskog parlamenta Mohamadom Bagerom Galibafom, što bi predstavljalo značajan diplomatski iskorak.

    Ipak, dok traju pregovori, američka administracija razmatra i mogućnost vojne eskalacije ukoliko diplomatski proces ne donese rezultate.

    Iako je prije početka sukoba bio među skeptičnijim glasovima u vezi s njegovim tokom i ciljevima, Vens je nakon odluke predsjednika Trampa podržao strategiju brze i odlučne upotrebe sile. Prema izvorima bliskim potpredsjedniku, on će nastaviti da djeluje u skladu s politikom administracije, nastojeći da postigne ishod koji odgovara predsjedniku.