VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nova obilaznica Čelinac–Banja Luka: Trasa ide preko Česme i mosta na Vrbanji

    Nova obilaznica Čelinac–Banja Luka: Trasa ide preko Česme i mosta na Vrbanji

    Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković na Instagramu je objavio video u kojem je detaljno opisao kuda će ići nova saobraćajnica koja treba da poveže Čelinac s banjalučkim naseljem Česma i novoizgrađenim mostom preko Vrbasa, prenosi ATV.

    Dionica obuhvata već izgrađeni most u Česmi, a zatim se nastavlja kroz ulicu Petra Velikog, gdje je predviđena kružna raskrsnica. „Nakon nje, saobraćajnica se nastavlja u kontinuitetu preko nasipa na desnoj obali Vrbanje, zatim preko novog mosta preko rijeke Vrbanje te dalje poljem do ukrštanja sa ulicom Vladislava Skarića“, rekao je Janković. Istakao je da je riječ o još jednoj gradskoj saobraćajnici koja trenutno nema kapacitet da primi sav saobraćaj.

    Trasa zatim ide pozadinom parcela neposredno iza industrijske zone Incela i izlazi na lokaciju između pekare Biser i spoja s magistralnim putem M4 prema Rebrovcu, Čelincu i Kotor Varošu, između pekare Biser i Srpske pravoslavne crkve. „I tu planiramo da uradimo kružnu raskrsnicu. Predstoji nam izrada urbanističko-tehničkih uslova, plana parcelacije, a kako bismo mogli rješavati imovinske odnose, izradu glavnog projekta, i da bismo pristupili građevinskim radovima“, naveo je.

    U najboljem slučaju radovi bi mogli početi za 12 do 18 mjeseci. „Finansijska sredstva smo djelimično obezbijedili, a kad dođu radovi, ona će biti potpuno obezbijeđena za izgradnju ovog dijela zaobilaznice. Kada je riječ o kapacitetu zaobilaznice, računska brzina je 80 km/h, sa dvije saobraćajne trake po tri metra i dvije pješačke staze po jedan i po metar“, kazao je Janković. Ukupna širina saobraćajnice bila bi devet metara, kako je predviđeno idejnim rješenjem.

    „Ova trasa je usvojena nakon izrade četiri idejna rješenja i pokazala se kao najpovoljnija, tj. zahtijevala bi najmanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno ne bi se uklanjao nijedan objekata na postojećoj i na novoj dionici“, istakao je.

  • Orban: Fides mora biti spreman kad god zatreba

    Orban: Fides mora biti spreman kad god zatreba

    Zadatak Fidesa je da bude spreman da bi Mađarska mogla da računa na ovu stranku kad god joj bude potrebna, poručio je Viktor Orban na mitingu na jugozapadu zemlje.

    Bivši premijer obratio se novinarima na godišnjem sastanku Fidesa i Hrišćansko-demokratske narodne partije. Istakao je da je Mađarska iza sebe imala 16 odličnih godina građanske i patriotske vladavine.

    Kada je Fides 2010. došao na vlast, zemlja se, prema njegovim riječima, nalazila u stanju sličnom koloniji. Vlada je, tvrdi, uspjela da stvori nezavisnu, suverenu i uspješnu državu.

    Kako prenosi RTRS, Orban je posebno govorio o politici prema migracijama. Mađarska je, rekao je, tokom protekle decenije štitila Evropu i susjedne zemlje.

  • Vašington gura pregovore, Moskva postavlja uslov mjesta

    Vašington gura pregovore, Moskva postavlja uslov mjesta

    Kremlj je odlučno odbacio ideju da se Vladimir Putin i Volodimir Zelenski sastanu na marginama samita G20 u Majamiju. Portparol Dmitrij Peskov takav bilateralni susret ocijenio je nemogućim.

    Umjesto američkog grada, iz Moskve poručuju da je ruski predsjednik spreman da razgovara sa ukrajinskim liderom – ali u ruskoj prijestonici.

    Zelenski je prethodno rekao da je spreman da otputuje na skup u SAD ako tamo bude i Putin. „Moramo da dođemo. Moramo da se sastanemo, razgovaramo i donosimo odluke“, izjavio je. Naglasio je i: „Nije stvar u riječima. Nije važno šta ću mu ja reći ili šta on želi da kaže meni. Važni su rezultati“.

    Samit G20 zakazan je za 14. i 15. decembar 2026. godine. Kako prenosi Nezavisne, Kremlj do sada nije potvrdio hoće li Putin uopšte prisustvovati skupu u Majamiju. Zelenski je svoju spremnost za dolazak vezao baš za to prisustvo.

    Razmjena poruka stiže u trenutku novih američkih pokušaja da se pokrenu direktni pregovori o okončanju rata. Izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner razgovarali su s predstavnicima obje strane. Formalni trilateralni pregovori Rusije, Ukrajine i SAD obustavljeni su nakon rundi u Abu Dabiju i Ženevi početkom 2026. godine.

    Ako bi do susreta ipak došlo, bio bi to prvi put da se dvojica predsjednika sastanu licem u lice od decembra 2019. u Parizu, u okviru tadašnje normandijske četvorke.

  • Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Bivši istraživač Anthropica Jacob Coxon tvrdi da ljudi koji rade na razvoju vještačke inteligencije “iskreno su uplašeni” zbog brzine kojom tehnologija napreduje i mogućih posljedica po čovječanstvo. Napustio je firmu zbog zabrinutosti da razvoj AI izmiče kontroli.

    Coxon je za BBC rekao da bi, ukoliko se sadašnji tempo razvoja ne uspori, postojao “veliki rizik” da čovječanstvo u bliskoj budućnosti pretrpi katastrofalne posljedice. Njegova ostavka i upozorenja izazvali su veliku pažnju u tehnološkoj industriji, posebno u trenutku kada sve više stručnjaka upozorava da sposobnosti novih AI modela rastu brže nego što se razvijaju mehanizmi za njihovu kontrolu.

    “Zaposleni u ovim kompanijama potpuno su ozbiljni kada traže regulaciju jer se osjećaju zarobljeno u trci. Uplašeni su zbog ishoda te trke”, rekao je Coxon, koji je ranije radio i u OpenAI. Prema njegovim riječima, neki zaposleni već razmišljaju o tome kako bi mogli da zaštite sebe i svoje porodice u slučaju ozbiljne društvene nestabilnosti izazvane ubrzanim razvojem AI. Coxon tvrdi da su pojedini njegovi bivši kolege toliko zabrinuti da razmišljaju čak i o kupovini zemljišta na udaljenim lokacijama.

    Jedan od scenarija o kojima se govori jeste mogućnost stvaranja velikog broja AI agenata koji bi mogli djelovati zajedno poput svojevrsnog superračunara i preuzeti kontrolu nad velikim dijelovima interneta. Coxon smatra da takav scenario ne mora biti udaljena budućnost i procjenjuje da bi se nešto slično moglo dogoditi u periodu od šest mjeseci do godinu dana. Istovremeno upozorava da je najteže pitanje upravo ono na koje nema jednostavan odgovor – kako bi izgledala katastrofa izazvana vještačkom inteligencijom.

    Coxonova upozorenja dolaze nakon što je i izvršni direktor Anthropa Dario Amodei pozvao na usporavanje razvoja najmoćnijih AI sistema. Amodei smatra da razvoj tehnologije ne treba zaustaviti, ali upozorava da su rizici ozbiljni i da kompanijama i vladama treba omogućiti dovoljno vremena da razviju mehanizme zaštite. S njegovim prijedlogom o usporavanju razvoja i većoj regulaciji saglasili su se i izvršni direktori konkurentskih kompanija, uključujući Sama Altmana iz OpenAI i Elona Muska.

    Coxon, međutim, upozorava da usporavanje ne bi imalo smisla ako ne bude koordinisano i sa Kinom, jer bi u suprotnom moglo doći do međunarodne trke u razvoju sve moćnijih sistema.

    Iz Anthropa su, reagujući na Coxonov odlazak, poručili da su uvijek otvoreno govorili o tome da će AI donijeti ogromne koristi, ali i rizike kakvi do sada nisu viđeni. Kompanija navodi da razvija modele sa snažnim zaštitnim mehanizmima, agresivno ih testira i objavljuje rezultate kako bi omogućila nezavisnu kontrolu i smanjila rizik od neželjenog ponašanja AI sistema. U kompaniji smatraju i da bi čitava industrija trebalo da usvoji zakonski uređena i provjerljiva pravila koja bi omogućila koordinaciju tempa kojim se najmoćniji modeli razvijaju i puštaju u upotrebu.

    Coxonove tvrdnje, međutim, nisu naišle na opšte prihvatanje u tehnološkoj industriji. Direktor AI platforme Hugging Face Clement Delangue doveo je u pitanje njegovu procjenu rizika, dok je direktor Nvidije Jensen Huang ranije odbacio tvrdnje da će AI dovesti do kraja čovječanstva. Kritičari upozorenja o egzistencijalnom riziku od AI-ja takođe tvrde da tehnološke kompanije mogu imati poslovni interes da stvaraju dodatnu pažnju oko opasnosti koje predstavlja njihova tehnologija, dok pojedini smatraju da kompanije poput Anthropa i OpenAI-ja koriste priču o regulaciji kako bi otežale ulazak konkurencije na tržište. Anthropic i OpenAI istovremeno se pripremaju za potencijalne izlazke na berzu koji bi mogli biti među najvećim tehnološkim inicijalnim javnim ponudama.

    Coxonova upozorenja dobila su dodatnu težinu nakon što ih je javno podržao Anthropicov istraživač Evan Hubinger. Hubinger je na društvenoj mreži X napisao da istraživači zaista ozbiljno vjeruju da bi AI mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, navodeći i vlastitu procjenu rizika.

    Zabrinutost zbog bezbjednosti AI-ja nije nova. Čelnici OpenAI, Google DeepMinda i Anthropa još su 2023. godine upozoravali na mogućnost da veoma napredni sistemi predstavljaju ozbiljan rizik. Međutim, upozorenja su posljednjih sedmica postala glasnija, jer novi modeli pokazuju sve naprednije sposobnosti, dok njihovi tvorci istovremeno pokušavaju da utvrde koliko ih je moguće pouzdano kontrolisati.

    Anthropic je u aprilu saopštio da neće javno objaviti svoj model Mythos jer je tokom testiranja pokazao sposobnost da samostalno napusti kontrolisano okruženje. OpenAI je, takođe, saopštio da je dio razvoja svog novog modela Astra privremeno zaustavljen zbog zabrinutosti povezanih sa sajber-bezbjednošću.

    Kako navodi BBC, upravo pitanje koliko brzo treba razvijati moćne AI sisteme, a koliko vremena ostaviti za razvoj zaštitnih mehanizama, sve više postaje jedno od ključnih pitanja tehnološke industrije.

  • Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Ako se razvoj vještačke inteligencije ne uspori, roj AI agenata za šest do 12 mjeseci mogao bi biti kadar da preuzme kontrolu nad cijelim internetom i napravi štetu od stotina milijardi dolara. To je jedno od upozorenja izvršnog direktora kompanije Antropik Darija Amodeija.

    Amodei, čija firma stoji iza asistenta Klod, ocijenio je da trku u razvoju AI treba usporiti zbog rastućih bezbjednosnih rizika, pišu Nezavisne.

    „Moramo usporiti tempo kojim unapređujemo sposobnosti AI modela. Napredak će i dalje djelovati brzo, ali moramo mudro iskoristiti vrijeme koje time dobijemo“, napisao je na svom sajtu.

    Posljednjih mjeseci, naveo je, sposobnosti sistema skočile su drastično. Modeli su postali kadar da unapređuju sami sebe, što se naziva rekurzivnim samounapređivanjem.

    „Ako se ne obuzda, to bi moglo nadmašiti našu sposobnost da razumijemo i kontrolišemo ove sisteme“, upozorio je.

    Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija mogla bi se zloupotrebiti za sajbernapade, bioterorizam i teške ekonomske poremećaje.

    Kao dodatni znak naveo je ponašanje grupe AI agenata u incidentu koji je uključivao kompanije OpenAI i Hugging Face. Agenti su, kako je opisao, djelovali kao „fanatično odan kolektiv“ i izvodili sajbernapade na mete za koje nisu dobili naredbu da ih napadnu.

  • Vučić sa ruskim ambasadorom o gasu i licenci za NIS

    Vučić sa ruskim ambasadorom o gasu i licenci za NIS

    Uskoro ističe ugovor o gasnom aranžmanu, a na stolu je i licenca OFAK-a za rad NIS-a. O tome je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas razgovarao s ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom.

    „Razgovor sa Bocan-Harčenkom o energetskoj situaciji u Srbiji, s obzirom na to da uskoro ističe ugovor o gasnom aranžmanu, kao i licenca OFAK-a za operativno poslovanje NIS-a“, naveo je Vučić na Instagramu, javlja RTRS.

    Osim energetike, razgovarano je i o drugim temama od obostranog interesa. Vučić je tom prilikom zahvalio Rusiji na brzoj pomoći u gašenju požara u Srbiji.

  • Đurić: Konaković više ne radi posao šefa diplomatije BiH

    Đurić: Konaković više ne radi posao šefa diplomatije BiH

    Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković pozvao je danas lidere SAD, EU, Velike Britanije i članica Organizacije islamske saradnje na „hitnu reakciju i sankcije“ zbog, kako je naveo, korišćenja državnih institucija i vojnih počasti Srbije na sahrani bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.

    Na taj apel odgovorio je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić. Ocijenio je da se Konaković više ne ponaša kao šef diplomatije, nego kao političar u stalnoj predizbornoj kampanji, i upozorio da takav kurs ugrožava međunacionalne i diplomatske odnose, regionalnu stabilnost i mir, javlja RTRS.

    „Bez bilo kakve odluke ili konsenzusa Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Konaković je povlačio diplomatsko osoblje, protjerivao srpske predstavnike, ometao regionalnu saradnju i upućivao pisma državama članicama Ujedinjenih nacija zahtevajući sankcije protiv Srbije, a javno je izjavio da je ‘za rat dovoljna ovakva Srbija'“, naveo je Đurić.

    Podsjetio je i da je Konaković javno slavio susret s bivšim ratnim komandantom Seferom Halilovićem, a da sada od međunarodne javnosti traži da „djeluje prije nego što bude prekasno“.

    „Јedina osoba koja stvara atmosferu neposrednog sukoba jeste sam Konaković“, istakao je.

    Takvo ponašanje, prema njegovim riječima, nije diplomatija nego „politička histerija i opasan pokušaj jednog ministra da vodi sopstvenu privatnu spoljnu politiku“, mimo institucija koje su Ustavom BiH zadužene da predstavljaju zemlju.

    „Srbija će ostati mirna. Nastavićemo da štitimo mir, regionalnu stabilnost i Dejtonski mirovni sporazum u cjelini. Nećemo dozvoliti Konakoviću da region povuče unazad samo zato što vjeruje da zapaljiva retorika može da mu donese još nekoliko glasova“, poručio je Đurić.

    Odgovorno liderstvo, dodao je, vidi se kad su okolnosti najteže. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kako je naveo, u više navrata pokazao je državničku odgovornost i političku zrelost dok su tenzije bile na vrhuncu, birajući mir, uzdržanost i dijalog umjesto eskalacije.

    „To je vrsta odgovornosti koju ministar Konaković u više navrata nije uspio da pokaže. Našem regionu je potrebno državničko ponašanje, a ne još jedna generacija talaca retorike prošlosti“, zaključio je.

    Đurić je ocijenio i da je predsjednik Srbije postao „centralna tema Konakovićeve predizborne kampanje“.

    „Konaković može da izgovara njegovo ime ujutru, u podne i uveče, ali ga to neće učiniti sposobnijim, kredibilnijim ili uspješnijim na izborima“, naveo je i dodao da Konaković ne može da izbjegne „izborni poraz u Sarajevu vodeći kampanju protiv predsjednika Srbije“.

  • Linta: progon 150.000 Srba iz zapadne Krajine jedna od najvećih katastrofa devedesetih

    Linta: progon 150.000 Srba iz zapadne Krajine jedna od najvećih katastrofa devedesetih

    Progon 150.000 Srba iz 13 zapadnokrajiških opština i više od 2.000 ubijenih, koji se desio prije 31 godine, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao veliki zločin i jednu od najvećih katastrofa srpskog naroda devedesetih.

    Po razmjerama i posljedicama, naveo je, taj zločin jednako je tragičan kao i onaj nad Srbima iz Gornje Krajine u akciji „Oluja“.

    „U zločinačkim akcijama hrvatskih i muslimanskih snaga Maestral, Sana 95 i Јužni potez od 12. septembra do 10. oktobra 1995. godine srpski narod je doživio etničko čišćenje i masovne zločine na području 11 zapadnokrajiških opština Šipovo, Drvar, Donji Vakuf, Јajce, Petrovac, Ključ, Krupa na Uni, Ripač, Kupres, Mrkonjić Grad i Sanski Most“, podsjetio je Linta, javlja RTRS.

    Krajem jula 1995. hrvatske snage su u akciji „Ljeto 95“ zauzele Grahovo i Glamoč, a srpski narod je i tamo doživio stradanje i progon, saopštio je Savez Srba iz regiona.

    „Na području zapadne Krajine registrovano je 13 logora i 21 masovna grobnica od koje su najveće u Mrkonjić Gradu, gdje je ubijen 181 srpski borac i civil i u mjestu Kamen kod Glamoča, gdje je ubijeno 108 srpskih boraca i civil“, istakao je Linta.

    Jedan od najtežih zločina, dodao je, desio se 13. septembra 1995. u Bravnicama kod Jajca, kada su pripadnici Hrvatske vojske ubili 81 srpskog civila, uglavnom žena, djece i staraca.

    „Tragična je činjenica da niko nije odgovorao za masovne i svirepe zločine nad Srbima u 13 zapadnokrajiških opština, iako su poznati nalogodavci i počinici“, poručio je.

    Tokom i nakon agresije, prema njegovim riječima, izvršena je organizovana pljačka srpskih kuća, stanova, škola i fabrika i sistematsko uništavanje imovine i komunalne infrastrukture.

    Linta je ocijenio da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ima obavezu da pokrene istrage i, gdje postoje dokazi, podigne optužnice. Srbija, dodao je, mora sistematski da se bori za istinu o stradanju Srba i da osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, kako bi se sačuvalo sjećanje na ubijene i prognane i to stradanje predstavilo domaćoj i međunarodnoj javnosti.

    Vlada Srbije, smatra, treba još više da pomogne preostalim Srbima u zapadnoj Krajini, koji su u teškoj situaciji.

    „Potrebno je preduzeti konkretne mjere i aktivnosti vezano za obnovu putne infrastrukture i kuća, rješavanje pitanja struje i vode, poboljšanje zdravstvene zaštite, obezbeđivanje školovanja srpske djece na srpskom jeziku i projekte u oblasti poljoprivrede, stočarstva, zanatstva i otvaranje malih pogona“, zaključio je Linta.

  • Folksvagen odlučuje o Seatu

    Folksvagen odlučuje o Seatu

    Folksvagen grupa razmatra sudbinu Seata, a među opcijama je i gašenje marke. Istovremeno, nestanak imena mogao bi otvoriti prostor kineskim proizvođačima baš u segmentu u kojem grupa ne smije da izgubi kupce.

    Španski mediji ocjenjuju da je brend ostavljen bez jasnog smjera: novih modela nema godinama, nema ni plana proizvoda ni elektrifikacije, a ulaganja grupe gotovo u cijelosti idu Kupri, piše Klix.

    Na stolu su tri ishoda. Prvi je potpuno ukidanje Seata, uz nastavak investicija u Kupru. Drugi je da sva proizvodnja pređe pod ime Kupra. Ta varijanta smatra se najmanje vjerovatnom, jer je Kupra postavljena kao polupremium marka između Folksvagena i Audija, s težištem na električnim vozilima. Klasični automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem slabo bi se uklopili u tu poziciju.

    Treći scenario predviđa da Seat postane jeftiniji brend, orijentisan na pristupačne hibride i motore s unutrašnjim sagorijevanjem, po logici Dacije, uz moguće tješnje vezivanje za Škodu. Portal motor.es taj pravac razradio je kao najrealniji: Seat bi ciljao kupce kojima je cijena prva stavka, uz jednostavnije i štedljive automobile.

    Takav smjer ima uporište i u evropskim pravilima. Ako zabrana prodaje novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem 2035. ostane kakva jeste, jeftin i efikasan segment još godinama može biti komercijalno bitan.

    Čak i ako pogon u Martorelu nastavi da radi, nestanak Seata kao marke oko 2029. povukao bi i gubitak vlastitih struktura – tehničkog centra, dizajnerskog centra i distributivne mreže. Nestanak imena i gubitak radnih mjesta nisu isto, iako se na duži rok mogu preklapati.

    Povjerenje Folksvagena u Seat narušeno je još s Toledom treće generacije. Grupi je trebala klasična trovolumenska limuzina, a Seat je u praksi ponudio Alteu s dograđenim prtljažnikom. Model je komercijalno propao. Hitno rješenje bio je Ekseo, u suštini prepakovani Audi A4 B7. Taj epizoda obilježila je kasniju spremnost grupe da ulaže u španski brend.

    Odnos snaga dodatno je pomjerila Škoda, koja je u grupu ušla 1991. Do sredine 2006. prodavala je oko 31 odsto više automobila od Seata i učvrstila se kao treći brend po obimu.

    Paradoks je u tome što Seat, iako zapostavljen, i dalje pokriva niži cjenovni razred. Jedan rukovodilac Folksvagen grupe priznao je da bi, ukoliko Seat nestane, „vjerovatno izgubili mnogo kupaca u korist Kineza“.

    Decenijama je Seat bio „dovoljno dobar i jeftiniji“ Folksvagenov brend. Taj prostor sada napadaju BYD, Čeri i MG, posebno u Španiji i Italiji. Gašenje španske marke zato bi moglo otvoriti vrata kineskoj konkurenciji tamo gdje grupa mora da brani tržište.

    Kupra je, prema navedenim dokumentima, 2025. prodala 328.800 vozila, 17 odsto više od Seata. I pored toga, potpuno ukidanje Seata ostaje rizično, jer bi Folksvagen ostao bez brenda koji drži donji cjenovni segment.

  • Pogođen iranski brod u Hormuškom moreuzu

    Pogođen iranski brod u Hormuškom moreuzu

    Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene nakon što je u nedjelju rano ujutro pogođen iranski trgovački brod u blizini otoka Hengam i obale otoka Kešm u Hormuškom moreuzu, piše Klix.

    Iranska državna televizija IRIB, pozivajući se na guvernera okruga Kešm Hoseina Amirtejmurija, navela je da se incident dogodio oko 5 sati ujutro po lokalnom vremenu. Brod je pogođen u vodama između otoka Hengam i obale Šib Deraza na otoku Kešm.

    Lokalne vlasti napad su opisale kao djelovanje „terorističkog neprijatelja“, ali zasad nije poznato ko je odgovoran. Niko do sada nije preuzeo odgovornost.

    Britanska agencija United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO) saopštila je da je primila prijavu o brodu koji je pogođen nepoznatim projektilom dok je plovio kroz Hormuški moreuz. U trenutku objave nije bilo poznato kolika je šteta ni kakvo je stanje članova posade.

    Najnoviji incident dodatno je pojačao zabrinutost za sigurnost pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, ključnu rutu za globalno snabdijevanje energentima.

    Do novih problema dolazi nakon što je Saudijska Arabija privremeno obustavila rad naftovoda Istok–Zapad, dugog oko 1.200 kilometara, nakon napada dronom. Bagdad i Rijad naveli su da je napad izveden s teritorije Iraka, gdje djeluju milicije povezane s Iranom.

    Naftovod je posljednjih mjeseci bio jedna od ključnih alternativnih ruta za izvoz nafte iz regiona, dok je saobraćaj kroz Hormuški moreuz bio ozbiljno ograničen zbog rata. Prema Rojtersu, naftovodom se dnevno transportovalo između četiri i pet miliona barela nafte, što odgovara približno četiri do pet odsto globalne ponude.

    Napadi na pomorski i energetski saobraćaj već su uticali na cijene energenata. Cijena barela sirove nafte Brent tokom protekle sedmice ponovo je prešla 100 dolara, dok je u SAD cijena dizela dostigla rekordni nivo.

    Raste i pritisak da se SAD direktnije uključe u sukob. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trampa vojnu pomoć u borbi protiv Huta, ali je Vašington, prema izvorima Rojtersa, zasad odbio direktnu intervenciju i ponudio obavještajnu podršku.

    O sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz u ponedjeljak bi trebalo biti razgovarano i na sastanku Irana i zaljevskih zemalja u Omanu. Iran je ranije poručio da neće pristati na ponovno potpuno otvaranje moreuza dok ne budu ispunjeni njegovi uslovi.

    Teheran, između ostalog, traži priznanje svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom i mogućnost naplate naknada od brodova koji njime prolaze, što SAD odbacuju.