VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kit Self: Raspad BiH vjerovatno nije izvan domena mogućeg zbog stavova Srpske

    Kit Self: Raspad BiH vjerovatno nije izvan domena mogućeg zbog stavova Srpske

    Predsjedavajući Pododbora za Evropu američkog Kongresa Kit Self izjavio je da nije isključena mogućnost da se BiH raspadne.

    „Raspad BiH vjerovatno nije izvan domena mogućeg, posebno imajući u vidu stavove Republike Srpske“, rekao je Self na saslušanju u Kongresu o američkoj politici i bezbjednosnim izazovima na Zapadnom Balkanu.

    Self je istakao da Vašington ne želi da se u BiH zadrži trajni međunarodni nadzor i ukazao da pitanje uloge i odgovornosti OHR-a i dalje izaziva podjele u zemlji. Naveo je da bi naredni visoki predstavnik morao da prihvati da je krajnji cilj zatvaranje OHR-a kada za to budu stvoreni odgovarajući uslovi. Pozicija visokog predstavnika nije trajna, podsjetio je, a cilj je bio da pripremi vlasti BiH da preuzmu punu odgovornost za vlastite poslove, bez potrebe za međunarodnim nadzorom ili upravljanjem.

    Osvrćući se na djelovanje Kristijana Šmita, Self je rekao da su njegove pojedine intervencije destabilizovale BiH.

    „S obzirom na probleme koje Vašington ima sa različitim evropskim organizacijama, zašto ne bismo željeli da naredni visoki predstavnik bude Amerikanac?“, upitao je Self.

    Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Danijel Loton rekao je da američka administracija ne želi pretjerani međunarodni intervencionizam kojim se zadire u suverenitet BiH.

    „Era nametnute izgradnje država spolja je završena. Pozivamo lokalne lidere da pronađu lokalna rješenja za lokalne probleme“, rekao je Loton, pišu RTRS.

    Podsjetivši da se narednog mjeseca u BiH održavaju opšti izbori, Loton je rekao da je američka administracija spremna da sa novim rukovodstvom radi na zajedničkim interesima.

    „SAD teže stabilnom, mirnom i prosperitetnom Zapadnom Balkanu koji doprinosi regionalnoj i globalnoj bezbjednosti“, rekao je Loton i dodao da je to važan region za američke interese. Nije isključio mogućnost da novi visoki predstavnik u BiH bude Amerikanac, podsjetivši da evropske zemlje nisu uspjele da postignu saglasnost o tome.

  • Konaković odbio prelet Macutu: Vlada Srbije kaže da je zahtjev stigao 72 časa ranije

    Konaković odbio prelet Macutu: Vlada Srbije kaže da je zahtjev stigao 72 časa ranije

    U Vladi Srbije kao neistinite i zlonamjerne ocjenjuju poteze Elmedina Konakovića, koji je odbio zahtjev za prelet aviona kojim je premijer Đuro Macut trebalo da stigne u Banjaluku na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Obrazloženja šefa diplomatije BiH demantuju zvanični dokumenti. Iz Republike Srpske poručuju da je na sceni privatizacija institucija BiH, najprije spoljne politike, i da političko Sarajevo nastavlja obračun sa Srbijom u Konakovićevoj režiji.

    Ambasada Srbije u Sarajevu 11. septembra u 16 časova i osam minuta, 72 časa prije planiranog leta, proslijedila je zvaničan zahtjev za prelet Ministarstvu spoljnih poslova u Savjetu ministara. Konaković je to, kako ocjenjuju, očigledno svjesno ignorisao, a potom javnosti pokušao predstaviti druge datume i satnice. U obrazloženju odbijanja tvrdio je da je zahtjev stigao pet minuta nakon polijetanja.

    „Nema veze sa stvarnošću, nema veze sa istinom. Istine radi, ja ću samo iznijeti to da je zvanično obavještenje poslato u petak, kao što to i predviđa i diplomatski protokol i ustaljena praksa, 72 časa prije leta koji je trebao da bude obavljen. Ovo što je pokušao u ovom slučaju ministar Konaković predstavlja jednu vrstu političkog primitivizma“, rekao je ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović.

    Zvaničnici Republike Srpske zabranu preleta ocjenjuju činom privatizacije institucija i spoljne politike. Kažu da je prekršena Bečka konvencija o diplomatskim odnosima.

    „Ovo samo može da nas osnaži, da ponovo koristimo sve svoje kapacitete na nivou BiH gdje se ne može donijeti nijedna relevantna odluka bez srpskog glasa, ali nas ovo takođe ponovo vraća na to da moramo još jače i još snažnije koristiti naše specijalne veze“, izjavio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

    „Ono što je jako loše da Srbija koja je garant i jedan od potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma pokušava da se tretira na tako jeftin način. Hajde da vidimo, možda Srbin koji bude ministar spoljnih poslova bude mogao na sličan način da zloupotrebljava svoju poziciju u narednom periodu. Je li to budućnost BiH?“, upitao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir, pišu RTRS.

    Ništa neočekivano, ocjenjuju, u režiji Elmedina Konakovića. Sam je najavio diplomatsku borbu protiv Srbije. Namjere je ogolio pokušajem povlačenja osoblja iz Ambasade u Beogradu, protjerivanjem srpskih diplomata iz BiH i pismima na stotine adresa u svijetu, zajedno s partnerima iz sarajevske „trojke“, u kojima je tražio sankcije.

    „Ono što mogu, i to obećavam, radiću sad intenzivno narednih sedmica da nivo odnosa Srbije i BiH svedem na najniži mogući i gdje god ja lično i Ministarstvo spoljnih poslova imamo nadležnost, uskratiću, smanjiću, ukinuću svaku vrstu komunikacije s ovim ljudima“, rekao je Konaković.

    U Kancelariji za međunarodnu saradnju Republike Srpske smatraju da to samo potvrđuje da diplomatija BiH ne postoji i da se iz nediplomatskih poteza jasno čitaju želje političkog Sarajeva.

    „Ovo je samo dokaz o svemu onome što mi odavno govorimo, da oni ne žele dejtonsku BiH, da ne žele Republiku Srpsku. Ne samo da ne žele Republiku Srpsku, oni žele i misle da će se Srbi odavde i građani i ko god ovdje živi na teritoriji Republike Srpske vremenom iseliti i da će ovo biti unitarna, centralizovana BiH“, istakla je v.d. direktora Kancelarije Ana Trišić Babić.

    „Dugo se već stvara ta slika centralizovane BiH, nastoji se kroz tu propagandu i sve se to postavlja na onim osnovama sa početka devedesetih kad su Srbi, srpska politika, Srbija i Republika Srpska, tada još nepriznata na bilo koji način bili dežurni krivci za sve. Neki pokušavajaju da na inerciji tog talasa i dalje grade neku svoju sliku u svijetu“, dodao je profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

    Uprkos antisrpskoj retorici i potezima iz političkog Sarajeva, iz Republike Srpske poručuju da odnosi sa Srbijom neće biti narušeni ni u jednom segmentu. Srpsko jedinstvo, navode, neće pokvariti ni spoljni pritisci, ni unutrašnje političke podjele koje zagovaraju u Sarajevu.

  • Dodik nakon potvrde optužnice: Ko bi rekao da je Vojin Mijatović lopov

    Dodik nakon potvrde optužnice: Ko bi rekao da je Vojin Mijatović lopov

    Lider SNSD-a Milorad Dodik oglasio se nakon vijesti da je potvrđena optužnica protiv federalnog ministra Vojina Mijatovića.

    „Ko bi rekao da je Vojin Mijatović lopov?! Malo ovdje, malo ondje, i eto ga, milion!”, poručio je Dodik.

    Posebni odjel Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal potvrdio je optužnicu protiv Mijatovića. Ministar se tereti da je pogodovao jednoj kompaniji pri dodjeli granta od skoro milion KM, pišu BL Portal.

  • Predsjednik Srbije pozvao na sučeljavanje: Blokaderi ne žele dijalog

    Predsjednik Srbije pozvao na sučeljavanje: Blokaderi ne žele dijalog

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se večeras na Instagram profilu i poručio da je bezbroj puta pozivao na dijalog i debatu te da je uvijek želio da se čuje i druga strana.

    „Ponudio sam tv duel prvom na studentko-blokaderskoj listi, da sučelimo mišljenja“, započeo je Vučić. Dodao je da je bio siguran kako će gospodin Srdanović ponudu prihvatiti s oduševljenjem.

    „Međutim, on je izjavio da mu ne pada na pamet. Ne pada mu na pamet čak ni da sluša šta govorim. On vam unapred kaže ne zanima me šta misle građani Srbije“, rekao je Vučić, pišu B92.

  • Francuska traži skidanje Usmanova sa liste sankcija: Diplomate u Briselu zapanjene

    Francuska traži skidanje Usmanova sa liste sankcija: Diplomate u Briselu zapanjene

    U Evropskoj uniji izbio je spor oko produženja sankcija Rusiji nakon što je Francuska zatražila da se milijarder Ališer Usmanov, rusko-uzbekistanski oligarh kojeg Unija smatra bliskim Vladimiru Putinu, ukloni sa crne liste. Francuski zahtjev iznenadio je diplomate u Briselu, a jedan je situaciju opisao kao „zapanjujuću“.

    Zahjev su potom podržale Hrvatska i Italija kako bi se postigao kompromis i omogućilo produženje sankcija protiv ostalih pojedinaca i kompanija povezanih s Rusijom. Većina članica i dalje se protivi uklanjanju Usmanova. Čitava priča dodatno je neobična jer francuski zahtjev nije direktno vezan za Rusiju ni za rat u Ukrajini. Pariz pokušava da postigne dogovor s Azerbejdžanom o oslobađanju nekoliko francuskih državljana pritvorenih u toj zemlji, a skidanje Usmanova s evropske liste dio je tog napora.

    Francuska ranije nije bila među državama koje su vršile pritisak da se oligarsima ublaže sankcije. Zvaničnici iz drugih članica privatno su se žalili da Pariz nije detaljno objasnio zašto insistira baš na Usmanovu. „Ovo ne bi samo nagradilo Rusiju, već i praksu zatvaranja evropskih građana“, rekao je jedan visoki evropski diplomata. Dio država strahuje da bi se stvorio presedan prema kojem bi treće zemlje mogle da iznude političke ustupke zatvaranjem državljana EU. Francuska je odbila da komentariše detalje navodnog sporazuma s Azerbejdžanom.

    Jedan francuski diplomata rekao je samo da Francuska ima „specifični nacionalni bezbjednosni interes i želi da se sastane sa međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi sa gospodinom Usmanovim“. Istovremeno je tvrdio da Pariz ostaje „jedan od najodlučnijih aktera u povećanju pritiska na rusku ratnu mašineriju svim raspoloživim sredstvima“, pišu B92.

    Da bi se režim sankcija produžio, potrebna je jednoglasna odluka svih 27 članica. Francuska i Slovačka blokirale su planirano produženje, zahtijevajući ustupke oko sankcionisanih milijardera. Da dogovor nije postignut do roka, sankcije protiv skoro 2.600 pojedinaca i pravnih lica mogle su automatski da isteknu. Članice su se u posljednjem trenutku složile oko privremenog rješenja i produžile sankcije za samo sedam dana.

    Priča nije počela s Francuskom. Slovačka je već zatražila da se s liste skinu Ališer Usmanov i Mihail Fridman. Takvi zahtjevi dosad su uglavnom dolazili od vlada koje se smatraju najpromoskovskijim u Uniji, prije svega Mađarske Viktora Orbana i Slovačke Roberta Fica. Francuska se pridružila pritisku samo za Usmanova, a motiv je, prema Fajnenšel tajmsu, vezan za odnose s Azerbejdžanom.

    Odnosi Pariza i Bakua posljednjih godina bili su izuzetno loši. Francuska je kritikovala akcije Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu i snažno podržala Jermeniju, a optužila Baku za pritisak i proizvoljna hapšenja francuskih državljana. Nekoliko Francuza je u azerbejdžanskim zatvorima. Usmanov je odavno imao podršku dijela zemalja u regionu; Centralna Azija lobirala je za njegovo skidanje, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan takođe je podržao tu ideju.

    Ališer Usmanov rođen je 1953. u tadašnjem Sovjetskom Savezu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana, i stekao bogatstvo u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama, tehnologiji i medijima. EU ga je stavila na listu 28. februara 2022, nekoliko dana nakon početka pune invazije. Unija tvrdi da ima izuzetno bliske veze s Putinom i da pripada krugu vodećih biznismena u sektorima koji ruskoj državi donose značajne prihode. Usmanov to osporava i godinama pokušava da sankcije obori pravnim putem.

    Slovačka traži i skidanje Mihaila Fridmana, suosnivača Alfa grupe i jednog od ljudi koji su izgradili Alfa banku. Rođen je 1964. u Lavovu. EU ga je povezivala s ruskom političkom elitom i administracijom Putina, što Fridman odbacuje. Opšti sud EU ranije je poništio dio sankcija protiv njega zbog nedostatka dokaza, ali to nije značilo trajno skidanje s liste. Nakon što se otvorila mogućnost da Usmanov bude uklonjen, Luksemburg je poručio da bi u tom slučaju mogao da traži i skidanje Fridmana. Time se spor širi: ako jedna članica dobije uklanjanje jednog imena kao uslov za glas, druge mogu da zahtijevaju isto.

    Volodimir Zelenski pozvao je evropske partnere da ne popuštaju. Posebno je pomenuo Usmanova i Fridmana. „Ruski oligarsi, bez kojih je Putinov sistem nezamisliv, moraju da osete da ne mogu biti u miru nigde u svetu dok traje ovaj rat“, rekao je Zelenski. Dodao je da su Usmanov i njegovi partneri upravo ti preduzetnici koji bi, ako se nešto želi promijeniti, morali da preduzmu konkretne korake protiv rata.

    Spor više nije samo pitanje jednog milijardera. Francuski zahtjev otvorio je pitanje da li se sankcije uvedene zbog agresije na Ukrajinu mogu koristiti kao pregovarački adut za sasvim druge međunarodne sporove. Istovremeno pokazuje slabost sistema u kojem jednoglasnost omogućava svakoj članici da cijeli paket drži kao taoca. Većina članica za sada odbija da popusti.

  • Šta ako Njemačka odbaci evro: Posljedice bi osjetila cijela Evropa

    Šta ako Njemačka odbaci evro: Posljedice bi osjetila cijela Evropa

    Alternativa za Njemačku u programu navodi da bi zemlja trebalo da napusti Evrozonu. Evropski ugovori, međutim, ne predviđaju proceduru kojom bi članica mogla da se odrekne evra i vrati nacionalnu valutu. Eventualni izlazak najveće evropske ekonomije predstavljao bi ozbiljan udarac za Evrozonu i mogao bi da dovede u pitanje budućnost čitave Evropske unije.

    AfD kao ciljeve navodi napuštanje Evrozone, reformu monetarnog sistema, vraćanje njemačkih zlatnih rezervi, smanjenje rizika u sistemu Target 2, protivljenje digitalnom evru i podršku bitkoinu. Liderka stranke Alis Vajdel više puta je tvrdila da je evro slab i da je Njemačka bila u boljoj poziciji prije uvođenja zajedničke valute. Protivljenje evru nalazi se u osnovi politike AfD još od osnivanja stranke 2013. godine. Stranka je nastala tokom dužničke krize u Grčkoj, kada se dio njemačkih ekonomista protivio zajedničkom finansiranju pomoći Atini.

    Evropski ugovori ne omogućavaju državi da napusti Evrozonu, a da istovremeno ostane članica Evropske unije. Evropska komisija je još 2012. navela da je prihvatanje evra nepovratan korak. Zemlja bi mogla da prestane da koristi zajedničku valutu ukoliko bi, na osnovu člana 50, napustila cijelu Evropsku uniju. Jedina druga mogućnost bila bi izmjena evropskih ugovora, za šta bi bila potrebna saglasnost država članica. Takav proces bio bi politički i pravno izuzetno složen, pišu B92.

    Ako bi Njemačka pokušala da jednostrano vrati marku, posljedice bi mogle da obuhvate rast premije rizika, skuplje zaduživanje, pad povjerenja investitora, probleme u bilansima banaka i neizvjesnost oko prekograničnih ugovora. Posebno bi bile pogođene manje ekonomije Evrozone. Hrvatska je, na primjer, uvođenjem evra dobila smanjenje valutnog rizika, povoljnije uslove finansiranja i veću zaštitu Evropske centralne banke.

    Njemačka je, kao velika izvozna ekonomija, snažno povezana sa zajedničkim tržištem i evrom. Zbog toga bi njeno napuštanje zajedničke valute predstavljalo ozbiljan rizik i za samu njemačku privredu. Iako je ostvarenje plana AfD za sada malo vjerovatno, rast popularnosti stranke i širenje antievropskog raspoloženja mogli bi da povećaju neizvjesnost na finansijskim tržištima.

  • Novi detalji ubistva u Šibeniku: Osumnjičeni Duje E. drogiran čupao namještaj nakon napada nožem

    Novi detalji ubistva u Šibeniku: Osumnjičeni Duje E. drogiran čupao namještaj nakon napada nožem

    Dvadesetčetvorogodišnji Duje E. nalazi se pod strogim nadzorom ljekara i policije u Opštoj bolnici Šibenik. Osumnjičen je da je u noći s ponedjeljka na utorak u jednom apartmanu u Šibeniku nožem ubio 28-godišnjaka i teško povrijedio 22-godišnjakinju.

    Dojavu o zločinu policija je zaprimila oko 2.30 od radnika Hitne medicinske pomoći. Na mjestu događaja zatekli su tijelo 28-godišnjaka, koji je iskrvario od zadobijenih ubodnih rana, te teško povrijeđenu 22-godišnjakinju. Ona je s višestrukim povredama hitno prevezena u Opštu bolnicu Šibenik, gdje je njeno stanje jedno vrijeme bilo kritično. Policajci su ubrzo pronašli i uhapsili osumnjičenog.

    Policija je odmah potvrdila da je riječ o osobi s podebljim policijskim dosijeom. Šibenska policija protiv njega je ranijih godina u više navrata postupala i podnosila krivične prijave zbog imovinskog kriminala i zloupotrebe droga. Slobodna Dalmacija objavila je da je Duje E. više puta bio prijavljivan za krađe i teške krađe, a prošle godine bio je u istražnom zatvoru zbog naručivanja droge s tzv. darkneta.

    Nakon napada pobjegao je na svoju kućnu adresu, gdje su ga policajci 20 minuta kasnije pronašli teško nadrogiranog. Istražitelji su se jedva uspjeli probiti na mjesto zločina jer su namještaj i stvari bili razbacani i porazbijani. Pretpostavlja se da je Duje E., fizički snažan muškarac koji mnogo vremena provodi u teretani, pod uticajem droge čupao namještaj iz ležišta. Glavna radna verzija istražilaca jeste da se u iznajmljenom apartmanu odvijala narko-seansa, odnosno da su i žrtve i napadač konzumirali opojna sredstva prije napada, pišu Nezavisne.

    Nakon hapšenja bio je pod snažnim uticajem droge pa policija zbog njegovog stanja tokom jutra s njim nije mogla obaviti razgovor ni započeti službeno ispitivanje. U apartmanu je pronađena velika količina droge, dovoljna za više desetina ljudi. Šta je tačno bio okidač za brutalni sukob u kojem je, kako se vjeruje, potegnuo nož, tek treba rasvijetliti.

    Iz DORH-a je saopšteno da je županijska državna tužiteljka u Županijskom državnom tužilaštvu u Šibeniku rukovodila uviđajem, koji je sproveden u saradnji s policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske, povodom dojave o sumnji na izvršenje krivičnih djela ubistva i pokušaja ubistva. Sudiji za istragu Županijskog suda u Šibeniku podnesen je zahtjev za pretres doma koji koristi osumnjičeni. Naložena je obdukcija ubijenog 28-godišnjaka, koji je prema pisanju Slobodne Dalmacije iz Biograda.

    „Županijsko državno tužilaštvo u Šibeniku u saradnji s policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske nastavlja sa sprovođenjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti ovog događaja“, napomenuli su iz DORH-a.

  • Skandal u Njemačkoj: Migranti sa Balkana pod istragama za silovanje dobili ostanak umjesto deportacije

    Skandal u Njemačkoj: Migranti sa Balkana pod istragama za silovanje dobili ostanak umjesto deportacije

    Njemačku trese novi azilantski skandal jer su desetine migranata sa zapadnog Balkana, protiv kojih se vode istrage i za najteža krivična djela, umjesto prinudnog napuštanja zemlje ušli u program koji im omogućava ostanak. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji slučaj poprima sve veće razmjere.

    Gradska uprava Kelna potvrdila je za Focus online da se od 153 migranta trenutno u gradskom programu za sticanje prava na ostanak (Bleiberechtsprogramm) protiv 76 vode krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka. Riječ je o osobama koje imaju obavezu da napuste zemlju, većinom porijeklom sa zapadnog Balkana. Među optužbama su silovanja, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječje pornografije, oružana razbojništva, nanošenje opasnih tjelesnih povreda, trgovina kokainom i pranje novca.

    Pozadina leži u takozvanoj Kesfeldskoj listi iz jeseni 2024. Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je Kelnu ponudila hitno pribavljanje zamjenskih putnih isprava za deportaciju 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana. Nadležni gradski odjel za pravo na ostanak ponudu je odbio, obrazlažući da osobe s dugotrajnim statusom tolerisanog boravka (Duldung) žele integrisati uz pomoć socijalnih pedagoga. Od 218 osoba s tog popisa koje su ušle u projekat, 119 je već imalo policijski dosije, prenose Nezavisne.

    Kao drastičan primjer navodi se 16-godišnjak. Dok je bio u gradskom programu zaštite od izgona, protiv njega su se vodile istrage zbog sumnje na teško silovanje, nanošenje teških povreda, vožnju bez dozvole, a optužen je i za učestvovanje u oružanom sukobu klanova u kojem su četiri osobe ranjene iz vatrenog oružja i noževima.

    Iz gradske uprave Kelna poručuju da sama policijska istraga ne dokazuje krivicu i da je prema pravilniku iz 2021. prepreka za ulazak u program bila isključivo pravosnažna zatvorska kazna od šest mjeseci ili duže. Ostaje otvoreno zašto vlasti nisu detaljno provjeravale dosijee prije odluka o integraciji.

    Slični propusti zabilježeni su i u Ahenu. Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija iz Kesfelda i Une, oko 2.100 osoba koje su imale zakonsku obavezu da napuste Njemačku povezuje se sa ukupno 12.000 krivičnih istraga, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i zahtjeve za temeljnom revizijom azilantske politike.

  • Patrušev upozorio Poljsku: Prestala bi da postoji ako uđe u sukob s Rusijom

    Patrušev upozorio Poljsku: Prestala bi da postoji ako uđe u sukob s Rusijom

    Pomoćnik ruskog predsjednika Nikolaj Patrušev oštro je odgovorio na izjave iz Varšave i poručio da bi Poljska kao država mogla nestati u roku od nekoliko dana ukoliko se upusti u vojni sukob s Rusijom. Na tvrdnju ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog da bi NATO u hipotetičkom sukobu brzo porazio Moskvu, Patrušev je tu ocjenu nazvao amaterskom i naglasio da Rusija u Ukrajini još nije aktivirala puni vojni kapacitet.

    „Poljska bi mogla prestati da postoji kao država u roku od nekoliko dana ako napadne Rusiju“, upozorio je Patrušev. U nastavku je precizirao: „Kada bi Poljska ušla u vojni sukob sa Rusijom, naša zemlja bi upotrijebila čitav arsenal raspoloživih snaga i resursa, a država Poljska bi prestala da postoji u roku od dva ili tri dana.“ Optužio je Sikorskog da širi rusofobni militarizam, ignoriše istorijske pouke i stalno izlaže sopstvenu zemlju riziku umjesto da brine o njenoj sigurnosti.

    Sikorski je na skupu „Jalta evropska strategija“ u Kijevu rekao da bi Poljska i saveznici imali ogromnu prednost u vazduhu. „Kada bi nas Rusija napala, a mi odbacili sva ograničenja, mislim da bismo prilično brzo porazili Rusiju“, izjavio je, uz procjenu da bi NATO za šest sedmica mogao uništiti ruske kapacitete za preradu nafte. Zamjenik ministra Aleksandar Gruško poručio je da bi Sikorskijeve pozive na agresivnije vježbe blizu Kalinjingrada trebalo da procjene „ljudi u bijelim mantilima“.

    Istovremeno je premijer Donald Tusk u Bratislavi rekao da Poljska računa na mogućnost da Rusija gađa granične prelaze između Ukrajine i drugih evropskih država, pa i same Poljske. Podsjetio je da su ruski dronovi noću 8. na 9. septembar pogodili ukrajinsku stranu prelaza Tudora–Starokozache prema Moldaviji. Poginula su dva ukrajinska državljanina, sedam osoba je povrijeđeno, među njima i jedan Moldavac.

    „Prošle noći, zahvaljujući saradnji naših službi i njihovih ukrajinskih kolega, spriječena je direktna prijetnja jednom od graničnih prelaza“, izjavio je Tusk bez dodatnih detalja o prirodi prijetnje. Dodao je da je Moskva već izvodila provokativne napade na prelaze i da slične akcije očekuju i prema drugim zemljama, uključujući Poljsku. Tusk je otkrio da je dobio „prilično precizan izvještaj direktno od CIA o mogućim događajima u narednim mjesecima“ i da se to poklapa s onim što mjesecima govori o ruskim provokacijama. Pozvao je Evropu da se pripremi za scenarije duž cijelog istočnog krila NATO-a, a ne samo na ukrajinskom frontu, kako piše Nezavisne.

    Moldavija je napad na Tudora–Starokozache nazvala namjernim i odbacila rusko opravdanje o transportu oružja. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je udar, tvrdeći da su gađani logistički objekti za vojni teret. Ministar za specijalne službe Tomaš Semonjak razgovarao je s direktorom CIA Džonom Retklifom o strahu od ruskog napada na NATO.

    Kaja Kalas poručila je da Evropa neće dozvoliti da je ruski udari zastraše i odvrate od pomoći Kijevu, nakon što je dron pogodio putnički voz kod granice s Poljskom, ubrzo pošto je tom prugom prošao voz s visokim zvaničnicima. „Ne plašimo se“, rekla je Kalas. Ocjenila je da su napadi kod poljske granice „očigledno imali za cilj da uplaše zapadne zemlje i odvrate ih od podrške Ukrajini“ i dodala: „Treba da pokažemo da smo uz Ukrajinu i da se ne plašimo.“

    Ukrajinske željeznice navele su da je moguća meta bio raniji voz ispred reda vožnje, u kojem su bili bivši britanski premijer Boris Džonson i nekadašnji direktor CIA Dejvid Petreus. Drugi udar zabilježen je blizu još jednog prelaza prema Poljskoj. Tusk je upozorio da naredne sedmice i mjeseci mogu donijeti jače ruske aktivnosti i da se ne može isključiti zahvatanje poljske teritorije, zbog čega Varšava pojačava bezbjednost na granici s Ukrajinom i konsultuje se sa saveznicima.

    Dmitrij Peskov je na pitanje o napadu na voz rekao da ruske snage djeluju „na cijeloj teritoriji Ukrajine“ i da će to nastaviti. EU je osudila udare i ponovila da će Kijevu i dalje pružati pomoć.

  • Dačić: Zajedničko obilježavanje Dana srpskog jedinstva pun pogodak

    Dačić: Zajedničko obilježavanje Dana srpskog jedinstva pun pogodak

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je Srni da je zajedničko obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave pun pogodak i da Srbija i Republika Srpska treba da nastave tu tradiciju.

    „Sama ta ideja nije usmerena ni protiv koga. Ona se bazira na tome da mnoge države i narodi imaju ustanovljen takav praznik i zašto bi smetalo da Srbi to rade. Međutim, očigledno da smeta“, rekao je Dačić, koji je u Palati Srbija prisustvovao uručenju odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

    Naveo je da je očigledno nekome cilj da Srbija ne slavi ništa iz svoje istorije, da nema ni kult svoje zastave, ni kult svojih nacionalnih praznika.

    „Zato mislim da je to pun pogodak, da negujemo tu tradiciju i u budućnosti. To je nešto na čemu treba svi da radimo, na pravljenju institucije, odnosno kulta Dana srpskog jedinstva“, rekao je Dačić, prenosi RTRS.

    Zaključio je da je jedinstvo nešto što najviše fali Srbiji i da ga stoga treba strpljivo graditi.

    Srbija i Republika Srpska obilježavaju taj dan u znak sjećanja na 15. septembar 1918. godine, kada je srpska vojska probila Solunski front, što je dovelo do raspada saveza Centralnih sila i okončanja Prvog svjetskog rata.