Autor: INFO

  • Operisan nosilac Studentske liste, Srdanović poručio: Uskoro u punoj akciji

    Operisan nosilac Studentske liste, Srdanović poručio: Uskoro u punoj akciji

    Ilija Srdanović, nosilac Studentske liste koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, operisao je koljeno, a nakon zahvata oglasio se iz bolnice i poručio da je operacija protekla bez komplikacija.

    Srdanović je danas, 6. novembra, na svom Instagram profilu objavio fotografiju iz bolničkog kreveta, uz poruku zahvalnosti svima koji su mu pružili podršku.

    „Operacija koljena protekla bez komplikacija. Hvala svima. Uskoro u punoj akciji! Pozdrav svima!“, napisao je Srdanović.

    Na fotografiji je ostavio i dodatnu poruku: „Popravljen! Hvala koleginicama i kolegama. Za svetinje ne žalimo žrtve… Nema stajanja!“

    Kako prenose Nezavisne, Srdanović nije precizirao zbog čega je morao na operaciju, niti koliko bi mogao trajati period oporavka.

    Njegova objava izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, a pratioci su mu u komentarima poželjeli brz oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.

    Srdanović je posljednjih dana u centru pažnje javnosti u Srbiji nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.

  • Drama iznad Srbije: Lovci presreli avion na letu Brisel–Sofija

    Drama iznad Srbije: Lovci presreli avion na letu Brisel–Sofija

    Snažni zvuci nalik detonacijama koji su u petak ujutro uznemirili stanovnike Šumadije bili su posljedica probijanja zvučnog zida tokom intervencije lovačke avijacije Vojske Srbije, koja je podignuta zbog dojave da se u jednom putničkom avionu nalazi eksplozivna naprava.

    Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je da su dva vojna aviona angažovana 6. novembra oko 10.30 časova, nakon što je Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) dostavila informaciju o mogućoj prijetnji.

    Prema navodima Ministarstva, sumnja se odnosila na putnički avion kompanije „Viz er“, koji je saobraćao na liniji Brisel–Sofija.

    Nakon prijema obavještenja, aktivirane su snage lovačke avijacije, dok su u najvišem stepenu pripravnosti bile i pojedine jedinice za protivvazduhoplovna dejstva, kao i snage za traganje i spasavanje.

    Pripadnici Vojske Srbije izvršili su presretanje, vizuelnu identifikaciju i praćenje putničkog aviona sve do granice sa Bugarskom. Nakon toga, vojni avioni vratili su se u svoju matičnu bazu u Batajnici.

    Ministarstvo odbrane navelo je da žali zbog uznemiravanja građana, posebno zbog snažnih zvukova koji su se čuli na području Šumadije.

    Istovremeno je naglašeno da je u situacijama kada postoji dojava o mogućoj eksplozivnoj napravi neophodno reagovati bez odlaganja i što prije izvršiti presretanje potencijalno ugroženog aviona.

    O događaju i intervenciji srpske vojne avijacije izvijestile su Nezavisne.

  • Minić o stanju u RiTE „Ugljevik“: U toku otklanjanje kvara

    Minić o stanju u RiTE „Ugljevik“: U toku otklanjanje kvara

    Termoelektrana „Ugljevik“ trebalo bi da se do kraja subote ponovo priključi na elektroenergetsku mrežu i nastavi proizvodnju električne energije, nakon što je došlo do tehničkog kvara izazvanog dotrajalošću cijevi, izjavio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

    Minić je naveo da je u stalnoj komunikaciji sa rukovodstvom Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ te da je lično angažovan na pronalaženju rješenja kako bi se što prije uspostavio nesmetan rad ovog energetskog postrojenja.

    „Direktor mi je upravo potvrdio da je u toku otklanjanje tehničkog kvara nastalog usljed dotrajalosti cijevi i da se do kraja sutrašnjeg dana očekuje povratak termoelektrane u sistem i nastavak proizvodnje struje“, poručio je Minić.

    Govoreći o problemima u poslovanju ovog preduzeća, predsjednik Vlade istakao je da se paralelno radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izgradnji pristupnih puteva za kop Istok 2.

    Istovremeno se nastavlja eksploatacija postojećih rezervi uglja i obezbjeđuju dodatne količine ovog energenta, kako bi se stvorili uslovi za stabilniji rad termoelektrane.

    Minić je ukazao i na cijene električne energije, navodeći da je struja u Republici Srpskoj 20 odsto jeftinija nego u Federaciji BiH, gdje je, kako je rekao, zatraženo povećanje cijene električne energije za industriju od 29 odsto.

    Dodao je da su porez na dohodak i porez na dobit u Republici Srpskoj takođe znatno niži nego u Federaciji BiH i regionu.

    Osvrćući se na rast cijena goriva na svjetskom tržištu, Minić je istakao da Republika Srpska ne može presudno uticati na globalna kretanja, ali da Vlada nastoji ublažiti njihove posljedice.

    „Uradili smo sve da ublažimo ovaj udar i do sada smo isplatili više od 13 miliona KM subvencija za kupovinu goriva“, naveo je Minić.

    Kako je istakao, prioritet Vlade Republike Srpske jeste očuvanje stabilnosti energetskog sistema, konkurentnosti domaće privrede i stvaranje uslova za nove investicije.

    „Naš posao je da obezbijedimo stabilnost energetskog sistema, sačuvamo konkurentnost privrede, privučemo nove investicije i građanima omogućimo siguran i normalan život. Na tome radimo svakog dana“, poručio je Minić.

    Više detalja o stanju u preduzeću i najavljenom nastavku proizvodnje objavile su Nezavisne.

  • Poraz na izborima otvorio pitanje ko će naslijediti Trampa u Bijeloj kući

    Poraz na izborima otvorio pitanje ko će naslijediti Trampa u Bijeloj kući

    Veliki izborni poraz Republikanske stranke na izborima za Kongres SAD otvorio je pitanje ko će preuzeti njeno političko vođstvo nakon odlaska Donalda Trampa iz Bijele kuće, a među imenima koja se već izdvajaju nalaze se aktuelni potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i guverner Floride Ron DeSantis.

    Iako rezultati izbora održanih 3. novembra još nisu bili u potpunosti obrađeni, politička pažnja u Vašingtonu već se usmjerila prema predsjedničkoj trci 2028. godine. Tramp, zbog ustavnog ograničenja, neće moći da se kandiduje za treći mandat, pa republikance očekuje izbor novog predsjedničkog kandidata.

    Poraz na izborima dodatno je zakomplikovao položaj stranke, koja će u narednom periodu morati da preispita dosadašnju politiku i pronađe način da povrati podršku birača.

    Vens između nasljeđa Trampove politike i potrebe za promjenama

    Džej Di Vens, aktuelni potpredsjednik SAD, do sada se smatrao jednim od glavnih kandidata za preuzimanje republikanskog pokreta nakon Trampa. Ipak, izborni rezultati mogli bi mu otežati taj put, s obzirom na njegovu neposrednu povezanost sa aktuelnom administracijom.

    U prvoj reakciji nakon poraza, Vens je ukazao na rat u Iranu, rast cijena energenata i nezadovoljstvo dijela birača zbog odstupanja od principa „Amerika na prvom mjestu“. Pomenuo je i odnos Vašingtona prema Izraelu.

    Takva poruka otvorila je prostor za tumačenja da Vens pokušava da se distancira od pojedinih odluka administracije i izgradi vlastiti politički profil pred naredni izborni ciklus.

    Međutim, pred njim je složen zadatak. Ukoliko se previše udalji od Trampa, mogao bi izgubiti podršku njegovog pokreta MAGA, dok bi prevelika povezanost sa aktuelnom administracijom mogla predstavljati prepreku u pridobijanju nezavisnih i umjerenijih birača.

    Rubio između umjerenog republikanizma i pokreta MAGA

    Drugo značajno ime je Marko Rubio, aktuelni državni sekretar SAD, koji je prije dolaska u administraciju proveo 14 godina u Senatu predstavljajući Floridu.

    Tokom senatorske karijere bio je poznat i po spremnosti na saradnju sa demokratama, kao i po umjerenijim stavovima unutar Republikanske stranke. Međutim, dolaskom u Trampovu administraciju značajno je promijenio politički pristup i približio se pokretu MAGA.

    Rubio se nakon izbornog poraza nije javno oglašavao na način na koji je to učinio Vens, što mu ostavlja određeni prostor da zadrži podršku različitih struja unutar stranke.

    Njegov potencijalni problem bio bi pronalaženje ravnoteže između odbrane politike aktuelne administracije i potrebe da se predstavi kao kandidat koji može privući širi krug birača. Direktna kritika Trampa mogla bi ugroziti njegov položaj među republikanskim pristalicama, dok bi potpuno poistovjećivanje sa njegovom politikom moglo otežati pridobijanje nezavisnih glasača.

    DeSantis pokušava da se nametne kao alternativa

    Među potencijalnim kandidatima nalazi se i Ron DeSantis, guverner Floride čiji se mandat približava kraju.

    DeSantis je već učestvovao u republikanskoj predsjedničkoj trci 2024. godine, ali je u januaru te godine odustao od kandidature i podržao Trampa.

    Nakon najnovijeg izbornog poraza, u javnim nastupima je isticao rezultate republikanaca na Floridi, dok je istovremeno ukazivao na probleme u načinu vođenja stranačke kampanje i udaljavanje od prosječnih birača.

    Njegova prednost u odnosu na Vensa i Rubija jeste to što nije bio dio Trampove administracije, pa nema istu neposrednu odgovornost za njene odluke. Ipak, ostaje pitanje koliko bi mogao proširiti politički uticaj izvan Floride, gdje je izgradio svoju biračku bazu.

    DeSantis je već imao iskustvo nacionalne kampanje, ali njegov prethodni pokušaj da postane republikanski kandidat pokazao je koliko je teško izgraditi podršku na nivou cijele zemlje bez podrške Trampa.

    Demokrate imaju širi izbor potencijalnih kandidata

    Pored pitanja ko bi mogao naslijediti Trampa, izborni rezultati ukazali su i na razlike u kadrovskoj strukturi dvije najveće američke stranke.

    Demokrate su uspjele da osvoje značajna politička uporišta u saveznim državama koje su tradicionalno bile naklonjene republikancima, čime su otvorile prostor za veći broj potencijalnih kandidata za predsjedničke izbore 2028. godine.

    Među imenima koja bi mogla imati značajnu ulogu u narednom ciklusu pominju se guverner Kentakija Endi Bešir, senator Džon Os of iz Džordžije, kao i drugi političari koji su ostvarili rezultate u republikanskim uporištima.

    Republikanci, s druge strane, nemaju jednako razvijenu mrežu političara na visokim funkcijama u saveznim državama koje tradicionalno glasaju za demokrate, što bi moglo predstavljati dodatni izazov u nastojanju da prošire biračku podršku.

    Naredne dvije godine biće obilježene borbom za političko nasljeđe Donalda Trampa, ali i pokušajima da se definiše pravac kojim će Republikanska stranka krenuti nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće.

    Kako navodi Klix, pitanje nasljednika neće biti samo izbor pojedinca koji će predstavljati stranku na predsjedničkim izborima, već i odluka o tome koliko će republikanci zadržati dosadašnji Trampov politički kurs, a koliko će pokušati da ga promijene.

  • Šta Republika Srpska može očekivati od američke administracije?

    Šta Republika Srpska može očekivati od američke administracije?

    Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Donalda Trampa Džon Bolton ne očekuje značajnije promjene u politici Vašingtona prema BiH, što ukazuje na mogućnost nastavka dosadašnjeg pristupa američke administracije prema regionu i političkom rukovodstvu Republike Srpske.

    Bolton je u razgovoru za Fenu ocijenio da je kontinuitet američke politike prema BiH najizgledniji scenario, ali je istovremeno izrazio nezadovoljstvo dosadašnjim odnosom Trampove administracije prema Balkanu.

    Prema njegovoj ocjeni, Vašington nije posvetio dovoljno pažnje stabilnosti ovog prostora, uprkos neriješenim pitanjima koja su ostala nakon raspada bivše Jugoslavije, ruskom uticaju i bezbjednosnim izazovima u regionu.

    Govoreći o mogućem odnosu američke administracije prema rukovodstvu Republike Srpske i eventualnom uvođenju novih sankcija, Bolton je podsjetio da se američka politika još od devedesetih godina zasniva na stavu da je stabilnost BiH važna za ukupnu stabilnost Balkana.

    Takva ocjena, kako se može zaključiti iz njegovih riječi, ne upućuje na značajniji zaokret u pristupu Vašingtona prema Miloradu Dodiku. Ukidanje sankcija bilo je praćeno očekivanjem američke administracije da neće biti poteza koji bi doveli do nestabilnosti ili ugrozili teritorijalni integritet BiH.

    Bolton, koji je tokom prvog Trampovog mandata obavljao funkciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost, napustio je administraciju zbog neslaganja sa predsjednikovom politikom. Danas pripada konzervativnom republikanskom krilu koje je kritički nastrojeno prema Trampu, ali čiji je uticaj na kreiranje aktuelne američke spoljne politike ograničen.

    Njegovi politički stavovi tradicionalno podrazumijevaju čvršći pristup međunarodnim odnosima, snažnije oslanjanje na američku vojnu moć i odlučniju ulogu SAD u suprotstavljanju geopolitičkim rivalima.

    U kontekstu Balkana, Bolton je ranije podržavao ideju teritorijalnog razgraničenja između Srba i Albanaca. Još 2018. godine zagovarao je mogućnost promjene granica u okviru sporazuma Beograda i Prištine, smatrajući da bi rješavanje kosovskog pitanja moglo doprinijeti smanjenju ruskog uticaja u Srbiji.

    Ipak, njegove stavove ne treba poistovjećivati sa podrškom političkim ciljevima Republike Srpske, s obzirom na to da je njegov pristup prvenstveno bio usmjeren na ostvarivanje američkih geopolitičkih interesa.

    Dodatni razlog zbog kojeg se ne očekuje značajnija promjena američke politike jeste činjenica da Tramp i dalje raspolaže širokim izvršnim ovlašćenjima u oblasti spoljne politike, uprkos izbornim gubicima republikanaca u oba doma Kongresa.

    Kako je navedeno u analizi koju su objavile Nezavisne, posljedice izbornog rezultata mogle bi se više osjetiti kroz otežano imenovanje ambasadora i drugih spoljnopolitičkih predstavnika, kao i kroz ograničavanje finansiranja pojedinih inicijativa američke administracije.

    Upravo bi unutrašnja politička pitanja u SAD, uključujući ekonomsku situaciju i rast životnih troškova, mogla zauzeti veći dio pažnje Kongresa i administracije, dok bi spoljna politika bila predmet političkih neslaganja oko Irana, Gaze i drugih međunarodnih pitanja.

    Za Republiku Srpsku ovakve procjene znače da u narednom periodu ne bi trebalo očekivati velike promjene američkog pristupa koje bi donijele značajnije političke ustupke njenom rukovodstvu.

    Kontakti sa američkom administracijom mogli bi biti nastavljeni, posebno u oblastima ekonomije i projekata od zajedničkog interesa, ali bez jasnih naznaka da će Vašington odstupiti od svojih dugogodišnjih stavova o teritorijalnom integritetu BiH i stabilnosti regiona.

  • Dvije godine nakon smrti Dragijevića uhapšeno osam policajaca, tužilaštvo ranije izdavalo naloge

    Dvije godine nakon smrti Dragijevića uhapšeno osam policajaca, tužilaštvo ranije izdavalo naloge

    Prema saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapšeno je sedam policijskih službenika iz Beograda i jedan iz Nove Pazove. Oni se sumnjiče za krivično djelo teška tjelesna povreda usljed koje je nastupila smrt povrijeđenog lica, u sticaju sa krivičnim djelom zlostavljanje i mučenje u saizvršilaštvu.

    Uhapšeni su N. P., M. Lj., B. M., I. T., M. S., M. B. i Z. Đ. iz Beograda, kao i J. K. iz Nove Pazove.

    Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni u Više javno tužilaštvo u Nišu radi saslušanja.

    Posebnu pažnju izaziva činjenica da je tužilaštvo ranije izdavalo naloge za hapšenje osumnjičenih, ali da po njima nije postupljeno.

    „Obavještavamo javnost da je javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Nišu u prethodnom periodu izdavao naloge za lišenje slobode svih osumnjičenih zbog navedenih krivičnih djela, ali da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora unutrašnje kontrole nisu postupali po nalozima javnog tužioca, o čemu smo takođe obavještavali javnost“, navedeno je u saopštenju.

    Kako prenose Nezavisne, Dalibor Dragijević priveden je 6. aprila 2024. godine tokom istrage nestanka dvogodišnje Danke Ilić, zbog sumnje da je pomogao svom bratu Dejanu u premještanju tijela djevojčice.

    Dan kasnije, 7. aprila, njegova smrt konstatovana je u službenim prostorijama Policijske uprave u Boru.

    Nakon smrti, iz MUP-a Srbije saopšteno je da je preminuo prirodnom smrću. Međutim, obdukcijom su na njegovom tijelu utvrđene brojne povrede, zbog čega su pokrenute dodatne istražne radnje.

    Daliborov brat Dejan Dragijević jedan je od dvojice optuženih za ubistvo Danke Ilić, koja je nestala 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju kod Bora. Za ubistvo djevojčice optužen je i Srđan Janković.

    Više javno tužilaštvo u Nišu najavilo je da će javnost biti obaviještena o daljim koracima nakon saslušanja svih osumnjičenih.

  • Sukob između kolega završio pokušajem ubistva: Poznati identiteti muškaraca iz Tešnja

    Sukob između kolega završio pokušajem ubistva: Poznati identiteti muškaraca iz Tešnja

    Svađa između dvojice kolega, koji rade na građevinskom gradilištu u Trebinju, završila je krvavim obračunom u kojem je jedan od njih zadobio ubodnu ranu nožem u stomak. Zbog sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj ubistva, policija vodi istragu protiv Sedina Hujdura iz Tešnja, dok je povrijeđeni Hakija Pilav takođe zbrinut u bolnici.

    Prema informacijama koje je objavila Srpskainfo, riječ je o dvojici građevinskih radnika koji privremeno borave u Trebinju, a prema nezvaničnim saznanjima, oni su i cimeri.

    Do sukoba je došlo u četvrtak uveče, nakon svađe koja je prerasla u fizički obračun. Obojica muškaraca zadobila su povrede i prevezena su u trebinjsku bolnicu „Sveti Arhiđakon Stefan – 9. januar“.

    U Policijskoj upravi Trebinje potvrđeno je da je prijava o tuči zaprimljena 5. novembra oko 20.50 časova, nakon čega su policijski službenici obavili uviđaj.

    „Izvršenim uviđajem je utvrđeno da su se potukli S.H. i H.P., kojom prilikom su oba lica zadobila povrede i smješteni su u JZU Bolnica ‘Sveti Arhiđakon Stefan – 9. januar’ u Trebinju“, saopšteno je iz policije.

    Kako je potvrđeno, policijski službenici, pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, preduzimaju mjere i radnje s ciljem dokumentovanja krivičnog djela ubistvo u pokušaju protiv S.H. iz Tešnja.

    Prema informacijama drugih medija, tokom sukoba korišten je nož, a policija je tokom uviđaja pronašla predmet za koji se sumnja da je upotrijebljen u obračunu.

    Istraga o okolnostima sukoba i odgovornosti učesnika je u toku.

  • Poznato koliko iznose najniža i najviša penzija u Republici Srpskoj

    Poznato koliko iznose najniža i najviša penzija u Republici Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je podatke o visini penzija za septembar, prema kojima najniže penzijsko primanje iznosi 361,75 KM, dok je najviša penzija dostigla gotovo 4.000 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, septembarsku penziju primilo je ukupno 296.751 korisnika, od čega 237.877 u Republici Srpskoj, a 58.874 van njenih granica.

    Za isplatu penzija bilo je potrebno 185,53 miliona KM u neto iznosu, odnosno 187,75 miliona KM bruto.

    Prosječna penzija za septembar iznosila je 725,56 KM, što predstavlja 42,80 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o korisnicima sa punim stažom osiguranja od 40 godina, njihova prosječna penzija iznosila je 1.096,22 KM, odnosno 64,67 odsto prosječne plate.

    Iz Nezavisnih prenose da je najviša penzija isplaćena za septembar iznosila 3.981,85 KM, dok je najniža penzija za korisnike sa 40 i više godina staža određena na 723,70 KM.

    Najniži iznos penzije zavisi od dužine ostvarenog penzijskog staža, pa se primjenjuju različite kategorije minimalnih primanja.

    Najveći dio korisnika prava čine korisnici starosnih penzija, kojih je 65,06 odsto. Porodične penzije prima 23,30 odsto korisnika, invalidske 11,59 odsto, dok se preostalih 0,05 odsto odnosi na ostala prava.

    Fond PIO je tokom septembra po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ostvario prihod od 153,71 milion KM.

  • Anis Kalajdžić osuđen na 45 godina zatvora zbog ubistva Aldine Jahić

    Anis Kalajdžić osuđen na 45 godina zatvora zbog ubistva Aldine Jahić

    Anis Kalajdžić osuđen je na 45 godina zatvora zbog ubistva 32-godišnje Aldine Jahić, odlučio je danas, 6. novembra, Kantonalni sud u Mostaru. Riječ je o prvostepenoj presudi za zločin koji je potresao javnost u BiH i ponovo otvorio pitanje zaštite žena od nasilja i prijetnji.

    Izricanju presude prisustvovali su članovi porodice i prijatelji ubijene Aldine, kao i građani koji su se okupili ispred sudnice sat vremena prije početka ročišta. Nosili su majice sa njenim likom i transparente sa porukama „Stop femicidu“, „Pravda za Aldinu“ i „Nikad nećeš biti zaboravljena“.

    Kalajdžić je proglašen krivim za teško ubistvo, nedozvoljenu nabavku i držanje oružja, kao i produženo krivično djelo ugrožavanja sigurnosti.

    Kako prenose Nezavisne, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona tokom završnih riječi zatražilo je jedinstvenu kaznu od 45 godina zatvora, smatrajući da su tokom postupka dokazani navodi optužnice, uključujući i tvrdnju da je riječ o rodno zasnovanom ubistvu.

    Tužiteljka Vesna Pranjić podsjetila je na prijetnje koje je Kalajdžić upućivao Aldini Jahić, ali i bivšoj partnerki Aidi Macić. Posebno je ukazala na svjedočenja Aldininih prijateljica o strahu koji je osjećala, prijetnjama i ranijim fizičkim napadima.

    Prema iskazima svjedokinja, Aldina se plašila da pozove policiju jer je govorila da „njega svi znaju, a nju niko“. Tužilaštvo je kao važne dokaze izdvojilo i snimljene telefonske razgovore u kojima je optuženi prijetio smrću i govorio da nema ko da je zaštiti.

    Advokat porodice Jahić Damir Alić podržao je zahtjev za najstrožu kaznu, ističući da porodica zna da Aldinu ništa ne može vratiti, ali da očekuje da presuda doprinese sprečavanju sličnih zločina.

    Odbrana nije osporavala da je Kalajdžić počinio ubistvo, ali je tvrdila da tokom postupka nije dokazano da je ono bilo motivisano rodno zasnovanim pobudama. Njegov advokat Ibro Bulić zatražio je da sud, prilikom odmjeravanja kazne, uzme u obzir raniju neosuđivanost optuženog, njegovo izvinjenje i izraženo kajanje.

    Kalajdžić se tokom završnog obraćanja sudu izvinio porodici ubijene i izrazio žaljenje zbog počinjenog djela.

    Ubistvu prethodile prijetnje i uznemiravanje

    Aldina Jahić ubijena je 16. novembra 2025. godine u Mostaru, nakon što ju je bivši partner sačekao ispred fitness centra u kojem je trenirala.

    Prema navodima optužnice, Kalajdžić ju je ranije pratio, uznemiravao, prijetio joj smrću i dolazio pred njen stan. Kobnog dana fizički ju je napao, a zatim izvadio pištolj, zbog čega je Aldina pokušala da pobjegne i potraži pomoć prolaznika.

    Uspjela je da uđe u jedan mostarski hotel i pozove policiju, ali ju je Kalajdžić pronašao u toaletu objekta i pucao u nju, usmrtivši je na licu mjesta.

    Izrečena kazna od 45 godina zatvora predstavlja prvostepenu presudu, što znači da strane u postupku imaju pravo žalbe.

  • Starac pretučen do smrti u zatvoru: Doktorka osuđena na dvije i po, a vođa smjene na godinu i po

    Starac pretučen do smrti u zatvoru: Doktorka osuđena na dvije i po, a vođa smjene na godinu i po

    Doktorka Vesna Sredojević osuđena je na dvije i po godine zatvora, dok je vođa smjene u Kazneno-popravnom zavodu Padinska Skela Slađan Kovačević dobio godinu i po zatvora zbog nesavjesnog rada u službi koji je doveo do smrti Stanimira Brajkovića (74).

    Brajković je preminuo 4. februara 2024. godine, nakon što je tokom boravka u zatvoru pretrpio brojne povrede. U ovom slučaju, koji je izazvao veliku pažnju javnosti u Srbiji i regionu, sud je utvrdio propuste zdravstvene službe i zatvorskog osoblja zaduženog za nadzor osuđenika.

    Prema presudi, odgovornost doktorke Sredojević posebno se odnosi na način na koji je postupala prilikom pregleda Brajkovića. Sudija je tokom obrazlaganja istakao da u njegovom zdravstvenom kartonu nije evidentirana povreda glave, iako je ona pregledala zatvorenika nakon što je povrijeđen.

    Posebno je ukazano na pregled obavljen 3. februara 2024. godine u zatvorskoj ćeliji, u prisustvu drugih osoba, kada Brajković više nije bio u stanju ni da govori. Sudija je naglasio da je doktorka mogla da zatraži njegovo premještanje u drugu prostoriju ili zadržavanje u ambulanti, ali to nije učinila.

    Odgovornost vođe smjene Slađana Kovačevića ogleda se u tome što, uprkos saznanjima o Brajkovićevim povredama i zdravstvenim problemima, nije provjeravao njegovo stanje niti ga obilazio tokom smjene.

    Trojica komandira, Dušan Komazec, Stefan Pavlović i Zoran Krstić, oslobođeni su optužbi za nesavjestan rad u službi. Sud je ocijenio da u njihovom postupanju nije dokazano postojanje elemenata krivične odgovornosti.

    Kako prenose Nezavisne, osuđenima će u izrečene kazne biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i kućnom pritvoru.

    Riječ je o prvostepenoj presudi, na koju pravo žalbe imaju i odbrana i tužilaštvo.

    U zatvoru završio zbog neplaćene kazne od oko 500 KM

    Slučaj Stanimira Brajkovića izazvao je dodatno ogorčenje javnosti zbog razloga zbog kojeg se našao iza rešetaka. On je, naime, izdržavao zatvorsku kaznu jer nije mogao da plati novčanu kaznu od 30.000 dinara, odnosno oko 500 KM.

    Kazna mu je izrečena zbog petarde koja je bačena sa terase njegovog stana, a nakon što nije uspio da izmiri novčanu obavezu, ona je zamijenjena zatvorskom kaznom.

    Brajković je tokom boravka u KPZ-u Padinska Skela bio izložen nasilju drugih osuđenika, koji su ga maltretirali, tukli i seksualno zlostavljali, dok su propusti zaposlenih u ustanovi doveli do toga da njegova povreda i teško zdravstveno stanje nisu adekvatno zbrinuti.