Autor: INFO

  • Fico: Ako nam uskrate evropski novac zbog Ukrajine, Slovačka ima pravo veta

    Fico: Ako nam uskrate evropski novac zbog Ukrajine, Slovačka ima pravo veta

    Slovački premijer Robert Fico upozorio je na sve izraženije podjele unutar Evropske unije zbog finansijske pomoći Ukrajini i pregovora o novom dugoročnom budžetu, ističući da pojedine članice pokušavaju da političke i finansijske zahtjeve povežu sa podrškom novom zajmu za Kijev.

    Fico tvrdi da Slovačka neće pristati na takav vid pritiska, posebno nakon što je odbila da učestvuje u novom zajmu Ukrajini od 70 milijardi evra za 2027. godinu.

    Prema njegovim riječima, pojedini evropski lideri zaprijetili su da bi Bratislava zbog takvog stava mogla ostati bez dijela sredstava iz fondova za kohezionu politiku, namijenjenih smanjenju ekonomskih i regionalnih razlika među članicama.

    Kako prenosi BL portal, Fico je poručio da Slovačka neće prihvatiti ucjene i podsjetio da njegova zemlja ima pravo veta u pojedinim pitanjima koja zahtijevaju jednoglasnu odluku članica EU.

    „Odbacujem ucjenjivanje Slovačke. Ako mi pojedini premijeri sasvim eksplicitno kažu: Roberte, ako Slovačka ne pristane na novi zajam za Ukrajinu u iznosu od 70 milijardi evra, ukinućemo vam sredstva iz politike kohezije, onda je moj odgovor: Slovačka ovdje ima pravo veta“, poručio je Fico.

    Dodatni problem predstavlja i dogovor o budžetu Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine. Među članicama postoje značajne razlike u stavovima o tome koliko novca treba izdvojiti i kako rasporediti sredstva.

    Pojedine države, među kojima su Njemačka, Danska, Holandija, Austrija, Švedska i Finska, zalažu se za smanjenje dugoročnog budžeta, dok druge insistiraju na očuvanju izdvajanja za poljoprivredu i regionalni razvoj.

    Fico smatra da bi smanjenje sredstava za kohezionu politiku i poljoprivredu dodatno produbilo razlike među članicama i ugrozilo interese država koje zavise od evropske finansijske podrške.

    Evropska unija istovremeno mora da pronađe način za finansiranje ukrajinskih potreba tokom 2027. godine, zbog čega se očekuje da će pregovori o novom zajmu i višegodišnjem budžetu biti među najtežim političkim pitanjima u narednom periodu.

  • Raste broj žrtava pucnjave u Krakovu: Šestoro poginulih, napadač nosio vojnu odjeću

    Raste broj žrtava pucnjave u Krakovu: Šestoro poginulih, napadač nosio vojnu odjeću

    Broj poginulih u pucnjavi koja se dogodila u centru Krakova povećan je na šest, dok je 15 osoba povrijeđeno. Napadač je bio obučen u vojnu odjeću, a tokom intervencije policije ranjen je i uhapšen.

    Prema dosadašnjim informacijama, muškarac je automobilom ušao na glavni gradski trg, nakon čega je počeo nasumično da puca na prolaznike. U napadu su stradale četiri žene i dva muškarca.

    Napadač je nosio odjeću vojnog tipa i bio naoružan dugim vatrenim oružjem. Policija je tokom njegovog hapšenja upotrijebila oružje, a u vozilu kojim je došao pronađeno je još oružja i municije.

    Kako prenose Nezavisne, među povrijeđenima su i dvojica policajaca koji su učestvovali u intervenciji. Jedan od njih zadobio je teške povrede, dok je drugi u kritičnom stanju.

  • Evropi prijete hladniji dani zbog neuobičajenog fenomena, posljedice bi se mogle osjetiti za nekoliko sedmica

    Evropi prijete hladniji dani zbog neuobičajenog fenomena, posljedice bi se mogle osjetiti za nekoliko sedmica

    Meteorolozi upozoravaju na neuobičajeno rani poremećaj polarnog vrtloga iznad Arktika, koji bi mogao da utiče na vremenske prilike u Evropi tokom predstojećih sedmica i poveća mogućnost prodora hladnog vazduha u pojedine dijelove kontinenta.

    Riječ je o fenomenu koji se uobičajeno javlja tokom zime, najčešće između januara i marta, ali su ovogodišnji poremećaji zabilježeni već početkom novembra, što predstavlja presedan u savremenim meteorološkim posmatranjima.

    Polarni vrtlog predstavlja ogromnu oblast hladnog vazduha koja kruži iznad Arktika. Kada oslabi ili promijeni svoj uobičajeni položaj, može doći do poremećaja mlazne struje, što omogućava hladnom vazduhu sa sjevera da se spusti prema nižim geografskim širinama.

    Kako je prenio portal Nezavisne, meteorolozi ističu da bi ovaj razvoj događaja mogao povećati vjerovatnoću hladnijih perioda u sjevernoj i centralnoj Evropi, uključujući Skandinaviju, Britanska ostrva, Njemačku i Poljsku.

    Profesor Endru Čarlton-Perez, meteorolog sa Univerziteta u Redingu, naveo je da naučnici do sada nisu zabilježili iznenadno zagrijavanje stratosfere tako rano tokom sezone.

    Ipak, stručnjaci upozoravaju da se posljedice ovakvih promjena ne moraju odmah osjetiti na površini Zemlje. Potrebno je nekoliko sedmica da se poremećaji iz stratosfere prenesu u niže slojeve atmosfere, gdje se formiraju vremenski sistemi.

    Dodatnu neizvjesnost predstavlja i snažan fenomen El Ninjo koji se razvija u Tihom okeanu i mogao bi uticati na atmosfersku cirkulaciju, uključujući i ponašanje polarnog vrtloga.

    Meteorolozi za sada ne mogu sa sigurnošću procijeniti kakve će posljedice ovaj poremećaj imati na predstojeću zimu. Njegov uticaj zavisiće od daljeg razvoja atmosferskih procesa i rasporeda oblasti visokog i niskog vazdušnog pritiska.

    Iako postoji mogućnost češćih prodora hladnog vazduha u pojedine dijelove Evrope, stručnjaci naglašavaju da još nema osnova za pouzdane zaključke o intenzitetu zime i količini snježnih padavina.

  • Rekordne cijene dizela u BiH: Na jednoj pumpi litar košta čak 4,13 KM

    Rekordne cijene dizela u BiH: Na jednoj pumpi litar košta čak 4,13 KM

    Cijena dizela na jednoj benzinskoj pumpi u Bosni i Hercegovini dostigla je 4,13 KM po litru, što je trenutno najviša zabilježena cijena ovog goriva na domaćem tržištu.

    Rekordna cijena zabilježena je na pumpi na Ilidži, dok se dizel u ostatku zemlje prodaje po nešto nižim cijenama. Prema podacima portala Cijenegoriva.ba, prosječna cijena litra dizela u BiH iznosi oko 3,83 KM, a kreće se od 3,64 do 4,13 KM.

    Najpovoljnije gorivo trenutno je u Bihaću, gdje litar dizela košta 3,64 KM.

    Kako je objavio Srpskainfo, cijene na pumpama u Republici Srpskoj takođe su visoke, pa se dizel trenutno prodaje po cijeni od oko 3,80 do 3,87 KM po litru.

    Podsjećanja radi, prije izbijanja krize na Bliskom istoku, litar dizela u Republici Srpskoj koštao je oko 2,30 KM, dok je u jednom periodu cijena dostizala i četiri marke.

    Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna cijena dizela u septembru ove godine iznosila 3,60 KM, dok je prije šest godina prosječan litar koštao svega 1,80 KM.

    Ipak, prema procjenama domaćih naftaša, u narednim danima ne bi trebalo očekivati značajnije promjene cijena na benzinskim pumpama.

    Objašnjavaju da se cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu mijenjaju iz dana u dan, pa trenutno nema jasnog kontinuiteta ni u poskupljenjima ni u pojeftinjenjima.

  • Fon Bekerat odlazi iz Srbije nakon 15 mjeseci, preuzima novu funkciju u Švedskoj

    Fon Bekerat odlazi iz Srbije nakon 15 mjeseci, preuzima novu funkciju u Švedskoj

    Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat saopštio je da napušta tu funkciju nakon 15 mjeseci provedenih u Beogradu, gdje je predstavljao EU.

    Fon Bekerat je ovu informaciju objavio na društvenoj mreži Iks, uz poruku da iz Srbije odlazi sa lijepim uspomenama i uvjerenjem da zemlju očekuje evropska budućnost.

    „Odlazim sa dubokim poštovanjem i snažnom vjerom u vašu evropsku budućnost“, naveo je Fon Bekerat.

    On je, kako je prenio RTRS, novoj vlasti poželio uspjeh u reformi institucija i izgradnji države koja će biti snažnija, pravednija i bliža članstvu u Evropskoj uniji.

    Poručio je i da je EU spremna da pruži podršku Srbiji na svakom koraku njenog evropskog puta.

    Fon Bekerat odlazi sa mjesta šefa Delegacije EU u Srbiji nakon što ga je Vlada Švedske 28. avgusta imenovala za generalnog direktora nove švedske spoljne obavještajne službe UND.

    Na novu dužnost trebalo bi da stupi 1. januara, dok za sada nije poznato ko će ga naslijediti na čelu Delegacije Evropske unije u Srbiji.

  • Masovna pucnjava u Krakovu: Pet osoba ubijeno, više od deset povrijeđeno

    Masovna pucnjava u Krakovu: Pet osoba ubijeno, više od deset povrijeđeno

    Pet osoba ubijeno je, a više od deset povrijeđeno u masovnoj pucnjavi koja se dogodila u Krakovu, u Poljskoj, nakon što je napadač automobilom ušao na glavni gradski trg i počeo pucati na prolaznike.

    Prema prvim informacijama, napadač je pucao na ljude u jednom od najprometnijih dijelova grada, izazivajući paniku među građanima i turistima koji su se zatekli na trgu.

    Kako prenosi Klix, policija je brzo intervenisala, a osumnjičeni je tokom akcije ranjen i prevezen u bolnicu.

    Na mjestu događaja intervenisale su brojne policijske i medicinske ekipe, dok su nadležne službe obezbijedile područje na kojem se dogodila pucnjava.

    Istraga je pokrenuta kako bi se utvrdile sve okolnosti napada, uključujući motiv i način na koji je osumnjičeni došao do oružja.

    Za sada nisu objavljeni detalji o identitetu žrtava, a nadležni nastavljaju prikupljati informacije o ovom događaju.

  • Nafta pojeftinila na svjetskom tržištu, barel „brenta“ pao na 96,93 dolara

    Nafta pojeftinila na svjetskom tržištu, barel „brenta“ pao na 96,93 dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu nastavile su da padaju, dok investitori procjenjuju mogućnost nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali i izglede za diplomatsko rješenje postojećih tenzija.

    Cijena sirove nafte „brent“ iz Sjevernog mora, kojom se trguje na berzi u Londonu, pala je za 1,38 odsto i iznosi 96,93 dolara po barelu.

    Istovremeno, cijena lake sirove nafte na tržištu u Njujorku zabilježila je pad od 1,49 odsto, pa se barelom trenutno trguje po cijeni od 89,17 dolara.

    Prema podacima koje prenosi RTRS, cijena nafte „brent“ ranije je dostigla granicu od 100 dolara po barelu, dok je početkom sedmice njen najviši nivo iznosio čak 110 dolara.

    Pad cijena dolazi u trenutku kada tržišni učesnici pažljivo prate razvoj odnosa između Vašingtona i Teherana, posebno nakon izbora za američki Kongres, procjenjujući rizike od ponovnog zaoštravanja sukoba, ali i mogućnost napretka u diplomatskim razgovorima.

  • Počinje “operacija smrzavanja”

    Počinje “operacija smrzavanja”

    Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda upozorio je da Rusija ne namjerava da u skorije vrijeme ozbiljno pregovara o okončanju sukoba u Ukrajini, već da će tokom predstojeće zime nastaviti napade na gradove i energetsku infrastrukturu kako bi Kijev primorala na kapitulaciju.

    Nauseda smatra da će Moskva odlagati mirovne pregovore do 2027. godine, dok će istovremeno nastaviti da vrši vojni i politički pritisak na Ukrajinu. Prema njegovoj ocjeni, rusko rukovodstvo trenutno ne vidi razlog za ulazak u ozbiljne pregovore.

    „Rusko rukovodstvo trenutno ne vidi nikakvu potrebu da uđe u mirovne pregovore. Rusi će se samo pretvarati da pregovaraju. Ne vjerujem im. Rusija će postaviti zahtjeve koji su za Ukrajinu od starta neprihvatljivi i namjerno učiniti da takozvani pregovori propadnu“, rekao je Nauseda u intervjuu za njemački „Velt“.

    Kako prenosi B92, litvanski predsjednik smatra da bi ozbiljniji razgovori mogli biti mogući tek naredne godine, ukoliko Ukrajina uspije da izdrži zimski period.

    „Ako Ukrajina preživi ovu zimu – a uvjeren sam da hoće – šanse za ozbiljne razgovore porašće tek 2027. godine. Ne očekujem ih prije toga“, poručio je Nauseda, osvrćući se na diplomatske pokušaje Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i njihovih saveznika da ponovo pokrenu pregovore.

    On je ocijenio da Rusija trenutno nije spremna za velike vojne operacije izvan ukrajinskog fronta, ali da predsjednik Vladimir Putin nastavlja da ispituje odlučnost NATO-a i spremnost Alijanse da odgovori na provokacije.

    Nauseda je upozorio da će se hibridni rat u Evropi nastaviti, navodeći kao primjere upade dronova, sajber-napade i podmetanje požara, za koje se sumnja da su povezani sa ruskim djelovanjem.

    „Zato će se hibridni rat nastaviti, ne samo na istočnom krilu NATO-a, već i u Njemačkoj, Danskoj i drugim zemljama“, rekao je litvanski predsjednik.

    Govoreći o bezbjednosti svoje zemlje, Nauseda je naveo da Litvanija raspolaže obavještajnim podacima o mogućim provokacijama, zbog čega je, poput Poljske, ubrzala utvrđivanje državne granice.

    On je dodao da se ekonomska situacija u Rusiji pogoršava, ali da Kremlj ne pokazuje posebnu zabrinutost zbog životnog standarda stanovništva.

    U Litvaniji su u međuvremenu počele vojne vježbe njemačkog Bundesvera, u kojima učestvuje više od 6.000 vojnika. Manevri će trajati do 3. decembra, a osim litvanskih i njemačkih snaga, učestvuju i pripadnici multinacionalne borbene brigade NATO-a iz više evropskih zemalja.

  • U 95. godini preminula Milja Zečević, simbol stradanja u Sijekovcu

    U 95. godini preminula Milja Zečević, simbol stradanja u Sijekovcu

    Milja Zečević, koja je tokom zločina u Sijekovcu 1992. godine ostala bez supruga i trojice sinova, preminula je jutros u 95. godini.

    Zečevićeva je preminula u dvorištu porodične kuće, na istom mjestu gdje su joj pripadnici HVO-a, Hrvatske vojske i paravojnih formacija ubili najmilije, potvrdio je za Srnu načelnik opštine Brod Milan Zečević.

    On je naveo da je sa velikom tugom primio vijest o smrti žene čija je životna sudbina ostavila dubok trag u Brodu.

    „U strašnom zločinu u Sijekovcu izgubila je svoje najmilije i podnijela žrtvu koju ljudski um teško može da pojmi. Decenijama je svoj bol nosila tiho i dostojanstveno, postajući simbol majčinske tuge i stradanja našeg naroda“, poručio je Zečević.

    Saučešće porodici uputio je u svoje i u ime opštine Brod, uz poruku da Milja Zečević počiva u miru, ponovo zagrljena sa svojim najmilijima.

    Opijelo će biti služeno u ponedjeljak, 9. novembra, u 11.00 časova na gradskom groblju u Brodu, dok je sahrana predviđena za 13.00 časova u Gornjim Smrtićima kod Prnjavora, gdje su sahranjeni njen suprug i sinovi. Na istom mjestu počiva i njen četvrti sin, koji je preživio masakr u Sijekovcu.

    U svjedočenju za Memorijalni centar Republike Srpske, Milja Zečević ranije je ispričala da je grupa muškaraca sa čarapama preko lica upala u njihovo dvorište 26. marta 1992. godine, o čemu je izvijestio i RTRS.

    Tom prilikom su njenog supruga i trojicu sinova tukli, a potom ubili.

    Svjedočila je da je gledala kako joj je najstariji sin ubijen kod česme, srednji na kapiji, a najmlađi u dvorištu. Vjerovala je da su napadači njihove komšije, jer su imali čarape preko lica.

    „Tukli su jednog po jednog, ispitivali pa ponovo tukli. Ja sam bila tu. Kada su ih pobili, onda su me otjerali putem, nakon čega sam otišla čak u Smrtiće“, ispričala je Zečevićeva.

    Milja Zečević bila je nosilac Ordena Miloša Obilića.

  • Kina potvrdila razgovore o istorijskom susretu Sija, Trampa i Putina

    Kina potvrdila razgovore o istorijskom susretu Sija, Trampa i Putina

    Kina je potvrdila da su u toku razgovori o mogućem trilateralnom sastanku predsjednika Kine Si Đinpinga, Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, koji bi mogao biti održan tokom novembra na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu.

    Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da Peking komunicira sa relevantnim stranama o mogućem susretu trojice državnih lidera, ali za sada nije postignut konačan dogovor o njegovom održavanju.

    Prema ocjenama analitičara, eventualni sastanak mogao bi imati veliki diplomatski značaj, ali je neizvjesno da li bi doveo do konkretnih dogovora, s obzirom na različite interese tri države.

    Kako prenose Nezavisne, jedan od najvećih izazova za Peking predstavlja pitanje Ukrajine. Putin želi da razgovara o ratu, dok Kina nastoji da izbjegne situaciju u kojoj bi bila uvučena u direktno posredovanje između Moskve i Vašingtona, posebno ukoliko bi razgovori bili vođeni bez učešća Kijeva.

    Američki predsjednik Tramp ranije je izrazio interesovanje za razgovor sa Sijem i Putinom o kontroli nuklearnog naoružanja. Međutim, Kina do sada nije pokazala spremnost da prihvati ograničenja svog nuklearnog arsenala.

    Peking smatra da bi Vašington, kao država sa znatno većim nuklearnim arsenalom od kineskog, trebalo da preuzme vodeću ulogu u inicijativama za nuklearno razoružanje. Kineski analitičari, ipak, ne isključuju mogućnost razgovora o smanjenju rizika od nuklearnog sukoba i unapređenju komunikacije između vojnih komandi.