Autor: INFO

  • Nova Vlada Srbije: Koja se imena pominju za premijersku funkciju?

    Nova Vlada Srbije: Koja se imena pominju za premijersku funkciju?

    Pitanje ko će biti na čelu nove Vlade Srbije sve je aktuelnije nakon vanrednih parlamentarnih izbora, a među imenima koja se razmatraju nalaze se univerzitetski profesori, bivši rukovodioci akademskih institucija i predstavnici Studentske liste.

    Prema prognozama platforme „Polymarket“, među potencijalnim kandidatima za premijersku funkciju izdvajaju se Dejan Šoškić, bivši guverner Narodne banke Srbije, i Ivanka Popović, nekadašnja rektorka Univerziteta u Beogradu.

    Na listi mogućih kandidata nalazi se i Ilija Srdanović, koji je prvi na Studentskoj listi, kao i Radomir Saičić.

    Zanimljivo je da se među imenima koja platforma prati nalazi i Aleksandar Vučić, nosilac liste SNS, kao i Vladan Đokić, aktuelni rektor Univerziteta u Beogradu, te Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji.

    Prognoze platforme „Polymarket“ zasnivaju se na tržišnom klađenju na moguće ishode političkih i drugih događaja, pa predstavljaju pokazatelj očekivanja učesnika na toj platformi, a ne zvaničnu najavu budućeg sastava Vlade.

    O imenima koja se dovode u vezu sa budućim premijerskim mandatom, pozivajući se na pisanje Blica, izvijestio je i portal Srpskainfo.

    Konačna odluka o tome ko će preuzeti rukovođenje Vladom Srbije zavisiće od političkih dogovora i postupka formiranja nove izvršne vlasti.

  • Incident u Piskavici: Lovac nehotično upucao kolegu u lopaticu

    Incident u Piskavici: Lovac nehotično upucao kolegu u lopaticu

    Lovački uranak u Piskavici kod Banjaluke jutros je završen nesrećom, kada je jedan lovac tokom pucanja na divlju svinju nehotično pogodio svog kolegu u lopaticu.

    Povrijeđenom lovcu prvu pomoć pružile su kolege iz Lovačkog udruženja „Potkozarje“ Piskavica, nakon čega je prevezen u bolnicu radi daljeg medicinskog zbrinjavanja.

    Prema dostupnim informacijama, do incidenta je došlo tokom lovačke aktivnosti, kada je jedan od učesnika pucao na divlju svinju, ali je umjesto životinje pogodio drugog lovca.

    Iz Lovačkog udruženja za sada nema dodatnih informacija o okolnostima pod kojima je došlo do ranjavanja.

    O ovom događaju prvobitno je izvijestio portal Provjereno.info, a informaciju je prenio i ATV.

    Povrijeđeni lovac zadobio je prostrelnu ranu u predjelu lopatice, a stepen njegovih povreda za sada nije objavljen

  • Požar na banderi u banjalučkom naselju Obilićevo, vatrogasci i policija na terenu

    Požar na banderi u banjalučkom naselju Obilićevo, vatrogasci i policija na terenu

    Požar na električnoj banderi izbio je danas u banjalučkom naselju Obilićevo, u Ulici Miloša Obilića, zbog čega su na lice mjesta upućeni pripadnici vatrogasne jedinice i policije.

    Prema dostupnim informacijama, vatrogasci i policijski službenici nalaze se na terenu, gdje intervenišu nakon izbijanja požara.

    Za sada nema informacija o tome šta je izazvalo vatru, niti da li je u ovom događaju pričinjena materijalna šteta.

    O požaru u Obilićevu izvijestio je BL Portal, pozivajući se na informacije ATV-a, uz video-snimak sa mjesta događaja.

    Više informacija o okolnostima izbijanja požara očekuje se nakon završetka intervencije nadležnih službi.

  • Karan: Plebiscit je osnažio legitimitet odluke o ostanku u Jugoslaviji

    Karan: Plebiscit je osnažio legitimitet odluke o ostanku u Jugoslaviji

    Plebiscit srpskog naroda u BiH, održan 9. i 10. novembra 1991. godine, predstavlja istorijsko svjedočanstvo o opredjeljenju srpskog naroda da sam odlučuje o svojoj državnopravnoj budućnosti, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

    Povodom 35 godina od održavanja plebiscita, Karan je naglasio da je srpski narod tada neposredno i nedvosmisleno potvrdio odluku Skupštine srpskog naroda u BiH o ostanku u zajedničkoj državi Jugoslaviji.

    Prema njegovim riječima, pitanje državnopravnog položaja srpskog naroda nije ostalo isključivo u rukama političkih predstavnika, već je odluku potvrdio i sam narod, čime je dodatno osnažen njen legitimitet.

    Karan je ocijenio da 9. i 10. novembar 1991. godine predstavljaju trajno svjedočanstvo volje srpskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini, te da se njegova konstitutivnost, ravnopravnost i pravo na samoopredjeljenje moraju dosljedno poštovati.

    Istakao je da plebiscit predstavlja jedan od najstarijih oblika neposredne demokratije, koji se primjenjuje prilikom odlučivanja o pitanjima od najvećeg značaja, poput državnog uređenja i teritorijalnog položaja.

    Govoreći o istorijskom kontekstu, Karan je naveo da je za srpski narod, suočen sa mogućnošću ugrožavanja svog političkog, nacionalnog i identitetskog položaja, pravo na samoopredjeljenje predstavljalo osnov opstanka, ravnopravnosti i nacionalne budućnosti.

    On je podsjetio da je proces formiranja Republike Srpske tekao paralelno sa procesom rješavanja statusa BiH, pri čemu se Republika Srpska konstituisala 1992. godine, dok je BiH svoj državnopravni okvir dobila 1995. godine.

    Osnivanjem Skupštine srpskog naroda u BiH 24. oktobra 1991. godine započeto je posebno institucionalno organizovanje, nakon čega je donesena odluka o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koju je potom potvrdio plebiscit.

    Uslijedili su proglašenje Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. godine, donošenje Ustava 28. februara i utvrđivanje naziva Republika Srpska 12. avgusta iste godine.

    Kako prenosi RTRS, Karan je istakao da je plebiscit u tom procesu imao posebno značajnu ulogu jer je neposrednom saglasnošću naroda dodatno osnažen legitimitet odluke Skupštine srpskog naroda u BiH.

    U nastavku osvrta na značaj konstitutivnosti, predsjednik Srpske naveo je da se ravnopravnost naroda zasniva na njihovom istorijskom kontinuitetu, autohtonosti i posebnim nacionalnim, kulturnim i vjerskim obilježjima.

    Prema njegovim riječima, pravo na samoopredjeljenje potvrđeno je brojnim međunarodnim dokumentima, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, a bilo je sadržano i u osnovnim načelima Ustava SFRJ iz 1974. godine.

    Karan je zaključio da događaji iz novembra 1991. godine predstavljaju važan dio istorijskog i političkog kontinuiteta Republike Srpske, naglašavajući da neposredno izražena volja naroda o temeljnim pitanjima njegove budućnosti ne može biti zanemarena.

  • Dodik podsjetio na plebiscit iz 1991: „Srpski narod odlučio o svojoj budućnosti“

    Dodik podsjetio na plebiscit iz 1991: „Srpski narod odlučio o svojoj budućnosti“

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je plebiscit srpskog naroda u BiH, održan 9. i 10. novembra 1991. godine, predstavljao jedan od prelomnih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, ističući da je upravo tada započet politički put koji je doveo do stvaranja Republike Srpske.

    Povodom 35 godina od održavanja plebiscita o ostanku u zajedničkoj državi Jugoslaviji, Dodik je poručio da taj događaj nije samo istorijsko podsjećanje, već trajna obaveza svih političkih predstavnika da poštuju volju srpskog naroda.

    „Čuvanjem tada izražene volje, koja se ne mijenja ni danas, čuvamo sve ono što su naši preci vijekovima prije nas izvojevali da bi mi i generacije poslije nas imali gdje da gradimo svoju sadašnjost i budućnost“, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da značaj plebiscita ne blijedi protokom vremena, već dobija dodatnu težinu, jer je srpski narod tada jasno iskazao opredjeljenje da sam odlučuje o svojoj budućnosti.

    Dodik je podsjetio da je Skupština srpskog naroda u BiH osnovana 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu, a da su na njenoj prvoj sjednici usvojeni Deklaracija o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi SFRJ i odluka o organizovanju plebiscita.

    Prema njegovim riječima, organizovanje plebiscita bilo je institucionalno i demokratsko rješenje u vrijeme raspada Jugoslavije i političkih neslaganja o budućnosti BiH.

    „Od 1.350.000 glasača koji su izašli na birališta za ostanak u Jugoslaviji njih 98 odsto izjasnilo se ‘ZA’, što je nama bila jasna i glasna poruka srpskog naroda da želi samostalno i slobodno da odlučuje o svojoj sudbini“, rekao je Dodik.

    Istakao je da Srbi, kako je naveo, nisu glasali protiv bilo koga, niti za rat i secesiju, već za pravo da ostanu u državi u kojoj su rođeni i za koju su njihovi preci dali živote.

    Dodik smatra da je plebiscit bio odgovor na opasnost od majorizacije srpskog naroda i pokušaj da se kroz političke i institucionalne mehanizme zaštiti njegova ravnopravnost. Naglasio je da to nije bio uvod u rat, već pokušaj očuvanja mira i konstitutivnosti svih naroda.

    Govoreći o značaju ovog događaja, Dodik je istakao da je politička volja iskazana u novembru 1991. godine dobila svoj institucionalni okvir 9. januara 1992. godine, kada je stvorena Republika Srpska. Kako prenosi RTRS, Dodik je poručio da je upravo stvaranjem Republike Srpske, a potom njenim potvrđivanjem Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, postavljen temelj današnjeg ustavnog uređenja BiH.

    On je naglasio da Dejtonski sporazum podrazumijeva BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, te da Republika Srpska nije administrativna jedinica, već prostor političkog predstavljanja, odlučivanja i očuvanja institucionalnog kontinuiteta.

    Dodik je upozorio da pokušaji selektivnog tumačenja Dejtonskog sporazuma, umanjivanja nadležnosti Republike Srpske i zaobilaženja političke volje srpskog naroda dovode do dodatnog nepovjerenja i udaljavanja Srpske od BiH.

    Zaključio je da je odgovornost svih političkih predstavnika da očuvaju institucije Republike Srpske i rade na njenom razvoju, ističući da se suverenitet političke volje jednog naroda ne potvrđuje samo istorijskim datumima i riječima, već sposobnošću da se obezbijede sigurnost, dostojanstvo i bolja budućnost generacija koje dolaze.

  • Južna interkonekcija pred novim preprekama: Sporna dokumentacija, garancije i uslovi Hrvatske

    Južna interkonekcija pred novim preprekama: Sporna dokumentacija, garancije i uslovi Hrvatske

    Realizacija projekta Južne gasne interkonekcije između BiH i Hrvatske suočava se sa nizom otvorenih pitanja, od finansijskih garancija i rezervisanja transportnih kapaciteta u Hrvatskoj do izrade studije izvodljivosti i imovinskopravnih odnosa. Iako iz Sarajeva poručuju da projekat nije sporan, dosadašnji potezi i odgovori institucija ukazuju na to da njegova realizacija neće ići jednostavno.

    Američka kompanija AAFS, koja je preuzela ulogu investitora nakon izmjena zakonskog okvira u Federaciji BiH, još nije dobila svu dokumentaciju potrebnu za nastavak aktivnosti. Posebno je sporno pitanje studije izvodljivosti, za koju predstavnici kompanije tvrde da im nije dostavljena.

    Dodatne prepreke odnose se na finansijsku konstrukciju projekta i uslove koje postavlja Hrvatska. Zagreb je zainteresovan za povezivanje gasnih sistema, ali očekuje da bh. strana garantuje finansiranje i unaprijed rezerviše kapacitete hrvatskih gasovoda na višedecenijski period, nezavisno od stvarnog obima preuzimanja gasa.

    Takvi zahtjevi predstavljaju dodatni izazov za američkog investitora, koji će osim obezbjeđivanja novca morati osigurati i saglasnost nadležnih institucija Federacije BiH za dugoročno korištenje transportnih kapaciteta.

    U međuvremenu, iz preduzeća „BH gas“ poručuju da će postupati u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima. Podsjećaju da je Parlament FBiH u aprilu usvojio zakonska rješenja kojima je njihovo preduzeće isključeno iz projekta, a ulogu investitora preuzela američka kompanija AAFS.

    Međutim, odgovori koje je „BH gas“ dostavio na pitanja o dokumentaciji i studiji izvodljivosti nisu razjasnili zbog čega ona nije proslijeđena novom investitoru. Iz ovog preduzeća naveli su da redovno komuniciraju sa resornim federalnim ministarstvom i novoimenovanim investitorom.

    Više detalja o otvorenim pitanjima, odnosima uključenih institucija i mogućim preprekama u realizaciji projekta objavile su Nezavisne, ukazujući i na mogućnost da postupak izrade studije izvodljivosti bude pokrenut iz početka.

    Poseban problem mogla bi predstavljati pitanja državne imovine, ukoliko se ispostavi da njihovo rješavanje predstavlja preduslov za početak realizacije. U tom slučaju, rokovi bi mogli biti dodatno produženi, a sam projekat ponovo doveden u pitanje.

    Podsjeća se da je Južna interkonekcija godinama bila opterećena nesuglasicama, između ostalog i zbog ranije predviđene uloge preduzeća „BH gas“. Sada, nakon njegovog isključivanja iz projekta, ostaje otvoreno pitanje da li će nova zakonska rješenja i odnosi između političkih aktera omogućiti nesmetan nastavak aktivnosti.

    Južna interkonekcija trebalo bi da omogući BiH pristup američkom gasu preko terminala na hrvatskom ostrvu Krk, čime bi se diversifikovali izvori i pravci snabdijevanja i povećala energetska sigurnost zemlje. Značaj projekta dodatno raste u kontekstu planova Evropske unije za postepeno okončanje uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine.

    Uprkos tome, ključnu ulogu u daljem razvoju događaja mogla bi imati američka administracija i procjena značaja koji ovaj projekat ima za interese SAD. Državni sekretar Marko Rubio ranije je isticao da Vašington želi da razvija komercijalnu saradnju sa drugim državama na osnovu zajedničkih interesa i uzajamne koristi.

  • Tramp na jednu od najvažnijih funkcija postavio svog najbližeg saradnika

    Tramp na jednu od najvažnijih funkcija postavio svog najbližeg saradnika

    Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Stivena Milera (Stephen Miller), jednog od svojih najbližih i najdugovječnijih saradnika, za novog šefa kabineta Bijele kuće. Riječ je o političkom savjetniku koji je uz Trampa još od predsjedničke kampanje 2016. godine i koji se smatra jednim od glavnih ideologa njegove imigracione politike.

    Miler će na toj funkciji zamijeniti Suzi Vajls (Susie Wiles), koja je podnijela ostavku nekoliko dana nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa na međuizborima. Ona će nastaviti politički angažman u Trampovom timu.

    Tramp je prilikom objave imenovanja na društvenoj mreži Truth Social Milera opisao kao jednog od svojih najpouzdanijih savjetnika, poručivši da je uz njega od samog početka.

    Četrdesetjednogodišnji Miler rođen je 23. avgusta 1985. godine u Santa Moniki u Kaliforniji. Politički angažman započeo je još tokom školovanja, a širu pažnju privukao je kao student Univerziteta Djuk, gdje se isticao konzervativnim stavovima.

    Nakon studija radio je u republikanskim krugovima, uključujući odbore američkog Senata za pravosuđe i budžet, a potom je postao direktor komunikacija senatora Džefa Sešonsa (Jeff Sessions), koji će kasnije obavljati funkciju američkog državnog tužioca.

    Trampovoj kampanji pridružio se 2016. godine kao pisac govora i ubrzo postao jedan od ključnih ljudi zaduženih za oblikovanje političkih poruka tadašnjeg predsjedničkog kandidata. Njegov uticaj nastavio je da raste i tokom Trampovog prvog i drugog mandata.

    Upravo je Miler bio jedan od glavnih autora stroge imigracione politike američke administracije, uključujući odluke koje su dovele do razdvajanja hiljada migrantskih porodica na američko-meksičkoj granici. Politika nulte tolerancije iz 2018. godine izazvala je brojne kritike, posebno zbog odvajanja djece od roditelja.

    Dodatne kontroverze izazvala je njegova elektronska prepiska sa uredništvom desničarskog portala Breitbart, koju je 2019. godine objavio američki Southern Poverty Law Center. Riječ je o više od 900 poruka iz perioda 2015. i 2016. godine, u kojima je, prema navodima ove organizacije, Miler preporučivao tekstove sa stranica povezanih sa bijelim nacionalističkim pokretima. Kritičari su sadržaj prepiske ocijenili kao promovisanje takvih ideja, dok se Bijela kuća tada nije direktno izjasnila o navodima.

    Između dva Trampova mandata Miler je osnovao i vodio organizaciju America First Legal, koja je pokretala pravne postupke protiv odluka administracije Džozefa Bajdena, medija i univerziteta.

    Njegova uloga u drugom Trampovom mandatu posebno je došla do izražaja u sprovođenju masovnih deportacija. Iako je formalno obavljao funkcije zamjenika šefa kabineta za politička pitanja i savjetnika za domovinsku bezbjednost, njegov uticaj na rad imigracionih institucija bio je znatno širi od formalnih ovlašćenja.

    Miler je od Službe za imigraciju i carine (ICE) tražio da dostigne 3.000 hapšenja dnevno, što je bilo gotovo deset puta više od ranijeg nivoa. Takođe je zagovarao intenzivnije akcije protiv osoba bez regulisanog boravišnog statusa, a pojedine lokacije, uključujući prodavnice Home Depot, postale su mjesta pojačanih imigracionih racija.

    Posebnu pažnju izazvale su njegove reakcije nakon što su savezni agenti u Mineapolisu u januaru ove godine ubili američke državljane Rene Gud (Renee Good) i Aleksa Pretija (Alex Pretti). Miler je Pretija na društvenoj mreži Iks nazvao „domaćim teroristom“ i „atentatorom“, što je izazvalo oštre reakcije demokratskih političara.

    Njegov politički uticaj nije ograničen samo na unutrašnju politiku. Posljednjih mjeseci sve više se uključivao i u pitanja američke spoljne politike, posebno kada je riječ o Venecueli i Grenlandu.

    Početkom godine branio je američku vojnu akciju kojom je svrgnut venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro (Nicolás Maduro), dok je u intervjuu za CNN govorio o mogućnosti da Grenland pripadne Sjedinjenim Američkim Državama, ne isključujući ni upotrebu vojne sile. Njegove izjave izazvale su reakciju Danske, koja je zbog toga sazvala hitnu sjednicu parlamentarnog odbora za spoljne poslove.

    O tome ko je Miler, kakav je njegov politički put i zbog čega se smatra jednim od najuticajnijih ljudi u Trampovoj administraciji, detaljno je pisao i Klix.

    Funkcija šefa kabineta Bijele kuće jedna je od najvažnijih pozicija u američkoj administraciji. Osoba koja je obavlja upravlja svakodnevnim radom predsjedničkog kabineta, koordinira aktivnosti saradnika i ima značajan uticaj na to ko i kada može razgovarati sa predsjednikom.

    Miler ovu funkciju preuzima u trenutku kada demokrate pripremaju preuzimanje kontrole nad oba doma Kongresa i najavljuju pojačan nadzor nad radom imigracionih službi i Ministarstva domovinske bezbjednosti. Njegovo imenovanje zato se tumači i kao signal da Tramp namjerava da nastavi sa sprovođenjem politike koju je zastupao tokom dosadašnjeg mandata.

  • Teheran mijenja vojnu strategiju: Iran više ne ograničava domet balističkih raketa

    Teheran mijenja vojnu strategiju: Iran više ne ograničava domet balističkih raketa

    Iranska Revolucionarna garda potvrdila je ukidanje dosadašnjeg ograničenja dometa balističkih raketa od 2.000 kilometara, što bi moglo značajno promijeniti strateške odnose na Bliskom istoku i otvoriti mogućnost razvoja projektila sposobnih da dosegnu znatno udaljenije ciljeve.

    Portparol Revolucionarne garde, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je na konferenciji za novinare u Teheranu da ovo ograničenje više ne važi za Iran.

    „To ograničenje je za nas ukinuto“, rekao je Mohebi odgovarajući na pitanje o promjeni dosadašnje politike u vezi sa dometom iranskih raketa.

    On, međutim, nije precizirao da li Iran već raspolaže balističkim projektilima čiji domet premašuje ranijih 2.000 kilometara, ističući da će vojne sposobnosti zemlje biti demonstrirane na terenu, a ne kroz javne izjave.

    Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei upozorio da će svaka prijetnja iz SAD ili Izraela biti dočekana odgovorom bez geografskih ograničenja.

    Hamnei je, prema navodima iranskih medija, zatražio i sveobuhvatno ažuriranje vojne baze ciljeva, kako bi se u njoj našla sva materijalna i nematerijalna imovina protivnika.

    Dosadašnje ograničenje od 2.000 kilometara Iran je predstavljao kao samonametnutu mjeru, a takav domet već omogućava pokrivanje velikog dijela Bliskog istoka, cijelog Arapskog poluostrva, Levanta, većeg dijela Egipta, kao i dijelova Grčke i Balkana.

    Ipak, Iran zasad nije poznat po posjedovanju balističkih raketa koje mogu letjeti dalje od te udaljenosti. Američki zvaničnici ranije su upozoravali da bi tehnologija razvijena u okviru iranskog svemirskog programa mogla biti iskorišćena za razvoj interkontinentalnih balističkih projektila.

    O ukidanju ograničenja i mogućim posljedicama za bezbjednosnu situaciju u svijetu izvijestio je i Klix.

    Mohebi je naglasio da Iran raspolaže različitim mogućnostima za odgovor na eventualne napade, uključujući asimetrično ratovanje i udare na ciljeve za koje protivnik ne očekuje da bi mogli biti ugroženi.

    Istovremeno, bezbjednosne tenzije u regionu dodatno su pojačane nakon novih američkih vojnih aktivnosti protiv Irana. Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da su američke snage izvele ograničene udare na iranski sistem protivvazdušne odbrane.

    Američka Centralna komanda saopštila je da nastavlja sprovođenje pomorske blokade iranskih luka, a najavljeno je i formiranje nove operativne grupe čiji je zadatak sprečavanje transporta naprednog naoružanja i drugih materijala preko kopnenih granica Irana i Kaspijskog mora.

    Iranska vojska je, s druge strane, saopštila da su dva tankera u području Ormuskog moreuza udarila u mine i zapalila se. Iranski državni mediji izvijestili su i o eksplozijama na ostrvu Kešm i u luci Džask, ali uzrok tih događaja zasad nije razjašnjen.

    Ukidanje ograničenja dometa raketa predstavlja značajnu promjenu u javno deklarisanoj iranskoj vojnoj politici, ali ostaje otvoreno pitanje da li Teheran već posjeduje operativne projektile koji mogu dosegnuti ciljeve izvan dosadašnjeg dometa.

  • Sukob SDS-a i Vukanovića se nastavlja: Bodiroga mu poručio da Petrovića vodi kući

    Sukob SDS-a i Vukanovića se nastavlja: Bodiroga mu poručio da Petrovića vodi kući

    Političke nesuglasice unutar opozicije u Republici Srpskoj dodatno su produbljene nakon što je poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga odgovorio lideru Liste za pravdu i red Nebojši Vukanoviću, poručivši mu da Ljubišu Petrovića, ukoliko mu je toliko važan, povede kući.

    Povod za novu razmjenu poruka jeste predstojeći izbor pet srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali i pitanje isključenja gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz SDS-a.

    Vukanović je ranije poručio da njegova lista neće podržati predsjednika SDS-a Branka Blanušu ukoliko bude kandidat za delegata u Domu naroda BiH. Kao mogućeg kandidata SDS-a pomenuo je Aleksića iz Prnjavora, ali je podršku njegovom izboru uslovio povlačenjem odluke o isključenju Petrovića iz stranke.

    Na takve zahtjeve reagovao je Bodiroga, koji je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da je pitanje Petrovićevog članstva za njega završeno.

    „Ovaj čovjek nikako da prihvati činjenicu da je priča oko Ljubiše završena, vodi ga sebi ako ti je toliko bitan“, napisao je Bodiroga.

    Osvrćući se na predstojeće glasanje za delegate u Domu naroda, dodao je da Vukanović može glasati za koga želi, ali i upozorio na moguće posljedice po raspored delegata.

    „Što se delegata tiče, glasaj za koga hoćeš, ako SNSD bude imao četiri delegata, svi će znati ko mu je poklonio četvrtog delegata“, poručio je Bodiroga.

    Njegovu reakciju i nastavak političkog sukoba između SDS-a i Vukanovića prenio je Klix.

    Prije Bodirogine reakcije oglasio se i funkcioner SDS-a Marinko Božović, upozoravajući da bi postupanje Vukanovićevih poslanika, zajedno sa tri bošnjačka poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, moglo omogućiti SNSD-u da dođe do četiri delegata u Domu naroda BiH.

    Izbor pet delegata u Klub Srba Doma naroda vrši Narodna skupština Republike Srpske tajnim glasanjem, a raspored tih mjesta ima značajnu političku težinu. Stranka ili politički blok koji ima četiri od pet delegata može samostalno blokirati donošenje odluka u ovom domu, bez čije saglasnosti nije moguće usvojiti zakone i budžet institucija BiH.

    Prema potvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, stranke koje bi mogle činiti vladajuću većinu predvođenu SNSD-om imaju 54 od ukupno 83 poslanička mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok opozicija raspolaže sa 29 mandata.

    Ukoliko bi svi opozicioni poslanici podržali zajedničku listu za izbor delegata, opozicija bi mogla dobiti dva mjesta, a vladajuće stranke tri. Međutim, SDS i blok Sigurna Srpska zajedno imaju 22 poslanika, što im je dovoljno za izbor jednog delegata.

    Ukoliko podršku zajedničkoj opozicionoj listi ne bi dali poslanici Liste za pravdu i red, PDP-a, koji raspolažu sa četiri mandata, te Koalicije za državu sa tri poslanika, otvorila bi se mogućnost da SNSD dobije četiri delegata u Klubu Srba.

    Vukanović je, govoreći o odnosima unutar opozicije, kritikovao i način na koji SDS vodi politiku, posebno odluku da Blanuša bude kandidat za delegata. Izrazio je nezadovoljstvo i dosadašnjim odnosima sa pojedinim opozicionim predstavnicima, navodeći da se politička saradnja ne može podrazumijevati bez međusobnog uvažavanja.

    Istovremeno, izbor delegata u Dom naroda BiH nije jedino pitanje oko kojeg postoje nesuglasice. Vukanović je ocijenio da bi politički prioritet trebalo da bude formiranj

  • Dodik najavio sjednicu NSRS za 16. novembar: Srpska će brzo dobiti novu Vladu

    Dodik najavio sjednicu NSRS za 16. novembar: Srpska će brzo dobiti novu Vladu

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je obezbijeđena dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske, najavljujući da će sjednica parlamenta biti održana 16. novembra, kada se očekuje razmatranje važnih pitanja za buduće funkcionisanje institucija Srpske.

    Dodik je istakao da je za izbor nove Vlade Republike Srpske potrebno 42 poslanička glasa, ali da je cilj vladajuće strukture da obezbijedi znatno širu podršku, odnosno dvotrećinsku većinu od 56 poslanika.

    Takva podrška, kako je naveo, važna je i zbog mogućnosti donošenja novog Ustava Republike Srpske ili izmjena i dopuna postojećeg, ali i zbog drugih odluka koje zahtijevaju širu skupštinsku saglasnost.

    Prema njegovim riječima, stabilna skupštinska većina značajna je i u kontekstu zaštite interesa Republike Srpske na nivou zajedničkih institucija BiH, uključujući pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i postupanje srpskog člana Predsjedništva BiH u slučaju pokretanja pitanja vitalnog interesa.

    Dodik je poručio da se očekuje brzo formiranje nove Vlade, kao i usvajanje budžeta Republike Srpske do kraja godine. Detalje o skupštinskoj većini i planiranoj sjednici iznio je u razgovoru za RTRS.

    Govoreći o političkim prilikama u Srbiji nakon izbornih rezultata i pobjede liste koju je nazvao „Studentska lista“, Dodik je rekao da Republika Srpska mora nastaviti da gradi dobre odnose sa Beogradom, uz poštovanje izbornih odluka građana Srbije.

    Istakao je da su odnosi Republike Srpske i Srbije od posebnog značaja, te da je neophodno očuvati saradnju bez obzira na političke promjene i rezultate izbora.

    Dodik je naveo da su ljudi iz okruženja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u prethodnom periodu pomogli Republici Srpskoj u brojnim pitanjima, zbog čega, kako je rekao, takvu podršku ne treba zaboraviti.

    „Mi moramo do zadnjeg dana imati dobre odnose sa vlastima Srbije, uz potpuno uvažavanje činjenice da je neko novi pobijedio“, poručio je Dodik.

    Osvrnuo se i na reakcije pojedinih političkih predstavnika iz Sarajeva zbog čestitki koje su zvaničnici Republike Srpske uputili pobjednicima izbora, ocjenjujući da je takav odnos neprimjeren. Naglasio je da Republika Srpska treba da vodi odgovornu politiku prema Srbiji i da očuva veze sa njenim institucijama i političkim predstavnicima.

    Njegove poruke o odnosima sa Srbijom i političkim promjenama nakon izbora prenio je RTRS.

    Dodik je govorio i o položaju Radio-televizije Republike Srpske, ističući da je riječ o javnom servisu koji je osnovan odlukom Narodne skupštine Republike Srpske i koji za svoj rad odgovara parlamentu.

    Poručio je da imovina RTRS-a pripada Republici Srpskoj, odbacujući osporavanje njenog vlasničkog i institucionalnog položaja.

    „RTRS je formiran odlukom Parlamenta i odgovara isključivo njemu“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, važno je očuvati položaj javnog servisa i njegovu vezu sa institucijama Republike Srpske, a pitanje imovine i funkcionisanja ove medijske kuće posmatra se u širem kontekstu odnosa prema nadležnostima i imovini Srpske.

    Dodik je ocijenio da bi politički odnos prema RTRS-u bio drugačiji da je SNSD izgubio izbore, navodeći da bi u takvim okolnostima bilo manje političke podrške za odbranu javnog servisa.

    Njegove stavove o statusu, imovini i institucionalnom položaju RTRS-a prenio je RTRS.

    Najavljena sjednica Narodne skupštine Republike Srpske 16. novembra tako će biti važna i zbog formiranja nove Vlade, ali i zbog političkih odnosa i pitanja za koja vladajuća struktura želi obezbijediti širu skupštinsku podršku.