VRBAS Media

Autor: INFO

  • Odgođena sjednica Skupštine grada Banjaluka zbog privođenja Stanivukovića

    Odgođena sjednica Skupštine grada Banjaluka zbog privođenja Stanivukovića

    Sedma redovna sjednica Skupštine grada Banjaluka odgođena je za sutra 25. mart zbog privođenja gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, na granici sa Hrvatskom prilikom povratka iz Budimpešte.

    Kako je rekao predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković, sjednica će biti održana u srijedu sa početkom u 9 časova.

    Podsjećamo, pred odbornicima Skupštine grada na sjednici koja će biti održana sutra je 49 tačaka dnevnog reda. Među njima je i ukupno 20 regulacionih planova i njihovih izmjena, koji se odnose na različite dijelove grada – od centra do prigradskih naselja.

    Podsjećamo, Draško Stanivuković je na granici sa Hrvatskom prilikom povratka iz Budimpešte priveden.

    Stanivuković sinoć se oglasio na društvenoj mreži “X” gdje je naveo da nije dozvolio da ga po 14. put zadržavaju, pretresaju i uzimaju privatne stvare te da po njima njuškaju njihovi službeni psi.

  • Vozači u Srpskoj će od povrata akciza uštedjeti 3 do 5 KM mjesečno

    Vozači u Srpskoj će od povrata akciza uštedjeti 3 do 5 KM mjesečno

    Od povrata dijela akciza, koji najavljuju vlasti u Republici Srpskoj, vozači će uštedjeti tri do pet KM, što nije dovoljno ni za gorivo koje će im trebati da se dovezu do Poreske uprave i da plate parking.

    Podsjetimo, premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je juče, u ponedjeljak, 23. marta, da će Vlada Republike Srpske donijeti na prvoj narednoj sjednici odluke o vraćanju dijela akciza na gorivo i to 10 odsto za privredu, a 20 odsto za građane.

    Kolike akcize plaćamo

    “Prema Zakonu o akcizama u BiH trenutno se plaća sljedeća akciza po litri i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, za motorni benzin – bezolovni 0,35 KM, a za motorni benzin 0,40 KM”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Šta pokazuje računica

    Dakle, vozači koji koriste vozila na dizel ostvariće uštedu od šest feninga po litru (20 odsto od 0,30 KM). Ako taj vozač mjesečno toči, primjera radi, 50 litara dizela, njegova ušteda će iznositi tri KM, tako da za taj iznos neće moći kupiti ni litar goriva po aktuelnim cijenama.

    Ako je riječ o benzincu, njegova potrošnja je nešto veća. Uzmimo da potroši 60 litara mjesečno. Na svakom litru će imati osam feninga povrata od akciza pa će njegova ušteda iznositi nešto manje od pet KM. Imaće “sasvim dovoljno” da plati parking i doveze se do Poreske uprave, pod uslovom da živi na gradskom području.

    Minić: Štitimo građane

    Minić, međutim, očigledno ne smatra tako. On je juče na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da će to biti direktna pomoć koja na mjesečnom nivou nominalno iznosi ukupno oko pet miliona KM.

    Minić je rekao da će u petak, 27. marta, biti održana sjednica Vlade radi prijedloga realizacije odgovarajućih odluka ukoliko se nastavi divljanje cijena nafte i naftnih derivata.

    “U svakom slučaju, nastojaćemo da institucionalno zaštitimo građane i privredu Srpske od divljanja cijena goriva”, rekao je Minić.

  • Opozicija RS zakazuje sastanak: Dogovor o kandidatima i dalje neizvjestan

    Opozicija RS zakazuje sastanak: Dogovor o kandidatima i dalje neizvjestan

    Predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj planiraju da naredne sedmice održe sastanak na kojem bi trebalo da razgovaraju o mogućem zajedničkom nastupu na opštim izborima u oktobru.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz dobro upućenih izvora, susret bi trebalo da bude organizovan u Banja Luka, ali je dogovor o zajedničkim kandidatima za ključne funkcije i dalje daleko od izvjesnog.

    Izvori iz vrha jedne od opozicionih partija tvrde da još nema konkretnog usaglašavanja oko kandidatura za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Kako navode, na sastanak bi trebalo da budu pozvani predstavnici SDS-a, PDP-a, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red, a plan je da razgovori proteknu bez prisustva javnosti i bez obraćanja medijima nakon završetka.

    Cilj okupljanja, dodaju sagovornici, jeste pokušaj približavanja stavova i eventualno postizanje dogovora o zajedničkom nastupu, uključujući i izradu zajedničke platforme, kao i principe raspodjele vlasti u slučaju izborne pobjede.

    Ti principi bi, prema istim izvorima, obuhvatili različite scenarije – od formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine do preuzimanja vlasti isključivo u Republici Srpskoj.

    Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da insistiranje na imenima kandidata u ovoj fazi nije najracionalniji potez opozicije.

    Prema njenim riječima, vlast takvu situaciju koristi kako bi opozicione aktere predstavila kao fokusirane isključivo na podjelu funkcija, što kod građana može izazvati nepovjerenje.

    Topićeva smatra da rasprave o raspodjeli pozicija u ovom trenutku ne idu u korist opozicije i dovode u pitanje mogućnost šireg dogovora među ključnim akterima, uključujući SDS, Nebojša Vukanović, Jelena Trivić i Draško Stanivuković.

    Ona dodaje da bi za opoziciju bilo korisnije da definiše nekoliko zajedničkih programskih ciljeva oko kojih bi se okupila, umjesto da fokus stavlja na kadrovska rješenja.

    U međuvremenu, Jelena Trivić već duže vrijeme zagovara ideju da opozicija, osim dogovora o kandidatima za dvije najvažnije funkcije, unaprijed definiše i raspodjelu ostalih ključnih pozicija, poput premijera i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, u slučaju izborne pobjede.

    S druge strane, Nebojša Vukanović je  u više navrata je javno iskazao protivljenje da se Draško Stanivuković tretira kao dio opozicije, posebno se protiveći njegovim potencijalnim kandidaturama za najviše funkcije na predstojećim izborima.

  • Drama kod Mostara: Maskirani napadači zapalili vozilo i napali vozača

    Drama kod Mostara: Maskirani napadači zapalili vozilo i napali vozača

    Grupa maskiranih osoba napala je vozača, a potom zapalila vozilo u napadu koji se dogodio danas ujutro, 24. marta na magistralnom putu M-17 u Potocima kod Mostara.

    Nekoliko osoba s fantomkama zaustavilo je vozilo na putu, nakon čega su palicama i bakljama razbili vozilo i fizički nasrnuli na vozača.

    Za sada nema službenih informacija o povrijeđenima niti o razlozima napada.

    Okolnosti događaja biće poznate nakon policijskog uviđaja, piše Bljesak.

  • Oprečne izjave američkih i iranskih zvaničnika o ratu

    Oprečne izjave američkih i iranskih zvaničnika o ratu

    Američki i iranski zvaničnici iznose oprečne tvrdnje o razgovorima između dvije zemlje o ratu, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump odlučio da odloži najavljene napade na iranska energetska postrojenja.

    Podsjetimo, u subotu je Tramp dao Iranu rok od 48 sati da otvori Ormuski moreuz, ili će SAD “zbrisati” njegova energetska postrojenja.

    Međutim, u ponedjeljak je Tramp izjavio da je odložio napade nakon “produktivnih” razgovora sa Teheranom, ali je predsjednik iranskog parlamenta negirao da su takvi razgovori vođeni, nazvavši to “lažnim vijestima”.

    Ipak, visoki iranski zvaničnik rekao je za “CBS News” da su “primili tačke od SAD preko posrednika i one se razmatraju.”

    “CBS” pojašnjava da je ovaj korak preduzet “kao mogući uvod u razgovore”, te da pregovori nisu potvrđeni niti su u toku.

    I Bijela kuća je pozvala na oprez, navodeći da je situacija “promjenljiva” i da “spekulacije o sastancima ne treba smatrati konačnim dok ih Bijela kuća zvanično ne potvrdi”.

  • Rusi pokrenuli veliku ofanzivu, imaju novu taktiku

    Rusi pokrenuli veliku ofanzivu, imaju novu taktiku

    Ruska vojska pokrenula je proljećnu ofanzivu na istoku Ukrajine. Kako prenosi američki CNN, pozivajući se na informacije s ukrajinskog fronta i analize Institut za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW), napadi iz dana u dan dobijaju na intenzitetu zahvaljujući poboljšanju vremenskih prilika.

    Moskva u napade, pored pješadije i dronova, uključuje i desetine tenkova te oklopnih vozila.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski potvrdio je u petak da Rusi posljednjih dana pojačavaju napade na istoku zemlje.

    „S promjenom vremenskih uslova, ruski agresor je pojačao pritisak na nekoliko dijelova fronta“, izjavio je Sirski za CNN. Dodao je da već nekoliko dana zaredom broj borbenih okršaja premašuje 200 dnevno. Prema njegovim riječima, ruske snage svakodnevno gube više od hiljadu vojnika, što uključuje poginule i teško ranjene.

    Da se ruska armija priprema za dalju ofanzivu, potvrđuju i informacije s terena. Ukrajinska vojska u svim sektorima bilježi aktivno kretanje neprijateljskih trupa, pojačanu artiljerijsku vatru, podršku avijacije i masovnu upotrebu bespilotnih letjelica.

    Glavne mete i promjena ruske taktike

    Jedan od glavnih ruskih ciljeva trenutno je grad Liman u Donjeckoj oblasti, koji se nalazi na rubu takozvanog „odbrambenog pojasa“. Ovaj pojas obuhvata i gradove Kramatorsk i Slavjansk, udaljene oko 35, odnosno 20 kilometara vazdušne linije od Limana.

    Komandant 3. ukrajinskog korpusa, brigadni general Andrij Bilecki izjavio je u subotu da su Rusi na ovom području angažovali gotovo 30 oklopnih vozila i više od 500 pješadinaca. Ipak, istakao je da su svi ruski napadi uspješno odbijeni.

    Američki Institut za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW) procjenjuje da ruska vojska mijenja taktiku.

    „Ovaj napad u snazi bataljona znatno je veći od većine ruskih mehanizovanih napada proteklih mjeseci“, navode iz ISW-a. Analitičari ističu da postoje jasni pokazatelji da će, pored Limana, ruske snage vršiti pritisak i na Kramatorsk te Kostjantinovku. Prema izvještajima 11. korpusa, Rusi su već udvostručili upotrebu artiljerije i avijacije u pravcu Kramatorska.

    Dronovi kao spas za ukrajinsku odbranu

    Ukrajinske snage su na velikom dijelu fronta u značajnom brojčanom zaostatku, te se pri odbijanju ruskih napada u velikoj mjeri oslanjaju na dronove.

    Moskva ne krije da joj je glavni cilj potpuno osvajanje Donbasa (teritorije koja obuhvata Donjecku i Lugansku oblast). Rusi zahtijevaju da im se teritorija preda bez borbe. Kijev to kategorično odbija uprkos tome što na teritorijalne ustupke trenutno vrši pritisak i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Kliks.

  • Starmer: Ovo nije naš rat i nećemo biti uvučeni u njega

    Starmer: Ovo nije naš rat i nećemo biti uvučeni u njega

    Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.

    “Ovo nije naš rat i nećemo biti uvučeni u njega”, poručio je Starmer u ponedjeljak.

    Obraćajući se pred Odborom za vezu britanskog parlamenta, Starmer je rekao da se Velika Britanija nije pridružila početnim ofanzivnim napadima, upravo zbog potrebe da svaka vojna odluka bude zasnovana na međunarodnom pravu i pažljivo planirana, prenosi Skaj njuz.

    “Za svaku akciju mora da postoji pravni osnov i održiv, promišljen plan. Zato nismo učestvovali u prvobitnim udarima”, rekao je Starmer, prenosi Tanjug.

    On je naveo da je London, umjesto toga, preduzeo mjere u okviru kolektivne samoodbrane, zajedno sa saveznicima u regionu, uključujući obaranje projektila koji dolaze iz Irana.

    Britanski premijer je dodao i da je Velika Britanija omogućila Sjedinjenim Američkim Državama korišćenje svojih baza za operacije protiv iranske raketne infrastrukture, takođe u okviru kolektivne odbrane.

    Britanska vlada odobrila je 20. marta korišćenje svojih baza Sjedinjenim Američkim Državama za izvođenje napada na iranske lokacije u Ormuskom moru.

    Dauning strit je ranije dozvolio američkim snagama da koriste britanske baze za operacije kako bi spriječio Iran da ispaljuje rakete koje bi ugrozile britanske interese ili živote.

    Međutim, ministri su se na sastanku 20. marta složili da bi američka upotreba britanskih baza sada mogla da bude proširena i na zaštitu brodova u Ormuskom moru, prenosi BBC.

    Britanska vlada je saopštila da i dalje neće biti direktno uključena u udare i da “principi koji stoje iza britanskog pristupa sukobu ostaju isti”.

  • Cijene stanova u BiH na rekordnom nivou

    Cijene stanova u BiH na rekordnom nivou

    Cijene stanova u BiH dosegle su rekordne nivoe, a stručnjaci upozoravaju da ni tokom 2026. ne treba očekivati pad cijena.

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dosegle su istorijski maksimum.

    U pojedinim slučajevima, kvadratni metar dostiže i do 11.000 KM, iako je prosječna cijena ipak osjetno niža.

    Uprkos tome, javnost i stručnjaci upozoravaju da su iznosi koje kupci plaćaju previsoki, dok istovremeno ne postoje naznake skorijeg pojeftinjenja.

    Manji stanovi sve teže dostupni kupcima

    Kupovina manjih stanova postaje sve zahtjevnija, pa je za nekretninu do 50 kvadratnih metara gotovo nemoguće izdvojiti manje od 200.000 KM. Iako ovakve cijene izazivaju zabrinutost među građanima, interes za kupovinu ne opada. Naprotiv, potražnja je i dalje u porastu, a gradnja novih objekata ne jenjava.

    Prema riječima stručnjaka iz Sarajeva i Banjaluke, cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, zbog čega je teško utvrditi jedinstven prosjek na nivou države.

    “Ako pričamo o četiri gradske opštine i užem dijelu u Kantonu Sarajevo možemo reći da se prosječni okvir cijena kreće između 3.700 do 5.200 KM. Apsolutno nemamo neki detaljan prosjek koji možemo da kažemo”, kaže stručnjak za nekretnine iz Sarajeva, Haris Kadić.

    Dragan Milanović, stručnjak za nekretnine iz Banjaluke, navodi da je situacija u tom gradu vrlo slična po pitanju prosječnih cijena.

    “Ako govorimo o novogradnji i o stanovima cijene su, najniža oko 3.000 maraka na periferiji do 7.000 u strogom centru grada. To je taj neki opseg. Prosječna cijena je tu negdje oko 5-6 hiljada u centru. Negdje malo širi centar 4-4,5 hiljade. To je sada ono što je u ponudi.”

    Investicijska kupovina dodatno diže potražnju

    Iako se u narednom periodu ne očekuju značajne promjene na tržištu, postavlja se pitanje održivosti ovakvog stanja. Podaci iz Banjaluke pokazuju da je čak svaki treći kupljeni stan neuseljen, što ukazuje na investicijsku kupovinu.

    Najčešći kupci dolaze iz dijaspore, koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. U tom kontekstu, pojavljuju se i prijedlozi mogućih mjera za stabilizaciju tržišta.

    “Jedan od prijedloga ispred nas, da bi pojeftinili stanovi, je da Vlada Republike Srpske izdaje takozvane ‘narodne obveznice’ namijenjene dijaspori, što će svakako na neki način dijaspora imati način da ulaže svoja sredstva, a mi ćemo u Banjaluci dobiti stanovi po pristupačnijim cijenama.”, kaže Dragan Jošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Rast od 2022. traje bez zaustavljanja

    Nagli rast cijena zabilježen je još 2022. godine, kada je došlo do poskupljenja željeza i drugih građevinskih materijala na globalnom tržištu.

    Od tada trend rasta nije zaustavljen, a procjene stručnjaka ukazuju da bi tokom 2026. godine cijene mogle porasti za dodatnih 10 odsto, navodi BHRT.

  • Zašto cijene zlata i srebra padaju

    Zašto cijene zlata i srebra padaju

    Cijene zlata i srebra naglo su pale uprkos globalnim napetostima.

    Ključni razlozi su kamatne stope, prodaja i tržišna korekcija.

    Iako globalne napetosti ostaju visoke zbog sukoba na području Zapadne Azije, cijene zlata i srebra zabilježile su značajan pad, što je iznenadilo investitore koji ove metale tradicionalno smatraju sigurnom imovinom u nesigurnim vremenima.

    Oštar pad cijena na tržištu

    U ponedjeljak je došlo do oštrog pada vrijednosti. Oko 13 sati na MCX tržištu, zlato je bilo niže za 9,41 odsto, dok je srebro palo za 10,21 odsto, pri čemu je pad srebra bio izraženiji, što ukazuje na jači prodajni pritisak.

    Tim Vaterer, glavni tržišni analitičar u KCM Trade, izjavio je za Rojters:

    “Kako sukob s Iranom ulazi u četvrtu sedmicu, a cijene nafte se zadržavaju oko nivoa od 100 dolara, očekivanja su se pomjerila s mogućeg smanjenja kamatnih stopa ka njihovom potencijalnom povećanju, što je umanjilo privlačnost zlata”.

    On je dodao:

    “Nagla rasprodaja na azijskim berzama dovodi do zatvaranja dugih pozicija u zlatu”.

    Korekcija nakon prethodnog rasta

    Pad dolazi nakon snažnog rasta u prethodnim mjesecima, kada su investitori, suočeni s rastućim geopolitičkim rizicima i višim cijenama nafte, masovno ulagali u plemenite metale.

    Ključni razlog je činjenica da su cijene već bile na visokim nivoima. Tokom ranijih faza sukoba zabilježena je pojačana potražnja, što je dovelo do značajnog rasta, a sada dio investitora odlučuje realizovati dobit, što je uzrokovalo korekciju.

    Pritisak dolazi i sa drugih tržišta

    Istovremeno, promijenjena su očekivanja u vezi s kamatnim stopama. Zbog visokih cijena nafte i inflatornih pritisaka smanjuje se vjerovatnoća njihovog smanjenja, dok raste mogućnost povećanja, što umanjuje privlačnost zlata koje ne donosi fiksne prinose.

    “Važno je razumjeti da je snažno globalno okruženje smanjenog apetita za rizikom uticalo na sve vrste imovine, uključujući dionice, obveznice, ali i plemenite metale poput zlata i srebra. Pad zlata kao sigurnog utočišta čak je izraženiji nego kod dionica. U ovakvoj situaciji, koju karakterizuje velika neizvjesnost, investitori imaju ograničen prostor za djelovanje. Ako se vodimo iskustvima iz prošlosti, ne bi trebalo paničiti, već ostati smiren”, kazao je Dr. VK Vijayakumar, glavni investicijski strateg u Geojit Investments Limited.

    Dodatni faktor je kretanje na drugim tržištima, gdje investitori prodaju zlato kako bi pokrili gubitke, posebno na berzama.

    Srebro, koje je inače volatilnije, bilježi još izraženiji pad.

    Šta aktuelni pad znači za investitore

    Trenutna situacija pokazuje da pad zahvata različite vrste imovine, uključujući dionice, obveznice i plemenite metale. Iako se zlato i srebro i dalje smatraju sigurnim utočištem, ni oni nisu imuni na nagle promjene u tržišnim uslovima.

    Aktuelni pad ne znači nužno promjenu dugoročnog trenda, već prije predstavlja korekciju nakon prethodnog rasta. Kako je značajan dio ulaganja u ove metale realiziran ranije, tržište sada prolazi kroz fazu prilagođavanja.

    Investitorima se u takvim okolnostima preporučuje oprez, jer bi nestabilnost mogla potrajati dok traju geopolitičke napetosti i neizvjesnosti u vezi s monetarnom politikom, prenosi Akta.

  • Kovačević: OHR godinama radio na slabljenju Republike Srpske

    Kovačević: OHR godinama radio na slabljenju Republike Srpske

    Srpski delegat u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević izjavio je da je osnovni koncept vlasti u Republici Srpskoj zaštita njenog položaja, ocijenivši da je OHR tokom proteklih decenija bio sredstvo za njeno slabljenje, uz podršku političkih predstavnika bošnjačkog naroda.

    Govoreći u TV duelu na RTRS-u sa Nebojša Vukanović, Kovačević je istakao da je ključna razlika između vlasti i opozicije u viđenju problema u BiH, navodeći da vlast kao glavne izazove vidi Kristijan Šmit, strane intervencije i političko Sarajevo, dok opozicija odgovornost pripisuje vlasti u Srpskoj i Milorad Dodik.

    On je naglasio da vlast vodi politiku usmjerenu isključivo na interese Republike Srpske i srpskog naroda, optužujući opozicione predstavnike da u Sarajevu iznose stavove koji štete Srpskoj. Za Vukanovića je rekao da izbjegava kritiku bošnjačke politike i da je ranije pozivao Šmita na korištenje bonskih ovlašćenja.

    Kovačević je podsjetio i na deklaraciju bošnjačkih lidera, navodeći da su njeni stavovi o BiH kao državi Bošnjaka neprihvatljivi, te ocijenio da opozicija zanemaruje takve poruke fokusirajući se na kritiku vlasti u Srpskoj.

    Govoreći o ekonomskim pitanjima, istakao je da će akcize na gorivo u Republici Srpskoj biti smanjene na 20 feninga po litru, što je, kako tvrdi, rezultat politike SNSD-a i prijedloga Milorad Dodik. Odbacio je tvrdnje da je SNSD bio protiv smanjenja akciza na nivou BiH, naglašavajući da opozicija zagovara prenos nadležnosti na Savjet ministara.

    On je naveo da Republiku Srpsku očekuju javne investicije veće od četiri milijarde KM, uključujući infrastrukturne projekte na istoku Srpske i završetak dionice auto-puta prema Beogradu, što je ocijenio kao značajan razvojni iskorak.

    Kovačević je ocijenio da je međunarodna pozicija Republike Srpske danas najjača do sada, ističući ulogu Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Ana Trišić Babić u jačanju spoljnopolitičkih odnosa.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska održava dobre odnose sa više globalnih aktera, uključujući Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Izrael, te aktivno radi na lobiranju u inostranstvu kroz, kako kaže, transparentne i legalne ugovore.

    Komentarišući političke odnose, Kovačević je odbacio tvrdnje o slabljenju SNSD-a, ističući kontinuitet izbornih pobjeda, te ocijenio da opozicija djeluje u interesu političkih protivnika Republike Srpske.

    Na kraju je poručio da će institucije Republike Srpske nastaviti da odgovaraju na sve izazove i, kako je naveo, očuvaju stabilnost i jačaju njenu poziciju.