VRBAS Media

Autor: INFO

  • U SNSD-u niko neće mandat poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    U SNSD-u niko neće mandat poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nakon što je Marina Maletić iz Teslića odbila mandat poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, taj mandat dodijelila je Zoranu Blagojeviću, ali s obzirom da on obavlja funkciju predsjednika Skupštine grada Doboja, izvijesno je da će i on odbiti taj mandat.

    Inače, ovo poslaničko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je Miodrag Mišić podnio ostavku na mjesto poslanika iz razloga imenovanja na mjesto direktora Inspektorata Republike Srpske.

    Kasnije, njegov mandat dodijeljen je sljedećem na listi u Izbornoj jedinici tri, odnosno Daliboru Paniću iz SNSD-a, ali on je odbio mandat jer se nalazi na funkciji generalnog sekretara Vlade Republike Srpske.

    Taj mandat nakon odbijanja Panića dodijeljen je Miodragu Lukiću, sljedećem na listi, ali i on je odustao od mandata koji je poslije toga dodijeljen Marini Maletić, ali je i ona odustala od njega i sada je taj mandat dodijeljen Blagojeviću, koji će ako je suditi po njegovim prethodnicima takođe odustati od mandata s obzirom na funkciju koju obavlja.

  • Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Sukob na Bliskom Istoku pokazao je slabosti unutar NATO saveza. Neke zemlje članice javno su odbile da podrže Sjedinjene Američke Države, i vojno i materijalno, te je američki predsjednik Donald Tramp najavio mogućnost povlačenja svoje zemlje iz Alijanse. Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Donald Tramp je još u svom prvom mandatu, 2018. doveo u pitanje NATO solidarnost odnosno član 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže da sve zemlje članice NATO-a moraju pomoći i braniti napadnutu članicu.

    Kao primjer Tramp je naveo tada najmlađu članicu Alijanse, Crnu Goru, rekavši da je to mala država sa snažnim i vrlo agresivnim narodom, te da nema najmeru, braneći njih, izazvati treći svjetski rat.

    Tramp je tad pokrenuo i zahtjev da ostale članice NATO-a moraju uplaćivati znatno više novca ako žele da ih Amerika brani.

    Već na početku drugog mandata saveznicima je jasno stavio do znanja da za odbranu moraju izdvajati najmanje 5% BDP-a, na šta su oni i, iako nerado, pristali.

    Imali su i različite stavove po pitanju sukoba u Ukrajini, a sve dublji raskol unutar NATO-a otkrila je odluka nekih evropskih zemalja da ne podrže rat SAD-a i Irana te da Sjedinjenim Državama čak ograniče pristup vojnim bazama.

    Tramp je zaprijetio povlačenjem iz Alijanse i ukidanjem obaveza u vezi odbrane Evrope, ali nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, izgleda da ih je ponovo ujedinio strah od Rusije.

    “NATO je tu da zaštiti Evropljane, naravno, ali i da zaštiti Sjedinjene Države. Kao što je rekao norveški premijer Jonas Sturid, ogromne nuklearne podmosrnice u Rusiju nisu tamo da napadnu Norvešku.

    One su tamo da napadnu Sjedinjene Države. I zahvaljujući savezu mi smo u mogućnosti da om ne dozvolimo da dođu u poziciju da to urade. Ovo je samo primjer gdje i SAD i Evropa ostaju jači i bezbjedniji zahvaljujući Savezu”, istakao je Rute nakon sastanka sa Trampom rekavši da je osjetio njegovo razočaranje koje, kako je istakao, donekle razumije.

    Nije prvi put da Tranp prijeti povlačenjem, ali to radi samo kako bi dobio oni što želi od evropskih aveznika, tvrde vojno-politički analitičari.

    Mijat Kostić tvrdi da će rezultat ovaj put vjerovatno biti redefinisanje odnosa.

    “Vjerovatno će se ići na to da se Evropa na neki način osamostali, da Amerika ne mora da plaća direktno odbranu Evrope ili da se recimo Evropa obaveže da kupuje američku opremu i tehniku. Na taj način bi finsirali sami svoju odbranu a sa druge strane bi povećavali američki budžet”, kaže Kostić.

    Vojno-politički analitičar Aleksandar Radović podsjeća da NATO još uvijek postoji i da je funkcionalan.

    “Trampova politika distanciranja prema Evropi je promjenjiva. Mi ne znamo šta će biti danas ili sutra. Ne postoji predvidljivost jer kad Trampo teatralno kaže da se odriče evopskih saveznika to nne mora da ima konkretne posledice”, ističe Radović i dodaje da bi eventualni distanciranje Amerike moglo ojačati NATO jer će omogućiti homogenizaciju evropskih zemalja.

    Da li bi ta hegemonizacija mogla rezultirati formiranjem nekog novog isključivo evropksog saveza, negog svojevrsnog pandana NATO-u?

    Analitičari smatraju da to nije, sad za sad, izvjesno.

    Bez obzira na Trampove prijetnje i ultimatume očigledno je da se Amerika nakada neće odreći evropskih vojnih baza, dok sa druge strane evropski saveznici ne mogu rizikovati povlačenje SAD-a iz trenutnih, ili nekih budućih sukoba sa Rusijom.

  • Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask smatra da je besmisleno štedjeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem vještačke inteligencije (AI) nastati izobilje.

    Izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX veliki je optimista kada je u pitanju vještačka inteligencija.

    Ne smatra da bi ljudi trebalo da se opterećuju stvaranjem ušteđevine za daleku budućnost, što je suprotno savjetima mnogih finansijskih stručnjaka.

    “Ne brinite o ostavljanju novca sa strane za penziju za 10 ili 20 godina. To neće biti važno”, izjavio je Mask u podkastu Moonshots with Peter Diamandis.

    Ovakav njegov kontroverzni stav proizlazi iz vizije svijeta transformisanog brzim napretkom vještačke inteligencije, robotike i energetike.

    Mask očekuje da će vještačka inteligencija do 2030. godine nadmašiti inteligenciju svih ljudi zajedno.

  • Zeljković: Javni prevoz u Banjaluci katastrofalan

    Zeljković: Javni prevoz u Banjaluci katastrofalan

    Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, Bogoljub Zeljković istakao je da je Grad dozvolio privatnim prevoznicima da vode glavnu riječ u javnom prevozu, što je rezultiralo izuzetno lošim stanjem na ulicama.

    “Imamo situaciju da su autobusi stari ne znam koliko godina. Čuli smo struku da su upravo ti autobusi jedni od najvećih zagađivača vazduha”, upozorio je Zeljković, dodajući da su stajališta u katastrofalnom stanju, a red vožnje potpuno netransparentan.

    Prema njegovim riječima, nedopustivo je da grad u 21. vijeku nema funkcionalnu aplikaciju koja bi građanima olakšala korištenje prevoza.

    Priča o uvođenju tramvaja – marketinški trik

    Ideju o uvođenju tramvaja u Banjaluci ocijenio je kao nerealnu i marketinšku obmanu, naglasivši:

    “Kada pričamo o tramvaju on je usko vezan za javni prevoz u Banjaluci, koji je katastrofalan. Grad je dozvolio privatnim prevoznicima da rukovode samim javnim prevozom. Nije mi realno da mi u 21. vijeku nemamo aplikaciju na tim stajalištima da znamo kada koji autobus kreće. Kada bi postavili električni tramvaj u Banjaluci, taj tramvaj bi morao da ima svoju liniju. Prostor bi morao da se pripremi. A, mi imamo problem sa prostorom tako da mislim da je to sve jedan marketing”, istakao je Zeljković.

    Pored saobraćajnih problema, Zeljković je ukazao na neshvatljivo zanemarivanje podrške koju građanima nude republičke institucije.

    On je podsjetio da je Kabinet predsjednika Republike Srpske obećao potpuno finansiranje izgradnje pet vrtića na području grada, pri čemu je jedina obaveza gradske administracije bila da pripremi dokumentaciju i pronađe lokacije.

    Iako je ovu priliku za obezbjeđivanje novih mjesta za mališane iskoristilo čak 20 opština širom Republike Srpske, on tvrdi da grad Banjaluka još uvijek nije dostavio potrebne papire kako bi sredstva bila operativna, čime je direktno usporena izgradnja neophodnih kapaciteta za predškolsko obrazovanje.

    “16. maja 2025. godine grad kabinet predsjednika je poslao formular koji Gradska uprava treba da popuni. Tada su bile već već lokacije određene jedna u Adi, a jedna u Lazarevu. Grad je trebao da popuni formular i dostavi svu dokumentaciju kako bi se krenulo sa izgradnjom vrtića, to je uradilo dvadeset Opština na nivou Republike Srpske ali Grad to nije uradio”, zaključio je Zeljković, piše ATV.

  • Dugotrajna blokada Irana?

    Dugotrajna blokada Irana?

    Predsjednik SAD Donald Tramp naložio je saradnicima da se pripreme za produženu blokadu Irana, s ciljem ekonomskog pritiska na Teheran kako bi pristao na nuklearne ustupke, rekli su američki zvaničnici, objavio je list „Vol strit džornal“.

    Prema njihovim navodima, Tramp je na nedavnim sastancima, uključujući diskusiju u Kontrolnoj sobi, odlučio da pojača pritisak na iransku ekonomiju i izvoz nafte sprečavanjem isporuka ka i iz iranskih luka.

    Ovakav pristup ocijenjen je kao manje rizičan u poređenju s alternativama, poput nastavka bombardovanja ili potpunog povlačenja iz sukoba, navedeno je. Procijenio je da njegove druge opcije – nastavak bombardovanja ili povlačenje iz sukoba – nose veći rizik od održavanja blokade, rekli su zvaničnici.

    Zamjenica portparola SAD Ana Keli rekla je za američki list da blokada navodno omogućava Vašingtonu da „vrši maksimalan uticaj“ na iransku vladu. Ona je pojasnila da će Bijela kuća donijeti odluku koja će osigurati nacionalnu bezbjednost SAD.

  • Putin: Kijev svakog dana gubi dio teritorije

    Putin: Kijev svakog dana gubi dio teritorije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Kijev svakog dana gubi određenu teritoriju „u zoni specijalne vojne operacije“ u Ukrajini i „da se zato fokusirao na terorizam“.

    Putin je na sjednici Savjeta bezbjednosti Rusije, koja je bila posvećena osiguranju bezbjednosti na izborima za Dumu, rekao da su režim u Kijevu i njegovi sponzori prešli na otvorene terorističke metode, i da rizik od terorističkih prijetnji u Rusiji raste, prenose RIA Novosti.

    “Znamo da su i kijevski režim i njegovi pokrovitelji prešli na otvoreno terorističke metode. Razlozi su očigledni, jasni su svima, neprijatelj nije u stanju da zaustavi napredovanje naših snaga, naših momaka duž linije kontakta”, naglasio je Putin, prenosi Tanjug.

    Ruski predsjednik istakao je da Kijev sve češće izvodi napade dronovima na civilnu infrastrukturu.

    Povodom predstojećih izbora za Dumu na jesen, on je naložio da se sprečavaju sve vrste provokacija, uključujući i one iz inostranstva.

    “Ukrajina ne održava izbore i nastojaće da ih spriječi u Donbasu. Oni koji odbijaju Donbasu i Novorusiji istorijsko pravo da budu dio Rusije, nastojaće da tamo spriječe glasanje”, rekao je Putin.

    Kako je dodao, građani Donbasa, za koje je rekao da su novi ruski regioni, će ove godine prvi put birati poslanike na federalnom nivou.

    Očekuje se da jedinstveni dan glasanja bude 20. septembar.

  • Rast cijena goriva drastično smanjio eksploataciju uglja

    Rast cijena goriva drastično smanjio eksploataciju uglja

    Enorman rast cijene dizela doveo je do drastičnog smanjenja eksploatacije uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine, što bi moglo dovesti do problema u elektroenergetskom sektoru u ovom entitetu.

    Zbog toga je u Tuzli u organizaciji Saveza sindikata radnika rudnika uglja FBiH održan sastanak menadžmenta “Elektroprivrede BiH” u čijem koncernu posluju rudnici uglja u FBiH, te rudnika i predstavnika sindikalnih organizacija.

    Pad proizvodnje uglja u rudnicima EP BiH

    Tako su rudnici u sastavu EP BiH zabilježili katastrofalne rezultate u proizvodnji uglja ove godine, zbog čega se taj minus mora nadomjestiti kupovinom uglja na tržištu.

    Sanel Buljubašić, direktor “Elektroprivrede BiH”, naveo je da je zabilježen ozbiljan pad proizvodnje od 300.000 tona.

    “Naravno da se ta energija mora nabaviti na tržištu. Moram kazati da postoji i opravdanje od strane rudnika, jer ta proizvodnja nije ni mogla biti veća. Pojava klizišta zbog dugogodišnjeg praćenja otkrivke uglja dovela je do toga da smo već sada u deficitu s otkrivkom od preko 150 miliona kubnih metara čvrste mase od 2009. godine”, naglasio je Buljubašić.

    Rudnici traže pomoć Vlade FBiH

    Nakon sastanka je rečeno da će biti neophodne i interventne mjere Vlade FBiH, te da rudnici sami neće moći izaći na kraj s enormnim poskupljenjima energenata koje koriste u proizvodnji uglja.

    “Rast cijena dizela drastično utiče na troškove proizvodnje u površinskim kopovima. Tu su i rast cijena lož-ulja i mazuta koji se koriste kao potpala i podrška u termoelektranama, što dodatno povećava troškove proizvodnje električne energije i uglja. Ovo će značajno uticati na proizvedene količine uglja, posebno u površinskim kopovima”, objasnio je Buljubašić.

    Sindikat upozorava na stanje u rudarstvu

    Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH, kazao je da postoje objektivni razlozi za neispunjavanje uslova.

    “Svjesni smo da nisu isporučene planirane količine uglja iz rudnika u sastavku koncerna ‘Elektroprivrede BiH’, što na terenu sistemom automatizma stvara brojne probleme. Znamo i razloge zbog kojih to nije urađeno. Nepovoljne vremenske prilike su bile početkom godine, što se negativno odrazilo na realizaciju proizvodnih rezultata u objektima sa površinskom eksploatacijom uglja”, rekao je Husić.

    On je upozorio na stanje u sektoru rudarstva.

    “Naravno da smo zabrinuti zbog svih globalnih pojava. Moraju se pokušati osigurati potrebne količine električne energije, kako za privredu, tako i za građane, i to u jednom zahtjevnom stanju”, naglasio je Husić.

    Šikulje u fazi sanacije

    Elnur Dizdarević, direktor Rudnika Kreka iz Tuzle, istakao je da su u prethodnom periodu imali znatnih problema vezanih za klizište na rudniku Šikulje, koji je u fazi sanacije.

    “Očekujemo da se u prvoj polovini maja stabilizuje proizvodnja u ovom rudniku”, kazao je Dizdarević.

    Rudnici u sastavu koncerna EP BiH

    U koncernu EP BiH posluju rudnici Kreka iz Tuzle, Rudnik mrkog uglja Kakanj iz Kaknja, RMU Breza iz Breze, RMU Đurđevik iz Đurđevika, RMU Abid Lolić iz Travnika, RMU Gračanica iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja, dok RMU Zenica zvanično ulazi u proces zatvaranja nakon 144 godine rada zbog neisplativosti, te oko 500 rudara ostaje bez posla.

  • Tramp: Amerikanci nemaju bliže saveznike od Britanaca

    Tramp: Amerikanci nemaju bliže saveznike od Britanaca

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas na ceremoniji dočeka britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile u Bijeloj kući da su Amerikanci kroz istoriju imali najbliže saveznike upravo u Britancima, ističući dugogodišnje veze dvije zemlje.
    Tramp je, kako prenosi BBC, rekao da on i njegova supruga, prva dama SAD, Melanija Tramp, nikada neće zaboraviti posjetu zamku Vindzor prošle godine, dodajući da će Čarls III i kraljica Kamila imati prijatan, iako kratak boravak u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je naveo da će govor britanskog kralja pred Kongresom SAD “izazvati zavist zbog njegovog lijepog akcenta”, opisujući ga kao “veoma elegantnog čovjeka”.

    Govoreći o istorijskim vezama dvije zemlje, Tramp je istakao “plemeniti duh Britanaca”, naglašavajući da američka borba za slobodu nije nastala kao “intelektualni izum iz 1776. godine”.

    Osnivanje Amerike bilo je vrhunac stotina godina razmišljanja, borbe, znoja, krvi i žrtve sa obje strane Atlantika – rekao je on.

    Tramp se osvrnuo i na drvo koje je pokojna britanska kraljica Elizabeta Druga zasadila tokom ranije posjete Bijeloj kući, nazvavši ga živim simbolom viševijekovne povezanosti dvije nacije.

    On je naveo da je to drvo, koje je u međuvremenu višestruko poraslo, odraz odnosa između SAD i Velike Britanije.

    – Kao i Sjedinjene Američke Države, posađeno je britanskim rukama na američkom tlu – rekao je Tramp.

    Predsjednik SAD je, prenosi Skaj njuz, u nastavku govora zadržao šaljivi ton, navodeći da je njegova majka bila veliki obožavalac britanske kraljevske porodice, pa čak i da je, kako je rekao, “bila zaljubljena u Čarlsa”.

    Na kraju obraćanja, Tramp je odao počast pokojnoj kraljici Elizabeti Drugoj, ističući da mu je bila čast što ju je poznavao.

    Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila doputovali su u ponedjeljak u državnu posjetu SAD gdje su se sastali s Trampom i Melanijom Tramp sa kojima su popili čaj.

    Riječ je o prvoj posjeti britanskog monarha američkom predsjedniku nakon 2007. godine, kada je kraljica Elizabeta Druga posjetila tadašnjeg predsjednika SAD DŽordža Buša mlađeg.

  • Minić: Više novca za boračke kategorije, unaprijedićemo njihov položaj

    Minić: Više novca za boračke kategorije, unaprijedićemo njihov položaj

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da će se osnovica za borački dodatak uvećati na pet KM, a ne na 4,5 KM kako je bilo planirano.

     Ubijedio sam večeras rukovodstvo SNSD-a, da se u Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih heroja Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, odmah uveća osnovica boračkog dodatka, ne na 4,5 KM kako je planirano, nego na 5 KM – naveo je Minić, koji je i član Glavnog odbora SNSD-a.

    Minić je na Iksu naveo da će ovom odlukom u zbiru biti isplaćeno iz budžeta preko 50 miliona KM više nego ranije za unapređenje položaja onih koji su stvarali Republiku Srpsku.

  • Cijene nafte na najvišem nivou od početka aprila

    Cijene nafte na najvišem nivou od početka aprila

    Cijena nafte Brent danas je na berzi bila na nivou od 112 dolara po barelu, a američka sirova nafta VTI oko 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka aprila.

    Na novi skok cijena, osim blokade Ormuskog moreuza, uticao je i iznenadni izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Organizacije zemalja izvoznica nafte, prenio je “Trejding ekonomiks”.

    Uprkos tome što primirje na Bliskom istoku uglavnom traje od početka aprila, uzajamne blokade Ormuskog moreuza od Irana i SAD smanjile su saobraćaj kroz taj moreuz gotovo na nulu.

    Tržišta su i dalje fokusirana na odgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa na najnoviji prijedlog Irana za okončanje sukoba, iako izvještaji sugerišu da Vašington nije zadovoljan, budući da iranski nuklearni program ostaje ključna tačka sporenja.

    To dodatno pojačava rizike u vezi sa snabdijevanjem, ako se zna da tim putem inače prolazi oko 20 odsto globalnih tokova energenata.

    Sukob, koji je sada ušao u devetu sedmicu, doveo je do naglog rasta cijena i dodatnog zaoštravanja uslova snabdijevanja na svjetskom tržištu.