VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dvanaest članica EU: Veća strateška uloga Unije na Arktiku

    Dvanaest članica EU: Veća strateška uloga Unije na Arktiku

    Dvanaest članica Evropske unije zatražilo je da Brisel na Arktiku preuzme snažniju, stratešku i proaktivniju ulogu i da se u regionu angažuje ozbiljnije, u skladu s izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, piše RTRS.

    Poziv su uputile Finska, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Njemačka, Letonija, Litvanija, Holandija, Poljska, Rumunija i Švedska. Unija, poručuju, treba ojačati prisustvo na Arktiku uz odgovarajuće resurse i u skladu s promjenjivim geopolitičkim realnostima, prenosi Rojters.

    Lideri dvanaest zemalja sastali su se u Rovanijemiju, na sjeveru Finske.

    „Dogovorili smo se da EU treba da pojača aktivnosti usmerene na unapređenje stabilnosti, održivog razvoja i prosperiteta, uz zaštitu svojih interesa“, navodi se u zajedničkom saopštenju.

    Samit je uslijedio poslije posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Grenlandu ranije ovog mjeseca. Tim odlaskom EU je htjela potvrditi podršku ostrvu usred ponovljenih poziva Donalda Trampa da ga Sjedinjene Američke Države preuzmu.

  • Macut: Administrativna zabrana preleta vraća region unazad

    Macut: Administrativna zabrana preleta vraća region unazad

    Zabrana preleta preko BiH neće premijera Srbije Đuru Macuta zadržati van Banjaluke. Večeras namjerava biti na obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, izjavio je za Tanjug nakon što je lider SNSD-a Milorad Dodik saopštio da mu je prelet uskraćen, piše Nezavisne.

    „Ako već nisam mogao avionom, idem automobilom. Važno mi je da budem sa našim narodom i da zajedno, dostojanstveno i u miru, obeležimo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, naveo je Macut.

    U 21. vijeku u Evropi, ocijenio je, nije mjesto administrativnim zabranama dolaska na praznik koji nikoga ne ugrožava i nije usmjeren protiv ikoga.

    „Upravo su ovakvi potezi ono što sve nas u regionu vraća unazad, a ne praznici na kojima slavimo svoje jedinstvo, slobodu, istoriju i zastavu, poštujući istovremeno svakog drugog i njegovo pravo da čuva svoje ime, identitet i tradiciju“, istakao je Macut.

    Takve odluke, dodao je, izazivaju žaljenje i više govore o onima koji ih donose nego o prazniku.

    „Mi nećemo odgovarati podizanjem tenzija. Srbija će nastaviti da pruža ruku saradnje i poštuje civilizacijske standarde slobode kretanja i dobrosusedskih odnosa, da poštuje druge, ali i da čuva i poštuje ono što je njeno“, istakao je Macut.

    Koja institucija ili agencija je izdala naređenje o zabrani preleta još nije poznato.

  • Dodik: Macutu zabranjen prelet preko BiH pred svečanost u Boriku

    Dodik: Macutu zabranjen prelet preko BiH pred svečanost u Boriku

    Premijeru Srbije Đuri Macutu zabranjen je prelet preko Bosne i Hercegovine, saopštio je lider SNSD-a Milorad Dodik. Macut je u Banjaluku trebao stići na centralnu svečanost Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, zakazanu večeras, 14. septembra, u dvorani „Borik“. Nezvanično je već trebao sletjeti u Mahovljane, piše Nezavisne.

    Dodik je zabranu ocijenio kao vrhunac političkog ludila i izliva mržnje bošnjačkih političara kojima, kaže, mora doći kraj.

    „Odlukom da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano zabrane prelet prevršili su svaku mjeru. Na takvu odluku nemaju pravo. Ona nije ustavna. Ona ne poštuje konstitutivnost naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ona isključuje jedan narod“, napisao je Dodik na Iksu.

    Poručio je i da se, kad kaže da je BiH nemoguća zemlja, odmah potrude da to potvrde.

    „Ako Republika Srpska obilježava praznik zajedno sa Srbijom, šta to dotiče Sarajevo?! Neka Bošnjaci obilježavaju s Iranom šta god hoće, jedino im je Iran i ostao. Sa svim drugima odnose su doveli do tačke neprijateljstva“, napisao je Dodik.

    Svečanost, tvrdi, ipak neće biti otkazana.

    „Večeras ćemo, uprkos histeriji Sarajeva, obilježiti Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ponosno i dostojanstveno. Zvaničnici Srbije biće sa nama u Banjaluci, a sramota će ostati u Sarajevu“, kazao je Dodik.

  • Konkurs za energetsku efikasnost u Banjaluci zatvoren nakon tri dana

    Konkurs za energetsku efikasnost u Banjaluci zatvoren nakon tri dana

    Konkurs za subvencije za energetsku efikasnost u banjalučkoj regiji zatvoren je nakon samo tri dana. Dok iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske tvrde da je razlog više od 1.000 pristiglih prijava, Banjalučani postavljaju brojna pitanja, piše Nezavisne.

    Jedan od njih pita kako je moguće znati da su sve prijave uredne i upozorava da konkurs na ovaj način nije smio da bude zatvoren.

    Denis Stevanović, direktor Fonda, kazao je da je konkurs za dodjelu sredstava za povećanje energetske efikasnosti u banjalučkoj regiji zatvoren ranije nego što je planirano zbog ogromnog interesovanja građana. Javni poziv je prvobitno trebalo da traje osam dana od dana objavljivanja ili do utroška predviđenih novčanih sredstava, ali je u banjalučkoj regiji bio otvoren svega tri dana.

    „Već tokom srijede i četvrtka pristiglo je više od 1.000 prijava, pa je donesena odluka da se konkurs u ovoj regiji zvanično zatvori u petak“, kazao je Stevanović.

    On objašnjava da dalji prijem dokumentacije nije imao smisla, s obzirom na to da ni svi do sada prijavljeni građani neće moći ostvariti pravo na subvenciju.

    „Za banjalučku regiju planirano je 1.650.000 KM, dok ukupna sredstva za cijelu Republiku Srpsku iznose 4,6 miliona KM. Maksimalan iznos subvencije je do 5.000 KM po domaćinstvu, pa se očekuje da će pravo na sredstva na nivou cijele Srpske ostvariti oko 1.000 domaćinstava“, pojasnio je Stevanović.

    Govoreći o proceduri, Stevanović je naglasio da je postupak bio u potpunosti transparentan.

    „Prijave su se zaprimale isključivo putem pošte, čime su svim građanima obezbijeđeni jednaki uslovi.“

    Kao ključne uslove za ostvarivanje prava na sredstva naveo je uredno popunjen prijavni obrazac, kompletnu dokumentaciju propisanu konkursom i brzinu predaje, napomenuvši da će se sve ispravne prijave rangirati isključivo prema vremenu zaprimanja.

    Redakciji se javilo više ogorčenih građana sa pitanjima u vezi sa prijevremenim zatvaranjem konkursa. Pitaju, između ostalog, šta će se dogoditi ukoliko pristigle prijave ne budu potpune, odnosno ukoliko bude nedostajala određena dokumentacija – da li će konkurs u tom slučaju biti ponovo otvoren.

    Jedan Banjalučanin ističe da direktor nije imao pravo da konkurs zatvori već trećeg dana.

    „On ne zna šta se nalazi u tim kovertama. Dokumentaciju za jedan dan nije bilo moguće skupiti, jer je za pola dokumentacije potrebno pribaviti ovjere od nadležnih institucija“, kazao je ovaj Banjalučanin.

    Ističe da direktor nije imao ovlašćenje da zatvori konkurs, već da je i Upravni odbor morao donijeti odluku o tome, koja bi potom bila javno objavljena, pa tek onda konkurs zatvoren.

    „Ovako konkurs nisu smjeli zatvoriti. To je klasična zloupotreba i diskriminacija svih građana koji žele ili eventualno mogu podnijeti zahtjev da uđu u razmatranje pred komisijom“, kazao je on.

    Dodaje da direktor nije mogao znati, samo na osnovu broja pristiglih prijava, da li su sve one uredne i važeće.

    „Možda je pola tih prijava neuredno. Oni za banjalučku regiju imaju fond od 1.650.000 KM, a možda ljudi u prijavama traže po 100 maraka. Otkud on zna šta se nalazi u kovertama i koje iznose građani traže?“, pojašnjava.

    Postavlja i pitanje kako direktor može znati da su sve prijave uredne i ispravne.

    „Ako su prijave poslate poštom, kako direktor zna koliko je koverti predato pošti, šta se u njima nalazi i na šta se prijave odnose? Gdje je on našao podatak da je toliko građana podnijelo prijave i ko mu je to dostavio?“

    Prema njegovim riječima, dodatno je sporno i pitanje datuma.

    „Ako je konkurs otvoren 9. septembra, a oni su imali dokumentaciju ranije spremljenu, ta dokumentacija nije validna, jer se sve računa od dana objavljivanja konkursa. Samim tim, sve je nezakonito“, tvrdi on.

  • Uvećan borački dodatak i socijalna davanja za avgust

    Uvećan borački dodatak i socijalna davanja za avgust

    U Republici Srpskoj će sutra, 15. septembra, biti isplaćen uvećan borački dodatak, kao i socijalna davanja te materinski dodatak za avgust, piše Nezavisne.

    Iz Ministarstva finansija Republike Srpske navode da će biti isplaćena i ostala mjesečna davanja za unapređenje boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata koja ukupno iznose 51 milion KM.

    Pojašnjavaju da je na osnovu novog Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata od prošlog mjeseca povećana osnovica po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Uvedena je posebna novčana naknada za borce sa navršenih 65 godina koji ne ostvaruju primanja po drugom osnovu, te posebna naknada i za borce koji su bili u zarobljeništvu. Omogućeno je i priznavanje statusa borcima Republike Srpske Krajine.

    „Prije izmjene zakona, sa obračunom za jun, iz budžeta se za boračka davanja izdvajalo 43,8 miliona KM, dok je sada potrebno 51 milion, što je za 7,2 miliona više ili 14,1 odsto. Osim boračkog dodatka, sutra će iz Budžeta Republike Srpske biti isplaćene mjesečne naknade za socijalna davanja, tuđu njegu i pomoć, kao i uvećane naknade za nezaposlene roditelje iz kategorije porodica sa četvoro i više djece“, navode iz Ministarstva.

    Dodaju da je, uključujući boračka davanja, za sve ove naknade mjesečno potrebno 67,8 miliona KM, što je više za 4,1 milion KM ili 6,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

    Na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena su nova prava korisnicima posebnog dodatka za brigu o djetetu sa smetnjama u razvoju, odnosno lica sa invaliditetom.

    „Od prošlog mjeseca je povećan materinski dodatak na osnovu novog Zakona o dječijoj zaštiti. Za socijalna davanja na mjesečnom nivou je potrebno 10,2 miliona KM, dok je prije izmjene zakona bilo potrebno 6,6 miliona KM, što znači da je došlo do povećanja za 3,6 miliona ili 35,2 odsto“, stoji u saopštenju resornog ministarstva.

    Odlukom Vlade uvećane su i naknade za unapređenje ličnog i porodičnog života porodica iz kategorije 4+ djece koja su pravo stekla na osnovu nezaposlenosti jednog roditelja.

    „Naknade su uvećane sa 750 na 800 KM, a mjesečno je za isplatu ovog prava potrebno 6,6 miliona KM“, zaključuj

  • Italija vraća nuklearke: Prvi reaktori mogući između 2033. i 2035.

    Italija vraća nuklearke: Prvi reaktori mogući između 2033. i 2035.

    Gotovo četiri decenije nakon što je poslije katastrofe u Černobilju odustala od nuklearne energije, Italija pod vladom premijerke Đorđe Meloni priprema njen povratak. Obrazloženje je da bi reaktori nove generacije mogli povećati energetsku bezbjednost zemlje, pomoći ostvarivanju klimatskih ciljeva i smanjiti zavisnost od uvoza energenata, piše Nezavisne.

    Parlament bi trebalo da uspostavi pravni okvir za napredne nuklearne tehnologije, uključujući male modularne reaktore (SMR). Nakon toga bi vlada imala godinu dana da pripremi pravila o licenciranju, bezbjednosti, upravljanju nuklearnim otpadom i izboru lokacija. Ministar životne sredine i energetske bezbjednosti Đilberto Piketo Fratin procjenjuje da bi prvi reaktori mogli početi da rade između 2033. i 2035. godine.

    Italija je svoja četiri nuklearna reaktora ugasila nakon referenduma 1987. godine. Novi pokušaj vraćanja atomskoj energiji propao je poslije katastrofe u Fukušimi 2011, kada je oko 94 odsto birača odbacilo planove za nove elektrane. Sukob u Ukrajini, zabrinutost za energetsku bezbjednost i rast potrošnje električne energije sada su podstakli novu promjenu politike.

    Prema istraživanju kompanije Only Numbers iz juna 2026. godine, oko 55 odsto Italijana podržava nuklearne elektrane nove generacije, posebno mlađi građani. Zagovornici tvrde da su mali modularni reaktori bezbjedniji, fleksibilniji i brži za izgradnju od velikih konvencionalnih postrojenja, navodi Caliber.

    Protivnici, međutim, upozoravaju da je tehnologija i dalje skupa i nedovoljno dokazana. Cijena samo jednog SMR reaktora snage 300 megavata procjenjuje se na tri do šest milijardi evra, bez infrastrukture i troškova priključenja na mrežu. Italiju dodatno čekaju politički osjetljivi izbor lokacija, rješavanje problema trajnog skladištenja nuklearnog otpada i mogućnost novog referenduma.

  • Odbrana jede 27 posto BDP-a: Kijev zavisan od evropskog novca i oružja

    Odbrana jede 27 posto BDP-a: Kijev zavisan od evropskog novca i oružja

    Izgledi Ukrajine u sukobu protiv Rusije dodatno se pogoršavaju jer se Kijev istovremeno suočava sa ozbiljnim manjkom novca za finansiranje odbrane, sve većom nestašicom ključnog naoružanja i intenzivnim ruskim napadima, dok evropski saveznici pokušavaju da nadomjeste ograničene američke isporuke vojne pomoći, piše Nezavisne.

    Razmjere finansijskog pritiska pokazuje podatak da su bezbjednost i odbrana Ukrajinu u prvih osam mjeseci 2026. koštale gotovo 42 milijarde dolara, ne računajući vojnu pomoć partnera u opremi, dok su budžetski prihodi i domaće zaduživanje u istom periodu iznosili oko 39 milijardi dolara. Predsjednica parlamentarnog Odbora za budžet Roksolana Pidlasa navela je da je dnevni trošak rata sa oko 140 miliona dolara prije dvije godine porastao na približno 190 miliona.

    Finansijski problem prati i nedostatak oružja, posebno raketa za protivvazdušnu odbranu, jer su američke zalihe sistema poput Patriota ozbiljno iscrpljene. Nove isporuke Ukrajini sve više se oslanjaju na evropske države koje kupuju američko naoružanje za Kijev, pri čemu dio već naručenih projektila neće stići prije narednih godina, navodi Washington Post.

    Moskva pokušava da iskoristi smanjene ukrajinske zalihe presretačkih raketa nastavljajući intenzivne napade na gradove, energetsku i drugu kritičnu infrastrukturu. Ukrajina uzvraća udarima na rusku energetsku industriju, ali joj kombinacija finansijskog deficita i nedostatka protivvazdušnog naoružanja otežava održavanje sadašnjeg intenziteta rata.

    Situaciju dodatno komplikuje činjenica da odbrana i bezbjednost već troše oko 27 odsto ukrajinskog BDP-a, dok su privredni rast i državni resursi pod velikim pritiskom. Zbog toga Kijev ostaje snažno zavisan od kontinuirane finansijske i vojne podrške evropskih saveznika kako bi mogao da nastavi rat i zaštiti zemlju od ruskih napada.

  • Stevandić: Ujedinjena Srpska ima organizaciju u svakom mjestu i snažne ljude

    Stevandić: Ujedinjena Srpska ima organizaciju u svakom mjestu i snažne ljude

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić rekao je u Srpcu da je ta stranka izgradila organizaciju širom Republike Srpske i da očekuje da će na predstojećim izborima ostvariti značajan rast.

    Stevandić je, tokom druženja članova i simpatizera Ujedinjene Srpske sa građanima u Srpcu, istakao da je stranka prisutna u svim dijelovima Republike Srpske i da posebnu snagu predstavljaju ljudi koji su kandidati i nosioci lista.

    „Ušli smo u svaku kuću u svim regionima. Ponosni smo što u Srpskoj imamo sjajne kandidate i ljude koji su i nosioci lista, tako da ova izborna jedinica je besprekorno organizovana“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da građani u svakom mjestu treba da budu upoznati sa radom Ujedinjene Srpske i onim što je ta stranka do sada uradila.

    „Ne postoji nijedno domaćinstvo koje ne zna šta je sve učinila Ujedinjena Srpska, šta se sve učinilo da se na nas može računati“, naveo je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, cilj je da politička organizacija bude prisutna u svakoj opštini i svakom mjestu, sa ljudima koji predstavljaju građane i jasno zastupaju nacionalnu i ekonomsku politiku.

    „I to jeste smisao – da politička partija u čitavoj Republici Srpskoj, u svakoj opštini, u svakom mjestu i u ušla u svaku kuću, ima svoju organizaciju, svoje organe, svoje ljude koje predstavlja, pismene, obrazovane, jake, bez ikakvih da kažemo kalkulacija što se tiče nacionalne i ekonomske politike“, rekao je Stevandić.

    On je izrazio uvjerenje da će Ujedinjena Srpska na izborima potvrditi poziciju jedne od najuspješnijih političkih organizacija i ostvariti rast.

    „To je, to je znak da Ujedinjena Srpska ponovo će biti najbolje plasirana i imati najveći rast“, poručio je Stevandić.

  • Stevandić: Jedinstvo obaveza prema generacijama koje su se borile za slobodu i državu

    Stevandić: Jedinstvo obaveza prema generacijama koje su se borile za slobodu i državu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je narodu Republike Srpske i Srbije Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ističući da je jedinstvo obaveza prema generacijama koje su se borile za slobodu i državu.

    Stevandić je istakao da je srpski narod dužan jedinstvo solunskim i svim ratnicima koji su obezbijedili slobodu i državu.

    “Zastavu podignimo visoko kao neuništiv štit od svih neprijatelja. Sjenom trobojke pokrijmo naš zajednički životni prostor, koji ne poznaje granice, ali nikog ne ugrožava”, poručio je Stevandić u čestitki povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave državni je praznik koji se 15. septembra praznuje u Srbiji i Republici Srpskoj, a simbolično je ustanovljen na dan kada se obilježava proboj Solunskog fronta.

    Ustanovljen je 2020. godine s ciljem osnaživanja jedinstva srpskog naroda u Srbiji i Srpskoj, ali i jačanja kulta nacionalne zastave.

  • Kremlj za prekid vatre traži Donjecku, ruski jezik, crkvu i ustavnu neutralnost

    Kremlj za prekid vatre traži Donjecku, ruski jezik, crkvu i ustavnu neutralnost

    Iako je Vašington izradio ključni kostur mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, pregovarački proces zapao je u slijepu ulicu zbog nespremnosti Kijeva da pristane na teritorijalne ustupke koje zahtijeva Rusija. Tu informaciju je tokom posjete ukrajinskoj prijestolnici potvrdio Džared Kušner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, piše Klix.

    Kušner je pojasnio da je Vladimir Putin iznio svoje primarne ciljeve te da bi sporazum već bio kompletiran da je ukrajinska strana bila spremna prihvatiti te linije. Prema njegovim riječima, zadatak posrednika sada je pronalazak „kreativnog rješenja“ koje neće ići protiv volje Ukrajine, ali će istovremeno prisiliti Moskvu na prekid neprijateljstava bez rizika od ponovnog izbijanja sukoba u budućnosti.

    Kušnerov nastup u Kijevu izazvao je reakcije zbog izjednačavanja patnji obje strane i izbjegavanja spominjanja ruskih zločina, dok je tvrdio da obje nacije osjećaju duboku bol i žele kraj rata. Paradoksalno, dok je američki izaslanik govorio o Putinovoj navodnoj spremnosti za pregovore, širom Kijeva odjekivale su sirene za zračnu opasnost zbog novog vala ruskih udara.

    Stavovi dvije zaraćene strane i dalje su potpuno nepomirljivi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostaje pri stavu da rat mora biti zaustavljen na trenutnim linijama fronta prije nego što počnu zvanični mirovni pregovori. Kijev odlučno odbacuje bilo kakvo ustupanje teritorije ili zadiranje u unutrašnju politiku zemlje.

    Zelenski je izrazio spremnost za direktan susret s Putinom, predloživši čak i decembarski samit G20 u Miamiju kao potencijalno mjesto sastanka, ukoliko ruski lider bude prisustvovao. Ukrajinski predsjednik naglašava da Kijev izbjegava nametnute formate koji bi Rusiji dali garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu.

    S druge strane, zahtjevi iz Kremlja znatno su širi od samog bojišta. Moskva kao uslov za prekid vatre traži potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke regije, ali i korjenite promjene u ukrajinskom društvu: izjednačavanje statusa ruskog i ukrajinskog jezika, priznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve bliske Moskvi, te trajno odustajanje od NATO integracija i ustavno definisanje vječnog neutralnog statusa.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ekspresno je odbacio ideju o susretu u Miamiju, poručivši da je sastanak moguć jedino u Moskvi. Ulje na vatru dodao je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, postavivši jasnu poruku da Rusija neće obustavljati vojne operacije na terenu čak ni u slučaju da mirovni pregovori zvanično započnu.

    Uprkos dubokom jazu, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kiril Budanov najavio je da bi se naredni krug trilateralnih razgovora u formatu Ukrajina – SAD – Rusija mogao održati već u oktobru, pri čemu se Abu Dabi spominje kao jedna od mogućih lokacija.

    Budanov je iskoristio priliku i uputio oštro upozorenje evropskim saveznicima koji zagovaraju popuštanje pred ruskim ucjenama, poručivši da vremena za čekanje više nema.

    „Priča se da se Evropa mora probuditi i pripremiti. Jeste li pomislili da bi se moglo desiti da za to jednostavno neće biti vremena? Stvarnost vam neće pokucati na vrata, nego će ih razvaliti čizmom“, poručio je Budanov, ilustrujući scenarij koji čeka evropski kontinent ukoliko Putin ostvari svoje namjere u Ukrajini.