Autor: INFO

  • Tramp poručio da će Ukrajina nakon rata izgledati drugačije

    Tramp poručio da će Ukrajina nakon rata izgledati drugačije

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Rusija i Ukrajina veoma blizu postizanja dogovora o okončanju rata, izrazivši uvjerenje da bi sukob mogao biti završen u bliskoj budućnosti.

    Tramp je novinarima rekao da se u narednim danima očekuje održavanje veoma važnog sastanka, koji bi mogao predstavljati značajan korak ka pronalaženju rješenja za rat u Ukrajini.

    „Vjerujem da smo veoma blizu postizanja dogovora“, poručio je američki predsjednik, dodajući da očekuje da će se rat završiti uskoro.

    Ipak, nagovijestio je da bi Ukrajina nakon završetka sukoba mogla izgledati drugačije nego prije rata.

    „Ukrajina će imati nešto drugačiji oblik“, rekao je Tramp, ne iznoseći dodatne detalje o tome na šta se konkretno odnosi njegova izjava.

    Kako prenosi RTRS, pozivajući se na Sputnik, trilateralni sastanak predstavnika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine zakazan je za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Očekuje se da će razgovori biti usmjereni na mogućnosti okončanja sukoba i pronalaženje političkog rješenja prihvatljivog za uključene strane.

    Tramp komentarisao i probleme sa Starlinkom

    Američki predsjednik osvrnuo se i na ranije probleme sa funkcionisanjem satelitskog internet sistema Starlink u Ukrajini, koji su se pojavili sredinom oktobra.

    Na pitanje novinara da li zna ko stoji iza ograničenja u radu ovog sistema, Tramp je odgovorio da nema saznanja o tome.

    „Ne, ne znam. Ali jedno znam – kada sam čuo za to, sistem je proradio“, rekao je američki predsjednik.

    Starlink, kojim upravlja kompanija SpaceX Ilona Maska, predstavlja važan komunikacijski sistem za ukrajinske oružane snage i druge korisnike u zemlji.

  • Irak postigao dogovor sa SAD, otvara se put za izvoz nafte kroz Hormuški moreuz

    Irak postigao dogovor sa SAD, otvara se put za izvoz nafte kroz Hormuški moreuz

    Irak je postigao dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama koji će omogućiti nastavak izvoza iračke nafte kroz Hormuški moreuz, i to pomorskom rutom u blizini obale Omana, izjavio je irački ministar spoljnih poslova Fuad Husein.

    On je u intervjuu za Al Džaziru rekao da su ekonomske posljedice rata u Iranu i poremećaja u izvozu nafte već dostigle oko 60 milijardi dolara, što predstavlja veliki udarac za iračku privredu.

    Husein je istakao da Bagdad vodi kontinuirane razgovore sa Vašingtonom kako bi se spriječile dodatne posljedice po ekonomiju zemlje, posebno imajući u vidu značaj trgovinskih odnosa dvije države.

    Prema pisanju RTRS-a, američko Ministarstvo finansija zvanično je zatražilo od Iraka zatvaranje graničnih prelaza sa Iranom, uz mogućnost da ostanu otvorena samo dva prelaza – jedan u iračkom regionu Kurdistana i drugi u ostatku zemlje.

    Irački ministar upozorio je da bi sprovođenje takvih zahtjeva moglo imati direktne posljedice po bilateralnu trgovinu, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na između 15 i 18 milijardi dolara.

    Dogovor sa Turskom o vodi i energentima

    Husein se osvrnuo i na nedavnu posjetu iračkog premijera Alija el Zubaidija Turskoj, navodeći da su tokom razgovora postignuti konkretni dogovori o upravljanju vodnim resursima u zamjenu za nastavak energetskog protoka.

    Prema njegovim riječima, sporazum predviđa da turske kompanije ili državne institucije upravljaju projektima u oblasti vodosnabdijevanja u Iraku, s ciljem ublažavanja posljedica suše.

    Zauzvrat bi bio omogućen kontinuitet izvoza iračke nafte putem naftovoda prema Turskoj. Količine nafte koje se transportuju ovom rutom postepeno su povećavane – sa početnih 20.000 na 30.000, a potom na oko 260.000 barela dnevno.

    Govoreći o situaciji u Siriji, Husein je ocijenio da su odnosi Bagdada i Damaska značajno unaprijeđeni i da se trenutno zasnivaju na zajedničkim interesima, nezavisno od spoljnog uticaja.

  • Alarm u IDDEEA: Nedostaje stručnog kadra, prosječna starost dijela zaposlenih veća od 54 godine

    Alarm u IDDEEA: Nedostaje stručnog kadra, prosječna starost dijela zaposlenih veća od 54 godine

    Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) suočava se sa ozbiljnim nedostatkom zaposlenih, a jedan od glavnih razloga odlaska radnika jesu nezadovoljstvo visinom plata i veliki obim posla. U ovoj instituciji upozoravaju da bi, bez odobravanja dodatnog zapošljavanja, mogli nastati ozbiljni problemi u obavljanju poslova od javnog značaja.

    Prema Strategiji razvoja IDDEEA za period od 2027. do 2031. godine, u Agenciji je sistematizovano 239 radnih mjesta, ali je trenutno zaposleno svega 166 radnika. Posebno je izražen nedostatak stručnog kadra u Tehničkom sektoru, gdje je od predviđenih 50 radnih mjesta popunjeno samo 20.

    Problem predstavlja i to što zaposleni koji prođu specijalizovane obuke i steknu potrebne sertifikate često ne ostaju dugo u Agenciji. Razlog je, kako navode iz ove institucije, nezadovoljstvo finansijskim uslovima, ali i velika potražnja za takvim stručnjacima na tržištu rada.

    Prema informacijama koje je objavio BL Portal, odlazak zaposlenih posebno je izražen u Tehničkom sektoru, gdje Agencija ulaže sredstva u njihovo osposobljavanje, nakon čega mnogi prelaze na bolje plaćene poslove.

    Za 15 godina otišlo 18 zaposlenih

    Nedostatak radnika nije ograničen samo na tehničke poslove. U Centru za skladištenje, personalizaciju i transport dokumenata zabilježen je značajan odlazak zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.

    Tokom proteklih 15 godina ovaj centar napustilo je 18 radnika, uglavnom mlađe životne dobi. Kao razloge odlaska naveli su nezadovoljstvo količinom posla i visinom primanja.

    Zbog toga je prosječna starost zaposlenih na poslovima personalizacije i transporta dokumenata danas veća od 54 godine, što dodatno otežava dugoročno planiranje i obezbjeđivanje kontinuiteta rada.

    Traže dodatno zapošljavanje i izmjene zakona

    Kako bi spriječila dalje pogoršanje kadrovske situacije, IDDEEA je zatražila odobravanje dodatnog zapošljavanja i popunjavanje upražnjenih radnih mjesta.

    U Strategiji upozoravaju da bi postojeći ljudski kapaciteti mogli postati nedovoljni za obim poslova koji se očekuje u narednom periodu, što bi moglo imati posljedice po javni interes i građane, imajući u vidu osjetljivost nadležnosti ove institucije.

    Kao jednu od mjera za zadržavanje stručnjaka, Agencija je već donijela odluku o dodatku na platu zaposlenima sa visokom stručnom spremom koji obavljaju složene informatičko-aplikacijske poslove.

    Takođe, najavljene su inicijative za izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojima bi se omogućilo uvođenje posebnog dodatka za zaposlene koji neposredno rade na personalizaciji i transportu dokumenata.

    IDDEEA još nema vlastitu zgradu u Banjaluci

    Pored kadrovskih problema, Agencija se suočava i sa nedostatkom vlastitih poslovnih prostorija. Od osnivanja, sve organizacione jedinice IDDEEA u Banjaluci rade u iznajmljenim objektima.

    U planovima Agencije predviđena je izgradnja vlastite zgrade koja bi zadovoljila potrebe sjedišta i Centra za skladištenje, personalizaciju i transport dokumenata.

    Za ovaj projekat već su odobrena sredstva od 24.783.000 KM, ali iz Agencije navode da će za završetak objekta biti potrebno obezbijediti znatno više novca.

    Slična situacija je i u regionalnim centrima u Bihaću i Bijeljini, gdje takođe nije riješeno pitanje vlastitih poslovnih prostorija, zbog čega se prostor iznajmljuje od privatnih vlasnika.

  • Sahrane sve veći trošak za porodice: Poznate cijene pogrebne opreme i grobnih mjesta

    Sahrane sve veći trošak za porodice: Poznate cijene pogrebne opreme i grobnih mjesta

    Organizacija sahrane u Republici Srpskoj predstavlja značajan finansijski izdatak za porodice, koje se u trenucima gubitka bliske osobe, osim sa emotivnim teretom, suočavaju i sa nizom troškova. U zavisnosti od pogrebne opreme, prevoza, grobnog mjesta i broja ljudi na posmrtnom ručku, ukupan račun može dostići i nekoliko hiljada maraka.

    Cijene pogrebne opreme nisu značajnije mijenjane, ali su pojedine usluge poskupjele. Posebno se to odnosi na preuzimanje i čuvanje tijela u gradskoj mrtvačnici, što predstavlja jednu od prvih stavki koje porodice moraju izmiriti.

    Iz banjalučkog preduzeća „Duga“ za pogrebne usluge navode da preuzimanje tijela preminulog u bolnici, nakon 24 časa, košta 530 KM, dok se za svaki naredni dan čuvanja cijena povećava za 50 KM. Tako preuzimanje nakon 48 časova iznosi 580 KM.

    Prema podacima koje je objavio BL Portal, cijene pogrebne opreme počinju od oko 500 KM, dok konačan iznos zavisi od izbora proizvoda i dodatnih usluga. Lokalni prevoz u užem gradskom području u pojedinim slučajevima ne naplaćuje se, dok se za udaljenije lokacije cijena obračunava prema kilometraži, počevši od 50 KM.

    Ukoliko porodica već posjeduje grobno mjesto, kompletna organizacija sahrane, bez posmrtnog ručka, može koštati između 1.500 i 1.600 KM. Međutim, ukoliko se organizuje i ručak, troškovi mogu biti uvećani za dodatnih 2.500 do 3.000 KM, zavisno od broja zvanica.

    Grobno mjesto dodatno opterećuje budžet

    Porodice koje nemaju unaprijed obezbijeđeno grobno mjesto suočavaju se sa još većim izdacima. Prema podacima Gradskog groblja Banjaluka, cijena uređenog grobnog mjesta iznosi 2.100 KM, dok je za betonsku grobnicu namijenjenu za dvije osobe potrebno izdvojiti 5.950 KM.

    Značajnu stavku predstavlja i posmrtni ručak, čija cijena, prema podacima jednog od preduzeća koje se bavi organizacijom pogrebnih usluga, iznosi 23 KM po osobi. To znači da bi za 100 zvanica porodica morala izdvojiti 2.300 KM samo za ovu namjenu.

    Dodatni troškovi obuhvataju cvijeće, vijence, smrtovnice i druge usluge. Cijene pogrebnih vijenaca i takozvanih suza počinju od 40 KM, dok se za prevoz pokojnika izdvaja najmanje 50 KM.

    Među izdacima može biti i naknada za izlazak sveštenika na sahranu. Dok pojedini sveštenici nemaju unaprijed utvrđenu cijenu, već porodica daje prilog u skladu sa svojim mogućnostima, kod drugih se ova usluga naplaćuje od 100 KM pa naviše.

    Naknada Fonda PIO iznosi 500 KM

    Konačni troškovi zavise od više okolnosti, uključujući postojanje vlastitog grobnog mjesta, izbor pogrebne opreme, broj zvanica na posmrtnom ručku, ali i udaljenost lokacije na kojoj se sahrana organizuje.

    Ipak, porodice u Republici Srpskoj imaju pravo na određenu finansijsku pomoć nakon smrti korisnika penzije. Fond PIO isplaćuje naknadu pogrebnih troškova u iznosu od 500 KM, a pravo na ovu isplatu ima član porodice ili drugo lice koje je snosilo troškove sahrane.

    Iako ova naknada može djelimično ublažiti finansijski teret, ukupni izdaci za posljednji ispraćaj, posebno kada je potrebno kupiti grobno mjesto i organizovati posmrtni ručak, mogu višestruko premašiti taj iznos.

  • Tramp povukao ponudu šefu UFC-a: „Samo sam se šalio“

    Tramp povukao ponudu šefu UFC-a: „Samo sam se šalio“

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se samo šalio kada je objavio da je izvršnom direktoru UFC-a Dani Whiteu ponudio funkciju sekretara za medije Bijele kuće, čime je povukao raniju najavu koja je izazvala brojne reakcije.

    Tramp je novinarima na Floridi rekao da njegova objava na društvenim mrežama nije predstavljala ozbiljnu ponudu, iako smatra da se Whiteu dopala ideja o preuzimanju jedne od najistaknutijih komunikacijskih funkcija u američkoj administraciji.

    „Šalio sam se, ali mislim da se Dani sviđa ideja i on je veoma sposoban čovjek“, rekao je Tramp prije polaska za Vašington.

    Američki predsjednik je prethodno na društvenoj mreži Truth Social objavio da je Whiteu ponudio mjesto portparola Bijele kuće, opisujući ga kao velikog borca i ratnika. Uz to je sugerisao da bi White mogao dovesti i nekoliko poznatih UFC boraca kao svoje saradnike.

    Prema pisanju Klixa, Tramp je objasnio da je i sam sadržaj objave trebalo da ukaže na šaljiv karakter ponude, posebno zbog spominjanja poznatih boraca koji bi navodno mogli biti dio njegovog tima u Bijeloj kući.

    White, dugogodišnji Trampov prijatelj i politički saveznik, najavio je da će u ponedjeljak posjetiti Bijelu kuću. Iako je prvobitno rekao da će nakon sastanka imati više informacija o ponudi, Tramp je sada poručio da će razgovarati o drugim pitanjima.

    Do ove neobične epizode dolazi u trenutku kada američki predsjednik mijenja sastav svoje administracije nakon loših rezultata republikanaca na nedavnim međuizborima, na kojima su demokrate osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa.

    Tramp je u petak imenovao dugogodišnjeg saradnika Stephena Millera za novog šefa kabineta Bijele kuće, na mjesto Susie Wiles.

    Funkcija sekretara za medije Bijele kuće trenutno je upražnjena. Katie Zacharia, kojoj je Tramp prethodno povjerio tu dužnost, napustila je položaj nakon svega pet dana.

  • U Poljskoj počinje vojna obuka 2.800 evropskih vojnika za moguću misiju u Ukrajini

    U Poljskoj počinje vojna obuka 2.800 evropskih vojnika za moguću misiju u Ukrajini

    U Poljskoj danas počinje velika vojna vježba u kojoj će učestvovati 2.800 pripadnika oružanih snaga iz 11 evropskih zemalja, a čiji je cilj priprema multinacionalnih snaga za eventualno raspoređivanje u Ukrajini nakon završetka rata.

    Vježbu pod nazivom „KOALICJA 26.2“ zajednički predvode Velika Britanija i Francuska, a trajaće do 22. novembra. Osim u Poljskoj, aktivnosti će biti organizovane i u Francuskoj i Turskoj, dok američki vojnici neće učestvovati u ovoj operaciji.

    U vježbi će, uz dvije vodeće zemlje i Poljsku, učestvovati Belgija, Estonija, Njemačka, Litvanija, Holandija, Španija, Švedska i Turska. Riječ je o prvoj velikoj provjeri operativne spremnosti Multinacionalnih snaga za Ukrajinu (MNF-U), koje djeluju u okviru Koalicije voljnih.

    Prema informacijama koje je objavio Klix, pozivajući se na saopštenja ministarstava odbrane Velike Britanije i Francuske, tokom vježbe biće testirani načini premještanja, zaštite i snabdijevanja multinacionalnih snaga, kao i sistemi komandovanja i koordinacije različitih vojnih jedinica.

    Planirana misija trebalo bi da obuhvati podršku obnovi Oružanih snaga Ukrajine, obuku ukrajinskih vojnika, zaštitu vazdušnog prostora i uklanjanje pomorskih mina u Crnom moru. Ove aktivnosti zamišljene su kao dio šireg paketa bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.

    Britanski ministar odbrane Ves Striting izjavio je da vježba predstavlja pripremu za period nakon završetka sukoba, naglašavajući da se ne radi samo o hipotetičkom planu, već o stvaranju snaga koje bi mogle pružiti konkretnu podršku Ukrajini kada borbe prestanu.

    Raspoređivanje tek nakon primirja

    Jedan od ključnih uslova za angažovanje multinacionalnih snaga jeste prethodni prekid neprijateljstava. Prema dostupnim planovima, MNF-U bi u Ukrajinu ušao isključivo nakon uspostavljanja primirja i na zahtjev ukrajinskih vlasti.

    Ove snage neće imati klasičan mirovni mandat, niti će biti zadužene za nadgledanje primirja. Takođe, neće djelovati u okviru komandne strukture NATO-a.

    Velika Britanija u vježbu šalje 300 vojnika, dok će Poljska, pored uloge domaćina i koordinacije logistike, angažovati gotovo 2.000 svojih pripadnika. Ipak, Varšava je ranije najavila da njeni vojnici neće biti raspoređeni na teritoriji Ukrajine.

    Francuska će učestvovati sa stotinama vojnika, uključujući jedinicu opremljenu sa oko 50 dronova. Turska će, s druge strane, u Istanbulu organizovati pomorsku komponentu vježbe, tokom koje će biti provjeravane mogućnosti uklanjanja mina i uspostavljanja uslova za bezbjedan povratak trgovačkih brodova u ukrajinske luke.

    Komandant MNF-U, britanski general-potpukovnik Tom Bejtman, istakao je da je cilj pokazati da multinacionalne snage imaju kapacitete i spremnost za brzo angažovanje.

    Neizvjesnost oko budućeg raspoređivanja

    Iako su London i Pariz ranije izrazili spremnost da za eventualnu misiju izdvoje po oko 5.000 vojnika, konačan broj pripadnika multinacionalnih snaga još nije utvrđen.

    Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procijenio je da bi za minimalno vojno prisustvo u Ukrajini bilo potrebno između 10.000 i 25.000 vojnika, dok bi zbog sistema rotacije stvarne potrebe mogle biti znatno veće.

    Mogućnost dolaska stranih vojnika u Ukrajinu već je naišla na protivljenje Moskve. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je odbacio takvu opciju, upozoravajući da bi zapadne snage na ukrajinskoj teritoriji bile legitimna vojna meta.

    Početak vježbe dolazi uoči najavljenog sastanka američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača u Abu Dabiju, planiranog za 10. i 11. novembar, što dodatno usmjerava pažnju na mogućnost diplomatskog pomaka u vezi sa okončanjem sukoba.

  • Globalni višak nafte raste, cijene i dalje znatno više nego prošle godine

    Globalni višak nafte raste, cijene i dalje znatno više nego prošle godine

    Cijene nafte na svjetskom tržištu stabilizovale su se na početku nove sedmice, nakon što su tokom prethodne zabilježile najveći sedmični pad još od početka pandemije koronavirusa 2020. godine.

    Barel sirove nafte Brent jutros je dostigao cijenu od 98,35 dolara, što predstavlja blagi rast od tri centa. Istovremeno, američka nafta WTI poskupjela je za 0,5 odsto i njome se trgovalo po cijeni od 91,30 dolara po barelu.

    Ipak, početak trgovanja obilježile su oscilacije. Cijena Brenta u jednom trenutku pala je za 64 centa, na 97,67 dolara, dok je tokom trgovanja nakratko zabilježen i pad veći od jednog dolara.

    Prema podacima koje je objavio Klix, pozivajući se na Reuters, cijena Brenta tokom protekle sedmice smanjena je za čak 16 odsto. Riječ je o najvećem sedmičnom pojeftinjenju od 2020. godine, a jedan od ključnih razloga bila su očekivanja da bi pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli doprinijeti smanjenju rizika za snabdijevanje naftom kroz Hormuški moreuz.

    Uprkos značajnom padu, nafta Brent i dalje je približno 54 odsto skuplja nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Trading Economicsa.

    Na kretanje cijena utiče i odnos ponude i potražnje na svjetskom tržištu. Prema procjenama banke JPMorgan, globalni višak nafte povećan je sa 1,1 milion barela dnevno u septembru na 1,4 miliona barela u oktobru.

    Takav trend povezuje se sa oporavkom isporuka nafte sa Bliskog istoka, povećanjem proizvodnje u drugim dijelovima svijeta, ali i slabijom potražnjom.

  • Iranski general tvrdi da Teheran kopira tehnologiju sa zaplijenjene američke vojne opreme

    Iranski general tvrdi da Teheran kopira tehnologiju sa zaplijenjene američke vojne opreme

    Iranski brigadni general Ali Balali izjavio je da stručnjaci te zemlje proučavaju i pokušavaju da kopiraju tehnologiju sa američke vojne opreme koja je dospjela u njihove ruke tokom 40-dnevnog rata. Prema njegovim riječima, taj proces trebalo bi da doprinese razvoju domaće odbrambene industrije i jačanju vojnih kapaciteta Irana.

    Balali, savjetnik komandanta Vazdušno-svemirskih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC), rekao je da su zarobljeni različiti dijelovi vojne opreme i druga sredstva, a da stručnjaci trenutno rade na njihovom proučavanju i obrnutom inženjeringu.

    Kako prenosi Klix, Balali je naveo da je cilj ovih aktivnosti iskorištavanje dostupnih tehnologija za unapređenje znanja i osposobljavanje iranske industrije za proizvodnju sličnih sistema.

    On je istovremeno odbacio tvrdnje američkih i izraelskih zvaničnika da su iranske vojne sposobnosti oslabljene, ocijenivši ih kao propagandu i pokušaj psihološkog djelovanja.

    Prema njegovim riječima, Iran je nakon rata povećao količinu raspoložive vojne opreme i resursa, ali i intenzivirao domaću proizvodnju naoružanja. Posebno je istakao da zemlja raspolaže kapacitetima za samostalnu proizvodnju raketa, bespilotnih letjelica i drugih sredstava potrebnih za odbranu.

    „Za razliku od nekih zemalja koje se za svoju sigurnost oslanjaju na strane izvore, Islamska Republika Iran ne traži uvezenu sigurnost“, poručio je Balali, naglašavajući da će se razvoj domaće vojne industrije nastaviti.

    Iranski general uputio je i upozorenje da su oružane snage spremne da odgovore na eventualne nove prijetnje. Tvrdi da Iran raspolaže zalihama naoružanja dovoljnim za odbranu zemlje tokom više godina.

    Balali je zaključio da bi svaka pogrešna procjena ili neprijateljski potez prema Iranu izazvao „oštar i razoran“ odgovor.

  • Tramp o oproštaju neprijateljima: Vjerovatno ne mogu to da uradim

    Tramp o oproštaju neprijateljima: Vjerovatno ne mogu to da uradim

    Novinar ga je podsjetio na govor Erike Kirk, udovice ubijenog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, koja je na komemoraciji govorila o hrišćanskom oproštaju i potrebi da ljudi oproste svojim neprijateljima. Tramp je nakon njenog obraćanja tada izjavio da mrzi svoje političke protivnike i da im ne želi dobro.

    Dautat ga je zato upitao da li bi mogao oprostiti ljudima poput bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija i nekadašnje predsjednice Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi, ukoliko bi to bilo neophodno za ulazak u raj.

    „Pa, onda ne bih bio iskren, zar ne?“, odgovorio je Tramp, dodajući da te ljude smatra izuzetno nepoštenim i štetnim za Sjedinjene Američke Države.

    Kada ga je novinar direktno upitao da li je odgovor negativan, američki predsjednik nije ostavio prostor za drugačije tumačenje.

    „Odgovor je ne. Želim da budem iskren, ne“, rekao je Tramp.

    Dautat ga je potom podsjetio da je imao izuzetno uspješan život i upitao kako je moguće da pred Božjim sudom ne bi mogao pronaći snagu da oprosti svojim protivnicima.

    „Mogu li biti iskren? Vjerovatno ne mogu to da uradim, jer mrzim neke od svojih neprijatelja i uvijek ću ih mrziti“, odgovorio je američki predsjednik.

    Ovaj dio razgovora izazvao je pažnju zbog direktnog sukoba između hrišćanskog načela oproštaja i Trampovog otvorenog priznanja da ne namjerava oprostiti pojedinim političkim protivnicima.

    Kako prenosi Srpskainfo, Tramp je tokom intervjua govorio i o tome kako zamišlja život poslije smrti. Na pitanje šta misli da se događa nakon smrti, odgovorio je da se nada da će ljudima nedostajati.

    Govoreći o mogućnosti odlaska u raj, rekao je: „Ja sam religiozna osoba, tako da, u teoriji, idem u raj. Nadam se tome. Ne želim u pakao.“

    U nastavku razgovora Tramp je ponovo kritikovao svoje političke protivnike, optužujući ih da su koristili institucije protiv njega. Kao primjere naveo je istrage, optužnice i dva procesa opoziva tokom njegovog političkog djelovanja.

    Na kraju intervjua, na pitanje po čemu bi želio da bude zapamćeno njegovo predsjednikovanje, Tramp je odgovorio: „Da sam ponovo učinio Ameriku velikom.“

  • Rekordna dobit banaka otvara pitanje: Ko zapravo finansira razvoj domaće privrede?

    Rekordna dobit banaka otvara pitanje: Ko zapravo finansira razvoj domaće privrede?

    Banke u Bosni i Hercegovini ostvaruju rekordnu dobit zahvaljujući poslovima sa javnim sektorom i visokim naknadama, dok domaća preduzeća i građani sve teže dolaze do povoljnog novca. Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da je takav odnos finansijskog sektora i realne ekonomije postao ozbiljan problem, jer banke sve manje imaju razloga da kreditiraju privredu kada im zaduživanje entitetskih vlada donosi značajnu zaradu.

    Finansijski sektor BiH prošle godine ostvario je dobit od čak milijardu KM, na koju je plaćeno svega 10 odsto poreza na dobit. Istovremeno, privreda se suočava sa stagnacijom, rastom troškova poslovanja i sve skupljim finansiranjem.

    Gavran smatra da veliki dio bankarske zarade ne dolazi iz podrške razvoju domaće ekonomije, već iz visokih naknada koje plaćaju građani i privrednici.

    „Dobit je dobrim dijelom rezultat toga jer su naknade koje banke obračunavaju za svoje usluge apsurdno visoke, regulator ništa ne čini po pitanju njihovog ograničavanja, i jedan ogroman, neprirodno veliki dio ukupne dobiti banaka odnosi se na naknade“, upozorava Gavran.

    Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što banke privrednim subjektima naplaćuju čak i pojedine osnovne usluge, poput polaganja gotovine i podizanja sopstvenog novca. Smatra da su troškovi takvih usluga neprihvatljivo visoki i da pokazuju nedostatak stvarne konkurencije na domaćem tržištu.

    Dodatni problem predstavlja činjenica da profitabilnost banaka sve manje prati rezultate domaće privrede. Dok industrijska proizvodnja bilježi pad, a brojna preduzeća posluju na granici rentabilnosti ili sa gubicima, bankarski sektor nastavlja da povećava zaradu.

    „Normalno je da banke budu profitabilne, ali je isto tako normalno da ta profitabilnost ima dodirnih tačaka sa privredom. Znači, ako je privreda u ekspanziji, ako raste i većina privrednih subjekata ima dobit, logično je da onda i banke imaju veću dobit, i obratno“, ističe Gavran.

    Jedan od razloga zbog kojih banke sve manje novca usmjeravaju prema privredi jeste mogućnost ostvarivanja značajne zarade kroz kupovinu državnih obveznica i drugih hartija od vrijednosti kojima se finansiraju budžetske potrebe.

    „S jedne strane logično je da banke, kao i svako drugi, biraju manje rizične, a profitabilnije aranžmane. Njihova je odgovornost što koriste priliku koja im se pruža i što zanemaruju privredu jer im uslovno rečeno ne treba kada imaju druge izvore zarade. Ipak, veća je odgovornost na vlastima i sistemu koji im omogućava visokoprofitabilno finansiranje putem obveznica, dok istovremeno toleriše kamate i naknade neusklađene sa tržištem“, objašnjava Gavran.

    O problemu sve većeg oslanjanja banaka na javni sektor, ali i posljedicama takve prakse po domaću ekonomiju, detaljnije govori Srpskainfo, prenoseći upozorenja ekonomskog analitičara Igora Gavrana.

    Upravo se u zaduživanju entitetskih vlada krije dio odgovora na pitanje zašto banke nemaju veći interes za finansiranje domaćih preduzeća. Kupovinom državnih obveznica finansijske institucije dobijaju relativno siguran plasman novca, dok kreditiranje privrede podrazumijeva procjenu poslovnih rizika i mogućnost da dužnik ne izmiri svoje obaveze.

    Gavran smatra da bi se situacija promijenila kada bi vlasti odgovornije upravljale javnim finansijama i smanjile potrebu za zaduživanjem.

    „Kada bi entitetske vlade počele odgovornije upravljati javnim finansijama, ne bi bilo tih nevjerovatno unosnih prilika na tržištu obveznica jer se entiteti ne bi toliko zaduživali. Tada bi banke morale da se okrenu privredi i razmisle o plasiranju novca u domaće poslovne projekte“, naveo je on.

    Posebno je ukazao i na zaostajanje domaćeg bankarskog sektora u ponudi savremenih usluga, ali i na visoke troškove koje snose privrednici.

    „Činjenica je da je način na koji banke kod nas posluju u dobroj mjeri, da ne kažem primitivan, ali prilično pojednostavljen. Mnogo je sofisticiranijih usluga, aranžmana i paketa kakvi se uveliko nude u svijetu, a kojih kod nas uopšte nema. Čak ni usluge poput Apple Paya i Google Paya još uvijek nisu uvele sve domaće banke, i to se sa ogromnim zakašnjenjem tek sada dešava. S druge strane, kada pogledamo troškove osnovnih usluga za privredu, to je sramotno“, rekao je Gavran.

    Kao jednu od mogućnosti za promjenu postojećeg odnosa prema bankarskom sektoru naveo je dodatno oporezivanje ekstraprofita. Podsjetio je da je Mađarska uvela porez na ekstraprofit banaka od 50 odsto, te da slične mjere postoje i u pojedinim drugim državama Evropske unije.

    Prema njegovoj ocjeni, takve mjere ne predstavljaju odstupanje od tržišnih principa, već način da se reaguje kada određeni sektor ostvaruje izuzetno visoke zarade, dok istovremeno izostaje odgovarajuća korist za privredu i građane.

    Dodatno spornim smatra i način na koji domaće banke obrazlažu rast kamatnih stopa pozivajući se na kretanja euribora i evropskog tržišta, iako značajan dio novca kojim raspolažu potiče upravo iz domaćih depozita.

    Gavran je ukazao da Centralna banka BiH objavljuje ponderisani prosječni trošak finansiranja banaka, koji bi mogao poslužiti kao domaća referentna stopa, ali njena primjena nije obavezujuća.

    Smatra da se promjene ne mogu očekivati isključivo na osnovu dobre volje banaka, već da su potrebne konkretne mjere regulatora i zakonodavaca.

    „Očekivati da se bilo šta promijeni pukom dobrom voljom banaka potpuno je iluzorno. To je isto kao kada bismo očekivali da nam trgovački lanci u BiH preko noći sami spuste cijene samo zato što su previsoke. Naravno da to neće uraditi sve dok ih neko zakonima i mjerama na to ne natjera, a slično je i sa bankama“, zaključio je Igor Gavran.