VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    “Racija” u jednoj paljanskoj diskoteci danima je bila jedna od glavnih tema u javnosti. Policija je tek nakon brojnih pitanja i reakcija građana potvrdila da je tokom intervencije korištena sila.

    Prije nekoliko mjeseci Republika Srpska našla se u situaciji da ima vršioca dužnosti predsjednika.

    U aprilu ove godine pravosnažno je osuđen banjalučki advokat zbog malverzacija sa nekretninama.

    Javnost je ranije pratila i slučaj hirurga koji je dva puta pravosnažno osuđivan – jednom zbog primanja mita, a drugi put zbog nesavjesnog liječenja, nakon što je pacijentkinji greškom odstranio zdrav jajnik.

    Povremeno se otvara i pitanje direktora starijih od 65 godina. Rasprave se vode, ali konkretnih promjena i dalje nema.

    Sve ove priče u određenom trenutku bile su u centru pažnje. O njima se govorilo danima, izazivale su brojne reakcije i otvarale pitanja o radu institucija.

    Ali šta ih zapravo povezuje?

    Naizgled, riječ je o potpuno različitim slučajevima. Međutim, zajedničku nit pokušao je da pronađe banjalučki advokat Dario Sandić, koji je u objavi na društvenim mrežama ukazao na niz pojava koje, kako tvrdi, postoje u praksi, iako ih zakoni ne poznaju.

    “Racija ne postoji u propisima Republike Srpske, kao ni v.d. predsjednik Srpske, ni direktor stariji od 65 godina, ni osuđivani advokat, ni osuđivani ljekar…” naveo je Sandić.

    Jedna rečenica otvorila je pitanje – kako je moguće da određene situacije postanu dio svakodnevice iako formalno ne bi trebalo da postoje?

    Šta postoji, a šta nedostaje?

    Sandić za Srpskainfo kaže da je problem u tome što se kod nas često pojavljuju pojave koje nisu predviđene zakonima, dok istovremeno nedostaju stvari koje bi morale biti osnov svakog uređenog društva.

    – Imamo racije, vršioce dužnosti, direktore koji ostaju na funkcijama i nakon zakonskih ograničenja, nekvalifikovane radnike, osuđivane advokate i ljekare, penzionere koji rade poslove od velike odgovornosti, projekte koji počinju prije završetka procedura. Sa druge strane, nemamo dovoljno zdravstvene zaštite, sigurnosti, pravne izvjesnosti, kvalitetnog obrazovanja i infrastrukture – kaže Sandić.

    Prema njegovim riječima, najveći problem nije nedostatak propisa, već njihova primjena.

    – Naši zakoni su u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima. Problem nastaje kada se oni ne primjenjuju. Kada bi se dosljedno primjenjivali, odgovornost bi morala postojati na svim nivoima vlasti – tvrdi Sandić.

    On smatra da je tokom posljednjih decenija stvoren sistem u kojem izostaje stvarna odgovornost.

    – Živimo u krugu iz kojeg je teško izaći. Institucije koje bi trebalo da utvrđuju odgovornost često ne rade svoj posao kako treba, pa se stvara osjećaj da posljedice ne postoje – navodi Sandić.

    Novac kao pokretač svega

    Sandić tvrdi da se političke i društvene teme često koriste kao sredstvo za skretanje pažnje sa ekonomskih i socijalnih problema.

    – Priče o velikim nacionalnim pitanjima često postaju zamjena za razgovor o tome kako ljudi žive, kakvo im je zdravstvo, obrazovanje i sigurnost. Ako građanin nema posao, nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu i suočava se sa problemima, a ipak povjeruje da je najveća prijetnja neko drugi, onda se problem ne rješava – kaže on.

    Dodaje da se, prema njegovom mišljenju, odluke često donose sa ciljem zaštite interesa pojedinaca, a ne javnog dobra.

    – Ako treba mijenjati zakone da bi se zaštitili određeni interesi, mijenjaće se. Ako treba donositi političke odluke koje slabe institucije, donosiće se. Ako treba koristiti najteže riječi i podjele kako bi se održala podrška, koristiće se – tvrdi Sandić.

    Kako kaže, takav sistem opstaje jer nema dovoljno mehanizama koji bi osigurali odgovornost.

    – Kada nema posljedica, onda se stvara uvjerenje da je sve dozvoljeno. Posljednjih 30 godina taj obrazac se samo učvršćivao – ističe on.

    Kao mogući izlaz vidi jačanje institucija i standarda koji postoje u razvijenim evropskim društvima.

    – Jedna od nada jeste približavanje Evropskoj uniji, gdje ipak postoje mehanizmi koji ne dozvoljavaju da se sve može riješiti novcem i vezama. Druga nada je povratak mladih i obrazovanih ljudi koji bi mogli mijenjati društvo – zaključuje Sandić.

    I upravo se tu vraćamo na početak priče. Nekoliko različitih događaja pokazalo je isto pitanje: koliko je velika razlika između onoga što piše u propisima i onoga što građani svakodnevno vide oko sebe.

  • Vidović: Maske su pale, Crnadak je potvrdio da je strani plaćenik

    Vidović: Maske su pale, Crnadak je potvrdio da je strani plaćenik

    Maske su konačno pale. Igor Crnadak je izjavom da zna ko je novi visoki predstavnik nesvjesno priznao da radi za strane obavještajne službe u šta javnost Republike Srpske odavno sumnja, rekao je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske Siniša Vidović.

    On tvrdi da je sada jasnije zašto Crnadak uvijek napada sve što ima patriotski predznak.

    “Sad nam je jasno zašto je u NSRS uporno potencirao priču o crvenom kombiju ili zašto napada predsjednika Srbije. Kako Crdnadak može sa sigurnošću da zna ko je budući visoki predstavnik? Ko mu je dao tu informaciju? Ovako je samo potvrdio da je odavno strani plaćenik koji radi protiv interesa Republike Srpske”, zaključio je Vidović i poručio da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike.

    “Nakon što je Nenad Stevandić raskrinkao Nebojšu Vukanovića nastavljamo sa raskrinkavanjem i pokazujemo da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike”.

  • Veliki infrastrukturni zamah u Foči: Put Tjentište–Foča za dvije godine, slijedi i dionica prema Šćepan Polju

    Veliki infrastrukturni zamah u Foči: Put Tjentište–Foča za dvije godine, slijedi i dionica prema Šćepan Polju

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će put Tjentište–Foča biti završen u roku od dvije godine, ističući da će ova saobraćajnica predstavljati jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u istočnom dijelu Republike Srpske. Paralelno sa tim, na ovoj dionici biće izgrađen i jedan od infrastrukturno najzahtjevnijih objekata – most vrijedan oko 11 miliona KM, koji će novu trasu povezati sa magistralnim putem Foča–Šćepan Polje.

    Tokom radne posjete Foči, Minić je rekao da je ovaj put projektovan tako da će se na oko 90 odsto dionice moći voziti brzinom od 80 kilometara na čas, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na postojeće stanje.

    • Od izvođača sam upoznat o detaljima gdje imamo stećke, neriješen mali dio imovinsko-pravnih odnosa, ali ono što je bitno – ovo će biti završeno u roku od dvije godine. Tako smo dogovorili i to će sigurno biti tako urađeno – poručio je Minić.

    On je naveo da je realizacija projekta bila u zastoju gotovo dvije godine zbog imovinsko-pravnih pitanja, eksproprijacije zemljišta i drugih prepreka, te da je ponovno pokretanje radova bio jedan od njegovih ličnih prioriteta.

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović rekao je da će na ovoj trasi biti izgrađen most vrijedan oko 11 miliona KM, koji će predstavljati ključni segment nove putne komunikacije prema Šćepan Polju.

    • Prvih šest kilometara gdje se nalazimo radovi mogu da idu u cijelosti, dok sa preostalim vlasnicima zemljišta očekujemo da uskoro postignemo sporazum kako bi izvođač mogao da radi punim kapacitetom – rekao je Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ugovoreni rok za završetak kompletne dionice iznosi oko tri godine, ali postoji mogućnost da radovi budu završeni i za manje od dvije godine ukoliko ne bude nepredviđenih problema, poput novih klizišta.

    Govoreći o drugim infrastrukturnim projektima, Stevanović je rekao da se svakodnevno očekuje saglasnost Svjetske banke za raspisivanje tendera za izgradnju kompletne dionice Foča–Šćepan Polje duge 13,4 kilometra, dok je tender za most preko rijeke Tare i oko 600 metara saobraćajnice sa crnogorske strane već završen i odabran je najpovoljniji izvođač.

    Kada je riječ o mostu u Tuhaljima na magistralnom putu Sarajevo–Foča, Stevanović je istakao da su oštećenja toliko ozbiljna da nije dovoljna sanacija, već je neophodna potpuna rekonstrukcija objekta.

    • Bili smo primorani da zatvorimo saobraćaj jer su ljudski životi bili ugroženi. Nakon stabilizacije terena utvrđeno je da su svi mostovi napukli i da su im temelji ozbiljno oštećeni. Ne smijemo dozvoliti da se takvi objekti samo zakrpe – sve mora biti izgrađeno iznova i po najvišim standardima – naglasio je Stevanović.

    Dodao je da će “Putevi Republike Srpske” do kraja godine završiti projektnu dokumentaciju za alternativni put preko Kalinovika, koji će omogućiti odvijanje saobraćaja i za teretna vozila tokom budućih rekonstrukcija.

    • Vrlo brzo ćemo raditi na sanaciji mosta, a istovremeno, kada pustimo saobraćaj u punom kapacitetu preko mosta na Bistrici, radićemo alternativni put kako bi ta dionica trajno imala odgovarajuću alternativu – rekao je Stevanović.

    Minić je istakao da će svi ovi projekti dati snažan podsticaj razvoju privrede i turizma, posebno imajući u vidu da će značajno unaprijediti povezanost Nacionalnog parka Sutjeska, Tjentišta i Foče.

    Tokom posjete Tjentištu obišao je i muzički festival OK fest, gdje je, kako je rekao, potvrđeno da je loša putna infrastruktura do sada predstavljala jedan od najvećih problema organizatorima.

    • Mislim da će se ovim što se sada radi u Nacionalnom parku Sutjeska taj problem riješiti, što će svima nama, ali i drugim organizatorima, znatno olakšati organizovanje događaja – rekao je organizator festivala Dubravko Suvara.

    Gradonačelnik Foče Milan Vukadinović ocijenio je da su ulaganja u putnu infrastrukturu od presudnog značaja za razvoj ovog kraja.

    • Izgradnjom ove putne komunikacije Nacionalni park Sutjeska i rafting na rijeci Tari biće udaljeni svega 15 minuta vožnje, što će dati snažan podsticaj razvoju turizma – rekao je Vukadinović.

    On je podsjetio da se u Foči trenutno školuje oko 2.500 studenata iz 38 zemalja Evrope i svijeta, te da grad zaslužuje kvalitetne i bezbjedne saobraćajnice koje će dodatno unaprijediti razvoj privrede, turizma i visokog obrazovanja.

    Minić je tokom boravka u Foči obišao i proizvodni pogon kompanije Grafo Balkan, koja zapošljava 60 radnika, ističući da Vlada Republike Srpske nastavlja da podržava domaću proizvodnju i privredu. Vukadinović je najavio nastavak uređenja industrijske zone Livade kroz asfaltiranje puteva, javnu rasvjetu i drugu infrastrukturu kako bi se stvorili bolji uslovi za razvoj privrede i novo zapošljavanje.

    Premijer je dodao i da je završen tender za opremanje Univerzitetske bolnice Foča, dok bi u narednih mjesec dana trebalo da počnu radovi na Medicinskom fakultetu, čime će biti nastavljen ciklus ulaganja u zdravstveni i obrazovni sektor u ovom gradu.

  • UKC RS: Dijete se gušilo na bazenu, priključeno na respirator

    UKC RS: Dijete se gušilo na bazenu, priključeno na respirator

    Pacijent mlađe životne dobi, koji se gušio na bazenima u Prnjavoru, primljen je danas na Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske u Banjaluci i priključen je respirator.

    Iz UKC-a Srni je rečeno da je pacijent nakon dijagnostike hospitalizovan na Odjeljenje intenzivne njege Klinike za dječije bolesti, i da su sve dalje prognoze preuranjene i neizvjesne.

    Pacijent je na UKC primljen u 12.50 časova.

  • Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Proteklih nekoliko sedmica BiH je napravila nekoliko stidljivim, ali značajnih koraka ka evropskim integracijama.

    Iako su nedavno usvajanje Zakona o platnim uslugama u Republici Srpskoj i ovosedmično usvajanje na nivou BiH Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u prvom čitanju i Zakona o Sudu BiH mali koraci ako se uporedi s tim šta su uradile druge zemlje u protekle tri godine na evropskom putu, oni su značajni imajući u vidu koliko malo toga se desilo tokom cijelog mandata ovog saziva.

    Crna Gora kao poticaj?
    Mada je još uvijek rano za konačne ocjene, čini se da realnost skorašnjeg članstva Crne Gore u EU ipak utiče na ovdašnje političke elite, koje će svom stanovništvu teško moći objasniti zašto će u tu zemlju uskoro morati s biometrijskim pasošima i biometrijskim provjerama na granici.

    I EU je shvatila da je jedini način da se nešto na Balkanu pokrene da jedna zemlja iskorači, i lokalnom stanovništvu na ilustrativan način objasni šta konkretno evropske integracije znače.

    Iz neformalnih razgovora s evropskim službenicima saznajemo da postoji oprezan optimizam, ali svi su svjesni da i dalje postoje značajne prepreke i kad je retorika pojedinih lidera u pitanju, ali i veliki posao koji je potreban provesti da se i formalno organizuje početak pregovora o članstvu.

    Delegacija EU: Pozdravljamo napredak, ali…
    Iz Delegacije EU nam je rečeno da EU pozdravlja pozitivne korake proteklih dana, kao važne korake ka unapređenju višegodišnjih reformi u oblasti vladavine prava.

    “Predstojeća amandmanska faza pruža priliku za dodatno unapređenje oba nacrta zakona u skladu s evropskim standardima te preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije. Usvajanje oba zakona u skladu s evropskim standardima ostaje jedan od najvažnijih prioriteta u oblasti vladavine prava nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH”, naglašavaju u Delegaciji za Nezavisne.

    Prevedeno, ovo znači da zakoni nisu u potpunosti usklađeni, čim se očekuje da se kroz amandmane tekst popravi. Međutim, činjenica da je zakon usvojen i da se proteklih sedmica stvari donekel pokreću, može signalizirati barem minimalnu promjenu.

    U Delegaciji, dalje, ističu da su s efikasnim provođenjem sistema prijave imovine, ove reforme ključne za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

    “Ove reforme ujedno predstavljaju ključne obaveze u okviru Reformske agende i Plana rasta EU za zapadni Balkan. Njihovo uspješno usvajanje i provođenje doprinijeće napretku BiH na putu ka članstvu u EU te omogućiti zemlji da koristi značajnu finansijsku podršku EU za nastavak reformi. EU ostaje spremna da nastavi pružati podršku BiH tokom cijelog ovog procesa”, rekli su oni za Nezavisne.

    Hoće li SNSD i HDZ ponovo blokirati?
    Iako je velika šansa da će pomenuti zakoni pasti na nivu BiH, obzirom da i iz SNSD-a i HDZ-a stižu takvi signali, ostaje da se vidi kako će se tektonske promjene u regionu odraziti na političku situaciju, barem nakon izbora.

    Osim činjenice da su i FBiH i RS ekonomski ovisne od EU i i njihovi privrednici imaju interes da dođe do napretka odnosa s ovim blokom, dodatnu motivaciju vlasti BiH mogu dobiti i kroz velike ambicije američkih investitora u BiH i šire na Balkanu, kojima takođe treba vladavina prava, dobra povezanost s EU i u ekonomskom i u pravnom smislu.

  • Minić: Veliki investicioni ciklus u Srpskoj daje vidljive rezultate

    Minić: Veliki investicioni ciklus u Srpskoj daje vidljive rezultate

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Foči da veliki investicioni ciklus u koji je ušla Republika Srpska počinje da daje rezultate, te da je to vidljivo kroz rast BDP-a, javnih prihoda, broja zaposlenih.

    – U jednom složenom trenutku u svijetu, kada velike kompanije otpuštaju radnike, Republika Srpska ima 1.300 zaposlenih više. Rast javnih prihoda dokaz je povećane potrošnje i povećane cirkulacije novca – rekao je Minić.

    Minić je podsjetio da je Republika Srpska napravila niz mjera koje su, uz ukidanje sankcija i priče da su Srbi “loši momci”, predstavljanje realne slike srpskog naroda, te veze sa Ruskom Federacijom, SAD, Izraelom i drugim, počele da unapređuju ekonomske pokazatelje u Srpskoj.

    – Doprinose smo smanjili sa 33 na 31 odsto, porez na dohodak sa deset na osam odsto, porez na dobit ostao je 10 odsto, a neoporezivi dio plate povećan je sa 800 na 1.000 KM – istakao je Minić.

    To je, dodao je Minić, indirektno 500 miliona KM godišnje podrške.

    – Vlada je produžila odluku, koja je trebalo da se stavi van snage, o učešću 10 feniga po litru goriva. To nije malo, to je mjesečno više od tri miliona KM, ali zbog ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku u posljednjih pet dana, ne želimo da naši građani osjete posljedice u onoj mjeri u kojoj bi osjetili da nije odluke Vlade – rekao je Minić.

  • Šeranić: Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena dva nova prava

    Šeranić: Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena dva nova prava

    Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena su dva nova prava, rekao je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.

    – Prvo pravo se odnosi na osobe, odnosno porodice u okviru kojih se ostvaruje status roditelja njegovatelja, a to pravo podrazumijeva da nakon 30 navršenih godina korisnika, odnosno osobe sa poteškoćama u razvoju, roditelji imaju pravo da nastave da primaju određeni iznose sredstava koji je identičan kao onaj iznos koji primaju o Zakonu o dječjoj zaštiti, a govori se o roditelju njegovatelju – istakao je šeranić.

    Drugo pravo, dodaje on, je vezano za sva lica koja imaju rješenja o ličnoj invalidnini i dodatak na ličnu invalidninu, koji podrazumijeva da će se po službenoj dužnosti u okviru Centara za socijalni rad donositi rješenja tih lica kako bi mogli da ostvare to pravo.

    – Pravo je vezano za procenat invaliditeta, što znači da ako imate rješenje za svoj invaliditet od 100 odsto, vi dobijate najveći iznos koji iznosi 250 maraka u okviru lične invalidnine, a u okviru dodatka 550 maraka, kako bi cijeli ukupni iznos iznosio 800 konvertibilnih maraka – rekao je on.

    Ministar navodi da se zavisno od procesa invaliditeta smanjuje iznos ukoliko je invaliditet utvrđen 90, 80 ili 70 odsto.

    – Važno je napomenuti da kada su u pitanju lica koja su gluvonijema, kako se utvrđuje njihov invaliditet i kako se raspoređuje iznos. Za lica koja su gluvonijema, stepen invaliditeta se utvrđuje po testu. Oni koji imaju određen stepen gluvoće od 90 do 94 odsto, njima se utvrđuje lični invaliditet u procentu od 70 odsto. Ako je test preko 95 odsto, kada govorimo o gluvoći, onda im se invaliditet utvrđuje od 80 odsto. Tako da su ta lica 70 ili 80 odsto i oni u skladu sa tim svojim procentom invaliditeta primaju sredstva koja su definisana Zakonom o socijalnoj zaštiti – istakao je Šeranić.

    Naveo je da je prijedlog ovog Zakona usaglašen sa udruženjima koja obuhvataju lica sa invaliditetom.

    – Mi smo kroz izrade prijedloga samog zakona došli do toga da smo sa njima usaglasili na neki način ova rješenja koja su oni ponudili i na bazi tih ponuda i tog dogovora ovo je na kraju i definisano. Za Republiku Srpsku, što je možda manje važno, ali nije da nije nebitno, iznosi u toku pola godine 19,5 miliona konvertibilnih maraka koje je potrebno dodatno izvojiti iz budžeta. Morali smo u okviru rebalansa budžeta da i te stvari projektujemo i planiramo kako bismo mogli da ostvarimo primjenu same lične invalidnine i kako bi mogli građani da primaju na kraj krajeva taj iznos – rekao je ministar.

  • Planirana rekonstrukcija autobuskih stajališta u Banjaluci

    Planirana rekonstrukcija autobuskih stajališta u Banjaluci

    Na području grada Banjaluka planirana je rekonstrukcija autobuskih stajališta s ciljem poboljšanje njihove funkcionalnosti, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

    Iz Gradske uprave su precizirali da je planirano čišćenje grafita, zamjena oštećenih stakala, popravka ili zamjena klupa, te da će sve biti vršeno “u skladu sa utvrđenim potrebama i raspoloživim sredstvima”.

    U Gradskoj upravi ističu da su ova oštećenja, nažalost, veoma često posljedica vandalizma, zbog čega apeluju na sve da vode računa o gradskoj imovini.

    “Planirani radovi predstavljaju dio šireg procesa unapređenja izgleda i funkcionalnosti autobuskih stajališta, a o početku radova javnost će biti informisana”, navode u Gradskoj upravi Banjaluka.

     

  • Lavrov: Evropa i Zelenski pokušavaju da odvoje Trampa od dogovora sa Aljaske

    Lavrov: Evropa i Zelenski pokušavaju da odvoje Trampa od dogovora sa Aljaske

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Evropa, zajedno sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, pokušavava da udalji predsjednika SAD Donalda Trampa od dogovora postignutih između Vašingtona i Moskve na samitu na Aljasci.

    “Prihvatili smo Trampove prijedloge na Aljasci, a njegovi evropski saveznici – i, naravno, sam Zelenski – pokušavaju da ga odvrate od ovih prijedloga”, rekao je Lavrov novinarima.

    Lavrov je podsjetio da je Rusija “mnogo puta” u posljednjih deset godina pokazala svoju dobru volju u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    Komentarišući rat u Iranu, Lavrov je rekao da bezbjednosni rizici na Bliskom istoku i dalje postoje, te pozvao sve strane da obustave neprijateljstva.

     

     

     

  • Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Savjet za implementaciju mira (PIK) trebalo bi do kraja avgusta da donese odluku o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih diplomatskim krugovima.

    Na posljednjoj sjednici PIK nije postignut konačan konsenzus o tome ko će preuzeti funkciju prvog čovjeka Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kao i ranije, predstavnici Rusije ostali su pri stavu da je vrijeme za zatvaranje OHR i okončanje međunarodnog protektorata nad BiH, zbog čega se protive imenovanju novog visokog predstavnika.

    Po isteku mandata Kristijana Šmita, čije je imenovanje od samog početka izazivalo osporavanja zbog izostanka potvrde u Savjetu bezbjednosti UN, PIK je za vršioca dužnosti visokog predstavnika imenovao američkog diplomatu Luisa Krišoka, koji obavlja i funkciju supervizora za Brčko distrikt.

    Predsjednik PDP RS Igor Crnadak juče je izjavio da će novi visoki predstavnik uskoro biti usaglašen te da se radi o osobi čije ime još nije dospjelo u javnost.

    – To će biti kandidat koji će imati jedinstvenu podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Republika Srpska ne može javno da podrži imenovanje Lua Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika zbog odnosa prema Rusiji, ali je, prema informacijama koje imam, Vašington nezvaničnim kanalima obaviješten da razlog nije promjena stava već politički trenutak i blizina izbora – rekao je Crnadak.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz diplomatskih izvora, najveće šanse da preuzme funkciju visokog predstavnika trenutno ima diplomata iz Italije.

    Sagovornici navode da se ne radi ni o aktuelnom šefu Delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki, niti o Antoniju Landiju, koji se prethodnih mjeseci često pominjao kao jedan od glavnih kandidata za nasljednika Kristijana Šmita.

    Podsjećamo, tokom cijelog mandata Kristijana Šmita vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet, ističući da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog čega ga nisu priznavale kao zakonito izabranog visokog predstavnika.

    Ipak, uprkos takvim stavovima, Šmit je tokom svog mandata koristio bonska ovlaštenja i donosio odluke koje su imale značajan politički uticaj, uključujući i mjere koje su dovele do prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Prema tvrdnjama naših izvora, ni budući visoki predstavnik neće odustati od korišćenja bonskih ovlaštenja, bez obzira na očekivano protivljenje Moskve.

    – Rusija najvjerovatnije neće podržati imenovanje novog visokog predstavnika, ali to neće promijeniti stav Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Novi šef OHR, prema sadašnjim procjenama, imaće punu podršku zapadnih partnera da koristi ovlaštenja predviđena Dejtonskim sporazumom prema političkim akterima za koje ocijeni da ugrožavaju ustavni poredak, stabilnost ili provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – navode sagovornici Srpskainfo.