VRBAS Media

Autor: INFO

  • Američko povlačenje iz Njemačke prijeti milijardama dolara prihoda

    Američko povlačenje iz Njemačke prijeti milijardama dolara prihoda

    Povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, koje je najavio predsjednik Donald Tramp, imaće razoran uticaj na zajednice u kojima se nalaze američke baze, rekao je danas gradonačelnik Ramštajn-Mizenbaha Ralf Hehler.

    U tom gradu na jugozapadu Njemačke nalazi se vazduhoplovna baza Ramštajn, sjedište američkih vazdušnih snaga u Evropi.

    Vašington još nije objavio na koje će se vojne baze odnositi povlačenje, ali Hehler smatra da bi takav potez, koji je uslijedio nakon kritika koje je na račun rata u Iranu ranije ove sedmice iznio njemački kancelar Fridrih Merc, mogao imati “katastrofalan” uticaj ukoliko među njima bude i Ramštajn-Mizenbah.

    Sa članovima porodica vojnika, povlačenje bi moglo obuhvatiti i do 12.000 ljudi, objasnio je. Opština vodi računa o infrastrukturi za veliki broj Amerikanaca koji tamo žive. “Ako ode veliki dio stanovnika, to će za nas predstavljati bolan ekonomski udarac”, rekao je gradonačelnik.

    U opštini Ramštajn-Mizenbah, smještenoj neposredno uz ogromnu bazu američkih vazdušnih snaga, živi gotovo 8.000 Amerikanaca sa porodicama. Ekonomski uticaj američkog vojnog prisustva u Ramštajnu godišnje iznosi više od dvije milijarde dolara, uključujući plate, kirije i ugovore sa lokalnim kompanijama.

    Hehler je rekao da se drugi gradovi u regionu, iz kojih su se nakon završetka Hladnog rata povukle američke snage, nikada nisu oporavili od tog udarca. “Oni i danas trpe posljedice. Nakon što nestane ekonomske moći, ona se obično više nikada ne vrati”, rekao je.

  • Tramp: Izrael ne bi postojao bez mene i Netanjahua

    Tramp: Izrael ne bi postojao bez mene i Netanjahua

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u nedjelju da je upoznat sa novim iranskim prijedlogom i da ga smatra neprihvatljivim, uz tvrdnju da Izrael ne bi postojao da nije njega i premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.

    U izjavi za izraelski javni servis Kan, Tramp je rekao da je “razmotrio novi iranski prijedlog i da on nije prihvatljiv za njega”, ističući da se “operacija odvija odlično”.

    Tramp je ponovio i poziv izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu da pomiluje Benjamina Netanjahua, ističući da je, kako je naveo, “riječ o premijeru ratnog vremena”, prenosi Tanjug.

    “Izrael ne bi postojao bez mene i Bibija (nadimak) Netanjahua. Potreban vam je premijer koji može da se fokusira na rat, a ne na gluposti”, zaključio je Tramp.

    Tramp je početkom marta ponovo pozvao Hercoga da pomilovanje Netanjahuu, odnosno da bude oslobođen optužbe za korupciju, rekavši da premijer ne bi trebalo da ima ništa na umu osim rata sa Iranom.

    “Ne želim da bilo šta muči Bibija osim rata sa Iranom. Hercog je sramota, pet puta mi je obećao da će dati Bibiju pomilovanje”, izjavio je Tramp svojevremeno za izraelsku televiziju N12.

    Netanjahu je prvi izraelski premijer koji je optužen za podmićivanje, prevaru i kršenje povjerenja koje datiraju još iz 2019. godine, a što je on negirao.

    Tramp je nekoliko puta ranije pozvao izraelskog predsjednika Isaka Hercoga da Netanjahuu odobri pomilovanje.

    Netanjahu je podnio zahtjev za pomilovanje u novembru.

    Hercog je u prošlosti osporavao Trampovu tvrdnju da je obećao da će Netanjahuu odobriti pomilovanje i u februaru je, kao odgovor na sličan Trampov poziv, izjavio da je Izrael suverena država kojom upravlja vladavina prava.

    Prema izraelskom zakonu, predsjednik ima ovlašćenje da pomiluje osuđenike, ali ne postoji presedan za izdavanje pomilovanja usred suđenja.

  • Poletio prvi avion Er Srbije za Baku

    Poletio prvi avion Er Srbije za Baku

    Sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” danas je poletio prvi avion nacionalne avio-kompanije Er Srbija za Baku, čime je i zvanično uspostavljena direktna aviolinija između Srbije i Azerbejdžana.

    Prvi let iz Beograda za Baku ispraćen je svečanim presijecanjem crvene trake neposredno prije ukrcavanja putnika i članova posade u avion “Erbas A319”, na letu ЈU840. Crvenu traku su zajedno presjekli ministri u Vladi Srbije Aleksandra Sofronijević, Zoran Gajić i Nikola Selaković, ambasador Azerbejdžana Kamil Hasijev i generalni direktor kompanije “Er Srbija” Јirži Marek.

    Nacionalna avio-kompanija Er Srbija je već u aprilu prevezla jubilarnog milionitog putnika, i to tokom prvog leta ka Malti. Krajem aprila obavila je i prvi let ka grčkom ostrvu Santorini, dok će krajem maja, posle duže pauze, uspostaviti let i ka Torontu u Kanadi.

    Er Srbija će tokom ove godine, prvi put u svojoj istoriji, pored Bakua letjeti i ka Tenerifima i Sevilji u Španiji, kao i ka Tromzou u Norveškoj.

  • Zemlje OPEK plus u junu povećavaju proizvodnju nafte za 188.000 barela

    Zemlje OPEK plus u junu povećavaju proizvodnju nafte za 188.000 barela

    Rusija će moći da poveća proizvodnju nafte u junu u poređenju sa majem za 62 hiljade barela – na 9,762 miliona barela dnevno, navodi se u saopštenju OPEK-a.

    U maju je maksimalna dozvoljena proizvodnja nafte u Rusiji bila 9,699 miliona barela dnevno.

    U saopštenju asocijacije se navodi da je sedam vodećih zemalja OPEK plus, koje se pridržavaju dobrovoljnog smanjenja proizvodnje nafte (Rusija, Saudijska Arabija, Irak, Kazahstan, Kuvajt, Oman i Alžir) odlučilo da poveća maksimalno dozvoljeni nivo proizvodnje nafte u junu za 188.000 barela dnevno (u poređenju sa nivoima iz maja).

    Povećanje maksimalnog nivoa proizvodnje uporedivo je sa majskim povećanjem od 206 hiljada barela dnevno i iz njega će jednostavno biti isključen udio UAE, koji su 1. maja objavili povlačenje iz OPEK-a i OPEK plus, objašnjava se u saopštenju.

  • Računica života u Njemačkoj: Zarada, troškovi i dileme

    Računica života u Njemačkoj: Zarada, troškovi i dileme

    Dok jedni razmišljaju o odlasku, a drugi uvjeravaju da je život kod kuće ipak najbolji, priča bračnog para koji je u poznim godinama odlučio da ode u Njemačku ponovo je pokrenula staru dilemu. Njihovo iskustvo, podijeljeno na društvenim mrežama, izazvalo je brojne reakcije – od podrške do otvorenog osporavanja.

    Tema odlaska u inostranstvo već godinama dijeli javnost. Oni koji su otišli često govore o boljim uslovima i sigurnosti, dok oni koji su ostali naglašavaju prednosti života u poznatom okruženju. Upravo zato svaka lična priča lako postane šira društvena rasprava.

    Autor objave, koji sa suprugom već sedam godina radi u Bavarskoj, tvrdi da im je odlazak donio značajan životni preokret. Iako su u trenutku dolaska bili u kasnim pedesetim, kaže da su brzo pronašli svoje mjesto na tržištu rada. Kako navodi, njegova plata pokriva sve osnovne troškove života, dok suprugina zarada ostaje gotovo u potpunosti kao ušteđevina, što im omogućava da godišnje odvoje značajan iznos za starost.

    Posebno ističe uređenost sistema i predvidivost primanja. Prema njegovim riječima, zarade, bonusi i povrati poreza isplaćuju se redovno, bez kašnjenja i neizvjesnosti. Smatra i da je tržište rada naklonjeno kvalifikovanim radnicima, posebno u zanatskim i medicinskim zanimanjima, gdje posla, kako tvrdi, ne nedostaje.

    Uz lično iskustvo, podijelio je i savjete za one koji razmišljaju o odlasku. Naglašava važnost poznavanja jezika i realnog predstavljanja sopstvenih vještina, uz preporuku da se u inostranstvo ide sa finansijskom rezervom. Posebno upozorava na prevelika očekivanja od sunarodnika, ističući da podrška često izostane.

    Reakcije na ovu priču pokazale su koliko su stavovi o životu u inostranstvu podijeljeni. Dio komentatora podržao je iznesene tvrdnje, navodeći slična iskustva i ističući stabilnost prihoda i mogućnost dugoročnog planiranja. Neki su ukazali i na brže ostvarivanje penzionih prava u odnosu na zemlje regiona.

    S druge strane, kritičari upozoravaju da život u tuđini ima i drugu stranu. Prema njihovom mišljenju, finansijska sigurnost ne može u potpunosti nadomjestiti osjećaj pripadnosti i bliskost porodice. Takođe, pojedini tvrde da se realni troškovi života u Njemačkoj često umanjuju u ovakvim prikazima.

    Dio komentara usmjerio se i na stanje u regionu, uz tvrdnje da ekonomska situacija nije onoliko loša koliko se često predstavlja. Kao argument navode rast potrošnje, kupovinu nekretnina i opštu sliku svakodnevnog života, zaključujući da odlazak nije jedina opcija.

    Na kraju, ova priča ne donosi konačan odgovor, ali jasno pokazuje duboku podjelu u percepciji života „tamo“ i „ovdje“. Između ličnih iskustava i opštih uvjerenja, svako ostaje pri svojoj računici – bilo da se ona mjeri novcem, sigurnošću ili osjećajem pripadnosti.

  • SAD šalju 15.000 vojnika i flotu u operaciju u Ormuskom moreuzu

    SAD šalju 15.000 vojnika i flotu u operaciju u Ormuskom moreuzu

    Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju naveče po srednjoevropskom vremenu najavio početak „Projekta sloboda“ u Ormuskom moreuzu, odnosno projekta koji bi trebalo da izvuče blokirane brodove sa ovog područja, oglasila se i američka vojska.

    U saopštenju Centralne komande SAD-a (CENTKOM) naglašeno je da će američka vojska podržati Trampov projekat te su istakli da će se na taj način obnoviti sloboda plovidbe za komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu.

    „Misija, kojom upravlja predsjednik, podržavaće trgovačke brodove koji žele slobodno da tranzitiraju kroz ključni međunarodni trgovinski koridor. Četvrtina svjetske trgovine naftom na moru i značajne količine goriva i đubriva prevoze se kroz moreuz“, naveli su iz CENTKOM-a.

    Povodom početka misije oglasio se i admiral Bred Kuper.

    „Naša podrška ovoj odbrambenoj misiji je ključna za regionalnu bezbjednost i globalnu ekonomiju, dok istovremeno održavamo pomorsku blokadu“, rekao je admiral Bred Kuper, komandant CENTKOM-a.

    Prošle sedmice, američki Stejt department najavio je novu inicijativu, u partnerstvu sa Ministarstvom odbrane SAD-a, za poboljšanje koordinacije i razmjene informacija među međunarodnim partnerima u podršci pomorskoj bezbjednosti u moreuzu. Koncepcija pomorske slobode ima za cilj da kombinuje diplomatsko djelovanje sa vojnom koordinacijom, što će biti ključno tokom „Projekta sloboda“.

    Američka vojna podrška „Projektu sloboda“ uključivaće razarače sa navođenim raketama, više od 100 kopnenih i pomorskih aviona, bespilotne platforme za više domena i 15.000 pripadnika vojske.

  • SDS se vraća u igru: Blanuša ili Stanivuković – ili obojica?

    SDS se vraća u igru: Blanuša ili Stanivuković – ili obojica?

    ek kada se učinilo da se SDS tiho povlači iz predsjedničke trke, uslijedio je obrt. Poruke koje sada stižu iz stranke ne ostavljaju mnogo prostora za dilemu – kandidatura ostaje na stolu. Branko Blanuša se ponovo pozicionira kao ozbiljan pretendent, a time se otvara staro, ali ključno pitanje: može li opozicija sebi priuštiti luksuz više jakih imena u istoj izbornoj utakmici?

    Nedavni potezi vrha SDS-a već su izazvali talas reakcija. Najglasniji među kritičarima bio je Nebojša Vukanović, koji je oklijevanje oko formalizovanja Blanušine kandidature okarakterisao kao političku izdaju i znak približavanja Drašku Stanivukoviću. Takva interpretacija dodatno je zakomplikovala odnose unutar opozicionog bloka, koji ionako funkcioniše na krhkim osnovama povjerenja.

    Međutim, današnje poruke iz SDS-a djeluju kao pokušaj da se zatvori prostor za spekulacije. Stranka sada insistira na kontinuitetu – tvrdi se da od kandidature nikada nije ni bilo odustajanja. Da li je riječ o korekciji kursa pod pritiskom javnosti ili o loše iskomuniciranoj strategiji, ostaje otvoreno. Ali politička šteta zbog konfuzije već je načinjena.

    U međuvremenu, Draško Stanivuković vodi svoju, paralelnu kampanju. Njegovi politički potezi već odavno nadilaze lokalni okvir i jasno sugerišu ambiciju za republički nivo. Ideja da bi se mogao povući u korist Blanuše djeluje više kao teorijska mogućnost nego realan scenario. Naprotiv, sve ukazuje na to da je spreman da ide do kraja, oslanjajući se na lični politički kapital i podršku koju gradi kroz sopstvene strukture.

    Analitičari ukazuju da je SDS pokušao testirati raspoloženje birača, ali da je takva taktika proizvela kontraefekat. Percepcija da se kandidatura “vaga” kroz ankete, umjesto da se politički artikuliše, oslabila je poziciju stranke. U političkom prostoru u kojem dominiraju snažne ličnosti i direktna komunikacija sa biračima, takva neodlučnost se brzo kažnjava.

    Istovremeno, pitanje predsjedničke kandidature nije samo stvar prestiža, već i ključni element izborne matematike. Stranka koja ima kandidata za predsjednika automatski dobija veću vidljivost, mobilizaciju birača i potencijalno bolji rezultat na parlamentarnim listama. Upravo zbog toga SDS tradicionalno insistira da zajednički kandidat dolazi iz njihovih redova.

    Stanivuković je, međutim, tu logiku pokušao preokrenuti u svoju korist. Formiranjem sopstvenog političkog pokreta dodatno je ojačao pregovaračku poziciju i poslao signal da ne zavisi od odluka drugih. Njegovi kontakti sa funkcionerima SDS-a i prelasci pojedinih kadrova samo potvrđuju da se borba ne vodi samo na javnoj sceni, već i unutar opozicionih redova.

    Dodatnu konfuziju unosi i način na koji se formalizuju međustranački dogovori. Sporazumi koji ne preciziraju imena kandidata ostavljaju prostor za različita tumačenja i dodatno zbunjuju birače. Odbijanje Nebojše Vukanovića da podrži takav pristup i njegova odluka da ide u trku za člana Predsjedništva BiH samo su još jedan dokaz da jedinstvo opozicije postoji više na papiru nego u praksi.

    U takvom odnosu snaga, realno je očekivati da će se kandidati povlačiti tek kada budu primorani – bilo pod pritiskom, bilo zbog procjene da nemaju šanse. Politička realnost često se svodi na trgovinu pozicijama, gdje se odustajanje kompenzuje obećanjima o budućim funkcijama. Javnosti se to, po pravilu, predstavlja kao “odluka u interesu naroda”.

    Najveći problem za opoziciju, međutim, ostaje jednostavna činjenica: više kandidata u istoj trci gotovo sigurno znači rasipanje glasova. U sistemu u kojem vlast ima stabilno biračko jezgro, takav scenario vodi direktno ka porazu. Upravo zato pitanje nije samo ko će biti kandidat, već da li opozicija ima kapacitet da prevaziđe lične ambicije i postigne minimalni konsenzus.

    Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje uticaj faktora van Republike Srpske. Prema pojedinim procjenama, konačne odluke neće se donositi isključivo unutar domaćih političkih struktura. U takvom okviru, pitanje kandidata postaje dio šire političke slagalice u kojoj lokalni akteri nemaju potpunu autonomiju.

    Na kraju, dilema ostaje ista: da li će opozicija ući u izbore kao blok ili kao zbir pojedinačnih ambicija. Od odgovora na to pitanje zavisi ne samo ishod predsjedničke trke, već i ukupni politički odnos snaga nakon izbora. Jer, u politici, kao i u matematici, ponekad je zbir manji od svojih dijelova.

  • Tramp odbacio iranski mirovni plan i najavio vojnu pratnju brodova

    Tramp odbacio iranski mirovni plan i najavio vojnu pratnju brodova

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je iranski mirovni prijedlog od 14 tačaka neprihvatljiv, navodeći da je dokument detaljno proučio. Prethodno je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei istakao da se prijedlog fokusira na mir, a ne na druga pitanja poput nuklearne energije.

    Govoreći o političkoj situaciji u Izraelu, Tramp je pozvao predsjednika Isaka Hercoga da pomiluje premijera Benjamina Netanjahua, ističući da je Izraelu potreban lider fokusiran na ratne izazove, a ne na unutrašnje političke procese.

    Istovremeno, Tramp je najavio da će Sjedinjene Američke Države pokrenuti operaciju pratnje brodova kroz Ormuski moreuz, s ciljem bezbjednog prolaska plovila koja nisu uključena u sukobe na Bliskom istoku. Operacija, nazvana „Projekat sloboda“, trebalo bi da počne u ponedjeljak ujutru po lokalnom vremenu.

    On je naveo da su brojne zemlje zatražile pomoć Vašingtona kako bi se njihovi brodovi izvukli iz blokade, naglašavajući da je riječ o neutralnim posmatračima koji su se našli u složenoj bezbjednosnoj situaciji.

    Prema njegovim riječima, cilj operacije je humanitarne prirode, kako bi se obezbijedili osnovni uslovi za posade koje su ostale bez hrane i neophodnih sredstava. Tramp je upozorio da će svako ometanje ovog procesa naići na odlučan odgovor američke vojske.

    Istakao je i da njegovi predstavnici vode „veoma pozitivne razgovore“ sa Iranom, izražavajući očekivanje da bi ti kontakti mogli dovesti do smirivanja tenzija u regionu.

  • Fico: Slovačka neće učestvovati u novim kreditima EU za Ukrajinu

    Fico: Slovačka neće učestvovati u novim kreditima EU za Ukrajinu

    Slovački premijer Robert Fico rekao je danas, 3. maja da Slovačka neće učestvovati u novim kreditima EU za Ukrajinu.

    Fico je u video obraćanju na Facebooku podsjetio da je odbio da podrži zajam EU Ukrajini u iznosu od 90 milijardi evra.

    Takođe je napomenuo da je Slovačka sused Ukrajine i da zbog toga dvije zemlje moraju da se uključe u dijalog i traže rješenja koja neće dodatno narušiti slovačko-ukrajinske odnose.

  • Iran izigrao Trampa

    Iran izigrao Trampa

    Pakistan je zvanično odobrio tranzit robe u Iran preko svoje teritorije i luka, pozicionirajući Karači, Port Kasim i Gvadar kao ključna logistička čvorišta za iransku trgovinu.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada Vašington pokušava da odseče Islamsku Republiku od globalne trgovine putem pomorske blokade, javila je novinska agencija Tasnim.

    Ministarstvo trgovine u Islamabadu je 25. aprila izdalo Uredbu o tranzitu robe preko teritorije Pakistana 2026. godine, koja je odmah stupila na snagu. Ovim dokumentom aktivira se bilateralni sporazum o drumskom prevozu potpisan sa Teheranom još 2008. godine, koji do sada nikada nije korišćen.

    Otvoreno je šest kopnenih ruta koje povezuju tri glavne pakistanske luke sa dva iranska granična prelaza – Gabd i Taftan – kroz region Beludžistan.

    Objavljivanje ovog sporazuma poklopilo se sa posetom iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija Islamabadu i razgovorima sa premijerom Šehbazom Šarifom. Koridor Gvadar-Gabd, kao najkraća ruta, skraćuje vreme putovanja do iranske granice na samo dva do tri sata, a pakistanski zvaničnici procenjuju da će to smanjiti troškove transporta za 45 do 55 procenata u poređenju sa slanjem tereta preko Karačija.

    Udarac za UAE i širu stratešku sliku

    Sporazum označava značajan pomak od luka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvenstveno Džebel Alija, na koje se Iran godinama oslanjao za pristup regionalnoj trgovini.

    Pakistanske luke donose ogroman kapacitet. Karači i luka Kasim godišnje prevoze oko 42 miliona tona tereta, sa dovoljno prostora da apsorbuju značajne dodatne količine. Luka Gvadar, kojom upravlja kineska kompanija kao deo Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC), nalazi se samo 170 kilometara istočno od iranske luke Čabahar, što je geografski čini najbližom iranskoj teritoriji.

    Agencija Tasnim ističe da ovaj potez prevazilazi trenutne logističke potrebe rata. Očekuje se da će tranzitni koridor Pakistan-Iran prerasti u stratešku vezu između Južne Azije i Evroazije, kroz integraciju u CPEC vredan 60 milijardi dolara i širu kinesku inicijativu “Pojas i put”. To je arhitektura koja je prvobitno osmišljena da smanji zavisnost Kine od Malajskog prolaza skraćivanjem ruta za transport energije kroz Pakistan do Sinđanga.

    Američka blokada i oštar odgovor Teherana

    Zvanični Teheran insistira da je blokada zapravo znak američke slabosti, ističući da Iran još uvek ima neiskorišćene poluge moći i ukazuje na snažnu unutrašnju koheziju uprkos sve većem spoljnom pritisku.

    Visoki iranski bezbednosni izvor rekao je za Press TV da će se na tekuće američko “pomorsko piratstvo i nasilje”, koje se sprovodi pod maskom blokade, uskoro suočiti sa “neviđenim i opipljivim vojnim odgovorom”.