Autor: INFO

  • Amerika preko litijuma “osvaja” Grenland

    Amerika preko litijuma “osvaja” Grenland

    Američka rudarska kompanija Kritikal metals (Critical Metals) postigla je dogovor o preuzimanju kompanije Juropian litijum (European Lithium) u poslu vrednom oko 835 miliona dolara (oko 712 miliona evra).

    Time bi američka firma stekla potpuno vlasništvo nad projektom retkih zemnih metala Tanbriz na Grenlandu, preneo je Rojters.

    Kritikal metals je potpisao pismo o namerama za kupovinu svih preostalih akcija.

    Kompanija već poseduje većinski udeo od 92,5 odsto u projektu, dok Juropian litijum drži preostalih 7,5 procenata.

    Nakon objave, akcije američke frime porasle su za više od šest odsto.

    Projekat Tanbriz smatra se značajnim izvorom retkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju električnih vozila, energetiku i odbrambenu industriju, što je važno u kontekstu nastojanja zapadnih zemalja da smanje zavisnost od Kine.

    Iz američke kompanije navode da će potpuno vlasništvo omogućiti efikasnije donošenje odluka i lakše finansiranje razvoja projekta.

    Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovini godine.

    Mediji su ranije izvestili da je američka administracija razmatrala mogućnost ulaganja u Kritikal metals, što ukazuje na strateški značaj projekta Tanbriz.

  • Strani radnici mijenjaju svakodnevicu Banjaluke: Razlike sve manje primjetne

    Strani radnici mijenjaju svakodnevicu Banjaluke: Razlike sve manje primjetne

    Sve veći broj stranih radnika u Banjaluci postaje dio svakodnevice, a razlike među njima i domaćim stanovništvom najvidljivije su – u potrošačkim navikama i načinu ishrane.

    Prodavačica u jednom marketu u blizini gradilišta, Radmila Petrović, kaže da se susreti sa radnicima iz Kine dešavaju svakodnevno i da su se i jedni i drugi već navikli na tu rutinu. Ističe da se razlike najlakše primijete kada dođu na kasu sa punim korpama.

    „Na početku je svima bilo neobično, ali sada je to postalo normalno. Redovno kupuju veće količine riže, određene vrste povrća i začine koje ranije gotovo niko nije tražio“, navodi Petrovićeva.

    Dodaje da se razlike ne vide samo u izboru namirnica, već i u načinu na koji provode pauze na poslu. Dok su domaći radnici godinama navikli na brze obroke, strani radnici se, kako kaže, drže drugačijih navika.

    „Često donose gotova kuvana jela u posudama i jedu ono na šta su navikli. Iako ne govorimo isti jezik, sporazumijevanje ide bez problema – osmijeh i gestovi su dovoljni“, objašnjava ona.

    Povećan broj stranih radnika potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, prema kojima je u prva tri mjeseca ove godine izdato više od hiljadu radnih dozvola. Time priča o njima izlazi iz okvira statistike i prelazi u svakodnevni život grada.

    Privrednik Saša Trivić smatra da se njihovo uključivanje u radnu sredinu odvija lakše nego što se očekivalo. Navodi da su strani radnici već prisutni u više sektora, posebno u građevini i industriji.

    „Kada nema dovoljno domaće radne snage, zapošljavaju se oni koji žele da rade. Pokazalo se da su jednako efikasni kao i naši radnici. Zanimljivo je da se druže i van radnog vremena i nisu izolovani“, ističe Trivić.

    On priznaje da su postojale određene sumnje prije njihovog dolaska, ali da se praksa pokazala drugačijom. Kako kaže, kulturološke razlike nisu prepreka, a često dolazi i do međusobnih zanimljivih percepcija.

    „Mi mislimo da smo otvoreni i srdačni, dok oni nas doživljavaju kao hladnije. To je zanimljiv sudar pogleda“, dodaje.

    Slična iskustva ima i Tihomir Nikolić, koji na gradilištu angažuje radnike iz Kine. Naglašava da su se u kratkom roku pokazali kao pouzdani i odgovorni.

    „Već nakon dva mjeseca rada jasno je da su profesionalni i posvećeni. Njihov doprinos projektima je značajan, iako je još rano govoriti o potpunoj integraciji“, kaže Nikolić.

    Ipak, upozorava da administrativne procedure predstavljaju ozbiljan problem. Proces dobijanja dozvola traje mjesecima, što usporava realizaciju projekata.

    „Četiri mjeseca čekanja je previše za građevinski sektor“, ističe on.

    U snalaženju u novoj sredini radnicima pomažu prevodioci i vođe timova, ali se i na gradilištu često oslanjaju na osnovnu komunikaciju bez riječi.

    Predsjednica Građevinskog sindikata Republike Srpske Dragana Vrabičić ukazuje da je povećan uvoz radne snage posljedica odlaska domaćih radnika koji nisu spremni da rade za niske plate.

    „Naši radnici su počeli više da cijene svoj rad. Poslodavci sada traže radnu snagu u zemljama gdje su takve plate prihvatljive. Vrijeme kada se govorilo ‘ako nećeš ti, ima ko hoće’ je prošlo“, poručuje Vrabičićeva.

    Sa planiranom kvotom od 2.000 radnih dozvola za ovu godinu, jasno je da će prisustvo stranih radnika u Banjaluci nastaviti da raste, a razlike koje su nekada bile uočljive postepeno postaju dio svakodnevice.

  • Evropske zemlje formiraju zajedničku Ratnu mornaricu, Britanija na čelu

    Evropske zemlje formiraju zajedničku Ratnu mornaricu, Britanija na čelu

    Ujedinjeno Kraljevstvo i još devet država Evrope dogovorile su se da formiraju zajedničku Ratnu mornaricu „radi odvraćanja budućih prijetnji iz Rusije na sjeveru kontinenta“, izjavio je načelnik britanske mornarice Gvin Dženkins.

    Kako je istakao Dženkins, ove snage djelovaće kao „dopuna“ NATO.

    Kako prenose mediji, sporazum o formiranju zajedničke mornarice potpisali su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Finska, Island, Norveška, Švedska, baltičke države i Holandija.

    Cilj novih pomorskih snaga biće zajednička obuka, a u slučaju potrebe njima će se upravljati iz štaba britanskih oružanih snaga.

    Prema riječima Dženkinsa, formiranje ovih snaga omogućiće da, u slučaju izbijanja sukoba, postoje „stvarne sposobnosti, konkretni ratni planovi i stvarna integracija“.

    Kako se ističe, Sjedinjene Američke Države neće biti dio ovih snaga, ali se razmatra mogućnost učešća Kanade, prenosi Sputnjik.

  • Tramp: Ukrajina pretrpjela vojni poraz

    Tramp: Ukrajina pretrpjela vojni poraz

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je glavna tema njegovog telefonskog razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom bila situacija oko sukoba u Ukrajini.

    – Razgovarao sam (sa Putinom) o Ukrajini, a malo sam govorio i o Iranu. Dotakao sam nekoliko različitih tema, ali uglavnom se radilo o Ukrajini – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.

    Prema njegovim riječima, razgovor sa ruskim liderom bio je veoma dobar.

    – Mislim da bi on želio da se riješi (ukrajinska kriza). To je sve što mogu da kažem. I to je dobro – dodao je američki predsjednik.

    Tramp je istakao da očekuje brzo rješavanje situacije oko Ukrajine.

    – Mislim da ćemo prilično brzo doći do rješenja. Nadam se – rekao je Tramp.

    Predsjednik SAD rekao je da je sa ruskim predsjednikom takođe razgovarao o prijedlogu Moskve da učestvuje u pronalaženju rješenja za pitanje obogaćivanja uranijuma u ​​Iranu.

    – On (Putin) mi je rekao da bi želio da učestvuje u pitanju obogaćivanja (uranijuma u Iranu), ako može da nam pomogne u tome. Odgovorio sam mu da bih više volio da učestvuje u okončanju rata u Ukrajini – naglasio je Tramp.

    – Mislim da je Putin bio spreman da sklopi dogovor prije nekog vremena. Mislim da su ga “neki ljudi” spriječavali da zaključi dogovor – ocijenio je američki lider.

    Tramp je takođe istakao da je Ukrajina pretrpjela vojni poraz.

    – Mislim da je Ukrajina na vojnom planu pretrpjela poraz. Ne biste to znali čitajući lažne vijesti – rekao je Tramp.

    On je, istovremeno, uporedio ukrajinski sa sukobom sa Iranom.

    – Imali su 159 brodova. Svi ti brodovi su sada pod vodom. Svi njihovi (vojni) avioni su oboreni – dodao je Tramp.

    Prema njegovom mišljenju, sukobi u Ukrajini i Iranu mogli bi se završiti otprilike u isto vreme.

    – Koji će se rat prvi završiti? Ne znam. Možda u isto vrijeme – odgovorio je Tramp na pitanje koji bi od dva sukoba mogao prvi da se završi.

  • Njemački kancelar upozorava građane: Vrijeme komfornog života za Nijemce završeno

    Njemački kancelar upozorava građane: Vrijeme komfornog života za Nijemce završeno

    Vrijeme komfora za Nijemce je završeno, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc.

    – Najveći dio stanovništva, pa i političkih krugova, potcjenjuje ono što se sada dešava u svijetu. Nemojte to da shvatite kao prebacivanje, ali previše smo se ušuškali u atmosferi prosperiteta. Јa sam prvi kancelar u posljednjih 20 godina koji kaže direktno: naša iluzija prosperiteta neće opstati. Moramo da dijelamo i mijenjamo mnogo više nego do sada – rekao je on za njemačke medije.

    Prema Mercovoj ocjeni, situacija je veoma složena i neće biti moguće živjeti kao do sada. Posebno je skrenuo pažnju na to što Nijemci često idu na bolovanje.

    – Zar smo zaista toliko bolesna nacija da moramo da imao tako visoke pokazatelje kada je riječ o bolovanjima u Evropi? Moramo da nađemo uzroke toga i da stvorimo uslove da brojke počnu da padaju – naveo je on.

    Kako je dodao, neophodne su reformne penzionog sistema, zdravstvenog i poreskog sistema.

  • Vučić: Pitanje NIS-a mora da bude riješeno u narednih 20 dana, puštamo tone nafte iz rezervi

    Vučić: Pitanje NIS-a mora da bude riješeno u narednih 20 dana, puštamo tone nafte iz rezervi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će nove desetine hiljada tona nafte biti puštene iz rezervi i da u maju mora da bude riješeno pitanje NIS-a.

    Vučić je naveo da je jutros razgovarao sa predsjednikom MOL-a Žoltom Hernadijem.

    – Sve teče normalno. On će imati dodatne razgovore sa Rusima i Arapima – izjavio je Vučić za TV Blic.

    Očekuje da nova mađarska Vlada neće imati ništa protiv nastavka procesa prodaje NIS-a.

    – Prije svega, to je privatna kompanija, interes je privatne kompanije, a siguran sam da je interes države. Uvjeren sam da to /novoizabrani mađarski premijer/ Peter Mađar razumije, ali mi to moramo riješiti u narednih 20 dana – poručio je Vučić.

  • Ko će biti kandidat opozicije

    Ko će biti kandidat opozicije

    Pitanje koje se sve češće nameće na političkoj sceni Republike Srpske jeste – da li će opozicija na predstojećim opštim izborima nastupiti sa jednim kandidatom ili će u trku ući podijeljena. Iako konačna odluka još nije donesena, sve upućuje na to da postoji prostor za dogovor, makar i u ograničenom obliku.

    Nakon sjednice Predsjedništva SDS, vidljivo je da je ranije čvrsto opredjeljenje o kandidaturi predsjednika stranke Branka Blanuše značajno ublaženo. Umjesto jasnog potvrđivanja, rukovodstvo je odluku odgodilo do kraja maja, čime je otvorena mogućnost pregovora sa drugim opozicionim subjektima, uključujući i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    Takav razvoj događaja nagovještava pokušaj šireg okupljanja opozicije, u kojem bi učestvovali i Narodni front Jelene Trivić te Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Međutim, upravo u tom procesu dolazi do prvih ozbiljnih nesuglasica.

    Najglasniji u kritikama bio je Nebojša Vukanović, koji otvoreno osporava pravac u kojem ide SDS, posebno kada je riječ o približavanju Stanivukoviću.

    – Cilj „Sporazuma“ koji je poslao Blanuša je da se mi prikažemo kao jedini „problem“ koji ruši jedinstvo opozicije, samo zato što nismo „Ćaci“ i ne želimo slušati sulude instrukcije iz Beograda koje se šalju opoziciji kako bi Dodik opstao na vlasti. Umjesto naše bezuslovne podrške i ispružene prijateljske ruke, iskrenih partnera koji nikada nismo imali nijedan neprijateljski potez prema SDS i uvijek smo bili maksimalno korektni, Blanuša se očigledno opredijelio da pravi strateški savez sa Draškom Stanivukovićem, pod uticajem ekipe bliske Drašku u SDS, iako mu je neprijateljskim djelovanjem pokupio poslanike, odbornike, potpredsjednicu SDS i minirao ga u kampanji. Neka mu je sa srećom, a pitanje je ima li podršku većine u Glavnom odbori SDS za ovakav potez – rekao je Vukanović

    On ističe da će odgovori na brojna pitanja tek uslijediti, ali ne pred političkim rivalima, već pred članstvom i biračima.

    – Ne meni, već narodu i članovima SDS. Mi iz Liste za pravdu i red nikada nećemo praviti partnerstvo sa mafijašima i Dodikovim trojancima – naglasio je Vukanović

    Analitičari upozoravaju da ovakva situacija ukazuje na dublje probleme unutar opozicije, prije svega nedostatak jasne strategije i kadrovskih rješenja. Sociolog Drago Vuković smatra da trenutna dešavanja djeluju konfuzno i potencijalno štetno po opoziciju.

    – Imate sa jedne strane Blanušu, poprilično antitalentovanog za današnju politiku i mlađanog Stanivukovića, koji nastupa veoma prepotentno kao da je već, ne samo kandidat za predsjednika, nego da je to već postao. Onda se tu pojavljuje Vukanović kao nekakva politička savjest. Sve u svemu, prerano je opozicija zakomplikovala kadrovska rješenja što je iz ugla onih, koji će ih birati, kontraproduktivno – smatra Vuković.

    Sličan stav iznosi i komunikolog Mladen Bubonjić, koji dodatno problematizuje pitanje političkog identiteta opozicije.

    – Stanivuković se odavno približio vladajućim, na lokalnim nivou definitivno nije opozicija. Vidimo njegov interes da bude prvi među jednakima u opoziciju, na šta ostali ne pristaju ili pristaju iz određene pritiske sa strane. Možemo pretpostaviti, u odnosu na njegove dosadašnje aktivnosti i izjave, na njegovu logistiku, na sredstva koja ima, na način na koji radi, na bazu koju je napravio, da neće odustati od kandidature za predsjednika Srpske – rekao je Bubonjić.

    On ukazuje i na širi politički kontekst u kojem, kako tvrdi, značajnu ulogu ima i uticaj izvan Republike Srpske.

    – Tu je važan faktor Beograd koji instruiše i postavlja i poziciju i opoziciju po svojoj mjeri. Bila je priča za Blanušu da pristane da bude predsjednik stranke, ali da se odrekne kandidature za predsjednika Srpske. To je sad na stranci. Ali sigurno je da Stanivuković neće odustati. Pitanje je samo da li će ostali biti dovoljno pritisnuti sa strane da rade za Stanivukovića – zaključio je on.

    U takvim okolnostima, opozicija ulazi u izborni period sa više otvorenih dilema nego jasnih rješenja. Hoće li prevagnuti potreba za jedinstvom ili će razlike dovesti do više kandidata – ostaje pitanje na koje će odgovor dati naredni mjeseci.

  • Kuda ide Banjaluka između projekata i prioriteta

    Kuda ide Banjaluka između projekata i prioriteta

    Ambiciozne najave i sve glasnije sumnje – tako bi se u najkraćem mogao opisati aktuelni politički trenutak u Banjaluci. Gradonačelnik Draško Stanivuković u javnost izlazi sa vizijama koje uključuju podhodnike, pasarele i festivale na Vrbasu, ali paralelno raste pritisak odbornika i građana koji podsjećaju na neriješene osnovne infrastrukturne probleme.

    U političkom smislu, ovdje se ne sudaraju samo projekti, već dva koncepta upravljanja gradom. Jedan počiva na velikim, simboličkim i dugoročnim idejama koje bi trebalo da promijene identitet grada i njegovu poziciju u regionu. Drugi insistira na prioritetima koji su neposredno vidljivi građanima – putevima, vodovodu, mostovima i komunalnoj infrastrukturi. Problem nastaje kada se ova dva pristupa ne usklade, već počnu da djeluju kao međusobno isključivi.

    Najava novih kreditnih zaduženja dodatno komplikuje situaciju. U teoriji, zaduženje nije sporno ako prati jasno definisanu razvojnu strategiju i transparentnu realizaciju. U praksi, međutim, opozicija i dio skupštinske većine upozoravaju na ranija iskustva u kojima su sredstva planirana za kapitalne projekte ostajala bez konkretne realizacije. Time se otvara ključno pitanje – da li grad ima kapacitet da iznese najavljene projekte ili se ulazi u ciklus zaduživanja bez jasnog ishoda.

    Poseban sloj ove priče predstavlja najava izgradnje spomenika knezu Lazaru, čija cijena od 1,7 miliona maraka izaziva snažne reakcije javnosti. Ovdje se rasprava pomjera sa infrastrukturnih na simbolička i identitetska pitanja. Za gradsku administraciju riječ je o projektu patriotizma i kulturnog obilježavanja, dok dio javnosti to vidi kao nepotreban luksuz u trenutku kada osnovni problemi ostaju neriješeni.

    Ono što dodatno komplikuje sliku jeste percepcija da se odluke donose ubrzano, bez dovoljno javne rasprave i jasnih procedura. Navodi o izradi spomenika prije završetka tenderske procedure podgrijavaju sumnje i narušavaju povjerenje, koje je ionako krhko u lokalnoj politici.

    Analitički posmatrano, ovdje se ne radi samo o jednom projektu ili jednoj odluci, već o širem obrascu političkog djelovanja. Gradonačelnik gradi narativ transformacije i velikih iskoraka, dok kritičari insistiraju na odgovornosti, zakonitosti i realnim potrebama. Između ta dva narativa ostaje prostor u kojem građani pokušavaju da prepoznaju šta je stvarna vizija razvoja, a šta politički marketing.

    Dodatni paradoks leži u činjenici da politički sistem, kroz skupštinsku većinu, istovremeno kritikuje i omogućava ovakve poteze. Time se odgovornost razvodnjava, a politička borba često svodi na retoriku, bez jasnih institucionalnih posljedica.

    Na kraju, ključna dilema ostaje otvorena: da li Banjaluka ulazi u fazu transformacije koja podrazumijeva hrabre i skupe projekte, ili se udaljava od rješavanja osnovnih potreba građana? Odgovor na to pitanje neće dati ni najave ni polemike, već konkretni rezultati na terenu.

    U politici, kao i u urbanizmu, vizija bez temelja rijetko opstaje. A temelji se, u ovom slučaju, i dalje čekaju.

  • Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.

    Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju “kratkih i snažnih” udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.

    Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

    Energenti su poskupjeli ove nedjelje pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

  • Stevandić: Opstanak malih opština ključan za Republiku Srpsku

    Stevandić: Opstanak malih opština ključan za Republiku Srpsku

    Predsjednik Nenad Stevandić poručio je da Ujedinjena Srpska završava proces jačanja lokalnih odbora, navodeći da stranka sada ima stabilnu organizaciju u gotovo svim opštinama u Republici Srpskoj.

    Govoreći na Izbornoj skupštini opštinskog odbora u Kozarskoj Dubici, Stevandić je istakao da su ranije postojala četiri odbora koja nisu bila na zadovoljavajućem nivou, ali da je taj broj sada sveden na dva. „Večeras smo riješili Dubicu, a prethodno Modriču. Sada možemo reći da u svakom gradu i opštini imamo svoju organizaciju, sa kancelarijama u više od 57 lokalnih zajednica“, rekao je on.

    On je naglasio da stranka planira da u Kozarskoj Dubici postigne rezultat sličan onom u Prijedoru, gdje je, kako tvrdi, druga politička snaga. Prema njegovim riječima, kompletiranjem regionalne organizacije očekuju se bolji izborni rezultati u narednom periodu.

    Stevandić je ocijenio da je opstanak manjih opština ključan za budućnost Republike Srpske, dodajući da je stranka uspjela da uspostavi balans između iskustva i mladih kadrova. „Potrebni su nam ljudi sa energijom, ali i oni koji imaju blizak odnos sa građanima u svakodnevnom životu“, rekao je, ističući značaj prepoznatljivosti i pristupačnosti kandidata.

    Govoreći o političkom djelovanju, on je naveo da je cilj izgradnja povjerenja među građanima, kao i jačanje saradnje sa Srbijom. Istakao je da predstavnici stranke nastupaju i na međunarodnoj sceni, pominjući posjete evropskim centrima poput Pariza i Strazbura, ali i kontakte u drugim globalnim centrima.

    „Nismo partija koja se oslanja na marketing i rijaliti pristup, već ozbiljna organizacija koja želi da dobije veću podršku građana“, zaključio je Stevandić.