Autor: INFO

  • SIPA zaplijenila 35 kilograma droge u Sarajevu, dvije osobe iza rešetaka

    SIPA zaplijenila 35 kilograma droge u Sarajevu, dvije osobe iza rešetaka

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su dvije osobe na području Sarajeva, nakon što su u teretnom vozilu pronašli oko 35 kilograma droge skank.

    Akcija kodnog naziva „MC“ sprovedena je danas, 6. novembra, a policijski službenici su prilikom pretresa kamiona otkrili i privremeno oduzeli narkotike.

    Portparol SIPA Jelena Miovčić potvrdila je da su dvije osobe lišene slobode zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

    Akcija je realizovana po nalogu Opštinskog suda u Sarajevu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

    Kako prenosi ATV, uhapšeni će biti sprovedeni u službene prostorije SIPA radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih.

    Nakon toga, u zakonskom roku biće predati u dalju nadležnost Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

    Iz SIPA je saopšteno da se aktivnosti u okviru ove operativne akcije nastavljaju.

  • Krvavi napad na pijacu u Jemenu, stradalo najmanje 20 ljudi

    Krvavi napad na pijacu u Jemenu, stradalo najmanje 20 ljudi

    Najmanje 20 ljudi poginulo je u napadu na pijacu u jugozapadnom Jemenu, dok je još 15 osoba povrijeđeno, saopštili su predstavnici jemenskih Huta, koji za napad optužuju Saudijsku Arabiju.

    Prema navodima portparola zdravstvenog ministarstva Huta Aneesa Alsabahija, tri vazdušna udara pogodila su pijacu Al Hadara u oblasti Al Vazija, u provinciji Taiz, oko sedam časova ujutro.

    On je naveo da su napad izveli saudijski avioni, dodajući da bi broj poginulih mogao biti veći, jer potraga za stradalima i povrijeđenima još traje.

    Snimci koje je emitovala televizija Al Masira, bliska Hutima, prikazuju gust dim iznad mjesta napada, oštećene objekte, uništena vozila i razbacane ostatke robe i građevinskog materijala.

    Međutim, odgovornost za napad osporile su lokalne vlasti u provinciji Taiz, koje su potvrdile da je na prometnoj pijaci bilo žrtava, ali su demantovale da su izvedeni vazdušni udari. One su za incident optužile Hute, navodeći da njihovi neselektivni raketni napadi ugrožavaju civilno stanovništvo.

    Kako prenosi Klix, suprotstavljene tvrdnje o odgovornosti za napad za sada nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Saudijska Arabija se nije odmah oglasila povodom optužbi.

    Napad se dogodio u vrijeme pojačanih sukoba između Huta i snaga jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija. Provincija Taiz ima veliki strateški značaj zbog položaja na putu prema jugu zemlje i blizine moreuza Bab el Mandeb.

    Sukobi u ovoj oblasti dodatno su pogoršali humanitarnu situaciju, a stanovništvo se suočava sa nestašicom hrane i vode. Huti su posljednjih mjeseci pojačali pritisak na grad Taiz, koji je pod kontrolom međunarodno priznate jemenske vlade i nalazi se pod njihovom opsadom.

    Prošlog mjeseca Huti su balističkim projektilima napali vojni kamp u provinciji Šabva, kada je, prema dostupnim podacima, poginulo najmanje 75 vojnika, dok je oko 200 osoba povrijeđeno.

    Ukoliko se potvrdi odgovornost za najnoviji napad, riječ bi bila o jednom od najsmrtonosnijih incidenata od obnove sukoba između Huta i snaga jemenske vlade.

  • Le Pen kritikovala Makrona: Kraj njegovog mandata izgleda žalosno

    Le Pen kritikovala Makrona: Kraj njegovog mandata izgleda žalosno

    Kandidatkinja za predsjednika Francuske Marin Le Pen kritikovala je aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona, ocijenivši da završetak njegovog mandata obilježavaju politički neuspjesi i problemi u funkcionisanju vlasti.

    Le Pen, koja dolazi iz stranke Nacionalno okupljanje, izjavila je da je Makron oborio brojne rekorde, među kojima je posebno izdvojila odbacivanje nacrta budžeta, za koji nije glasao nijedan poslanik, uključujući i predstavnike njegove političke opcije.

    „Emanuel Makron je zaista oborio sve rekorde, uključujući i odbacivanje nacrta budžeta, koji nije dobio nijedan glas, čak ni od njegovih poslanika. Sve ovo pokazuje da kraj njegovog mandata izgleda, iskreno govoreći, pomalo žalosno“, poručila je Le Pen novinarima.

    Njena izjava dolazi uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj, čiji je prvi krug zakazan za april naredne godine. Tačan datum još nije utvrđen, ali glasanje mora biti održano u periodu od 20 do 35 dana prije 13. maja, kada ističe Makronov predsjednički mandat.

    Kako prenosi BL Portal, Le Pen je svoju ocjenu iznijela komentarišući političku situaciju u Francuskoj i probleme sa usvajanjem budžeta.

    Prema pisanju ruske novinske agencije TASS, izborna kampanja za predsjedničke izbore ulazi u period u kojem će političke stranke nastojati da predstave svoje kandidate i programe za naredni mandat.

  • OFAC odobrio nove aktivnosti MOL-a u vezi sa preuzimanjem NIS-a

    OFAC odobrio nove aktivnosti MOL-a u vezi sa preuzimanjem NIS-a

    Dodatna licenca koju su američke vlasti izdale mađarskoj kompaniji MOL predstavlja novi korak ka mogućem preuzimanju većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali konačni završetak transakcije i dalje zavisi od odobrenja nadležnih institucija.

    Iz mađarske naftne kompanije potvrđeno je da je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala dodatnu licencu kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft, sa rokom važenja do 28. februara naredne godine.

    Licenca omogućava obavljanje određenih transakcija neophodnih za prenos hartija od vrijednosti koje je izdala Rusija na kompaniju MOL Serbia Investment Kft, kao i povezane aktivnosti, uključujući pribavljanje potrebnih odobrenja ruskih državnih organa.

    Profesor na FEFA fakultetu i bivši generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije Goran Radosavljević ocijenio je da je riječ o pozitivnom pomaku u procesu koji traje gotovo deset mjeseci.

    „Licenca podrazumijeva davanje saglasnosti MOL-u da obavlja određene radnje u pravcu promjene vlasništva, što u prevodu znači da se sad nalazimo u nekom drugom koraku“, objasnio je Radosavljević za Tanjug.

    Ipak, upozorio je da izdavanje dodatne licence ne znači da je cijela transakcija završena, jer je za to neophodno konačno odobrenje OFAC-a.

    „Ovo jeste jedan korak ka rješenju, ali meni mnogo više signalizira da će se ovaj proces završiti izjava visokih zvaničnika mađarske vlade, koji kažu da očekuju da se čitav ovaj proces završi do sredine decembra“, naveo je Radosavljević.

    Prema njegovoj ocjeni, najvažnije je da američke vlasti budu uvjerene da je riječ o stvarnoj kupovini i konačnom izlasku ruskog kapitala iz NIS-a, a ne o nekom drugom obliku poslovnog aranžmana.

    Kako prenosi RTRS, OFAC je dodatnu licencu izdao 5. novembra, nekoliko dana nakon što su produžene tri postojeće dozvole do 11. decembra. One se odnose na rad rafinerije NIS-a u Pančevu, pregovore MOL-a o preuzimanju kompanije i transport sirove nafte putem JANAF-a.

    Radosavljević smatra da je specifičnost ovog procesa u tome što MOL preuzima kompaniju koja je pod sankcijama, zbog čega mađarska strana nastoji da osigura da sankcije budu konačno ukinute nakon završetka kupovine.

    S druge strane, OFAC želi da se uvjeri da dogovor zaista podrazumijeva potpuni izlazak ruske strane iz vlasništva NIS-a.

    Ministarka spoljnih poslova Mađarske Anita Orban ranije je izjavila da Budimpešta očekuje postizanje dogovora o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u do 11. decembra, te da sve uključene strane nastoje da pregovore okončaju prije isteka tog roka.

  • Untitled post 171954

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi, prema njegovim riječima, mogao da obuhvati i šira bezbjednosna pitanja na evropskom kontinentu.

    Tramp je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, izrazivši uvjerenje da je kraj sukoba sve bliži.

    “Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine. Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp obraćajući se novinarima.

    Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se takođe nalazili u Bijeloj kući povodom događaja koji je organizovala prva dama SAD Melanija Tramp. Američki predsjednik nije iznio detalje razgovora sa Dmitrijevim, niti je objasnio zbog čega nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom.

    Trampova najava dolazi u vrijeme intenziviranja diplomatskih aktivnosti usmjerenih na okončanje rata. Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom uređenju Evrope.

    Prema pisanju Nezavisnih, razgovori u Briselu bili su usmjereni na pronalaženje rješenja koja bi omogućila okončanje sukoba i uspostavljanje dugoročne stabilnosti. Među američkim predstavnicima bio je i Trampov zet Džared Kušner, koji je sastanke ocijenio kao produktivne i sadržajne.

    Kušner je naveo da su u središtu razgovora bila dva pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

    “Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

    Naredne sedmice u Abu Dabiju očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

    Tramp je u prethodnom periodu više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

    Ipak, za sada nije poznato šta konkretno podrazumijeva sporazum koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o promjenama u odnosima Rusije i NATO-a. Takođe ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će evropski saveznici biti uključeni u eventualni širi dogovor.

  • Vrhovno tužilaštvo preuzelo 34 predmeta: Među njima „Zvučni top“ i „Garaža“

    Vrhovno tužilaštvo preuzelo 34 predmeta: Među njima „Zvučni top“ i „Garaža“

    Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva Srbije preuzela je do sada 34 predmeta iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, a među njima su i slučajevi poznati pod nazivima „Zvučni top“, „Rektorat“ i „Garaža“, koji su prethodnih mjeseci izazivali veliku pažnju javnosti.

    Riječ je o komisiji koja je zadužena za provjeru zakonitosti i djelotvornosti rada javnih tužilaštava i postupanja tužilaca. Prema informacijama iz Vrhovnog javnog tužilaštva, osim navedenih, na uvid su preuzeti i predmeti „Pomilovanja“, „Vista Rica“, „FDU – napad na studente“ i „Kineski špijuni“.

    Komisija je formirana na osnovu opšteg obaveznog uputstva vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, a čini je pet javnih tužilaca. Kako prenosi Nezavisne, komisija je od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu preuzela na detaljan uvid još dva predmeta.

    U jednom od njih već je izdato obavezno uputstvo vrhovnog javnog tužioca za dalje postupanje. Taj slučaj odnosi se na sumnje u fizičko i psihičko zlostavljanje u garaži zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici.

    Prema navodima izvora iz Vrhovnog javnog tužilaštva, očekuje se da izvještaj o rezultatima analize prve grupe predmeta bude predstavljen javnosti u ponedjeljak, 9. novembra.

    Ovi slučajevi izazvali su posebnu pažnju zbog sumnji da su pojedini državni organi, prije svega policija, prekoračili službena ovlašćenja tokom studentskih protesta. U vezi sa zlostavljanjem u garaži Vlade Srbije, početkom novembra uhapšeno je devet osoba, među kojima je i komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić, kao i sadašnji i bivši pripadnici Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata.

    Komisijom rukovodi tužilac Goran Ilić, a njeni članovi su Miljko Radisavljević, Tamara Mirović, Nataša Krivokapić i Gordana Janićijević. Predviđena su i tri zamjenika članova komisije.

    Uputstvom Zagorke Dolovac naložena je provjera rada ukupno 89 tužilaštava u Srbiji, uključujući viša javna tužilaštva u Beogradu i Novom Sadu, kao i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Glavni tužioci obavezani su da članovima komisije, na njihov zahtjev i bez odlaganja, omoguće uvid u svaki predmet.

    Posebna pažnja biće usmjerena na krivične postupke koji se odnose na djela protiv života i tijela, ljudskih prava i sloboda, izbornih prava, privrede, ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, kao i na krivična djela protiv službene dužnosti i druge predmete koje komisija ocijeni značajnim.

    Provjere su uslijedile nakon parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista „Studenti pobeđuju“ pobijedila listu Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke. Nakon izbora pokrenut je niz istraga i hapšenja koja su obuhvatila visoke policijske funkcionere, rukovodioce državnih institucija i privrednike.

    Među uhapšenima su, osim komandanta SAJ-a Igora Žmirića, i načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak, vlasnik Alta banke Davor Macura, kao i direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jugoslav Nikolić.

  • Komandant NATO-a priznao: Ne možemo se stopostotno odbraniti od ruskog oružja

    Komandant NATO-a priznao: Ne možemo se stopostotno odbraniti od ruskog oružja

    NATO nema mogućnost da obezbijedi stopostotnu zaštitu od ruskog naoružanja, uključujući bespilotne letjelice i raketne sisteme, izjavio je general Ingo Gerharts, vrhovni komandant savezničkih snaga zadužen za odbranu centralne i istočne Evrope.

    Gerharts je upozorio na tempo proizvodnje ruskog naoružanja, ističući da količina i raznovrsnost sredstava koja Rusija razvija predstavljaju ozbiljan izazov za odbrambene kapacitete Alijanse.

    „Pogledajte tempo proizvodnje ruskih mlaznih dronova, krstarećih i balističkih raketa. Od njih ne možemo da se odbranimo stoprocentno“, rekao je Gerharts za medije.

    Njegova izjava ukazuje na ograničenja postojećih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane NATO-a, posebno u okolnostima u kojima se istovremeno može koristiti veći broj različitih vrsta projektila i bespilotnih letjelica.

    O izjavi komandanta NATO-a izvijestio je RTRS, pozivajući se na rusku novinsku agenciju Sputnjik.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je izjavio da se Moskva ne priprema za vojni sukob sa evropskim državama i da za takve tvrdnje ne postoje osnove.

    Putin je ocijenio da zapadni političari upozorenjima o navodnoj ruskoj prijetnji nastoje da izazovu strah među stanovništvom i skrenu pažnju sa unutrašnjih problema.

    Takođe je kritikovao povećanje vojnih budžeta članica NATO-a, tvrdeći da takva politika podstiče globalnu militarizaciju i novu trku u naoružanju.

    Moskva smatra da se upozorenja o ruskoj vojnoj prijetnji koriste i kao opravdanje za izdvajanje dodatnog novca poreskih obveznika za odbrambene potrebe.

  • Novi talas migracija iz Afrike: Kanarska ostrva ponovo pod pritiskom

    Novi talas migracija iz Afrike: Kanarska ostrva ponovo pod pritiskom

    Kanarska ostrva suočavaju se sa novim snažnim migrantskim talasom, nakon što je za prvih šest dana novembra na ovaj španski arhipelag stiglo više od 3.200 migranata, zbog čega su regionalne vlasti upozorile da postojeći kapaciteti za prihvat i zbrinjavanje više nisu dovoljni.

    Prema podacima španskih pomorskih spasilačkih službi, tokom prvih šest dana novembra spasena je 3.261 osoba, a predsjednik regionalne vlade Kanarskih ostrva Fernando Klavijo upozorio je da se broj dolazaka približava rekordnim vrijednostima zabilježenim 2024. godine.

    „Situacija na ostrvu El Hiero je apsolutno neodrživa“, izjavio je Klavijo, ukazujući na sve veći pritisak na lokalne službe i nedostatak kapaciteta za prihvat novopridošlih migranata.

    Samo tokom noći između četvrtka i petka na tri ostrva – El Hiero, Gran Kanariju i Lanzarote – iskrcana je 1.021 osoba, od kojih je jedna preminula. Migranti su stigli u pet čamaca, a spasilačke službe nastavile su potragu i pružanje pomoći drugim plovilima.

    Prema izvještaju koji prenosi B92, spasilačke ekipe su prethodne večeri iz dva čamca na području ostrva El Hiero izvukle oko 500 ljudi, dok je na stotine migranata nakon dolaska bilo smješteno u luci La Restinga.

    Situacija je posebno teška na ostrvu El Hiero, koje ima oko 11.400 stanovnika i predstavlja jednu od glavnih ulaznih tačaka za migrante koji iz zapadne Afrike pokušavaju da stignu do španske teritorije.

    Klavijo je upozorio da priliv migranata ozbiljno opterećuje zdravstvene i transportne kapacitete. Autobusi su preusmjereni za potrebe migrantskih operacija, dok je medicinsko osoblje sa drugih ostrva upućeno u La Restingu kako bi pomoglo lokalnim službama.

    Regionalni predsjednik zatražio je hitan sastanak sa španskim premijerom Pedrom Sančezom, uz poziv centralnim vlastima da obezbijede dodatnu podršku i uključe evropske institucije u rješavanje problema.

    Tokom posljednjih nekoliko sedmica najmanje devet migranata izgubilo je život na putu prema Kanarskim ostrvima, dok je teško bolesna beba nakon dolaska prebačena helikopterom u bolnicu.

    Atlantska migrantska ruta, koja povezuje zapadnu Afriku sa Kanarskim ostrvima, smatra se jednom od najopasnijih na svijetu. Migranti je prelaze u pretrpanim i često neadekvatnim plovilima, izloženi jakim morskim strujama, velikim udaljenostima i promjenljivim vremenskim uslovima.

    Iako je broj dolazaka u prvih deset mjeseci 2026. godine bio gotovo 61 odsto manji nego u istom periodu 2024. godine, aktuelni porast izaziva zabrinutost zbog mogućnosti novog rekordnog talasa.

    Klavijo je kao jedan od razloga za povećan broj polazaka naveo povoljnije vremenske prilike na Atlantskom okeanu, koje migrantima olakšavaju pokušaje prelaska prema španskom arhipelagu.

  • Otvorena pitanja oko zamrzavanja mandata: CIK upozorava na moguće probleme

    Otvorena pitanja oko zamrzavanja mandata: CIK upozorava na moguće probleme

    Pred Centralnom izbornom komisijom BiH danas je bilo pojačano prisustvo izabranih zvaničnika koji su došli kako bi prihvatili osvojene poslaničke mandate, a potom zatražili njihovo stavljanje u stanje mirovanja zbog obavljanja drugih javnih funkcija.

    Među njima su ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, koji su potvrdili da namjeravaju iskoristiti ovu zakonsku mogućnost.

    Konaković je rekao da će prihvatiti mandat, a zatim zatražiti njegovo mirovanje do izbora novog Savjeta ministara BiH.

    „Prihvatiću mandat, staviću u mirovanje mandat, sve do izbora novog Savjeta ministara, nadam se da će to biti što prije, da će izborni pobjednici čim prije formirati vlast, preuzeti odgovornost i ispuniti predizborna obećanja“, izjavio je Konaković.

    Sličan postupak najavio je i Stevanović, koji je za ATV rekao da će ostati na ministarskoj funkciji dok traje mandat aktuelne Vlade Republike Srpske.

    „Dok je mandat ove vlade, ostajem ministar. A nakon izbora nove Vlade ćemo vidjeti šta će se dešavati, da li ću ostati u poslaničkim klupama, odnosno da li ću se tamo vratiti ili ću ostati negdje u izvršnoj vlasti, to ostaje da se vidi“, naveo je Stevanović.

    Zahtjev za stavljanje poslaničkog mandata u mirovanje podnijela je i Mirna Savić Banjac, koja je izabrana za narodnog poslanika, ali obavlja funkciju gradskog menadžera u Banjaluci.

    Ona je potvrdila da je prihvatila mandat i zatražila njegovo stavljanje u stanje mirovanja, ali da još ne zna da li će CIK BiH takav zahtjev odobriti.

    Ukoliko njen zahtjev ne bude prihvaćen, o daljim koracima razgovaraće sa organima stranke.

    Mogućnost zamrzavanja mandata uvedena je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, a ova odredba sada se prvi put primjenjuje u praksi.

    Prema novim pravilima, izabrani predstavnici imaju mogućnost da mandat prihvate, odbiju ili zatraže njegovo stavljanje u stanje mirovanja.

    Član CIK-a BiH Suad Arnautović upozorio je da bi primjena ovih odredbi mogla otvoriti određena pravna i institucionalna pitanja, posebno kada je riječ o funkcionisanju domova naroda.

    On je ukazao na moguće posljedice promjena u sastavu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeća naroda Republike Srpske.

    „Da li će biti nekih problema? Biće“, rekao je Arnautović, dodajući da će se tek vidjeti kako će se nova zakonska rješenja odraziti na funkcionisanje ovih institucija.

    Primjena mogućnosti zamrzavanja mandata tako je otvorila niz pitanja o odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, ali i o načinu popunjavanja mjesta u parlamentarnim tijelima u slučaju mirovanja mandata.

  • Crna Gora do kraja godine planira zatvoriti sva pregovaračka poglavlja

    Crna Gora do kraja godine planira zatvoriti sva pregovaračka poglavlja

    Crna Gora napravila je novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji, nakon što je na Međuvladinoj konferenciji u Briselu privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je ukupan broj zatvorenih poglavlja povećan na 23.

    Zatvorena su poglavlja 1, koje se odnosi na slobodu kretanja robe, i 12, koje obuhvata bezbjednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku.

    Ovim napretkom Podgorica nastavlja da sprovodi plan prema kojem bi preostalih deset poglavlja trebalo da bude zatvoreno do kraja 2026. godine.

    Evropska komisija predstavila je ranije ove sedmice mapu puta prema kojoj bi Crna Gora mogla završiti pristupne pregovore do kraja ove godine, dok bi Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji mogao biti potpisan već u junu 2027. godine.

    Prema informacijama koje prenose Nezavisne, Evropska komisija smatra da je Crna Gora ispunila sva završna mjerila, a do sredine novembra Savjetu EU trebalo bi da dostavi preostale nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija.

    Planirano je da tokom novembra bude zatvoreno još pet poglavlja, među kojima su energetika, saobraćaj i oporezivanje. Za decembar je predviđeno zatvaranje preostalih poglavlja, uključujući poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

    Premijer Crne Gore Milojko Spajić istakao je da je za zatvaranje dva nova poglavlja dobijena saglasnost svih država članica EU.

    On je naglasio da je Poglavlje 1 jedno od najvažnijih i najzahtjevnijih u pregovorima jer se odnosi na funkcionisanje jedinstvenog tržišta Evropske unije, dok Poglavlje 12 obuhvata kontrole kvaliteta i bezbjednosti hrane u svim fazama, od proizvodnje do krajnjeg potrošača.

    „Danas smo poslali poruku da je Crna Gora spremna za završnu fazu evropskih integracija“, poručio je Spajić.

    Dodao je da će fokus crnogorskih vlasti ostati na reformama u oblasti vladavine prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, unapređenju dobrosusjedskih odnosa i povećanju životnog standarda.

    Ministar za evropske poslove Irske Tomas Birn izjavio je da je Crna Gora blizu ostvarenja cilja da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena tokom irskog predsjedavanja Savjetom EU.

    Ipak, Evropska komisija upozorava da su najavljeni rokovi okvirni i da će njihov završetak zavisiti od saglasnosti država članica i nastavka reformi. Posebno će se pratiti napredak u oblasti vladavine prava, uz mogućnost uvođenja zaštitnih mjera ili odlaganja pristupanja ukoliko dođe do nazadovanja.

    Nakon završetka pregovora, rad na Ugovoru o pristupanju trebalo bi da bude okončan u proljeće 2027. godine, a njegovo potpisivanje planirano je za jun. Ugovor bi potom morale ratifikovati sve države članice EU i Crna Gora.

    Cilj crnogorskih vlasti je da zemlja postane punopravna članica Evropske unije 2028. godine.

    Na konferenciji u Briselu razgovarano je i o otvorenim bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske. Spajić je rekao da timovi dvije zemlje rade na njihovom rješavanju i da će učiniti sve kako bi se pronašao kompromis.

    „Prevrnućemo svaki kamen kako bismo našli kompromis i riješili pitanja koja nas potencijalno razdvajaju“, poručio je crnogorski premijer.