VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lidl donosi niže cijene, a račun za prehrambenu industriju može biti veći

    Lidl donosi niže cijene, a račun za prehrambenu industriju može biti veći

    Dolazak Lidla u Bosnu i Hercegovinu donijeće niže cijene i oštriju utakmicu među trgovcima, ali račun za domaću privredu može biti veći od koristi za kupce. Najveći pritisak, prema ekonomistima, neće pasti na lance, nego na prehrambenu industriju.

    Njemački diskonter ne ulazi da testira tržište, već da gradi dugoročnu poziciju. Domaći trgovci moraće da se bore posebno za velike, planske kupovine. Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo za Bloomberg Adriju kaže da je pogrešno priču svesti samo na konkurenciju među radnjama.

    – Ono što mene najviše brine je što će dolazak Lidla uticati više na domaće proizvođače, posebno u prehrambenoj industriji, nego na trgovačke lance – kaže Đogo.

    Lidl je prošle godine ostvario oko 140 milijardi eura prihoda i ima više od 12.000 prodavnica u Evropi. Snaga je i u mreži dobavljača. Lanci iz Slovenije, Hrvatske ili Srbije često su bili kanal za robu iz matičnih zemalja. Lidl bi taj efekat mogao višestruko pojačati.

    – Lidl je nekoliko desetina puta veći od svih trgovinskih lanaca koji su ranije došli na tržište BiH, tako da će za domaće i ranije trgovinske lance konkurencija biti mnogo oštrija – dodaje.

    Domaći trgovci poručuju da ih Lidl ne plaši i pozivaju se na Interex, koji je ušao 2006. i kasnije se povukao. Đogo to poređenje odbacuje kao „hrabrenje samog sebe i na neki način kuraženje u javnosti BiH“. Interex, kaže, nije izgubio od Binga, Mercatora ili Konzuma, nego je francuska kompanija ugasila taj format u Evropi. Lidl je u Hrvatskoj i Srbiji već pokazao da može uzeti dio kolača, a da se domaći lanci tamo ne mogu revanširati.

    – Domaći lanci itekako treba da budu uplašeni jer je Lidl u regiji, prvenstveno u Hrvatskoj i Srbiji, pokazao da može biti konkurentan domaćim trgovinskim lancima, a da domaći mogu izgubiti dio tržišnog kolača bez mogućnosti da na tržištima u kojima Lidl već posluje uzmu dio kolača – kaže Đogo te dodaje:

    – U toj igri mačke i miša domaći trgovački lanci će uvijek biti miš.

    Dr Darko Lukić, CEO AMMC i predavač na FEFA Metropolitan Univerziteta u Beogradu, kaže da iskustvo Srbije pokazuje šta se dešava kad Lidl pokrije geografiju i mrežu. Najvažniji efekat biće podizanje ljestvice produktivnosti cijelog maloprodajnog tržišta. Cijena jeste važna, ali prednost nije samo cijena: ograničen asortiman, visok udio privatnih marki, nabavka na skali od blizu 12.500 objekata u svijetu, marketing, logistika i jednostavan operativni model.

    Ne očekuje da Lidl kratkoročno „sruši Bingo“, ali jer dolazi da ostane, Bingo mora ozbiljno da ga shvati, kao Maxi, Idea i DIS u Srbiji. Rizik nije da kupac nestane, nego da dio novčanika pređe u Lidl.

    – Kupac ne mora prestati ići u Bingo. Može i dalje ići 40 puta godišnje u Bingo, ali devet ili deset većih kupovina prebaciti u Lidl. Tada broj kupaca i dalje izgleda dobro, penetracija ostaje velika, ali gubite dio korpe i to u segmentu velikih nabavki – kazao je.

    U Srbiji Lidl ima 24 kupovine godišnje po kupcu, Maxi 46. Najveća opasnost za Bingo, po Lukiću, nije napuštanje radnje, nego preseljenje dijela velike korpe.

    – Bingo bi zato trebalo detaljno da analizira kupovne misije svojih potrošača i odluči gdje će se takmičiti s Lidlom. „Fine-tuning“ poslovne strategije je više nego dobrodošao, da bi se Lidl dočekao spremno – rekao je Lukić.

    Kako prenosi Srpskainfo, Đogo veći problem vidi u proizvođačima. Većina prehrambenih firmi ima desetine ili stotine radnika i teško može da zadovolji količine, kontinuitet i standarde velikog lanca. Ne mogu poslati po jedan proizvod u svaku evropsku Lidlovu radnju.

    – Ovdje prosto imamo susret nečega što je jako veliko i nečega što je jako malo, s pričom da će malo profitirati od velikog. U sukobu malog i velikog nastradat će mali – naglašava.

    Đogo je razgovarao s direktorima firmi koje su već kontaktirale Lidl. Lanac je načelno otvoren ako se ispune kriteriji količine i kvaliteta, ali prostor u asortimanu može biti uzak.

    – Domaće kompanije se žale da je od njihovog, kako smatraju, širokog asortimana, Lidl prihvatio, s obzirom na svoju poslovnu politiku, svega po nekoliko proizvoda – ističe.

    Uz to dolaze Lidlove robne marke. Domaći lanci svoje marke uglavnom grade na niskoj cijeni i najjeftinijem proizvođaču iz regiona.

    – Čini mi se da je svima strategija bila ista – da nađu najjeftinijeg proizvođača iz regije i angažuju ga da svoje proizvode pakuje u pakovanja s obilježjem tog trgovinskog lanca. Takva strategija teško može proizvesti dugoročnu lojalnost kupaca – ističe.

    – To je situacija u kojoj neko ko igra treću regionalnu ligu treba da se suoči s timom iz Lige šampiona – kaže Đogo.

    – Ako ste samo na cijeni bazirali lojalnost, a dođe neko ko je još jeftiniji, jasno je kuda to vodi – naglašava.

    Rijetki dobitnici mogli bi biti radnici u maloprodaji. Đogo očekuje da će Lidl ponuditi veće plate i povući najbolje ljude, pa da i domaći lanci dignu primanja.

    – Ne sumnjam da će Lidl ponuditi nešto više plate od postojećih trgovinskih lanaca, jer na kraju imaju finansijski kapacitet da ulaskom na tržište pokušaju privući najbolje radnike kroz plate – kaže.

    Kratkoročno najveći dobitnici biće potrošači.

    – Domaći potrošači na kratak rok dobit će mogućnost da kupuju proizvode koji su ili kvalitetniji ili jeftiniji od domaćih proizvoda – kaže Đogo.

    Dugoročno je pesimističniji.

    – Ja očekujem da će dolaskom Lidla posljedice uglavnom biti negativne – ističe.

    Rizik vidi u gubitku radnih mjesta u prehrambenoj industriji i rastu uvoza. Dio radnika bez posla mogao bi otići iz zemlje.

    – S obzirom na nisku konkurentnost privrede BiH, značajne su šanse da će jedan broj radnika koji su ostali bez posla napustiti BiH – kaže.

    Ishod koji opisuje paradoksalan je: kupci jeftiniju robu, trgovci jaču konkurenciju, Lidl novo tržište, a domaća ekonomija manje proizvodnje i radne snage.

    – Izvozom radne snage plaćamo trgovinski deficit zbog niske konkurentnosti. Mislim da to nije dobro dugoročno za privredu BiH, ali to je model koji je nažalost korišten decenijama i dolazak Lidla će potvrditi nisku konkurentnost. I taj model koji na dugi rok snižava perspektivne stope rasta i perspektivni GDP u BiH će samo dodatno dobiti na snazi – zaključuje Đogo.

  • U Šibeniku nožem ubijen 28-godišnjak, 22-godišnjakinja životno ugrožena

    U Šibeniku nožem ubijen 28-godišnjak, 22-godišnjakinja životno ugrožena

    Dvadesetosmogodišnji mladić ubijen je noćas, između 14. i 15. septembra, u jednom apartmanu u Šibeniku. Dvadesetdvogodišnja djevojka teško je povrijeđena i životno ugrožena. Policija je ubrzo pronašla 24-godišnjaka kojeg dovodi u vezu s ovim slučajem.

    Dojavu je oko 2.30 časova dobila od radnika Hitne medicinske pomoći, koji su prvi stigli u apartman. Prema dosad poznatim informacijama, 28-godišnjak je imao ubodne rane i preminuo je od zadobijenih povreda. Djevojka je s teškim povredama prevezena u Opštu bolnicu u Šibeniku, gdje se ljekari bore za njen život.

    Kako prenosi „Jutarnji list“, policija je ubrzo nakon dojave na području Šibenika pronašla 24-godišnjaka koji se dovodi u vezu s događajem. Policijska uprava šibensko-kninska utvrdila je da se osumnjičeni u vrijeme događaja nalazio u apartmanu zajedno s 28-godišnjakom i 22-godišnjakinjom.

    Nakon pronalaska bio je u Opštoj bolnici u Šibeniku. Policija je najavila da će, kada za to budu ispunjeni uslovi, biti doveden u službene prostorije radi kriminalističkog istraživanja.

    „Brzom reakcijom policijskih službenika, na području Šibenika, pronađen je osumnjičeni 24-godišnjak koji se dovodi u vezu s ovim događajem“, saopštila je policija.

    Na mjestu događaja obavlja se uviđaj kojim rukovodi županijska državna tužiteljka u Šibeniku.

    Kako prenose Nezavisne novine, 24-godišnjak policiji nije nepoznat. Prethodnih godina protiv njega su više puta podnošene krivične prijave zbog različitih djela povezanih sa zloupotrebom droga i imovinskim kriminalitetom.

    Index navodi da je 28-godišnjak iskrvario od ubodnih rana, dok je stanje teško povrijeđene djevojke i dalje kritično. Policija zasad nije objavila šta je prethodilo napadu, kakav je odnos osumnjičenog i žrtava niti šta bi mogao biti motiv. Kriminalističko istraživanje je u toku, a novi podaci očekuju se poslije uviđaja i ispitivanja osumnjičenog.

  • Posljednje tri institucije otvorile sisteme, UIO kreće s povratom PDV-a

    Posljednje tri institucije otvorile sisteme, UIO kreće s povratom PDV-a

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH saopštila je da su i preostale tri institucije ispunile uslove i dale joj pristup svojim informacionim sistemima. Zato bi u naredna dva dana moglo biti izdato prvo rješenje o povratu PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.

    Iz UIO navode da su sada stvoreni tehnički preduslovi za sve provjere potrebne prije donošenja rješenja.

    „Riječ je o Poreskoj upravi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu pravde i Vladi Brčko distrikta BiH, sa kojima je UIO u prethodnom periodu intenzivno radila na uspostavljanju tehničke razmjene podataka“, rečeno je iz UIO BiH.

    Posebno ističu da su i posljednje tri institucije uspjele obezbijediti tehnički pristup svojim sistemima.

    „Na ovaj način kompletirana je infrastruktura koja je neophodna da Uprava može izvršiti provjere na teritoriji cijele BiH i početi sa donošenjem rješenja“, rekli su iz UIO BiH.

    Kako prenose Nezavisne novine, UIO očekuje da završno testiranje prođe u narednih 24 sata. Tokom testa treba da budu otklonjeni eventualni nedostaci, nakon čega bi u naredna dva dana moglo uslijediti prvo rješenje o povratu PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.

  • SAD su rasporedile oružje u Zemljinu orbitu

    SAD su rasporedile oružje u Zemljinu orbitu

    Sjedinjene Američke Države prvi put su javno priznale da u Zemljinoj orbiti imaju svemirsko oružje i ofanzivne sposobnosti tog tipa. Sekretar Ratnog zrakoplovstva Troy Meink rekao je da je oružje u orbiti potrebno kako bi se američke snage zaštitile od neprijateljskog djelovanja.

    Na konferenciji o zračnim, svemirskim i cyber sposobnostima u ponedjeljak Meink je poručio da su SAD spremne za prijetnje koje se razvijaju, ali nije iznio detalje o sposobnostima tog oružja niti kada je ono postavljeno u orbitu.

    Visoki vojni zvaničnici ranije su govorili da planiraju unaprijediti vojne sposobnosti u svemiru, navodeći ruske i kineske programe razvoja načina za napad na američke satelite i ometanje njihovog rada u budućem sukobu. Trampova administracija saopćila je da su svemirske sposobnosti, kao i presretački projektili, ključni dio planiranog odbrambenog sistema „Golden Dome“, čiji je cilj zaštititi SAD od projektila i drugih prijetnji iz zraka.

    Sporazumom iz 1967. godine zabranjeno je postavljanje oružja za masovno uništenje u orbitu. Od tada velike sile, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, istražuju druge sposobnosti koje nisu obuhvaćene tim sporazumom, poput napada na satelite protivnika, koji su ključni za vojne komunikacije, nadzor i navigaciju.

    Prošle godine predsjednik Donald Tramp izdao je izvršnu naredbu kojom je naglašena uloga američkih Svemirskih snaga ne samo u odbrani sredstava u svemiru već i u njihovom napadu. Taj rod vojske formiran je 2019. godine da štiti američka sredstva u svemiru, uključujući stotine satelita za komunikaciju i nadzor.

    Kako prenosi Klix, glasnogovornik Svemirskih snaga za BBC je opisao šta znači kontrola svemira.

    „Kontrola svemira obuhvata područja djelovanja potrebna za suprotstavljanje i kontrolu svemirskog domena, korištenjem kinetičkih i nekinetičkih sredstava kako bi se utjecalo na sposobnosti protivnika kroz ometanje, degradaciju, pa čak i uništenje, ako je potrebno. Ove sposobnosti mogu se koristiti u ofanzivne i defanzivne svrhe po nalogu borbenih komandi“, rekao je glasnogovornik Svemirskih snaga za BBC.

    Početkom februara objavljeno je da su dva ruska satelita vjerovatno presrela komunikaciju najmanje desetak evropskih satelita od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Takva presretanja mogla su ruskim obavještajnim službama omogućiti da čitaju osjetljive podatke koje ti sateliti prenose ili, hipotetički, čak i da preuzmu kontrolu nad njima.

    SAD su 2024. godine saopćile da je Rusija lansirala satelit za koji vjeruju da bi mogao biti sposoban napadati druge takve satelite. Rusija se javno nije oglasila o tom pitanju. Američke Svemirske snage navode da Kina razvija i koristi svemirske i protusvemirske sposobnosti u sklopu strategije vojne modernizacije, dok Rusija svemir posmatra kao domen ratovanja i smatra da će svemirska nadmoć biti odlučujući faktor u budućim sukobima.

  • Po prvi put u Srpskoj: Penzionera više nego radnika

    Po prvi put u Srpskoj: Penzionera više nego radnika

    Dok traje predizborna kampanja, ispod radara je prošla vijest koja mijenja sliku penzionog sistema: po prvi put u istoriji Republike Srpske penzionera je više nego zaposlenih.

    Početkom avgusta objavljeno je da je koeficijent pao ispod 1:1. Registrovanih penzionera bilo je oko 295.000, aktivnih radnika oko 290.000. Odnos je zvanično spušten na 0,98 radnika na jednog penzionera. Na 100 penzionera u Srpskoj dođe 97 radnika, dok Srbija na 100 penzionera ima 142 radnika.

    Stručnjaci upozoravaju da brojke ne znače ništa dobro. Privreda posrće, društvo stari, a penzioni sistem na ovakav način neće moći još dugo izdržati i, ako se nešto bitno ne promijeni, slom je neminovan.

    Demograf i ekonomista Aleksandar Čavić kaže da je Srpska stigla do granice o kojoj demografi godinama govore.

    – Broj korisnika penzije već je veći od statistički iskazanog broja zaposlenih. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2026. godine bilo je 290.727 zaposlenih, dok je Fond PIO u avgustu isplatio penzije za 296.633 korisnika – objašnjava Čavić.

    Suštinu vidi u finansijama. Prihodi od doprinosa za PIO odavno ne pokrivaju tekuće penzije, pa se razlika crpi iz drugih javnih prihoda.

    – Prema podacima Fonda PIO za avgust 2026. godine, prihodi od doprinosa iznosili su oko 155,36 miliona KM, dok je za bruto isplatu penzija bilo potrebno oko 187,64 miliona KM. To znači da je samo u jednom mjesecu nedostajalo oko 32,3 miliona KM, koje je neophodno obezbijediti iz Budžeta, odnosno drugih javnih prihoda – kaže Čavić.

    Ako se mjesečni minus mehanički prerata na godinu, fali oko 387 miliona KM.

    – Prostor za rješavanje tog problema povećanjem stope doprinosa veoma je ograničen, jer su opterećenja rada već visoka. Štaviše, od 2025. godine obaveza plaćanja doprinosa za PIO proširena je i na određene kategorije samostalnih preduzetnika, koji su već zaposleni i po osnovu radnog odnosa već plaćaju doprinose – kaže Čavić.

    Podaci, ističe, nisu samo problem Fonda PIO, nego posljedica šireg demografskog procesa.

    – Sa jedne strane, imamo nisku stopu rađanja i sve manje generacije koje ulaze na tržište rada, a sa druge kontinuirano iseljavanje upravo mladog i mlađeg sredovječnog stanovništva. Istovremeno se životni vijek produžava, što je nesumnjivo pozitivna civilizacijska tekovina, ali znači i duže korišćenje prava iz penzijskog sistema. Isti proces još snažnije opterećuje zdravstveni sistem – kaže naš sagovornik.

    Pogrešno je, dodaje, sve svesti na natalitet.

    Kako prenosi Srpskainfo, Čavić napominje da bi više rođenih na tržište rada stiglo tek za dvadesetak godina.

    – Povećanje broja rođenih, čak i kada bismo ga postigli odmah, na tržištu rada daje rezultat tek za dvadesetak godina. Zadržavanje stanovništva radnog i reproduktivnog uzrasta imalo bi mnogo neposredniji efekat, dok produženje zdravog i radno aktivnog života postaje neophodno u društvu koje ubrzano stari – ističe Čavić.

    Demografska politika, po njemu, mora istovremeno pokriti fertilitet, zdravlje i mortalitet, upravljanje migracijama i politiku prema starijim licima. Takve politike nema, pa odsustvo cjelovitog i dugoročnog pristupa sada dolazi na naplatu. Ono što se vidi u PIO demografski je račun procesa koji traju decenijama.

    – Republika Srpska nema problem zato što ljudi žive duže – duže trajanje života je dobra vijest. Problem je što istovremeno imamo premalo rođenih, gubimo značajan dio stanovništva u najproduktivnijem životnom dobu i nismo blagovremeno prilagodili ekonomski, penzijski, zdravstveni i socijalni sistem promjeni starosne strukture stanovništva – zaključuje Aleksandar Čavić.

  • BiH jedina u regionu nije povećala vojni budžet

    BiH jedina u regionu nije povećala vojni budžet

    Bosna i Hercegovina jedina je zemlja jugoistočne Evrope koja nije podigla izdvajanja za odbranu. To stoji u opširnoj studiji objavljenoj na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, koja analizira bezbjednosne strategije zemalja u procesu proširenja.

    Po procentima najveći skok imali su Kosovo, u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, zatim Sjeverna Makedonija i Albanija. U apsolutnom iznosu prednjači Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima. Kosovo je u protekloj deceniji podiglo ulaganja za 242 odsto, Sjeverna Makedonija za 154, Albanija za 150. Crna Gora je udvostručila izdvajanja, na 115 odsto.

    „Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda“, navedeno je.

    Srbija, prema studiji, apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom. Kičmu čine državna preduzeća i široka mreža malih i srednjih privatnih firmi specijalizovanih za oklopna vozila, vojne dronove i projektile.

    „Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG“, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

    Prije deset godina Srbija je u odbranu ulagala milijardu dolara, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Albanija i Gruzija su lani stigle na oko 600 miliona dolara. BiH je prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, što je čak manje nego godinu dana ranije.

    Uprkos slabom budžetu, OS BiH i dalje spada među veće vojske u uzorku. Među zemljama u procesu proširenja najveća je Ukrajina, sa oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto stanovništva. Druga je Srbija, sa oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta populacije. BiH je četvrta u regionu, sa oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta stanovništva. Studija napominje da to nije veoma impresivan podatak, jer je BiH druga najveća zemlja jugoistočne Evrope poslije Srbije među onima koje nisu u EU i obuhvaćene su analizom.

    Kako prenose Nezavisne novine, BiH je u dijelu o ukrajinskoj namjenskoj industriji okarakterisana kao zemlja koja je značajno pomogla Kijevu.

    „Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja“, navedeno je.

    Većina zemalja regiona, za razliku od BiH, sklopila je značajne poslove s inostranim partnerima. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale su ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije radi usklađivanja s NATO standardima.

    „Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru“, navode oni. Srbija je, uz to, potpisala ugovor s francuskom kompanijom „Dassault“ za kupovinu aviona rafale, kako bi u vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

  • Kongres objavio američke gubitke: Uništeno 42 letjelice u ratu s Iranom

    Kongres objavio američke gubitke: Uništeno 42 letjelice u ratu s Iranom

    Američki Kongres na svojoj stranici objavio je pregled gubitaka SAD u ratu s Iranom. Sukob je u februaru ove godine pokrenuo predsjednik Donald Tramp, uvjeravajući da će Iran brzo pokleknuti u kratkoj operaciji. Objavljeni podaci, koji se oslanjaju na medijske izvještaje i saopštenja američkih vojnih službi, pokazuju znatne gubitke, globalnu energetsku krizu i sukob koji još nije blizu kraja.

    Uništeno je ukupno 42 letjelice sa fiksnim ili rotirajućim krilima, uključujući i bespilotne. Tri F-15E oborena su i uništena prijateljskom vatrom iznad Kuvajta. Jedan F-15E oboren je i uništen u borbenim operacijama iznad Irana. U medijskom izvještaju od 19. marta 2026. navedeno je da je jedan F-35A oštećen iranskom vatrom sa zemlje tokom operacija iznad Irana.

    Na konferenciji za novinare 6. aprila 2026. predsjedavajući Združenog generalštaba, general Ratnog vazduhoplovstva Dan Kejn, izjavio je da je 3. aprila jedan A-10 pogođen neprijateljskom vatrom, nakon čega se srušio i bio uništen tokom operacije traganja i spasavanja. Pilot se katapultirao i bezbjedno je spasen.

    CENTCOM je 12. marta 2026. saopštio da su dva KC-135 učestvovala u incidentu iznad prijateljskog vazdušnog prostora. Jedan avion srušio se u Iraku, pri čemu je poginulo svih šest članova posade. Drugi KC-135 prinudno je sletio na neobjavljenoj lokaciji u regionu u kojem su stacionirane američke snage. U medijskom izvještaju od 14. marta 2026. navedeno je da je pet aviona KC-135 oštećeno na zemlji u vazduhoplovnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji tokom iranskog napada raketama i dronovima.

    U informaciji se dalje navodi da je u medijskom izvještaju od 28. marta 2026. navedeno da je jedan E-3 pogođen i oštećen na zemlji u istoj bazi tokom iranskog napada raketama i dronovima. U medijskom izvještaju od 7. maja 2026. navedeno je da je E-3 bio parkiran na nezaštićenoj rulnoj stazi.

    Kako prenose Nezavisne novine, avioni su gubili i u akcijama spašavanja. U medijskom izvještaju od 5. aprila 2026. navedeno je da su dva MC-130J, koja su učestvovala u operaciji traganja i spasavanja posade oborenog F-15E, namjerno uništena na zemlji u Iranu nakon što više nisu mogla da polete. Svi članovi posade bezbjedno su evakuisani. General Kejn je 6. aprila izjavio da je 5. aprila jedan HH-60W oštećen vatrom iz pješadijskog naoružanja tokom podrške istoj operaciji spašavanja u Iranu.

    U medijskom izvještaju od 9. aprila 2026. navedeno je da je američka vojska izgubila 24 letjelice MQ-9 Reaper od početka operacija protiv Irana. U medijskom izvještaju od 14. aprila 2026, koji se poziva na dokument Ratne mornarice SAD, navedeno je da se jedan MQ-4C srušio usljed operativnog incidenta.

    Kongres upozorava na posljedice.

    „Nije jasno u kojoj mjeri bi gubici letjelica mogli uticati na sposobnost Ministarstva odbrane da ispuni postojeće operativne zahtjeve, održava globalni raspored snaga i odgovori na nepredviđene krizne situacije. Kongres može procijeniti da li gubici određenih veoma traženih platformi, koje su pritom stare i dostupne u ograničenom broju, poput E-3 Sentryja, stvaraju nedostatke u sposobnostima ili povećavaju rizik na drugim ratištima“, navedeno je u informaciji.

    Dodaju da bi gubici mogli pokazati koliko američke letjelice preživljavaju tamo gdje protivnik osporava nadmoć.

    „Kongres može procijeniti da li prijavljeni gubici odražavaju promjene u nivou prijetnje ili sposobnostima protivnika. Takođe može procijeniti da li eventualne promjene prijetnji ukazuju na potrebu za prilagođavanjem američkih operativnih koncepata, taktika, tehnika, procedura ili načina razmještanja snaga“, navedeno je.

  • Glasanje traje tri do četiri minute, a ne 40 sekundi; Skener je na testu neke važeće listiće označio kao nevažeće

    Glasanje traje tri do četiri minute, a ne 40 sekundi; Skener je na testu neke važeće listiće označio kao nevažeće

    Tvrdnja Centralne izborne komisije BiH da će glasanje trajati 40 do 44,9 sekundi nije se potvrdila na testnim izborima. U praksi je postupak na biračkom mjestu trajao oko tri do četiri minute, a lokalne komisije i dalje smatraju da na dan izbora neće biti većih zastoja.

    Identifikacija i autentifikacija birača uglavnom su prošle bez zastoja. Nakon otiska prsta birač samo potpisuje slip koji aparat odštampa, pa članovi odbora više ne pretražuju spisak. Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta, kaže da su isprobali i pokušaj dvostrukog glasanja istom ličnom kartom, ali bezuspješno.

    „Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.“, rekla je Orendi.

    Vrijeme, međutim, ide na skener i na zadržavanje u kabini. Orendi ocjenjuje da postupak može trajati od tri do maksimalno četiri minute. Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, naveo je da mu je glasanje uzelo tri i po minute, iako mu pomoć nije bila potrebna.

    „Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru“, rekao je ranije Malinić.

    Na dijelu mjesta skener nije prepoznao sve listiće ili ih je označio kao nevažeće, a ručno brojanje pokazalo je da su ipak važeći. Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu, kaže da skener nije skenirao dva listića, što je utvrđeno ručnim brojanjem. Očekuje da na izborni dan problema ne bude, uz edukaciju članova biračkih odbora. Orendi navodi isti slučaj: dio listića „otišao“ je kao nevažeći, a odbor je utvrdio da su važeći.

    Ostaje otvoreno kako će skener tretirati znak X umjesto obojenog kružića. Takav listić aparat navodno vodi kao nevažeći, a pri ručnom brojanju može biti prihvaćen ako se nedvosmisleno vidi za koga je glasano. Ako razlika između elektronskog i ručnog rezultata bude veća od dva odsto, slijedi ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu, rekla je Orendi.

    Kako prenose Nezavisne, CIK ocjenjuje da su testovi ispunili svrhu: sistem identifikacije i autentifikacije radio je, a rezultati su sa biračkog mjesta slati prema Komisiji. Na testu je glasalo 6.854 birača. Verifikacija otiskom prsta bila je uspješna u 97,37 posto slučajeva. Transmisija rezultata nakon zatvaranja mjesta u prosjeku je trajala pet do deset minuta. Sistem u realnom vremenu pratio je odziv, način verifikacije, prve glasače i vrstu dokumenta.

    Test je obilježio i propust: na pojedinim formiranim biračkim mjestima nije bilo materijala, jer listići nisu na vrijeme stigli u lokalne komisije.

  • Memorijalni centar Republike Srpske: Srpske žrtve prvi put na naslovnicama u Italiji

    Memorijalni centar Republike Srpske: Srpske žrtve prvi put na naslovnicama u Italiji

    Kampanja Memorijalnog centra Republike Srpske „Upoznajte srpsko stradanje“, postavljena u Rimu, izazvala je reakciju bošnjačkih aktivista. Od italijanskih vlasti traže da se od nje ograde, piše RTRS.

    Ajla Kuduzović iz Prijedora obratila se gradonačelniku Rima, Skupštini grada i drugim institucijama. Traži ogradu od prikaza srpskih žrtava i stratišta i „potvrdu privrženosti činjenicama utvrđenim pred međunarodnim sudovima, uključujući priznanje genocida u Srebrenici“.

    U pismu se žali što se u italijanskoj prijestonici informiše svjetska javnost o srpskim žrtvama.

    „Republika Srpska nije država, nego jedan od dva entiteta koji čine državu BiH. Navedeno ministarstvo zato nije ministarstvo spoljnih poslova suverene države, već institucija Vlade jednog entiteta BiH. Javna sredstva se, dakle, koriste za kupovinu međunarodne vidljivosti i stvaranje privida da je zvanična i selektivna politika sjećanja jednog entiteta dobila evropsko priznanje. Vrijeme pokretanja ove kampanje čini je posebno problematičnom. Kampanja je započela 7. septembra, istog dana kada je Ratko Mladić sahranjen u Beogradu. Bivši komandant Vojske Republike Srpske, sahranjen je uz vojne počasti i u prisustvu najviših političkih predstavnika Republike Srpske“, piše Kuduzović italijanskim vlastima.

    Posebno osporava dolazak zvaničnika RS na sahranu.

    „Među prisutnima su bili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, više ministara entitetske vlade, kao i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, izabrana s teritorije Republike Srpske. Iste vlasti koje zahtijevaju međunarodno priznanje srpskih žrtava istovremeno učestvuju u glorifikaciji čovjeka pravosnažno osuđenog za rukovođenje masovnim zločinima nad drugim stanovništvom BiH“, navela je.

    Na kraju tvrdi da srpske žrtve nisu problem i da sve zaslužuju dostojanstvo i istinu, ali da joj smeta „selektivna upotreba njihove patnje od strane institucija koje istovremeno odaju počast odgovornima za patnju nanesenu drugima“.

    Memorijalni centar RS saopštava da je međunarodna digitalna kampanja u Rimu privukla pažnju građana i da je srpsko stradanje prvi put u istoriji na naslovnicama italijanskih i evropskih medija — od nacionalnih dnevnika do velikih digitalnih platformi.

    Na stranici Centra stoji da mediji gotovo jednoglasno ocjenjuju da kampanja pred evropskom javnošću otvara temu predugo gurnutu u stranu: stradanje srpskog naroda kao zanemareno poglavlje evropske istorije 20. vijeka, uz poruku da bez srpskih žrtava nema cjelovitog evropskog pamćenja, navodi ATV.

    „Rim je ovih dana u znaku poruke o srpskom stradanju. Međunarodna digitalna kampanja ‚Upoznajte srpsko stradanje‘, koju Memorijalni centar Republike Srpske predstavlja od 7. do 13. septembra, privukla je pažnju građana“, navode iz Centra.

    O akciji su izvijestili „Il đornale“, „Il tempo“, „Liberto kvotidiano“, „Afaritaliani“, „KOSMO“ i drugi. Odjek je izašao iz Italije: tekst je objavio „Njuz Jurop“, a prenio „EU reporter“ iz Brisela. U prilozima se ističe da kampanja srpsko istorijsko iskustvo predaje kroz dokumente, arhivu i lična svjedočanstva, izvan političkih tumačenja i stereotipa.

  • Kardif: Lideri Škotske, Velsa i Sjeverne Irske potpisali plan izlaska iz UK

    Kardif: Lideri Škotske, Velsa i Sjeverne Irske potpisali plan izlaska iz UK

    U Kardifu su lideri Škotske, Velsa i Sjeverne Irske potpisali memorandum o zajedničkom radu i poručili da se vrijeme Vestminstera bliži kraju, te da se politički pejzaž širom tih ostrva mijenja, piše RTRS.

    Dokument su stavili potpis Džon Svini iz Škotske nacionalne partije, Run ap Jorvert iz Plejd Kimrua i Mišel O'Nil iz Šin Fejna. U njemu stoji zalaganje za jaču, pravedniju ekonomiju, širenje sopstvenih energetskih resursa i stav da budućnost njihovih zemalja pripada Evropskoj uniji.

    Predsjednica Šin Fejna Meri Lu Makdonald, koja je prisustvovala potpisivanju, sporazum je nazvala istorijskim.

    „To je taj trenutak kada kolektivno potvrđujemo naše neotuđivo pravo da odlučujemo o svojoj budućnosti“, rekla je Makdonald na konferenciji za novinare.

    Lideri tvrde da vjeruju da ustavne promjene dolaze. Traže pravo na samoopredjeljenje svojih naroda i od britanske vlade da pripremi, planira i olakša ustavne promjene u svakoj jurisdikciji.

    Iako stranke imaju različite ustavne stavove i svaka nacija treba o budućnosti odlučiti na svoj način i u svoje vrijeme, povezuje ih, kako navode, odlučnost da se glasovi naroda čuju.

    Sastanak je održan radi planiranja raspada Velike Britanije i zahtjeva za referendumima o odvajanju od Ujedinjenog Kraljevstva. Dolazi nakon što je britanski premijer Endi Bernam poslanicima stavio u izgled još jedan škotski referendum ako postoji jasan konsenzus.

    Samit je dva dana iza izjave američkog predsjednika Donalda Trampa u Dablinu da bi volio ujedinjenu Irsku i da bi pridruživanje Sjeverne Irske Irskoj bilo „odlična stvar“.

    Škotski premijer Svini tvrdi da se Bernam suočava s idejom da će ući u istoriju kao posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva. Poraz laburista u Velsu na majskim izborima znači da su stranke za nezavisnost prvi put istovremeno na vlasti u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Velsu.