Autor: INFO

  • Milioni za park kod “Delte”

    Milioni za park kod “Delte”

    Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem uložiće još 3,8 miliona maraka u nastavak izgradnje velikog parka kod tržnog centra „Delta“ i to nakon što je u taj park već uloženo oko 4,2 miliona KM.

    Računajući ovo ulaganje u park kod „Delte“ će biti uloženo zajedno sa dodatnim i nepredviđenim radovima, oko osam miliona maraka.

    S druge strane, aktivisti koji su od samog početka pratili izgradnju ovog parka, koja je započela još 2024. godine, upozoravaju na netrasparentnost ovog projekta, kao i na činjenicu da ulaganje u ovaj park ne može zamijeniti masovnu betonizaciju gradskih površina.

    Konkretno, riječ je o drugoj fazi izgradnje, a uključujući najnovije ulaganje cifra uložena u parkove za Stanivukovićevog mandata mogla bi dosegnuti oko 12,2 miliona maraka.

    Kada je u pitanju pejzažno uređenje za, kako je u tenderu navedeno novi gradski park Grad od ponuđača zahtijeva između ostalog sadnju 17 stabala divljeg kestena, devet stabala paulovnije, deset stabala rajsko drveta, ali i tri stabla katalpe.

    Traže od ponuđača da posadi i šest stabala bijele topole, ali i tri stabla eukaliptusa.

    Osim pejzažnog uređenja grad želi i da ponuđač nabavi i postavi urbani mobilijar.

    Tu traže da im se nabavi, dopremi i ugradi 12 drvenih klupa za sjedenje sa naslonom, 14 klupa za dvostrano sjednje, ali izgradnju armiranih betonskih ležaljki.

    Od firme ili više njih koja će dobiti ovaj posao traže da je imala uspješno iskustvo u realizaciji jednog ili najviše dva ugovora sa istim ili sličnim predmetom nabavke u zadnjih pet godina, a čija je minimalna vrijednost dva miliona KM bez PDV-a.

    Zahtijevaju da ima zaposlenog i jednog građevinskog inženjera sa najmanje deset godina radnog iskustva, jednog građevinskog tehničara sa minimalno pet godina i jednog geodetskog tehničara sa takođe minimalno pet godina radnog iskustva.

    Kada su u pitanju oprema i mašine traže da ima garnituru valjaka za asfaltiranje i to dva valja nosivosti do četiri tone i dva valjka nosivosti preko osam tona.

    Neophodno je da ponuđač ima i bager težine do sedam tona, bager težine preko 15 tona ali i deset kamiona nosivosti preko 15 tona, kao i jedan finišer.

    Aktivistkinja i predstavnik GI “Za Plan” Banjaluka Tijana Grujić u izjavi za Capital kaže da na osnovu dostupnih informacija nije poznato šta se sada planira graditi u parku kod Delte.

    „Zabrinjavajuća je netransparentnost samog postupka koji je na početku, prije pet, šest godina, predstavljen javnosti. Ispočetka se zaista činilo da sve ide kako treba – anketu popunjavali građani i davali mišljenje, izabrano idejno rješenje i od tada imamo netransparentnost“, upozorava Grujićeva.

    Ističe da nije sigurna da posljednji izrečeni planovi o sadržaju u parku prate izabrano idejno rješenje.

    „Potrebna je stalna i transparentna uključenost struke i građana u projekte koji se odnose na javni prostor Banjaluke. To je prostor svih nas i svi ćemo da ga koristimo“, kaže Grujićeva.

    S druge strane, kako dodaje, izgradnja ovog parka, čiji konačan izgled je, po svemu sudeći, nepoznat, je postao izgovor gradskoj adminstraciji za brojne izmjene regulacionih planova u gradu.

    „Nerijetko imamo situacije da, kada se građani pobune protiv betonizacije njihovih naselja i pretvaranja zelenih površina u stambeno-poslovni sadržaj, nadležni iz Gradske uprave odmah kao „kontrargument“ spomenu park kod Delte“, izjavila je Grujićeva.

    Naglašava da ignorišu upozorenja stručnjaka sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, da se gradi neplanski jer nemamo Urbanistički plan i da se pravi nehuman grad koji nije zdrav za život.

    „Dozvoljena je gradnja koja isključivo pogoduje građevinskim preduzetnicima i to nas može skupo koštati ako hitno ne budu zaustavljene izmjene regulacionih planova i izrada novih do donošenja novog Urbanističkog plana“, zaključila je Grujićeva.

    Još 2023. godine aktuelna gradska administracija u Banjaluci počela je da ulaže milione maraka u izgradnju novog parka kod tržnog centra „Delta“ bez regulacionog plana i građevinske dozvole, a po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“.

    Ovo je samo jedan u nizu parkova koje je Stanivuković izgradio za svog mandata, a sa ovim posljednjim ulaganje u parkove će dostići oko 12,1 miliona maraka.

    Tako je za u veliki gradski park kod tržnog centra „Delta“ do sada uloženo oko 4,2 miliona KM, a sa ovim ulaganjem predviđenim najnovijim tenderom taj iznos će se popeti na 8 miliona sa porezom.

    Za park „Tvrtka I Kotromanića“ dato je oko 2,4 miliona maraka.

    Za „Ćirlični park“ je Grad do sada dao oko 230.000 KM dok su donatori za nabavku slova u parku dali oko 300.000 maraka, tako da je u ovaj park uloženo sa donatorskim sredstvima oko 530.000 KM, za „Park knjige“ oko 620.000 KM, a za „Park Oslobođenja“ oko 700.000 maraka sa porezom.

  • Republikanci za finansiranje nove dvorane, demokrate protiv

    Republikanci za finansiranje nove dvorane, demokrate protiv

    Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su inicijative za odobravanje i finansiranje izgradnje dvorane u Bijela kuća, nakon pucnjave tokom večere dopisnika u Vašingtonu.

    Novi prijedlog zakona republikanskih senatora predviđa izdvajanje od 400 miliona dolara za izgradnju objekta, kao i prateće bezbjednosne infrastrukture ispod njega. Donald Trump ranije je tvrdio da bi projekat mogli finansirati privatni donatori, ali je senator Lindsey Graham izjavio da bi takva sredstva trebalo koristiti samo za „kupovinu porculana i sličnih stvari“.

    Graham je naglasio da projekat nije lični hir predsjednika, već pokušaj da se budući događaji organizuju u sigurnijem okruženju, umjesto u hotelima poput Washington Hilton. Prema podacima FBI, muškarac koji je, kako tvrde vlasti, pokušao da upadne na događaj s vatrenim oružjem i noževima imao je rezervisanu sobu u tom hotelu.

    Osumnjičeni Cole Tomas Allen pojavio se u ponedjeljak pred sudom zbog federalnih optužbi za pokušaj atentata na predsjednika. Tokom incidenta ispaljeni su hici ispred sale, nakon čega je predsjednik evakuisan sa bine, dok su se gosti sklanjali ispod stolova.

    Podršku zasebnim mjerama za odobravanje dvorane najavili su i Lauren Boebert, Rand Paul i Tim Sheehy. Šihi je na mreži X naveo da je „sramota za najjaču naciju na svijetu da ne može organizovati skupove u glavnom gradu bez prijetnje nasiljem i pokušaja atentata“.

    S druge strane, demokrate se protive projektu još od trenutka kada je Tramp, bez saglasnosti Kongresa, srušio dio kompleksa Bijele kuće kako bi oslobodio prostor za gradnju. Projekat se suočio i s pravnim izazovima, dok je Chuck Schumer poručio da bi, ukoliko žele unaprijediti bezbjednost, republikanci trebalo da finansiraju Tajnu službu, a ne, kako je naveo, „luksuznu Trampovu dvoranu“.

  • Tramp važe opcije: Sporazum s Iranom i dalje neizvjestan

    Tramp važe opcije: Sporazum s Iranom i dalje neizvjestan

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nagovijestio je da je malo vjerovatno da će prihvatiti najnoviji prijedlog Irana za okončanje sukoba, koji podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uz odlaganje rješavanja pitanja nuklearnog programa.

    Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, Tramp je svoj stav iznio tokom sastanka sa najvišim zvaničnicima nacionalne bezbjednosti, na kojem se raspravljalo o daljim koracima prema Teheranu. Izvori su naveli da američki predsjednik pokazuje rezervu prema planu koji je dostavljen u proteklih nekoliko dana.

    Američki zvaničnici smatraju da bi ponovno otvaranje ključnog plovnog puta bez rješavanja pitanja obogaćivanja uranijuma i postojećih zaliha, koje su blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, oslabilo pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, zadržavanje blokade Hormuškog moreuza produžilo bi period povišenih cijena energenata, što već utiče na rast cijena goriva u SAD.

    Nakon sastanka nije precizirano koji će biti naredni potezi američke administracije. Zvaničnici su istakli zabrinutost zbog mogućih podjela unutar iranskog rukovodstva, kao i nejasnoća o tome ko ima konačnu moć odlučivanja u procesu pregovora.

    Ipak, Tramp je u javnim istupima djelovao oprezno i nije dao jasne naznake o eventualnom nastavku vojne opcije, uključujući kampanju bombardovanja koja je trenutno na čekanju nakon produženja primirja prošle sedmice.

    Bijela kuća odbila je da komentariše detalje pregovora, naglašavajući da je riječ o osjetljivim diplomatskim razgovorima. U saopštenju je poručeno da će Sjedinjene Države prihvatiti isključivo sporazum koji je u interesu američkog naroda i koji garantuje da Iran neće doći u posjed nuklearnog oružja.

  • Raslojavanje političke scene

    Raslojavanje političke scene

    Politička scena Republike Srpske ponovo ulazi u fazu pregrupisavanja, a posljednji potezi Igora Crnatka i Vlade Đajića dodatno su uzburkali ionako nestabilan prostor. Njihove odluke da napuste dosadašnje političke okvire i krenu u formiranje sopstvenih stranaka ne djeluju kao izolovani incidenti, već kao simptom dubljih procesa unutar postojećih partija.

    Nije riječ o anonimnim figurama koje traže političku afirmaciju, već o ljudima koji su godinama gradili uticaj i imali značajne pozicije u svojim organizacijama. Upravo zato njihovi odlasci imaju veću težinu – oni ne znače samo lični razlaz, već potencijalno pokretanje lančane reakcije unutar partijskih struktura. U takvim situacijama često se ne gubi samo jedan političar, već i dio infrastrukture koji je uz njega vezan.

    Velike partije poput SNSD-a i PDP-a i dalje imaju stabilnu organizaciju i prepoznatljivo biračko tijelo, ali odlazak prepoznatljivih imena uvijek nosi rizik. Taj rizik nije nužno trenutan pad, već postepeno nagrizanje povjerenja i autoriteta, posebno ukoliko novi politički projekti uspiju da privuku dio članstva i lokalnih odbora.

    Ako se ovakav trend nastavi, politički pejzaž Republike Srpske mogao bi postati znatno fragmentisaniji. Veći broj manjih stranaka po pravilu komplikuje postizborne kombinacije, ali i povećava prostor za neizvjesnost i političku trgovinu. U takvom ambijentu stabilne većine postaju teže ostvarive, a politička scena podložnija čestim promjenama.

    Politički analitičar Velizar Antić ukazuje da odlazak visokopozicioniranih funkcionera nikada nije bez posljedica za stranke iz kojih dolaze. Prema njegovom mišljenju, u oba slučaja doći će do odljeva članstva, ali će efekti biti neujednačeni. Smatra da bi odlazak Vlade Đajića mogao imati snažniji odjek unutar SNSD-a nego što će Crnadak imati u PDP-u, prije svega zbog dužine i intenziteta političkog angažmana.

    Antić procjenjuje da Đajićev politički kapital, izgrađen kroz godine djelovanja i široku mrežu kontakata, njegovom novom projektu daje realne šanse da postane relevantan faktor, pa čak i parlamentarna stranka nakon izbora. S druge strane, skeptičniji je kada je riječ o samostalnom dometu Crnatkove političke opcije, koju prije vidi u okviru šire opozicione koalicije nego kao pojedinačni izborni projekat.

    Reakcije birača u ovakvim situacijama gotovo su predvidive. Oni koji ostaju uz matične stranke ovakve poteze najčešće doživljavaju kao izdaju, dok pristalice koje prelaze na novu stranu nalaze razloge da ih opravdaju. Taj raskol u percepciji dodatno produbljuje političke podjele i učvršćuje postojeće tabore.

    Poseban sloj ove priče odnosi se na stanje unutar PDP-a, koji je već neko vrijeme u procesu transformacije. Od dolaska novog rukovodstva na čelu sa Draškom Stanivukovićem, stranka je prošla kroz značajne promjene, ali ne bez otpora. Dok je dio članstva prihvatio novi pristup i širenje baze, drugi dio očigledno nije pronašao svoje mjesto u takvoj strategiji.

    Prema Antićevom viđenju, PDP je promijenio ne samo kadrovsku strukturu, već i način političkog djelovanja. Nekadašnji fokus na program i sadržaj ustupio je mjesto modelu koji više teži masovnosti i širenju podrške, što ga, kako smatra, u određenoj mjeri približava političkom obrascu SNSD-a.

    Sve ovo otvara ključno pitanje: da li su nove stranke izraz stvarne političke potrebe ili samo proizvod ličnih ambicija? Odgovor će, kao i uvijek, dati birači. Međutim, jedno je već sada jasno – politička scena Republike Srpske ulazi u period u kojem će stabilnost biti teže održati, a svaka nova inicijativa potencijalno mijenja pravila igre.

  • Kremlj: Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu

    Kremlj: Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu

    Rusija je spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ako budu dogovorene prihvatljive opcije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je naglasio da Rusija ostaje posvećena strateškom, partnerskom karakteru odnosa sa Iranom, prenose RIA Novosti.

    Ranije u ponedjeljak iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči sastao se u Rusiji sa predsjednikom Vladimirom Putinom i šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom.

    Putin je sa iranskim ministrom razgovarao o situaciji na Bliskom istoku, poručivši da će Moskva činiti sve u interesu Irana i drugih zemalja regiona kako bi mir bio uspostavljen što prije.

    Ruski predsjednik je istakao da Rusija namerava da nastavi strateške odnose sa Iranom, ističući da se iranski narod “hrabro i herojski bori za svoj suverenitet” i izražavajući nadu da će ta zemlja uspjeti da prevaziđe period iskušenja i da će mir uskoro biti uspostavljen.

    On je, kako se navodi, preneo i najbolje želje vrhovnom lideru Irana ajatolahu Modžtabi Hamneiju.

  • Kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali u SAD, slijedi sastanak sa Trampom

    Kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali u SAD, slijedi sastanak sa Trampom

    Britanski kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali su danas u Vašington gdje će se sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i prvom damom Sjedinjenih Američkih Država Melanijom Tramp.

    Kraljevski par dočekalo je nekoliko zvaničnika, počasna garda i vojni orkestar, ali ne i Tramp, prenosi BBC.

    Oni će se sa Trampom i prvom damom sastati u Bijeloj kući gde će popiti čaj, nakon čega će zajedno prisustvovati baštenskoj zabavi.

    Nakon što je u subotu došlo do pucnjave u hotelu Hilton u Vašingtonu, kada je naoružani muškarac koji je identifikovan kao Kol Alen (31) ispalio više hitaca i nakon čega su Tramp i drugi visoki zvaničnici SAD evakuisani, pojavile su se sumnje da će britanski kraljevski par putovati u SAD, ali je naknadno iz Bakingemske palate potvrđeno da će četvorodnevna posjeta kralja Čarlsa III biti održavana po planu.

    Tramp je takođe potvrdio za da će kralj Čarls posjetiti SAD uprkos pucnjavi.

    Britanski premijer Kir Starmer, uputio je jutros poruku američkom predsjedniku u znak solidarnosti zbog incidenta i rekao da su osoblje britanske ambasade i drugi Britanci koji su bili na večeri “veoma zahvalni američkoj Tajnoj službi na akciji koju su preduzeli”.

  • OHR otkrio razlog Šmitove posjete Banjaluci

    OHR otkrio razlog Šmitove posjete Banjaluci

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, posjetio je danas, 27. aprila, Banjaluku, gdje se sastao sa Mihalom Černijem, zamjenikom šefa Kancelarije OHR-a u Banjaluci povodom završetka njegovog mandata.

    „Zahvalivši mu na predanom radu, visoki predstavnik je istaknuo nepristrasnu potporu koju je Černi pružao Dejtonskom mirovnom sporazumu i Kancelariji visokog predstavnika, posebno naglašavajući njegov profesionalizam, nepokolebljivu posvećenost i promišljen angažman s partnerima širom Republike Srpske“, stoji u saopštenju OHR-a.

    “Bilo je pravo zadovoljstvo surađivati s Vama. Vaš doprinos na terenu, posebno u izazovnim trenucima, zaista sam jako cijenio“, rekao je Šmit.

    Šmit je Černiju poželio puno uspjeha u daljem životu i radu, navode iz OHR-a.

    Podsjećamo, Šmit je danas viđen u jednom od kafića na obali Vrbasa.

  • Pred sudom napadač s Trampove večere: Evo za šta je optužen

    Pred sudom napadač s Trampove večere: Evo za šta je optužen

    Muškarac koji je pokušao da upadne na večeru Udruženja dopisnika Bijele kuće sa oružjem i noževima doveden je na savezni sud u Vašingtonu. Suočava se sa tri optužbe.

    Prva tačka optužnice: pokušaj atentata na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna doživotnog zatvora u saveznom zatvoru, prenosi Index.

    Druga tačka optužnice: prevoz vatrenog oružja preko državnih granica radi počinjenja krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru.

    Treća tačka optužnice: upotreba vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru

    Alen nema krivičnu evidenciju i ranije nije bio na radaru policije. Trenutno se nalazi u pritvoru. Danas se nije izjasnio o krivici. Rasprava o određivanju pritvora zakazana je za četvrtak, a pripremno ročište za 11. maj.

  • Godišnja inflacija premašila pet odsto, da li je vrijeme za alarm?

    Godišnja inflacija premašila pet odsto, da li je vrijeme za alarm?

    Nivo cijena u martu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne viši je za 5,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 9,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 6,3%, prevoz za 11,1%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 6,5%, te ostala dobra i usluge za 2,4%.

    Pad cijena

    “Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,3%”, piše u ovim podacima.

    Kada su u pitanju rezultati za mjesec dana, ni tu nije ništa bolja situacija.

    Naime, u martu ove godine u odnosu na februar potrošačke cijene su više za 1,7 odsto.

    “Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,9%, odjeća i obuća za 1,8%, stanovanje i režijski izdaci za 0,8%, zdravstvo za 0,3%”, navodi se u ovim podacima.

    Takođe, više cijene su zabilježene u odjeljku prevoz za 12,6%, rekreacija i kultura za 0,2 odsto, obrazovanje za 0,4%, te restorani i hoteli za 0,3%”.

    Inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH

    Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH iznosila oko 5,2 odsto.

    Inflacija u Srpskoj

    Sa druge strane, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija u Srpskoj u martu ove godine iznosila 4,9 odsto.

    “Iako rast cijena goriva uzrokovan američko-izraelskom agresijom na Iran svakako jeste imao uticaja na inflaciju, odgovornost je primarno domaća, i to, vrlo konkretno, odgovornost vlasti u BiH. Naime, rast cijena goriva ne bi bio ni približno toliki kakav je sada da su vlasti pravovremeno poduzele mjere da ga spriječe (stvaranjem odgovarajućih rezervi i njihovim plasiranjem na tržište) ili zaustave (smanjenjem akciza i kontrolom cijena), a rast svih ostalih cijena bi također bio puno manji da su vlasti osigurale robne rezerve i njima intervenisale na tržištu i da su kontrolom cijena i sankcijama spriječile i zaustavile neopravdan rast cijena i zloupotrebe na tržištu”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

    Rast cijena nafte i goriva

    Prema njegovim riječima, iako su neposredni razlozi dijelom globalni (rast cijena nafte i goriva), a dijelom lokalni (zloupotrebe i neopravdan rast cijena), i u jednom i u drugom slučaju ključna odgovornost je vlasti, odnosno odsustvo njihovog djelovanja.

    “A kada jesu djelovali, onda je to bilo štetno, kao što je povećanje cijena određenih energenata i usluga koje direktno utvrđuju ili odobravaju vlasti, odnosno javna preduzeća”, naglasio je Gavran.

  • Građani BiH biraju bliže destinacije za 1. maj: Bliski istok utiče i na rute

    Građani BiH biraju bliže destinacije za 1. maj: Bliski istok utiče i na rute

    Brojni građani planiraju da otputuju za prvomajske praznike, pri čemu dominiraju evropske destinacije i kraći aranžmani u regionu, dok je zabilježen pad potražnje za dalekim destinacijama i Bliskim istokom.

    Različiti profili putnika

    U banjalučkoj turističkoj agenciji “Unis turs” ističu da imaju različite profile putnika – od mlađih parova i porodica sa djecom, pa do starijih osoba, što pokazuje da interesovanje za putovanja obuhvata gotovo sve generacije.

    “Najveće interesovanje vlada za hotelski smještaj u regionu, pri čemu se najčešće traže aranžmani u termalnim centrima ili hoteli na moru, kako u Hrvatskoj i Crnoj Gori, tako i u slovenačkim termama”, kazali su iz ove agencije.

    Dodali su da su putovanja uglavnom kraćeg trajanja, najčešće dva do tri noćenja, što je i očekivano za period prvomajskih praznika kada većina putnika koristi produžene vikende.

    “Cijene se kreću već od oko 50 evra po osobi pa naviše, u zavisnosti od kategorije hotela, lokacije i dodatnih sadržaja koje objekat nudi”, pojašnjavaju iz “Unis tursa”.

    Interes putnika je na sličnom nivou kao i prethodnih godina

    Prema dosadašnjim pokazateljima, interesovanje putnika je na sličnom nivou kao i prethodnih godina.

    “Ipak, u periodu prvomajskih praznika primjetna je nešto manja ponuda udaljenijih destinacija, jer se putnici u ovom terminu češće odlučuju za kraće i bliže aranžmane”, zaključuju iz ove turističke agencije.

    Vedran Jokić, direktor turističke agencije “Kontiki Travel” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da su putovanja za prvi maj uglavnom vikend-ture, odnosno produženi vikendi ka evropskim gradskim destinacijama.

    “U tom periodu imamo i određeni broj interkontinentalnih putovanja i dalekih destinacija, pa čak i ljetovanja. Na primjer, već se može kupati na Malti, dok je kupanje uveliko počelo u Egiptu i Tunisu”, istakao je Jokić, naglašavajući da dio putnika koristi praznike za odlazak na toplije destinacije i raniji početak ljetne sezone.

    Evropske destinacije

    Dodao je da je zbog aktuelne situacije na Bliskom istoku primjetno nešto manje interesovanje za te zemlje, ali da je zabilježen rast interesovanja za evropske destinacije, koje putnici doživljavaju kao sigurnije i pristupačnije u ovom trenutku.

    Kako je pojasnio, njihova agencija je specifična jer uglavnom nudi aranžmane sa avionskim prevozom, što automatski utiče na višu cijenu u odnosu na autobuske ture. Samim tim, njihova klijentela je uglavnom platežno sposobnija, najčešće u starosnoj dobi od 27 do 50 godina, koja traži komfor, kraće vrijeme putovanja i viši nivo usluge.

    “Cijene aranžmana su od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, u skladu sa udaljenosti i vrstom putovanja. Uprkos višim cijenama, interesovanje za ovakve aranžmane ne opada”, kazao je Jokić.

    Iz sarajevske agencije “Sol Azur” ističu da je sukob na Bliskom istoku poremetio putovanja prema Dubaiju i drugim daljim destinacijama, te da se, kako navode, sve više ljudi odlučuje za Evropu.

    Najtraženiji su Pariz i Rim

    “Naši putnici su se više fokusirali na Evropu, što zbog trenutnih okolnosti, što zbog potražnje. Najtraženiji su Pariz i Rim”, navode iz agencije.

    Kada je riječ o cijenama, ističu da se autobuska putovanja kreću od 350 do 500 maraka, u trajanju od pet ili šest dana, sa dva ili tri noćenja.

    “Što se tiče klijenata, imamo putnike svih generacija – od mladih ljudi do starijih”, dodaju iz “Sol Azura”.

    Kada je riječ o avionskim aranžmanima, startne cijene su od oko 700 konvertibilnih maraka pa naviše.