Autor: INFO

Iran odgovorio na američki plan: Traži zatvaranje baza i ukidanje sankcija

Portparol iranske vojske Ebrahim Zolfaghari izjavio je da Sjedinjene Američke Države „pregovaraju same sa sobom“, odbacujući navode o američkom planu za okončanje sukoba na Bliskom istoku i poručujući da Teheran ne prihvata ponuđene uslove.

Njegova reakcija uslijedila je nakon izjave američkog predsjednika Donald Trump da Iran želi sporazum o završetku rata u regionu. Prema dostupnim informacijama, Vašington je Teheranu dostavio plan od 15 tačaka koji predviđa široke ustupke kada je riječ o nuklearnom i raketnom programu Irana, kao i regionalnom uticaju.

Zolfaghari je poručio da je „završena era američkih obećanja“, naglasivši da stabilnost na Bliskom istoku, prema stavu Teherana, može biti obezbijeđena isključivo snagom iranskih oružanih snaga. „Ljudi poput nas nikada ne mogu da se slože sa ljudima poput vas“, naveo je on, ističući da se situacija neće vratiti na prethodni poredak dok ne nestane, kako kaže, ideja o djelovanju protiv Irana.

Prema američkom planu, Iran bi morao demontirati ključne nuklearne kapacitete, uključujući postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordu, obustaviti obogaćivanje uranijuma i predati postojeće zalihe Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Takođe se traži ograničavanje raketnog programa i prekid podrške regionalnim saveznicima i proksi snagama.

Zauzvrat, Sjedinjene Države nude ukidanje međunarodnih sankcija, pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa i uklanjanje mehanizma za automatsko ponovno uvođenje sankcija.

S druge strane, prema navodima medija, Iran je odgovorio sopstvenim zahtjevima koji uključuju zatvaranje američkih vojnih baza u regionu, odštetu za napade, ukidanje svih sankcija i pravo naplate prolaza kroz Hormuški moreuz. Teheran takođe insistira na zadržavanju balističkog raketnog programa bez ograničenja i prekidu izraelskih napada na Hezbolah u Libanu.

Američki zvaničnici ove zahtjeve ocjenjuju kao „nerealne“, dok izvori navode da Iran pokazuje duboko nepovjerenje prema pregovorima nakon prethodnih iskustava tokom razgovora sa administracijom Donalda Trampa.

Uprkos razmjeni prijedloga, stavovi dvije strane ostaju duboko suprotstavljeni, što dodatno komplikuje mogućnost postizanja dogovora o smirivanju sukoba u regionu.

25 Marta, 2026
Fico: Ako Orban pobijedi, biće pokušaja da se dovede u pitanje njegova pobjeda

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da očekuje da će, ukoliko stranka mađarskog premijera Viktora Orbana Fides pobijedi na predstojećim izborima, biti pokušaja na međunarodnom nivou da se dovede u pitanje njegova pobjeda.

Fico je nakon sjednice slovačke vlade ocijenio i da je nemoguće da se namjeste izbori u demokratskom okruženju, prenosi Tasr.

– Sa takvim nivoom medijske pažnje i zastupljenosti političkih stranaka i nevladinih organizacija, nemoguće je zamisliti da neko manipuliše izborima – rekao je on.

Dodao je da će u tom slučaju čvrsto stajati uz Orbana.

– Moramo da pratimo ovo, jer je neprihvatljivo da se izbori u zemljama sa bogatim demokratskim tradicijama potkopavaju samo zbog geopolitičkih ciljeva ili interesa drugih zemalja – rekao je Fico.

Prema njegovim riječima odnosi između Slovačke i Mađarske mogli bi da se pogoršaju ako kandidat opozicije Peter Mađar pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj.

– Ako bi vlada koju predvodi ovaj opozicioni lider zaista sprovela u praksi ono što govori u predizbornoj kampanji. A da ne pominjemo da izjave upućene slovačkoj vladi nisu uvijek ono što očekujem – rekao je Fico.

Fico je rekao da Evropska komisija ne vrši pritisak na lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog da obnovi naftovod “Družba” jer je mržnja prema Rusiji jača od zdravog razuma.

– Ne vidim nikakav veliki pritisak. Ako bi zaista željeli da Zelenski ponovo otvori naftovod “Družba”, bilo bi dovoljno da kažu jednu rečenicu: “Vladimire, dragi, nećeš dobiti 90 milijardi dok ponovo ne otvoriš naftovod’. Ali niko mu to neće reći, jer je mržnja prema Rusiji jača od zdravog razuma” – rekao je Fico.

Dodao je da ne vidi nikakve uporne pokušaje Evropske komisije da obezbijedi ponovno otvaranje nafotvoda “Družba”.

25 Marta, 2026
Orban: Neću dozvoliti da EU pljačka Mađare

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će, ukoliko EU realizuje planove o isplati Ukrajini više od 1,5 milijardi evra, kamate na kredite morati da otplaćuju čak i unuci Evropljana, te poručio da neće dozvoliti da Mađare pljačkaju.

Orban je rekao da, ukoliko pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, neće dozvoliti da se novac mađarskih građana šalje Ukrajini.

– Obećavam da ću, kao što sam uspio u prethodne četiri godine, i u naredne četiri zaštititi Mađarsku od rata, uključujući i njegov finansijski teret. Braniću ono što pripada Mađarima, ono što zaslužujete, ono što ste stekli svojim radom i neću dozvoliti da vas pljačkaju i oduzimaju vaš novac da bi ga slali u Ukrajinu – rekao je Orban na predizbornom skupu u gradu Nađkanjiža.

25 Marta, 2026
Tramp: Pobijedili smo u ratu sa Iranom, neće nikad posjedovati nuklearno naoružanje

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pobijedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Iran složio da nikad u budućnosti ne posjeduje nuklearno naoružanje.

– Svi lideri su im nestali. Niko ne zna s kim da razgovara. Ali mi zapravo razgovaramo sa pravim ljudima, a oni toliko žele da postignu dogovor. Nemate pojma koliko očajnički žele da postignu dogovor, ali vidjećemo šta će se desiti – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi Skaj njuz.

Prema njegovim riječima, iranski predstavnici koji razgovaraju sa američkim timom to čine “veoma razumno”.

Tramp je dodao da SAD u pregovorima predstavljaju specijalni izaslanici DŽared Kušner i Stiv Vitkof, kao i američki državni sekretar Marko Rubio i potpredsdenik SAD DŽej Di Vens.

– Druga strana želi da sklopi dogovor. Ko ne bi na njihovom mjestu? Mornarica im je nestala, vazduhoplovstvo, komunikacije, svi PVO sistemi, rakete. Možete li da navedete jednu stvar koja nije uništena ili koja dobro funkcioniše? Mi slobodno letimo iznad Teherana, možemo da radimo šta god poželimo – rekao je američki predsjednik.

On je kritikovao izvještavanje pojedinih medija u SAD, rekavši da šire “lažne vijesti”

– Čitate Njujork tajms, i kao da ne dobijamo rat u kome Iran nema mornaricu i vazduhoplovstvo, ništa. Mi bukvalno imamo avione koji lete iznad Teherana i drugih dijelova zemlje. Oni ne mogu da urade ništa povodom toga – rekao je Tramp.

Kad je riječ o Ormuskom moreuzu, Tramp je rekao da je Iran dao “veliki poklon” SAD.

Na pitanje novinara zašto pregovara sa Iranom ako ne vjeruje njihovim predstavnicima, Tramp je rekao: “zato što će sklopiti dogovor”.

– Јuče su uradili nešto što je zapravo bilo nevjerovatno. Dali su nam poklon, a poklon je stigao danas. Bio je to veoma veliki poklon vrijedan ogromne količine novca, i neću vam reći šta je taj poklon, ali je bila veoma značajna nagrada. To mi je značilo jedno – imamo posla sa pravim ljudima – rekao je Tramp, dodajući da je poklon povezan sa naftom i gasom.

Tramp je naglasio da je ministar odbrane SAD Pit Hegset bio “prilično razočaran” mogućnošću da SAD pregovaraju o prekidu vatre sa Iranom, što je pohvalio, rekavši da je u pitanju “dobar stav”.

– Oni (Hegset i načelnik združenog generalštavba Den) Kejn nisu bili zainteresovani za rješenje, već samo da pobijede – rekao je on.

Kad je riječ o američkim saveznivima u Persijskom zalivu, Tramp je rekao da su uglavnom ispunili njegova očekivanja, ponovivši da su ga zemlje članice NATO razočarale.

– Zemlje zaliva učinile su malo više od onih iz NATO-a – ocijenio je Tramp, a posebno je pohvalio Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Saudijsku Arabiju.

25 Marta, 2026
Blanuša poziva opoziciju na razgovore, Vukanović kandiduje sam sebe

Nakon što je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, ponovio da će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, oglasio se i Branko Blanuša, lider SDS-a, navodeći da će ta stranka biti predvodnik promjena i da će u narednom periodu pozvati opozicione stranke na dijalog o zajedničkom djelovanju.

Kreiranje jasne vizije razvoja

“Ovi razgovori prvenstveno će biti usmjereni na kreiranje jasne vizije razvoja, a ne na neka tehnička pitanja raspodjele vlasti. Srpska demokratska stranka, kao najveća opoziciona stranka, biće predvodnik promjena u Republici Srpskoj i u tom smislu bićemo osovina okupljanja svih koji misle da Republika Srpska može i mora bolje”, rekao je Blanuša, a saopšteno je iz SDS-a.

Inače, Blanušina izjava uslijedila je nakon što je Vukanović na RTRS rekao da će on biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, a Blanuša za predsjednika Republike Srpske i da će to biti saopšteno za dva mjeseca.

Vukanović: Ja sam kandidat za člana Predsjedništva

“Ja sam kandidat za člana Predsjedništva i to će proći za dva mjeseca, o tome nema rasprave”, rekao je Vukanović, dodajući da su odnosi u opoziciji mnogo bolji i da postoji samo jedan problem, a to je ambicija Draška Stanivukovića, lidera Pokreta “Sigurna Srpska”.

“Kao kandidat kojeg je Srpska demokratska stranka predložila za predsjednika Republike Srpske, želim da ovaj proces okupljanja bude iskren i utemeljen na realnim potrebama ljudi. Naš cilj mora biti ujedinjenje oko ideja i konkretnog programa koji će donijeti vidljive promjene u svakodnevnom životu građana. Smatram da je to jedini ispravan put ako želimo povjerenje javnosti”, saopštio je Blanuša.

On je naveo da fokus ovih sastanaka nije, niti smije biti, raspodjela nekih budućih pozicija u vlasti te da se na tim sastancima ne dijele fotelje niti se licitira funkcijama.

“To bi bila velika greška i nastavak loše prakse koju gledamo godinama. Građani su ti koji daju konačnu riječ na izborima, a naš posao je da im do tada ponudimo rješenja koja će popraviti stanje u zdravstvu, obrazovanju i ekonomiji. Ne želimo samo da zamijenimo mjesta sa aktuelnom vlašću i nastavimo dalje njihovim putem. Naš put mora biti bolji put za Republiku Srpsku i njene građane”, naglasio je Blanuša dodajući da će u interesu Republike Srpske pozvati sve opozicione stranke na dijalog o zajedničkom djelovanju te da ti razgovori moraju biti usmjereni na kreiranje jasne vizije razvoja, a ne na neka tehnička pitanja raspodjele vlasti.

Ko će biti kandidat na predstojećim izborima

Inače, u opozicionim redovima u Republici Srpskoj već mjesecima traju “prepucavanja” u vezi sa funkcijama, iako izbori još nisu ni raspisani. Suština je u tome ko će biti kandidat na predstojećim izborima.

S jedne strane, SDS insistira na tome da Blanuša bude kandidat, jer je na vanrednim izborima ostvario dobar rezultat, a još ranije Vukanović je samoinicijativno izašao sa svojom kandidaturom koja, očigledno, nije usaglašena u opozicionim redovima.

Sam Stanivuković ranije je rekao da opozicija mora sjesti za isti sto i usaglasiti principe te da je Blanuša imao odličan rezultat, ali da, “ako vam nedostaje 1.000, ili 100.000 glasova, CIK piše isto”.

“U životu treba ići sa onim ko dobija trku. Bogu hvala, sve pobjede sam do sada imao”, rekao je nedavno Stanivuković za N1.

25 Marta, 2026
Kriza pregovora u Ukrajini: SAD okreće fokus ka Iranu

Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija ostaju u kontaktu kao dio mirovnog procesa, ali Bijela kuća bi se mogla povući iz pregovora pod određenim uslovima.

Sjedinjene Američke Države pojačale su pritisak na Ukrajinu zbog pitanja privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija. Bijela kuća bi se mogla povući iz mirovnih pregovora ako ne bude napretka i umjesto toga preusmjeriti svoju pažnju na Iran, izvještava “Ukrajinska pravda”, pozivajući se na insajderske informacije od ljudi bliskih ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Prema “Ukrajinskoj pravdi”, američki predstavnici uključeni u razgovore ne vide kako strane mogu postići dogovor o glavnom pitanju – naime, budućem statusu privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija.

Izvještaj tvrdi da je Bijela kuća spremna ponuditi Kijevu “prave” sigurnosne garancije ako se ukrajinska vojska povuče iz regije Donjeck.

“UP” je takođe izvijestila da napredak u mirovnim pregovorima između Ukrajine, SAD-a i Rusije ometa stav Kremlja.

Ruski predstavnici, navodi se u izvještaju, više puta se pozivaju na “duh Ankoraža”, sugerišući da je američki predsjednik Donald Tramp, u načelu, usklađen s Rusijom oko uslova za okončanje rata protiv Ukrajine.

U oktobru 2025. Tramp je na Aljasci razgovarao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Njih dvojica su razgovarali o uslovima za okončanje sukoba između Rusije i Ukrajine, ali nisu postigli nikakve konkretne dogovore.

Kremlj od tada tvrdi da se Tramp uglavnom slaže s Putinovim stavom o Ukrajini. Od tada ruske diplomate kažu da bi svaki mirovni sporazum trebao biti utemeljen na “duhu Ankoraža”.

Trilateralni mirovni pregovori između Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije započeli su u januaru 2026. Obustavljeni su u martu nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana. 21. i 22. marta u Sjedinjenim Državama održan je još jedan krug razgovora između ukrajinskih i američkih zvaničnika kao dio mirovnog procesa.

Izaslanstva su raspravljala o sigurnosnim garancijama koja bi Vašington mogao pružiti Ukrajini nakon završetka rata, navodi “UAwire”.

25 Marta, 2026
Okončana Osamnaesta redovna sjednica, usvojen Program rada Narodne skupštine za 2026, Šeranić i Kuzmićeva izabrani za potpredsjednike Vlade Republike Srpske

Narodna skupština Republike Srpske noćas je na Osamnaestoj redovnoj sjednici usvojila Program rada parlamenta za 2026. godinu, uz prihvaćene amandmane klubova narodnih poslanika i Vlade Republike Srpske.

Po hitnom postupku usvojeni su sljedeći zakoni: Zakon o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske, Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske, Zakon o dopuni Zakona o parničnom postupku i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske.

Narodna skupština je usvojila Nacrt zakona o platnim uslugama i Nacrt zakona o ugostiteljstvu, uz prihvaćen Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 60 dana.

Usvojena je i Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede (9359 – BA) – po hitnom postupku.

Narodni poslanici su usvojili Budžet Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2026. godinu i Godišnji izvještaj o radu Ombudsmana za djecu za 2025. godine.

Primljeni su k znanju Izvještaj o radu JP Radio – televizija Republike Srpske za 2024. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja JP Radio – televizija Republike Srpske.

Narodna skupština izabrala je Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite za potpredsjednika Vlade Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda i Anđelku Kuzmić, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za potpredsjednika Vlade Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda.

Za pravobranioca Republike Srpske izabrana je Jelena Pajić Baštinac, na period od četiri godine.

Narodna skupština razriješila je Igora Crnatka dužnosti zamjenika predsjednika i člana skupštinskog Odbora za ustavna pitanja. Za zamjenika predsjednika i člana Odbora za ustavna pitanja izabran je Milanko Mihajilica.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić okončao je rad Osamnaeste redovne sjednice.

Podsjećamo, Narodna skupština na Osamnaestoj redovnoj sjednici usvojila je 18. marta Zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske – ponovno odlučivanje na zahtjev vršioca dužnosti predsjednika Republike.

Narodna skupština tada nije usvojila Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera – ponovno odlučivanje na zahtjev vršioca dužnosti predsjednika Republike i Zakon o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje – ponovno odlučivanje na zahtjev vršioca dužnosti predsjednika Republike.

Ovi zakoni su, na zahtjev vršioca dužnosti predsjednika Republike, bili vraćeni na ponovno odlučivanje u Narodnu skupštinu.

25 Marta, 2026
Stevandić: Srpska i Srbija ne zaboravljaju zločine moćnika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da NATO bombe u Srbiji 1999. godine, a prije toga u Republici Srpskoj, i danas odzvanjaju kao početak kraja svjetskog poretka zasnovanog na pravu i pravilima.

Stevandić, koji je u Vranju prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, istakao da Srpska i Srbija ne zaboravljaju zločine moćnika.

– Srpska i Srbija zajedno u dobru i zlu, ne zaboravljajući zločine moćnika – napisao je Stevandić na “Iksu”.

Agresija NATO na Saveznu Republiku Јugoslaviju počela je na današnji dan 1999. godine u večernjim časovima, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Trajala je 78 dana, ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo je oko 2.500 civila, među njima 89 djece.

Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 djece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo. Pričinjena materijalna šteta mjeri se desetinama milijardi dolara.

U agresiji su korištena ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

25 Marta, 2026
U Vranju obilježen Dan sjećanja na žrtve NATO agresije

Sila je pod parolom mira i promocije života sijala smrt i strah, ostavljajući iza sebe patnju i pustoš, ne mareći za međunarodne principe i pravo, ubijajući djecu – poručeno je u Vranju gdje je održano Centralno obilježavanje Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine u prisustvu zvaničnika Srbije i Republike Srpske.

Obilježavanju Dana sjećanja prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ministri u vladama Srbije i Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Ivan Stoilković, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predstavnici Vojske Srbije i veliki broj građana.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu je ovo 13. put da prisustvuje obilježavanju dana NATO agresije.

Ovaj se dan pamti po onome što se desilo našem narodu. Po drugi put tukao nas je najveći vojni savez u istoriji koji se u dva navrata vježbao nad Srbima u dva naleta, prvo nad Republikom Srpskom, a kasnije nad Srbijom kako bi ovde ostvario svoje ambicije i odabrao je baš Srbe da baš na njih baca osiromašeni uranijum koji je pogodio i našu budućnost, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik .

Јulijana Anđelković: Imena poginulih ispisana su na spomeniku, još važnije oni su za sva vremena u našim srcima

Član porodice Maneta Anđelkovića stradalog u NATO agresiji, njegova unuka Јulijana Anđelković poručila je da je potebno da nas ovo sjećanje pozove na još veću odgovornost.

– Rođena sam na Vidovdan. Unuka sam Maneta Anđelkovića koju su zločinci ubili u svojoj kući, a njegovu suprugu Mirjanu, moju nanu, teško povrijedili. Od tog 30. maja 1999. godine kada su ubijene moje igračke kojima sam se igrala, kada su ubijeni moj i Ivanov krevetić, kada je ubijena moja soba i moja kuća, život moje porodice se drastično promijenio. Mjesto okupljanja, mjesto sigurnosti i topline pretvorio se u ruševine i tugu. Promijenio se i život naših komšija. Promijenio se život svih Vranjanaca – rekla je ona.

Podsjetila je na Vranjance stradale u NATO agresiji.

– Danas stojimo u tišini koja govori više od riječi i sjećamo se kada je nebo iznad naše zemlje bilo ispunjeno zvukom sirena i detonacijama. Godišnjica je, ali za mnoge od nas to nije samo istorija. Kao što vidite, to su i lične uspomene, to su i prazne stolice za porodičnim stolom, to su djetinjstva koja su prerano naučila šta je strah. Јa ovo večerašnje okupljanje ne doživljavam samo kao sjećanje na stradanje ili samo kao pogled unazad, već kao davanje obaveze prema budućnosti. Obaveza je da pamtimo istinu, obaveza je da njegujemo mir, obaveza je da učimo moju generaciju i one koje dolaze koliko je život dragocjen. Danas, kada izgovaram ove riječi, mislim na svog dedu, na njegov osmijeh, na njegov glas, na sve one trenutke koje nismo stigli da proživimo zajedno, ali mislim i na preko 2.000 poginulih u toku agresije. Znam da svaka porodica nosi slično ime u svom srcu – rekla je ona.

Minut ćutanja za stradale u NATO agresiji na SRЈ

Posle zvuka sirene za vazdušnu opasnost intonirana je himna “Bože pravde”, nakon čega je minutom ćutanja odata pošta nastradalim u NATO agresiju na SRЈ 1999. godine.

Patrijarh Porfirije: Bez izuzetka smo se našli u ratnom plamenu

Patrijarh Porfirije rekao je da svaki put, u ovakvim prilikama, kada se s pravom očekuje mudra i plemenita poruka, koliko god birali riječi ostajemo sa dubokim utiskom bespomoćnosti da iskažemo dubinu tragedije koju smo doživjeli kao narod.

Komemorativni skup u Vranju započeo je pomenom stradalima u NATO bombardovanju koji predvodi patrijarh srpski Porfirije sa arhijerejima i sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.

NATO je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na SR Јugoslaviju koja je trajala 78 dana. Stradalo je na hiljade vojnika i civila, te pričinjena šteta koja se mjeri desetinama milijardi dolara.

U agresiji su korištena ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i municiju sa osiromašenim uranijumom.

Vranje i Surdulica bili su među najteže pogođenim mjestima tokom NATO agresije u Pčinjskom okrugu. Stradalo je 62 ljudi, 207 je ranjeno, dok je oko 4.500 stambenih objekata oštećeno.

Prvo obilježavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji, pod ovim nazivom i u okviru Državnog programa obilježavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije, održano je 24. marta 2015. godine.

25 Marta, 2026
U Banjaluci sirene u znak sjećanja na žrtve bombardovanja

Oglašavanje sirena za uzbunu sa jednoličnim tonom signala “prestanak opasnosti” na područuju Banjaluke večeras je simbolično označilo sjećanje na 27 godina od početka NATO ageresije na tadašnju SR Jugoslaviju.

Sirene su se oglasile u 19.55 časova, u vrijeme kada je 24. marta 1999. godine počelo bomabrdovanje NATO snaga, a pijetet žrtvama agresije odat je i gašenjem svjetala na zgradi Gradske uprave.

Agresija NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju počela je na današnji dan 1999. godine u večernjim časovima, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, trajala je 78 dana, ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a poginulo je oko 2.500 civila, među njima 89 djece.

Ranjeno je oko 6.000 civila, od kojih 2.700 djece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.

Tokom 11 sedmica agresije gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti. NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom.

25 Marta, 2026