VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kvadrat u Banjaluci do 10.000 KM, parking i do 40.000 KM

    Kvadrat u Banjaluci do 10.000 KM, parking i do 40.000 KM

    Cijene nekretnina u Republici Srpskoj posljednjih godina bilježe značajan rast, pa kvadrat stana u pojedinim dijelovima Banjaluke, Bijeljine i Istočnog Sarajeva za prosječne građane postaje sve teže priuštiti. Stručnjaci iz oblasti nekretnina i privrede, kako prenosi RTRS, ističu da su cijene posljedica brojnih tržišnih faktora, od cijene zemljišta i građevinskog materijala do troškova rada i potražnje.

    U Banjaluci se prosječna cijena kvadratnog metra novogradnje trenutno kreće oko 5.000 KM, dok su u udaljenijim naseljima cijene niže i mogu biti ispod 4.000 KM. S približavanjem centru grada cijene značajno rastu, pa se na atraktivnim lokacijama kreću između 7.000 i 9.000 KM, a za pojedine luksuzne stanove dostižu i 10.000 KM po kvadratnom metru, ističe agent za nekretnine Milena Lakić.

    Ona navodi da je posljednjih mjeseci zaustavljen nagli rast cijena koji je ranije bio gotovo svakodnevna pojava.

    „Dešavalo se da ljudi pogledaju stan u ponedjeljak, odluče da ga kupe u srijedu, a kada pozovemo investitora, cijena već bude veća za 100 ili 200 KM po kvadratu“, navela je Lakićeva gostujući u Jutarnjem programu.

    Prema njenim riječima, u posljednjih pola godine ipak je zabilježeno određeno povećanje cijena, posebno zbog povećane potražnje za stanovima u novogradnji. Na potražnju utiču i očekivanja građana u vezi sa povratom PDV-a na prvu nekretninu.

    Visoke cijene nisu posljedica samo povećane potražnje, već i velikih troškova izgradnje. U formiranje cijene ulaze vrijednost građevinskog zemljišta, projektno-tehnička dokumentacija, nadzor, građevinski materijal, izvođački radovi, rente, naknade za uređenje zemljišta, kao i poslovni rizik i zarada investitora.

    Mile Petrović, direktor Sektora granskih udruženja Privredne komore Republike Srpske, ukazao je da cijene kvadrata posljednjih nekoliko godina više ne prate rast plata, zbog čega je, kako kaže, neophodno razmišljati o sistemskim mjerama koje bi stanovanje učinile dostupnijim.

    „Jedna od mjera koja se posebno izdvaja jeste povrat PDV-a na prvu nekretninu. Pored toga, kao moguća rješenja navode se olakšavanje procedura za dobijanje građevinskih dozvola, smanjenje renti i naknada, kao i veće uključivanje lokalnih zajednica u obezbjeđivanje građevinskog zemljišta“, dodaje Petrović.

    On smatra da bi takve mjere mogle direktno uticati na krajnju cijenu koju plaća kupac, ali upozorava da nije realno očekivati značajniji pad cijena dok se ne smanje ulazni troškovi izgradnje.

    „Posebnu pažnju kupci danas posvećuju kvalitetu gradnje i pouzdanosti investitora. Iako među građanima i dalje postoji uvjerenje da je starogradnja kvalitetnija, savremeni objekti grade se prema propisanim standardima, uz nove materijale i tehnologije“, dodaje Petrović.

    Kod kupovine stana, osim lokacije, građani najviše gledaju urednost dokumentacije, raspored prostorija, orijentaciju, sprat i kvalitet objekta. Zbog visokih cijena kvadrata, najtraženiji su manji stanovi – od 35 do 45 kvadrata sa jednom spavaćom sobom, te stanovi od oko 53 do 57 kvadrata sa dvije spavaće sobe.

    „Jedan od sve većih problema u novim naseljima jeste i nedostatak parking prostora. Dok su ranije porodice uglavnom imale jedan ili nijedan automobil, danas domaćinstva često posjeduju dva ili više vozila. Garažno mjesto u novogradnji može koštati između 30.000 i 40.000 KM, što je za građane koji stan kupuju kreditom dodatno finansijsko opterećenje“, ističe Lakićeva.

    Na tržištu značajnu ulogu ima i dijaspora. Sagovornici odbacuju tvrdnje da upravo građani iz inostranstva podižu cijene nekretnina, ističući da cijenu određuje investitor, odnosno prodavac, dok tržište kroz potražnju određuje da li će stan po ponuđenoj cijeni biti prodat.

    Dijaspora, kako navode, predstavlja značajnu grupu kupaca, a mnogi koji žive i rade u inostranstvu nekretninu u Republici Srpskoj kupuju nakon godina štednje, često kao dugoročnu investiciju ili mogućnost povratka.

    Iako trenutno nema naznaka značajnijeg pada cijena stanova, sagovornici ocjenjuju da bi kombinacija sistemskih mjera, veće ponude građevinskog zemljišta, efikasnijih procedura i finansijske podrške kupcima mogla dugoročno učiniti nekretnine dostupnijim prosječnim građanima.

  • Prekid rada naftovoda pogoršao poremećaj na tržištu

    Prekid rada naftovoda pogoršao poremećaj na tržištu

    Satelitski snimci objavljeni u nedjelju navečer prikazuju znatna oštećenja i tragove požara na pumpnoj stanici ključnog saudijskog naftovoda Istok-Zapad, nakon napada dronom izvedenog u petak. Ako naftovod ne bude stavljen u funkciju u roku od nekoliko dana, Saudijska Arabija bi mogla ostati bez zaliha sirove nafte za izvoz, što bi s tržišta povuklo do 4 posto globalne ponude, piše Klix.

    Vlasti u Rijadu još uvijek nisu objavile zvanične detalje o razmjerima štete niti o tome koliko će naftovod dužine 1.200 kilometara biti van pogona. Saudijska Arabija za napad optužuje militantne grupe iz Iraka. Izvori koje citira Reuters daju oprečne procjene: dok jedni navode da bi sanacija mogla trajati do šest sedmica, drugi smatraju da bi pumpanje moglo djelomično započeti i ranije tokom trajanja popravki.

    Naftovod koji prolazi kroz pustinju Arapskog poluotoka omogućavao je Saudijskoj Arabiji preusmjeravanje oko 4 miliona barela nafte dnevno prema luci Yanbu na Crvenom moru, čime se zaobilazila blokada Hormuškog tjesnaca. Bez funkcionalnog naftovoda, Yanbu ima zaliha za održavanje izvoza za svega pet do sedam dana. Iako Saudijska Arabija posjeduje i određene zalihe u egipatskim lukama Ain Sukhna i Sidi Kerir, industrijski izvori upozoravaju da će se i one ubrzo iscrpiti ukoliko transport ne bude obnovljen.

    Prekid rada naftovoda pogoršao je već prisutni poremećaj u globalnom snabdijevanju, koji je cijene goriva doveo do rekordnih nivoa i podstakao inflaciju širom svijeta. Cijena sirove nafte tipa Brent skočila je u nedjelju za više od 3,4 posto na 108 dolara po barelu, što je nivo koji nije zabilježen od maja. Istovremeno, u SAD-u je prosječna cijena dizela dostigla rekordnih 6 dolara po galonu.

    Situaciju dodatno komplikuju napadi jemenskih Huta, povezanih s Iranom, koji su zauzeli strateško ostrvo Perim u tjesnacu Bab al-Mandab i proširili kontrolu nad ovim ključnim vodenim prolazom. Napadi Huta na saudijsku naftnu infrastrukturu dio su nedavno proglašene blokade, a njihovo napredovanje približava ih i velikoj američkoj bazi u Džibutiju.

    Očekivanja o diplomatskom rješenju oslabila su nakon što je ministar vanjskih poslova Omana, Sayyid Badr Albusaidi, objavio da je regionalni sastanak planiran za ponedjeljak odgođen. Na tom susretu iranski zvaničnici trebali su predstaviti prijedlog sporazuma o upravljanju plovidbenim rutama kroz Hormuški tjesnac, gdje Iran sada zahtijeva posebne dozvole za prolazak brodova i razmatra uvođenje naknada.

    Ova kriza dolazi u trenutku kada sukob na Bliskom istoku ulazi u svoj sedmi mjesec, nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vojne napade na Iran.

  • Dodik: Stav o spajanju Sjeverne Irske i Irske vizionarski je i u skladu s pravom na samoopredjeljenje

    Dodik: Stav o spajanju Sjeverne Irske i Irske vizionarski je i u skladu s pravom na samoopredjeljenje

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik ocijenio je da je američki predsjednik Donald Tramp u Dablinu još jednom pokazao kako veliki državnici mijenjaju svijet hrabrošću da razumiju druge. Poruku je, kako prenosi RTRS, objavio na društvenoj mreži Iks, ističući da Tramp narode ne dijeli.

    „On ne dijeli narode – on ih ohrabruje da vjeruju u sebe, svoje pravo na suverenost i slobodu. Njegov stav da spajanje Sjeverne Irske i Irske predstavlja najprirodniji potez svih vremena je vizionarski i u skladu s politikom prava naroda na samoopredjeljenje“, naveo je Dodik.

    Postavio je i pitanje: ako se njemački narod ujedinio, zašto to pravo ne bi imali i drugi narodi?

    U istoj objavi osvrnuo se i na današnji sastanak lidera Škotske, Velsa i Sjeverne Irske u Kardifu, na kojem će, kako je rekao, biti potpisan sporazum čiji je cilj uspostavljanje nezavisnosti od Velike Britanije. Taj skup, po njegovim riječima, govori da se bliži kraj eri dominacije i kolonizacije.

    „Takođe, današnji sastanak lidera Škotske, Velsa i Sjeverne Irske u Kardifu, na kome će potpisati sporazum čiji je cilj uspostavljanje nezavisnosti od Velike Britanije, govori da se bliži kraj eri dominacije i kolonizacije. Na prostoru Balkana politika Londona je donijela mnogo zla i nesreće. Podsticali su podjele, sijali mržnju i netrpeljivost, dijelili lekcije, a kršili sve principe. London više nije globalna sila, a to me posebno raduje“, dodao je Dodik.

  • Zelenski upozorava: Pjongjang vraća vojnike na front u daleko većem broju

    Zelenski upozorava: Pjongjang vraća vojnike na front u daleko većem broju

    Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR procjenjuje da se na ruskoj teritoriji još uvijek nalazi oko 8.500 sjevernokorejskih vojnika, uz uvjerenje da se sprema još 50.000. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se, nakon što su naizgled nestali s fronta, vraćaju u znatno većem broju, piše B92.

    BBC navodi da su se sjevernokorejski vojnici na ruskom frontu pojavili kao elita koja juriša u velikim grupama i da su najčešće birali samoubistvo umjesto predaje. Do sada je poginulo na hiljade njih. Pjongjang je krajem 2024. poslao svoje ljude da se uz ruske snage bore protiv ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti; to je bila najveća borbena snaga koju je Severna Koreja ikad poslala u inostranstvo.

    Od otprilike 13.000 raspoređenih, procjene govore o 2.300 do 3.000 poginulih i hiljadama ranjenih. Uprkos visokoj cijeni, odluka Kim Džong Una se isplatila: vojnici su stekli iskustvo modernog rata, a režim je ostvario veliki ekonomski i geopolitički dobitak.

    Prema GUR-u, preostale trupe organizovane su u četiri brigade unutar ruske grupe snaga „Sever“ i čuvaju državnu granicu u Kurskoj oblasti od mogućih novih ukrajinskih prodora. Ne učestvuju u aktivnim borbama na okupiranim dijelovima Ukrajine. Dr. Jang Uk sa Instituta Asan u Seulu kaže da su te trupe još uvijek u Rusiji.

    „Brane rusku teritoriju od mogućeg novog ukrajinskog kontranapada. Deo inženjerskih jedinica ili radnika mogao bi biti u Donbasu, ali to nisu borbene jedinice“, kazao je.

    Prvi sukobi s ukrajinskim snagama dogodili su se u novembru 2024. Rusija i Severna Koreja dugo nisu priznavale njihovu prisutnost. Tek u aprilu 2025. ruski načelnik Glavnog štaba Valerij Gerasimov pohvalio je njihovo herojstvo. Kim Džong Un ih je na komemoraciji u Pjongjangu nazvao herojima koji su „bez oklevanja birali samouništenje“, kako bi odbranili čast.

    Ukrajinski vojnici opisuju ih kao hrabre, ali slabo opremljene. Nedostajali su im panciri, zimske uniforme i kacige, a komunikacija s Rusima bila im je slaba. Na jednom snimku ranjeni sjevernokorejski vojnik detonira granatu pod bradom i pred smrt izgovara ime Kim Džong Una. Tek su dva vojnika zarobljena živa, ali predaja nije opcija jer je zarobljeništvo u njihovoj doktrini zločin.

    Lim Soo-ho sa Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu procjenjuje da su izvoz oružja Rusiji i slanje vojnika Severnoj Koreji donijeli gotovo 10 milijardi dolara. Godišnji BDP zemlje iznosi oko 30 milijardi dolara, što znači trećinu godišnjeg proizvoda u dvije i po godine. U zamjenu dolaze hrana, nafta i tvrda valuta. Saradnja s Rusijom smanjila je i dugogodišnju zavisnost Pjongjanga od Pekinga. Lim to naziva „velikim geopolitičkim pomakom“.

    Kim sada govori o novom hladnom ratu i multipolarnom svijetu, umjesto da se u krizama okreće Zapadu. Vojnici iz elitne jedinice „Storm Corps“ naučili su šta je savremeni rat s dronovima. Jang Uk kaže da su u početku platili visoku cijenu, ali su se prilagodili.

    Zelenski je prošlog mjeseca upozorio da bi Rusija mogla primiti do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, nakon ranije procjene od 30.000. Tvrdi da se u Voronješkoj oblasti od juna priprema prijem novih snaga i da Pjongjang sprema dodatno balističko oružje. Pozvao je Južnu Koreju da Ukrajini da PVO, ističući da ruska pomoć Severnoj Koreji u učenju modernog ratovanja predstavlja pretnju cijeloj Aziji.

    Rusija ima ozbiljan manjak ljudstva. Zapadne i ukrajinske službe procjenjuju da mjesečno gubi oko 6.000 vojnika više nego što može da regrutuje. Zato se okreće stranim borcima iz Kolumbije, Kenije, Kameruna i Severne Koreje. Odnos je uzajamno koristan, ali ima cijenu. Severna Koreja će slati vojnike dokle god joj se to isplati. Ako krenu u borbe na ukrajinskom tlu, diplomatski efekat, posebno prema Južnoj Koreji, bio bi znatno veći.

  • AI kompanije uzdrmale tržište

    AI kompanije uzdrmale tržište

    Svjetska tržišta novu sedmicu počinju oprezno. Azijske berze jutros, 14. septembra, bilježe različita kretanja, ali snažan pad tehnoloških kompanija, rast cijene nafte i očekivanje odluke američke centralne banke drže investitore na oprezu, pišu Nezavisne.

    Posebno su pogođene kompanije povezane s vještačkom inteligencijom. Akcije japanskog SoftBank Groupa, jednog od ključnih investitora u OpenAI, pale su više od 10 odsto. Pritisak se proširio i na proizvođače čipova, a američki berzanski fjučersi takođe su u minusu pred početak trgovanja na Wall Streetu.

    Japanski Nikkei 225 jutros je bio u padu, a južnokorejski Kospi izgubio je oko 2,5 odsto. Prema jutarnjim podacima AP-a, Kospi je pao 2,5 odsto, na 6.739,68 bodova, a Nikkei 225 oko 0,8 odsto, na 63.474,58 bodova.

    Situacija je bila nešto bolja u Kini. Hongkonški Hang Seng porastao je oko 0,3 odsto, na 24.886,81 bod, dok je Shanghai Composite bio u plusu oko 0,2 odsto.

    SoftBank je u jednom trenutku gubio više od 10 odsto, nakon što su tokom vikenda čelnici vodećih kompanija za vještačku inteligenciju otvorili pitanje usporavanja razvoja najnaprednijih AI sistema zbog bezbjednosnih rizika. Financial Times navodi da je SoftBank tokom trgovanja gubio čak 13 odsto, Kospi oko 2,8 odsto, a Nikkei oko jedan odsto.

    Akcije južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix pale su više od pet odsto, a japanska Kioxia izgubila je oko šest odsto.

    Nervoza među investitorima pojačana je nakon što je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao vodeće AI kompanije na koordinaciju kako bi se bolje kontrolisali tempo razvoja i mogući rizici naprednih sistema. Njegov stav podržali su izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman i Ilon Mask.

    Reakcija tržišta bila je posebno vidljiva kod kompanija koje su posljednjih godina snažno profitirale od ogromnih ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju. Fjučersi na Nasdaq 100 jutros su ukazivali na pad od oko 1,3 odsto.

    Cijene nafte jutros su porasle više od tri odsto zbog novih strahovanja za snabdijevanje s Bliskog istoka, nakon zatvaranja važnog saudijskog naftovoda. Cijena Brent nafte dostigla je oko 108 dolara po barelu, što je ogroman skok u odnosu na približno 72 dolara prije najnovije eskalacije sukoba s Iranom.

    Rast nafte dodatno komplikuje situaciju na finansijskim tržištima jer povećava rizik od novog jačanja inflacije. Američke desetogodišnje državne obveznice jutros su donosile prinos od približno pet odsto. Investitori čekaju sastanak američkih Federalnih rezervi, a sve više se računa s mogućnošću novog povećanja kamatnih stopa.

    Skuplja energija može ponovo podstaći inflaciju upravo u trenutku kada tržišta pokušavaju da procijene koliko će dugo kamatne stope ostati visoke. Ove sedmice odluke o monetarnoj politici očekuju se i od Banke Engleske i Banke Japana.

    Glavne evropske berze u vrijeme jutarnjeg presjeka još nisu počele redovno trgovanje, pa će tek nakon otvaranja biti jasnije koliko će se negativno raspoloženje iz Azije prenijeti na Frankfurt, Pariz i London. Smjer prije otvaranja određuju pad tehnološkog i AI sektora, nafta iznad 100 dolara i očekivanja u vezi s novim potezima centralnih banaka.

    Wall Street je u petak uspio da prekine čet

  • Inicijativa predana u maju: Nova školska godina bez izmjena zakona

    Inicijativa predana u maju: Nova školska godina bez izmjena zakona

    Ni nakon skoro četiri mjeseca od podnošenja inicijative za jačanje pravne zaštite zaposlenih u obrazovanju u Republici Srpskoj konkretnih rješenja nema. Nova školska godina počela je bez veće zaštite prosvjetara, ali oni ne odustaju od cilja, pišu Nezavisne.

    Inicijativu je Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske u maju zajednički podnijelo Udruženje prosvjetnih radnika „Ipak se okreće“, Društvo psihologa Republike Srpske, Društvo pedagoga Republike Srpske, Društvo učitelja Republike Srpske, Udruženje sekretara osnovnih i srednjih škola Republike Srpske, Udruženje vaspitača i stručnih saradnika Republike Srpske, NAUM – Centar za nadarenost i Udruženje nastavnika muzičke kulture.

    Prosvjetari su zatražili izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom bi zaposleni u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama bili prepoznati kao osobe koje obavljaju poslove od javnog značaja. Traže i unapređenje bezbjednosti i pravne zaštite zaposlenih u obavljanju vaspitno-obrazovnog rada.

    Od maja do septembra situacija je ostala nepromijenjena.

    „Mi u međuvremenu nismo imali sastanak sa Ministarstvom, a voljeli bismo da sjednemo i razgovaramo na te teme. Za sada nemam više informacija, ali ostajemo otvoreni za razgovor s Ministarstvom na tu temu svi kao udruženja“, rekao je Branko Anđić, potpredsjednik Upravnog odbora Društva psihologa Republike Srpske.

    U odgovoru na inicijativu udruženja su dobila zvaničan pismeni odgovor Ministarstva.

    „U odgovoru oni navode da su 2024. godine istu inicijativu, kao što smo i mi njima predložili, podnijeli Ministarstvu pravde na postupanje“, kaže Anđić, dodajući da svi koji stoje iza inicijative ostaju optimistični da će zahtjevi postati stvarnost.

    Iz Ministarstva prosvjete i kulture potvrdili su da su zaprimili inicijativu i da su obavljene konsultacije sa Ministarstvom pravde.

    „Ministarstvo pravde upoznato je sa dostavljenim inicijativama. Očekujemo da po navedenom pitanju budu sprovedene i dodatne konsultacije“, naveli su oni.

    Sonja Nedić, predsjednica Udruženja prosvjetnih radnika „Ipak se okreće“, nakon podnošenja inicijative istakla je da su zaposleni u obrazovanju dovedeni u ćorsokak.

    „Nemamo više ni kuda, ni gdje, ni kome da se obratimo i s tim u vezi je ponikla ova inicijativa. Dovedeni smo u nezavidan položaj i shvatili smo da, ukoliko se sami ne počnemo boriti za sebe, od toga nema ništa, da drugi niko neće“, rekla je tada.

    I tokom prethodnih godina u više navrata podnošene su slične inicijative koje su tražile bolju zaštitu prosvjetara, ali su završile bez konkretnih rezultata. Hoće li konsultacije konačno dovesti do izmjena zakona, ostaje otvoreno pitanje.

  • Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Dok vodeći stručnjaci i zaposleni u industriji vještačke inteligencije sve glasnije upozoravaju da bi nekontrolisani razvoj mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping zasad ne pokazuju namjeru da uspore tehnološku trku. Njihov sastanak zakazan je za 24. septembar u Bijeloj kući, pišu Nezavisne.

    Tramp je tokom boravka u Irskoj umanjio upozorenja istraživača, poručivši da „ko pobijedi u AI, pobijedio je“. Ocijenio je da se iznose negativni scenariji i stvari koje se, prema njegovom mišljenju, neće dogoditi.

    Si je na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju pozvao zemlje globalnog juga da ubrzaju stvaranje međunarodnog okvira za upravljanje vještačkom inteligencijom. Kineski predsjednik najavio je i da će Kina pokrenuti BRIKS zajednicu za vještačku inteligenciju otvorenog koda, koja bi trebalo da podrži razvoj velikih jezičkih modela, organizuje stručne skupove i doprinese izgradnji otvorenog AI ekosistema.

    Direktor OpenAI-ja Sem Altman smatra da bi Tramp i Si zaslužili Nobelovu nagradu za mir ukoliko bi SAD i Kina postigle dogovor o zajedničkim standardima i testiranju bezbjednog razvoja AI tehnologije. Direktor Anthropica Dario Amodei pozvao je dvije sile da zajednički „postave ograničenje brzine“ razvoja ove tehnologije, navodi Business Insider.

    Upozorenja su dodatno pojačana nakon što je istraživač Anthropica Džejkob Kokson napustio kompaniju tvrdeći da ni Anthropic ni OpenAI ne postupaju odgovorno i da se „kockaju našim životima“. Navodi da ljudi koji razvijaju ovu tehnologiju ozbiljno vjeruju da bi ona do kraja decenije mogla dovesti do nestanka čovječanstva.

  • Pavlović: Banke bez pokrića zarađuju milione na euriboru

    Pavlović: Banke bez pokrića zarađuju milione na euriboru

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvaruje ekstraprofit preko leđa građana, te traži da se taj profit oporezuje sa najmanje 50 odsto. Kupovina stana na kredit, piše Srpskainfo, postala je složen finansijski i birokratski proces u kojem se građani, pored visoke cijene kvadrata, suočavaju sa nizom pratećih taksi i nameta koji na kraju dostignu i do 5.000 KM.

    Prvi korak u proceduri počinje u notarskoj kancelariji, ali se opterećenje kupaca tu tek rasplamsava.

    „Prvi korak je sklapanje notarskog ugovora o kupovini stana, sa kojim kupac odlazi u banku da aplicira za kredit. Kada banka procesuira taj zahtjev, potpisuje se i drugi ugovor, o hipoteci, kojim se banci daje pravo da u slučaju neplaćanja rata bez komplikovanih procedura fizički preuzme stan. Kod notara se, po njihovim tarifama, moraju platiti oba ugovora“, objašnjava Pavlović.

    Nakon notarskih troškova slijedi proceduralni dio u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), gdje visina takse zavisi od vrijednosti ugovora.

    „Prvo se plaća taksa od 30 KM kada se ugovor registruje na posjedovnom listu, upis u list nepokretnosti. Kada dođe do upisa hipoteke, u istoj instituciji plaća se taksa od 50 KM plus 0,2 odsto od iznosa u ugovoru. Dakle, ako je kredit 100.000 KM, to je dodatnih 200 KM, dok za ugovor od 200.000 KM taj trošak iznosi 400 KM, plus taksa od 50 KM. Posebna taksa se plaća i kada se dobije upotrebna dozvola za konačni upis vlasništva“, precizira Pavlović.

    Najveću finansijsku anomaliju vidi u načinu na koji banke zaračunavaju euribor na dugoročne stambene kredite, dok istovremeno bilježe rekordnu dobit od čak milijardu maraka.

    „Banke su platile svega 10 odsto poreza na tu dobit, dok su preostalih 900 miliona KM ili redistribuirale matičnim bankama u inostranstvu, ili su taj novac podigli vlasnici, ili usmjerili ga u novi kapital. Kada uporedite obim transakcija, prikazanu dobit i plaćeni porez, vidi se da su svi troškovi koje banke zaračunavaju izuzetno visoki“, rekao je Pavlović.

    Euribor je pri osnivanju Centralne banke BiH bio zamišljen kao zaštitni mehanizam pod pretpostavkom da će strane banke unositi eure iz inostranstva i pretvarati ih u konvertibilne marke.

    „Trenutno je oko 3 odsto kamata koje banke obračunavaju za svoje usluge, ali naplaćuju i euribor koji se kretao od 2 do 4 na šestomjesečnom nivou i tu kamatu su plaćali korisnici kredita. Ono što nije normalno je činjenica da kao i kod švajcarskog franka niko nije uzeo švajcarske franke da bi ih pretvorio u konvertibilne marke i ovdje ih plasirao putem kredita. Tako ni strane banke, ni domaće naravno nisu uzimale novac sa evropske pijace da bi imali osnovu za zaračunavanje euribora već su koristile domaći potencijal koji je depozitnog karaktera, bilo da su u pitanju građani, firme, ministarstva, vlade itd. Tako da u stvari jedina realna kamata koju bi trebalo priznavati, a sve ostalo u finansijskim institucijama oporezovati sa najmanje 50% na dobit po tom osnovu je kada poredimo kamate koje ima Investiciono razvojna banka RS koja ne naplaćuje euribor jer koriste domaća sredstva, a za razliku od banaka koje imaju euribor i po tom osnovu prave ekstra profit koji nije ekstra oporezovan“, rekao je Pavlović.

    Komentarišući troškove obrade kredita i prateće bankarske naknade, koje građani u šali često porede sa situacijom u kojoj bi kasirka u marketu naplatila dodatak zato što je odštampala račun, Pavlović podsjeća kako su ti troškovi rasli godinama.

    „Ranije je provizija za plaćanje računa bila fiksirana na jednu konvertibilnu marku, dok je sada minimum dvije marke, a u pojedinim bankama i četiri KM. To su ekstremni troškovi“, navodi on.

    Kao efikasan model zaštite građana navodi primjer Mađarske i Viktora Orbana.

    „Kada je mađarska administracija shvatila koliki se profit izvlači iz džepova građana kroz bankarske usluge i provizije, uveli su im ekstra porez od 50 odsto. Kod nas je u prošlosti samo jedan guverner Centralne banke BiH otvorio pitanje opravdanosti euribora i brzo je ućutkan. Vlasti u Srpskoj moraju prekinuti ovu praksu, otvoriti pitanje primjene euribora na kredite koji se finansiraju u zemlji na bazi depozita domaćih firmi, građana i institucija“, smatra Pavlović.

    Zaključuje da je birokratija u bankama postala komplikovanija nego u entitetskoj administraciji, te da je nekadašnji proces odobravanja kredita od mjesec dana danas produžen na čak tri mjeseca.

    „Zahtjev za odobravanje kredita i obezbjeđivanje dokumentacije je do te mjere doveden do perfekcije, jer banke ne žele ništa da rizikuju. Kompletna birokratija, koju smo smatrali da postoji u administraciji u Republike Srpske, je postala komplikovanija u bankama nego u gradskoj upravi“, kaže Pavlović.

    Na pitanje da li se nešto može promijeniti rekao je – teško.

    „Bankarski sektor je na neki način pokazao da su tu profitne marže najveće, da su plate najveće. Situacija je takva, da je čak u jednom momentu i aktuelni premijer Srpske izjavio da bi bilo pošteno da se uvedu različite stope opterećenja na isplaćene plate u sektorima sa visokom dobiti u odnosu na one sa niskim profitom, ali sve je ostalo samo na toj jednoj rečenici. Bankarske institucije su vrlo moćne“, dodao je Pavlović.

  • Evrodizel bi mogao dostići 3,80 KM

    Evrodizel bi mogao dostići 3,80 KM

    Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM, piše BL Portal.

    Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM. Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz posljedica je nestašice dizela.

    „Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce“, naveo je Savić.

    Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

    „Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena“, rekao je Savić.

    Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva. Dodao je da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije, piše RTRS.

  • Odgođeni razgovori Irana i zemalja Zaliva

    Odgođeni razgovori Irana i zemalja Zaliva

    Planirani razgovori između Irana i zemalja Zaliva odgođeni su jer trenutno ne postoje odgovarajući uslovi za sastanak, saopštio je Oman. Odluka je donesena kako bi se omogućio konstruktivan dijalog koji bi mogao dovesti do trajnih dogovora i doprinijeti regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti, pišu Nezavisne.

    Sastanak je trebalo da bude održan danas u omanskom gradu Salali. Odgođen je u trenutku kada iranski napadi na susjedne zemlje Zaliva i komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu dodatno podižu regionalne tenzije i ometaju saobraćaj jednom od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.

    Mohamad Ali Bak, iranski generalni direktor za poslove Zaliva, izjavio je da je sastanak odgođen „na zahtjev nekih zemalja regiona i zajedničkom odlukom Omana i Irana“, navodi nn, dodajući da će Teheran sa Muskatom koordinisati određivanje novog termina. Omanski ministar spoljnih poslova Badr al Busaidi rekao je da je odluka donesena „u interesu konsenzusa“.

    Odgađanju su prethodila neslaganja oko iransko-omanskog okvira za upravljanje plovidbom kroz Ormuski moreuz, koji predviđa privremeni plovidbeni koridor i uklanjanje mina. Prema izvještajima, Saudijska Arabija izrazila je zabrinutost zbog predloženih izmjena sporazuma, a Bahrein je već saopštio da neće učestvovati u razgovorima.

    Novi datum sastanka još nije određen. Iran tvrdi da ostaje posvećen regionalnim konsultacijama, a Oman nastoji da iskoristi svoje dugogodišnje veze sa Teheranom kako bi posredovao u postizanju dogovora koji bi omogućio bezbjedniju plovidbu kroz Ormuski moreuz. Broj prolazaka trgovačkih brodova posljednjih dana naglo je smanjen, što je dodatno uticalo i na rast cijena nafte.