VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nakon svađe sa policajcem u Trebinju, počeo da prijeti nožem

    Nakon svađe sa policajcem u Trebinju, počeo da prijeti nožem

    Policija u Trebinju uhapsila je osobu inicijala N. P. zbog sumnje na krivično djelo ”Napad na službeno lice”.

    Naime, osoba je sinoć nepozvana ušla u prostorije PS Trebinje i nakon kraćeg razgovora sa policajcem, počela da prijeti nožem.

    Brzom reakcijom policijskog služebenika napadač je odmah stavljen pod kontrolu i uhapšen.

    “O događaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju koje je policijskim službenicima naložilo da preduzmu sve mjere i radnje s ciljem dokumentovanja krivičnog djela „Napad na službeno lice u vršenju službene radnje“ – navodi se u saopštenju PU Trebinje.

    Kazna za pomenuto krivično djelo izvršeno na ovakav način je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

  • Dijete teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći u Trebinju, učestvovao motocikl

    Dijete teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći u Trebinju, učestvovao motocikl

    Dijete je teško povrijeđeno u nesreći koja se juče (20. jula) desila u Trebinju u kojoj je učestvovao motocikl.

    Prema informacijama Policijske uprave Trebinje, u nesreći su učestvovali motocikl, kojim je upravljalo lice inicijala R.A., i maloljetni pješak.

    Teške povrede

    Dijete je, kako navode iz policije, tom prilikom zadobilo teške tjelesne povrede.

    Policija je događaj okvalifikovala kao krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 402. stav 3. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prenose Nezavisne.O svemu je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, a policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ove saobraćajne nezgode.

    Tri saobraćajne nesreće

    Na području Policijske uprave Trebinje u protekla 24 časa evidentirana su tri krivična djela i tri saobraćajne nezgode, dok narušavanja javnog reda i mira nisu zabilježena.

  • “Netanjahu neće biti uhapšen u SAD”

    “Netanjahu neće biti uhapšen u SAD”

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu neće biti uhapšen tokom eventualne posjete Sjedinjenim Državama povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru, reagujući na izjave gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija.

    Tramp je na društvenim mrežama napisao da Netanjahu “ni na koji način neće biti uhapšen u SAD”, ističući da se izraelski premijer bori protiv Irana.

    Spor zbog naloga Međunarodnog krivičnog suda

    Gradonačelnik Njujorka ranije je izjavio da sa svojim pravnim timom razmatra mogućnost postupanja po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, koji je 2024. godine izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi s ratom u Gazi.

    Netanjahu je odbacio optužbe, dok je njegova kancelarija ponovila stav da ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda, navodi “HurriyetDailyNews”.

  • Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

    Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

    Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

    “Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

    Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

    “Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

    On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

    “U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

    Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

    Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

    Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

    “U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

    Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

    Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

    Produžena podrška za kupovinu goriva

    Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

    Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

    “Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Obrađeni podaci za prvi obračunski period

    Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

    “U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

  • Mještani dijela Dragočaja pet dana bez vode

    Mještani dijela Dragočaja pet dana bez vode

    Mještani mjesne zajednice Dragočaj na putu za Gradinu već pet dana nemaju vodu, a iz banjalučkog “Vodovoda” objašnjavaju da se ovaj dio nalazi u višoj zoni vodosnabdijevanja, zbog čega vodu dobija samo kada je sistem u potpunosti napunjen.

    Mještani na ivici strpljenja
    Danijel Dojčinović, zamjenik predsjednika MZ Dragočaj, potvrdio je da ni u ponedjeljak nije bilo vode.

    “Mještani su na ivici strpljenja zbog ovog problema. Vodu nemamo, ljudi su zaista ogorčeni. Poštovali smo sve apele, nismo neracionalno trošili vodu”, izjavio je on.

    Prema riječima jedne mještanke Dragočaja, voda kada nestane ne dolazi po šest dana.

    “Dio Dragočaja ima vodu, a dio ne. Ovo nije u redu. Ako se ovako nastavi, mi smo spremni na proteste”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, više nema smisla zvati nadležne.

    “Nadležni ako se jave prebacuju nas u drugu kancelariju, ili daju neki drugi broj i rješenja nema”, rekla je ona za “Nezavisne”.

    Dodaje da je sramota da mještani nemaju vodu u 21. vijeku.

    “Treba nam voda, bar negdje da možemo natočiti. Dovezu jednu cisternu i šta mi svi možemo od jedne cisterne”, zapitala se ona.

    Kako dodaje, nemaju vodu od utorka.

    “Nakon pet dana je došla kratko, ni sat vremena, i ponovo nestala”, objasnila je ona.

    Više zone bez potrebnog pritiska
    Kako su naveli iz “Vodovoda”, kada je na snazi plan kontrolisane isporuke, dio sistema ostaje prazan, pa količina vode koja se tokom noći akumulira nije dovoljna da obezbijedi pritisak potreban za dopremanje vode do viših zona.

    “Put za Gradinu viša je zona snabdijevanja i samo u idealnim okolnostima, odnosno kada je sistem u kontinuitetu napunjen, ostvaruje se uslov da mještani dobiju vodu”, kazali su oni.

    Dodaju da isti problem imaju i mještani Karalića i Piljagića, koji se nalaze na drugom kraku vodovodne mreže.

    Voda stigla kratko, problemi ostali
    Iz “Vodovoda” ističu da su njihove ekipe u nedjelju bile u Gradini, nakon čega je voda stigla.

    Uprkos tome, pojedini mještani Dragočaja tvrde da i dalje nemaju uredno vodosnabdijevanje.

  • Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Centralna izborna komisija BiH ponovo je izrekla novčane kazne političkim subjektima zbog preuranjene izborne kampanje. Među kažnjenima je i SNSD, kojem su izrečene dvije novčane sankcije u ukupnom iznosu od 18.000 KM, ali ova stranka nije jedina koja se našla na udaru CIK-a.

    Zbog kršenja izbornih pravila novčane kazne dobili su i SDP BiH, Demokratska fronta, PDP, stranka koju predvodi Vlado Đajić, kao i Zdenko Lučić, kandidat kojeg za hrvatskog člana Predsjedništva BiH podržava pet političkih stranaka. Njima su izrečene kazne od 3.000 do 3.500 KM.

    Najveću pojedinačnu sankciju među ostalim kažnjenim političkim subjektima dobila je Hrvatska republikanska stranka, kojoj je određena kazna od 7.000 KM.

    Iako se na prvi pogled ne radi o milionskim iznosima, pitanje je koliko takve sankcije zaista predstavljaju prepreku političkim subjektima u izbornoj kampanji. Dok jedni smatraju da ih bez problema mogu platiti, drugi upozoravaju da ni znatno manji prekršaji nisu opcija za organizacije sa skromnim budžetom.

    – Stranke koje raspolažu velikim finansijskim sredstvima mogu sebi priuštiti ovakve kazne. Za manje političke subjekte svaka marka je važna, pa moramo pažljivo voditi računa o svakoj izjavi i svakom potezu – rekao je za Srpskainfo kandidat jedne manje opozicione stranke iz Republike Srpske.

    Takvi primjeri ponovo su otvorili pitanje da li postojeće sankcije imaju stvarni efekat ili su za najveće političke partije postale tek jedan od troškova izborne kampanje.

    Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da novčane kazne za pojedine političke subjekte nemaju ozbiljan odvraćajući efekat.

    – Kada se pogleda koliko će poslaničkih mandata osvojiti i kolika sredstva će kasnije dobiti iz budžeta, jasno je da ovakve kazne za njih predstavljaju zanemariv trošak – rekao je Šehić za N1.

    Zbog toga smatra da bi Izborni zakon BiH trebalo dodatno pooštriti. Kao moguće rješenje predlaže da se političkim subjektima koji više puta ponove iste prekršaje uskrati pravo učešća na izborima, odnosno da im se poništi ovjera za kandidovanje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi takva mjera mogla imati snažan preventivni efekat, ali istovremeno sumnja da bi u praksi mogla biti usvojena.

    – To bi svakako predstavljalo ozbiljan test za političke stranke i njihov odnos prema izbornim pravilima. Međutim, teško je očekivati da će do takvih izmjena doći, jer upravo najveće i najuticajnije partije imaju ključnu ulogu u kreiranju izbornog zakonodavstva, pa nije realno očekivati da će donositi propise koji bi im otežali političko djelovanje – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, vodeće političke stranke svjesno ulaze u rizik kršenja izbornih pravila, procjenjujući da će politička korist biti znatno veća od iznosa eventualnih kazni.

    – Takav odnos pokazuje određenu dozu političke bahatosti i uvjerenja da ozbiljnijih posljedica neće biti. Tome doprinosi i odnos prema Centralnoj izbornoj komisiji, kao i činjenica da izostaje odlučnija reakcija drugih institucija. Ostaje pitanje kako natjerati političke subjekte da poštuju pravila koja su sami usvojili, ako kontinuirano pokušavaju pronaći način da ih zaobiđu – ocjenjuje Topićeva.

    Dio analitičara i novinara koji godinama prate izborni proces smatra da bi najefikasniju kaznu mogli izreći sami građani na dan izbora.

    Ipak, Tanja Topić upozorava da takav mehanizam funkcioniše samo u društvima u kojima birači donose odluke nezavisno od političkih i ekonomskih pritisaka.

    – Naše društvo još nije dostiglo taj nivo. Veliki broj birača ostaje dio klijentelističkih mreža ili je podložan različitim oblicima političkog uticaja, zbog čega će proces stvaranja odgovornijeg biračkog tijela trajati mnogo duže – zaključuje ona.

  • Turisti iz Švajcarske ostali zatečeni: Zbog šaljivog kostima zaustavljeni dva puta i vraćeni sa ulaza u klub

    Turisti iz Švajcarske ostali zatečeni: Zbog šaljivog kostima zaustavljeni dva puta i vraćeni sa ulaza u klub

    Dok se Republika Srpska sve češće predstavlja kao destinacija bogata prirodnim ljepotama, gostoprimstvom i sve većim brojem turista, iskustvo grupe mladića iz Ciriha pokazuje da utisci posjetilaca nisu uvijek onakvi kakvima bismo željeli da budu.

    Njihov dolazak u Banjaluku bio je dio proslave momačke večeri jednog prijatelja. Za slavljenika su pripremili šaljiv kostim, jer ga društvo godinama iz milja zove „čoban“. Obukli su ga u košulju i prsluk od ovčje vune, uz laneni šorc – neobičnu, ali potpuno bezazlenu kombinaciju čiji je jedini cilj bio da nasmije prolaznike i dodatno začini slavlje.

    Umjesto očekivanih osmijeha, tvrde da su tokom cijele večeri privlačili pažnju na način koji im nije bio prijatan.

    * Kuda god smo prošli ljudi su nas odmjeravali, pokazivali prstom, komentarisali i gurkali jedni druge. Imali smo utisak da niko nije shvatio da je riječ o običnoj šali za momačko veče – ispričao je jedan od mladića za Srpskainfo.

    Neprijatnosti su, kažu, počele kada su krenuli prema jednom noćnom klubu u centru grada. U blizini Hrama Hrista Spasitelja zaustavila ih je policijska patrola.

    * Auto je bilo parkirano, dvojica policajaca su stajala pored vozila i zaustavljala prolaznike. Nakon što su provjerili dokumente pustili su nas da nastavimo dalje – kaže sagovornik.

    Kada su stigli do kluba u kojem su bili prethodne večeri, uslijedilo je novo iznenađenje. Obezbjeđenje im, tvrde, nije dozvolilo ulazak zbog odjeće koju je nosio budući mladoženja.

    * Objasnio sam da smo doputovali iz Švajcarske i da smo već bili u tom lokalu. Rekao sam i da smo došli da se provedemo i potrošimo novac, ali ništa nije pomoglo. Jednostavno su odlučili da nas ne puste – navodi on.

    Nakon toga društvo je otišlo u drugi lokal, gdje su bez problema proveli dio večeri. Poslije izlaska sjeli su na klupe u parku kod Hrama Hrista Spasitelja kako bi se dogovorili kuda će dalje.

    Međutim, ni tu se neprijatnosti nisu završile.

    Dok su se kretali prema Narodnom pozorištu Republike Srpske, ponovo ih je zaustavila policija, ovoga puta patrola koja je, kako tvrde, došla pod rotacijom.

    * Policajci su brzo izašli iz vozila i odmah zauzeli ozbiljan stav. Jedan je imao pancirni prsluk i značku istaknutu na prsima. Objasnio sam da je riječ o kostimu za momačko veče i pitao zbog čega nas ponovo kontrolišu. Rekli su da upadamo u oči – prepričava sagovornik.

    Naglašava da policajci, prema njegovim riječima, nisu bili nepristojni, ali smatra da je upravo razlog zbog kojeg su zaustavljeni ostavio najlošiji utisak.

    * Ako je dovoljan razlog za kontrolu to što neko nosi neobičnu odjeću, onda se čovjek zapita kakvu sliku ostavljamo pred ljudima koji prvi put dolaze u naš grad – kaže on.

    Dodaje i da je samo mladoženja bio obučen u pomenuti kostim, dok su svi ostali bili odjeveni sasvim uobičajeno.

    Turistički radnici i nadležne institucije često ističu rast broja dolazaka u Republiku Srpsku, ali podaci pokazuju da veliki broj stranih gostiju ovdje boravi veoma kratko. Većina posjetilaca iz inostranstva zadržava se svega jednu noć, dok najveći dio turističkog prometa i dalje ostvaruju domaći gosti i turisti iz zemalja regiona.

    Upravo zbog toga, svako iskustvo koje posjetioci ponesu iz Srpske može biti važnije od same statistike. A priča o dva policijska legitimisanja i zabrani ulaska u noćni klub zbog neobičnog kostima teško da predstavlja reklamu kakvu bi jedna turistička destinacija željela.

  • Počinje izgradnja kružne raskrsnice

    Počinje izgradnja kružne raskrsnice

    Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Janković ozvaničiće danas početak izgradnje kružne raskrsnice u Lončarima u opštini Donji Žabar.

    Iz ovog preduzeća je najavljeno da bi zvaničnom početku radova trebalo da prisustvuju ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović i načelnik opštine Donji Žabar Pero Pavlović.

    Početak radova biće ozvaničen u 8.30 časova na lokalciji buduće kružne raskrsnice, a nakon toga planirane su izjave.

    Raskrsnica u Lončarima je saobraćajno ključno čvorište u regionu. Nalazi se na tromeđi opština Donji Žabar, Pelagićevo i Brčko distrikta, a u neposrednoj je blizini grada Orašja.

    Ukrštanje magistralnih pravaca Banjaluka – Bijeljina i Orašje – Tuzla čini ovu lokaciju jednom od najfrekventnijih u Republici Srpskoj.

  • Banjaluka dobija pametne kontejnere

    Banjaluka dobija pametne kontejnere

    Jedan podzemni kontejner mijenja čak pet klasičnih, ima znatno veći kapacitet, sprečava širenje neprijatnih mirisa i doprinosi ljepšem i urednijem izgledu grada.

    Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Ovih dana, novi podzemni kontejneri postavljeni su u: Ulici Majke Knežopoljke, Bulevaru vojvode Živojina Mišića, te u Ulici Ivana Franje Jukića.

    -Ovo je samo nastavak ulaganja u modernizaciju komunalne infrastrukture. Pred nama je postavljanje preko 30 podzemnih i više od 200 novih nadzemnih kontejnera.

    Nastavljamo i sa uvođenjem savremenih rješenja, pa će kontejneri nove generacije biti opremljeni senzorima koji će u realnom vremenu pratiti popunjenost, što će omogućiti efikasnije pražnjenje i bolju organizaciju odvoza otpada – istakao je gradonačelnik.

    Pored toga, kako je naveo – nastavljamo i modernizaciju autobuskih stajališta širom Banje Luke.

    -Za sve ove projekte izdvojićemo gotovo 1.000.000 KM, jer želimo da Banja Luka bude čistiji, uređeniji i moderniji grad za sve naše sugrađane – zakljičio je gradonačelnik.

  • EU upozorava BiH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

    EU upozorava BiH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

    U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

    Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

    “Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

    Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto
    Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

    “U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

    I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

    “Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

    Raste i javni dug
    Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

    “U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

    Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

    “Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.