Autor: INFO

  • Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao rekordnih 9,4 biliona dolara

    Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao rekordnih 9,4 biliona dolara

    Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao je rekordnih 9,4 triliona dolara u 2025. godini, uz najbrži godišnji rast od 2021. godine, pokazuju podaci iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke. Istovremeno, troškovi zaduživanja dostigli su najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno opterećuje ekonomije najsiromašnijih država.

    Prema izvještaju, dug zemalja s niskim i srednjim prihodima prema stranim kreditorima povećan je za 5,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je velikim dijelom podstaknut povratkom privatnih kreditora na tržište, kao i ponovnim pristupom siromašnijih država međunarodnim tržištima obveznica.

    Kako prenosi Klix, emisija obveznica javnih institucija porasla je za gotovo 35 odsto, dostigavši 251 milijardu dolara, što je najviši iznos u posljednjih pet godina.

    Ipak, bolji pristup međunarodnom finansiranju nije donio i povoljnije uslove zaduživanja. Zemlje koje imaju pravo na koncesione kredite Svjetske banke tokom prošle godine plaćale su prosječnu kamatu od 8,2 odsto na nove zajmove privatnih kreditora, što je najviši nivo od 1989. godine. Kamatna stopa na nove obveznice iznosila je 9,4 odsto.

    Glavni statističar Grupacije Svjetske banke i direktor za razvojne podatke Haišan Fu upozorio je da se države u razvoju suočavaju s problemom sve skupljeg finansiranja.

    „Povratak privatnog kreditiranja zemljama s niskim i srednjim prihodima je dobrodošao, ali te zemlje se više zadužuju, plaćaju više i u mnogim slučajevima im ostaje manje sredstava za dugoročni razvoj“, istakao je Fu.

    Dodatni problem predstavlja servisiranje postojećih obaveza. Zemlje s niskim i srednjim prihodima tokom 2025. godine izdvojile su oko 1,4 biliona dolara za otplatu glavnice i kamata, čime je nastavljen trend rasta troškova zaduženosti petu godinu zaredom.

    Svjetska banka upozorava da visoki troškovi otplate duga mogu potisnuti ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i druga područja važna za dugoročni razvoj.

    Pritisak nije ograničen samo na najsiromašnije države. Rast prinosa na državne obveznice i referentnih kamatnih stopa povećava cijenu novog zaduživanja i razvijenih ekonomija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Francusku i Njemačku.

    Posebno zabrinjava praksa izdavanja novih obveznica radi refinansiranja postojećih obaveza, često uz nepovoljnije kamatne stope. Takav pristup omogućava državama da odlože ili rasporede otplatu, ali ne mora dovesti do smanjenja ukupnog duga.

  • SAD proširuju sankcije protiv Kube, na meti i kineske kompanije

    SAD proširuju sankcije protiv Kube, na meti i kineske kompanije

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa proširila je ekonomski pritisak na Kubu, uvodeći nove mjere koje bi mogle zahvatiti važne sektore kubanske privrede, ali i kompanije iz Kine koje sarađuju s tamošnjim vlastima.

    Američki Stejt department najavio je proširenje sankcija na oblasti elektronike, proizvodnje, pomorstva i tehnologije. Riječ je o dijelu šire strategije Vašingtona usmjerene na povećanje pritiska na kubansko rukovodstvo i podsticanje političkih promjena u Havani.

    Kako prenosi Klix, nove mjere dolaze u trenutku kada se Kuba suočava s ozbiljnom ekonomskom i energetskom krizom, obilježenom nestašicama i dugotrajnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom.

    Američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubansko rukovodstvo da resurse zemlje koristi za vlastito bogaćenje, dok se stanovništvo suočava s nestašicama i sve težim životnim uslovima.

    „Kubanska vladajuća elita gomila ostrvske energetske, brodarske i tehnološke resurse radi vlastitog bogaćenja, ostavljajući kubanski narod da se nosi s nestancima struje, nestašicama i stagnirajućom ekonomijom“, poručio je Rubio.

    Na američkoj listi sankcionisanih našlo se osam pravnih lica i dvije osobe. Među njima su i dvije kineske kompanije – China National Electronic Import and Export Company i Beijing H&C Technologies, koje Vašington optužuje za isporuku oružja i opreme za nadzor i bezbjednost kubanskim vlastima.

    Pritisak SAD na Havanu pojačan je tokom posljednjih mjeseci, uz međusobne optužbe predstavnika dvije zemlje u Ujedinjenim nacijama i na društvenim mrežama. Generalna skupština UN-a je prošle sedmice 34. godinu zaredom usvojila rezoluciju kojom se osuđuje američki ekonomski embargo Kubi, ali je ovogodišnje glasanje obilježilo i to što je više država nego ranije glasalo protiv rezolucije ili se uzdržalo od učešća u odlučivanju.

    Dodatni pritisak na kubansku energetsku situaciju predstavlja i Trampova prijetnja da će uvesti carine državama koje prodaju ili isporučuju naftu Kubi. Zbog smanjenih zaliha goriva i problema sa zastarjelom elektroenergetskom mrežom, prekidi u snabdijevanju električnom energijom na pojedinim područjima ostrva sada traju duže od 24 časa.

  • Šta se sprema iza zatvorenih vrata Bijele kuće: Tramp najavio dogovor koji se tiče cijele Evrope

    Šta se sprema iza zatvorenih vrata Bijele kuće: Tramp najavio dogovor koji se tiče cijele Evrope

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja šireg međunarodnog sporazuma koji bi, osim Rusije i Ukrajine, mogao obuhvatiti i druge evropske zemlje, pa čak i cijeli kontinent.

    Tramp je tokom razgovora s novinarima u četvrtak potvrdio da se u Bijeloj kući sastao s Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika, ali nije želio iznositi detalje razgovora. Ipak, nagovijestio je da se razmatra dogovor koji bi imao znatno širi značaj od okončanja ukrajinskog sukoba.

    „Obuhvatiće više od Ukrajine. Mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu“, poručio je Tramp, izražavajući očekivanje da bi rat mogao biti okončan u skorije vrijeme.

    Prema pisanju Klixa, o ciljevima američke administracije govorio je i Trampov zet Džared Kušner, koji je istakao da je namjera Vašingtona da odgovori na bezbjednosne zabrinutosti svih uključenih strana.

    Kušner je na društvenoj mreži Iks naveo da bi rješenje trebalo biti zasnovano na praktičnim dogovorima prihvatljivim za obje strane, čime bi se smanjila mogućnost izbijanja novih sukoba.

    U Bijeloj kući je istovremeno održan i sastanak ruskih i ukrajinskih zvaničnika, koji je organizovala prva dama SAD Melanija Tramp. Razgovarano je o humanitarnom primirju u Oleškama, gradu u Hersonskoj oblasti koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

    Primirje je potpisano 23. oktobra, a stupilo je na snagu 27. oktobra i trajalo do 1. novembra. Tokom njegovog trajanja omogućeno je dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz područja u kojem su zbog ratnih dejstava nedostajali hrana i osnovne potrepštine.

    Iako Tramp nije predstavio konkretne elemente najavljenog sporazuma, njegove izjave ukazuju na to da bi eventualni dogovor mogao predstavljati širi bezbjednosni okvir, čiji bi značaj prevazilazio odnose Moskve i Kijeva.

  • Teheran slavi poraz republikanaca, a Vašington razmatra naredne poteze

    Teheran slavi poraz republikanaca, a Vašington razmatra naredne poteze

    Poraz republikanaca na američkim međuizborima mogao bi da utiče na odluku predsjednika Donalda Trampa o daljem toku sukoba sa Iranom, otvarajući mogućnost da Vašington odustane od novih vojnih udara i pokuša da do rješenja dođe diplomatskim putem.

    Dok se u američkoj administraciji razmatraju naredni potezi, iz Teherana stižu oštra upozorenja državama koje bi eventualno podržale američku vojnu akciju, a iranski sudovi donose presude protiv Sjedinjenih Američkih Država čija vrijednost dostiže gotovo 300 milijardi dolara.

    Ishod međuizbora u SAD posebno je pozdravio predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf, koji smatra da je rat protiv Irana jedan od glavnih razloga izbornog poraza republikanaca. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno da pojača pritisak na Trampa da preispita nastavak sukoba.

    Istovremeno, savjetnik Iranske revolucionarne garde Sardar Bilali uputio je upozorenje državama koje bi mogle da pomognu Vašingtonu u eventualnim napadima na Teheran. Prema njegovim riječima, svaka zemlja koja pruži takvu podršku biće smatrana legitimnom metom.

    Dodatni pritisak na odnose dvije zemlje predstavljaju i odluke iranskih sudova, koji su donijeli presude protiv Vašingtona u ukupnoj vrijednosti od gotovo 300 milijardi dolara. Ipak, kako se navodi, eventualna naplata tih potraživanja mogla bi biti dugotrajan i znatno složeniji proces.

    U međuvremenu, neizvjesna je i budućnost misije Ujedinjenih nacija u Libanu, čiji mandat ističe 31. decembra. Savjet bezbjednosti UN razmatra mogućnosti nastavka nadzora duž Plave linije, koja predstavlja liniju razgraničenja između Libana i Izraela.

    Više detalja o razvoju situacije na Bliskom istoku objavio je ATV, prenoseći informacije RTS-a.

  • Tramp nakon berzanskog kraha prozvao birače koji su podržali demokrate

    Tramp nakon berzanskog kraha prozvao birače koji su podržali demokrate

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp okrivio je građane za veliki pad na američkim berzama, poručujući da su sami odgovorni za posljedice jer su na izborima održanim u utorak glasali za demokrate.

    Tramp je reagovao nakon što su tehnološke akcije zabilježile veliki pad, a vodeći berzanski indeksi pretrpjeli značajne gubitke. U objavi na društvenoj mreži Truth Social direktno je povezao stanje na tržištu sa izbornim uspjehom Demokratske stranke.

    „Berza je danas doživjela krah zato što su demokrate imale veliki utorak. Tužno je to gledati, sami ste krivi!“, napisao je Tramp.

    Kako prenosi Klix, američki predsjednik je u još jednoj objavi kritikovao demokrate zbog gubitaka koje su pretrpjeli građani kroz svoje penzione fondove i investicione račune.

    „Vaši penzioni računi su, dakle, izgubili vrijednost. Zapamtite, nisu republikanci, nego demokrate“, poručio je Tramp, koristeći pogrdni naziv za svoje političke protivnike.

    Američke berze zabilježile su u četvrtak jedan od najtežih dana u posljednjih nekoliko godina. Tehnološki indeks Nasdaq Composite pao je 5,56 odsto, dok su posebno pogođene kompanije povezane sa razvojem vještačke inteligencije i proizvodnjom čipova.

    Investitori strahuju da bi izborni uspjeh demokrata i njihovo preuzimanje kontrole nad Kongresom mogli dovesti do strože regulacije sektora vještačke inteligencije, uključujući ograničenja za izgradnju velikih data centara.

    Tramp je ranije snažno podržavao razvoj ove industrije i protivio se prijedlozima koji bi mogli usporiti investicije u tehnološku infrastrukturu.

    Demokrate su na izborima ostvarile značajne pobjede u više saveznih država, osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa i ostvarile napredak u tradicionalno republikanskim sredinama.

    Američki predsjednik je prethodno tvrdio da su visoke cijene goriva i posljedice rata sa Iranom doprinijele izbornom porazu republikanaca, ali je istovremeno branio svoju politiku prema tom sukobu.

  • Panika na azijskim tržištima, obustavljeno trgovanje na južnokorejskoj berzi

    Panika na azijskim tržištima, obustavljeno trgovanje na južnokorejskoj berzi

    Azijske berze zabilježile su oštar pad na početku trgovanja u petak, a najveći udar pretrpjela su tržišta Tajvana i Južne Koreje, gdje su vodeći berzanski indeksi u jednom trenutku izgubili više od osam odsto vrijednosti.

    Rasprodaja je uslijedila nakon velikih gubitaka na američkom tržištu, posebno u tehnološkom sektoru, a dodatnu zabrinutost među investitorima izazvale su najave mogućeg pooštravanja regulative u oblasti vještačke inteligencije i usporavanja izgradnje data centara.

    Južnokorejski indeks Kospi pao je više od osam odsto, zbog čega je trgovanje privremeno obustavljeno na 20 minuta. Nakon nastavka trgovanja dio gubitaka je nadoknađen, ali je tržište i dalje bilo u dubokom minusu.

    Tajvanski berzanski indeks takođe je zabilježio pad veći od osam odsto, dok je japanski Nikkei oslabio oko šest odsto.

    Kako prenosi Klix, među najvećim gubitnicima našle su se tehnološke kompanije i proizvođači poluprovodnika, čije su akcije pod pritiskom zbog strahovanja da bi se ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju mogla usporiti.

    Posebno su pogođeni južnokorejski tehnološki giganti Samsung Electronics i SK Hynix, čije su akcije u jednom trenutku pale gotovo 10, odnosno više od 11 odsto. Tajvanski proizvođač čipova TSMC takođe je zabilježio značajan pad.

  • Od plate od 1.000 evra do jeftinijih stanova: Šta čeka novu Vladu Srpske?

    Od plate od 1.000 evra do jeftinijih stanova: Šta čeka novu Vladu Srpske?

    Nova Vlada Republike Srpske suočiće se sa velikim izazovom da predizborna obećanja pretvori u konkretne rezultate, od povećanja plata i penzija do infrastrukturnih projekata i povoljnijeg stanovanja za mlade. Dok se političke stranke bave raspodjelom ministarskih pozicija, građani očekuju odgovore na pitanje šta će od najavljenih mjera zaista biti realizovano.

    Tokom predizborne kampanje iznosena su brojna obećanja koja su se odnosila na gotovo sve oblasti života. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavljivao je investicioni potencijal Republike Srpske od 6,6 milijardi evra, nastavak velikih infrastrukturnih projekata i jačanje energetskog sektora.

    Među najznačajnijim najavama bilo je i povećanje prosječne plate na 1.000 evra do polovine naredne godine, kao i rast penzija od sedam do osam odsto i boračkog dodatka za 10 odsto. Najavljena je i modernizacija magistralnih puteva.

    Kako piše Srpskainfo, ni koalicioni partneri nisu ostali bez konkretnih obećanja. Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak najavljivao je program koji bi mladima trebalo da omogući lakše rješavanje stambenog pitanja, uz ocjenu da prvi stan ne smije biti nedostižan san.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić govorio je o ubrzanom razvoju domaćih potencijala, proizvodnji hrane i energetskoj stabilnosti, dok je lider NPS-a Darko Banjac naglašavao značaj ekonomije, bolnica, puteva, vrtića i većeg vrednovanja znanja.

    Ipak, ekonomista Zoran Pavlović smatra da predizborna obećanja nisu bila praćena jasnim ekonomskim programima i konkretnim planovima za njihovu realizaciju.

    „Što se tiče ekonomskih programa stranaka, nisam vidio nijednu konzistentnu informaciju o tome šta je plan i program bilo koje stranke. Jedini koji je nešto konkretnije napisao po tom pitanju bio je Narodni front“, rekao je Pavlović.

    On ne očekuje značajnije promjene u radu nove vlade, bez obzira na to ko će biti na njenom čelu, ocjenjujući da će se raditi o nastavku dosadašnje politike.

    Posebno je upozorio na nepovoljne demografske i ekonomske pokazatelje, ističući da Republika Srpska ima približno jednog penzionera na jednog zaposlenog, što dodatno opterećuje sistem finansiranja penzija.

    Pavlović smatra da će tek nakon prvih 100 dana rada nove vlade biti moguće procijeniti da li postoji prostor za ozbiljnije pomake.

    Slična očekivanja ima i politička analitičarka Tanja Topić, koja ne vjeruje da će nova ministarska garnitura donijeti drugačiji politički pristup ili značajnije promjene u dosadašnjoj politici.

    Ona upozorava da će uslovi za provođenje predizbornih obećanja biti dodatno otežani zbog promijenjenih okolnosti u okruženju.

    „Obećanja smo ionako već zaboravili po zatvaranju biračkih mjesta, njih niko neće ni propitivati, niti duvati za vrat vladajućima“, ocijenila je Topićeva.

    Dodala je da je opozicija oslabljena, dok je kritički glas u javnosti sve tiši, zbog čega smatra da će kontrola rada buduće vlade i ispunjavanja obećanja biti posebno važna.

    Pred novim ministrima tako će biti zadatak da najavljene projekte, povećanja primanja i mjere za poboljšanje životnog standarda pretoče u konkretne rezultate. Građani će, umjesto novih najava, očekivati jasne rokove, mjerljive ciljeve i odgovore o tome kada bi obećane promjene trebalo da postanu dio svakodnevnog života.

  • Počelo odbrojavanje za novu vlast u Srbiji, evo kada moraju biti formirani Skupština i Vlada

    Počelo odbrojavanje za novu vlast u Srbiji, evo kada moraju biti formirani Skupština i Vlada

    Republička izborna komisija Srbije usvojila je konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora, čime su počeli da teku zakonski rokovi za konstituisanje novog saziva Narodne skupštine i izbor nove vlade.

    Prema važećim propisima, nova Narodna skupština mora biti konstituisana najkasnije 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, dok je rok za formiranje nove vlade 90 dana od konstituisanja parlamenta.

    U roku od deset dana od objavljivanja ukupnog izvještaja o rezultatima izbora, Republička izborna komisija dodjeljuje poslaničke mandate kandidatima prema njihovom redoslijedu na izbornim listama.

    Kako prenosi Srpskainfo, mandate narodnih poslanika potvrđuju na prvoj sjednici novog saziva parlamenta, koju saziva predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva. Sjednica mora biti održana u roku od 30 dana od proglašenja konačnih izbornih rezultata.

    Novi saziv Narodne skupštine smatra se konstituisanim kada budu potvrđeni mandati najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika, čime prestaje mandat prethodnog saziva parlamenta.

    Prema konačnim rezultatima koje je usvojio RIK, Studentska lista osvojila je 140 poslaničkih mandata, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 103 mandata. U parlament će ući i sedam poslanika sa manjinskih izbornih lista.

    Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održani su 25. oktobra, a na njima je učestvovalo 18 izbornih lista, od kojih je devet imalo status manjinskih.

    Predsjednica Skupštine Srbije i vršilac dužnosti predsjednika Republike Ana Brnabić ranije je najavila da će konstitutivnu sjednicu novog saziva parlamenta zakazati čim RIK proglasi konačne rezultate izbora.

    „Čim RIK proglasi konačne rezultate, sazvaću Narodnu skupštinu da se potvrde mandati. Ja ću to uraditi u najkraćem mogućem roku, a nakon toga njima teče rok da formiraju vladu“, izjavila je Brnabićeva gostujući na televiziji Pink.

    Nakon konstituisanja parlamenta počinje da teče rok od 90 dana za izbor nove vlade. Predsjednik Republike predlaže mandatara nakon konsultacija sa predstavnicima izbornih lista, a kandidat za predsjednika vlade pred narodnim poslanicima predstavlja program i predlaže sastav novog kabineta.

    Za izbor vlade potrebna je većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 glasova. Ukoliko nova vlada ne bude izabrana u zakonskom roku od 90 dana, predsjednik Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše nove parlamentarne izbore.

  • Sniženja u Banjaluci razočarala kupce: Popusti skromni, cijene kao u Beču

    Sniženja u Banjaluci razočarala kupce: Popusti skromni, cijene kao u Beču

    Natpisi o velikim popustima i sezonskim sniženjima preplavili su izloge banjalučkih prodavnica, ali kupci koji očekuju značajnije uštede često se suočavaju sa znatno skromnijom ponudom. Popusti su uglavnom između 10 i 30 odsto, a sniženi artikli često nisu oni koji su građanima trenutno najpotrebniji.

    U prodavnicama odjeće sniženi su uglavnom komadi iz prethodnih sezona, dok se kod obuće na akcijama najčešće mogu pronaći patike. Cipele i čizme, koje su u ovom periodu godine najtraženije, uglavnom zadržavaju redovne cijene.

    Kako piše Srpskainfo, građani tako često u prodavnice ulaze privučeni velikim natpisima o sniženjima, ali nakon pregleda ponude shvate da je stvarno sniženi asortiman znatno manji od očekivanog.

    Na ovaj problem ukazuje i Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“, koja ističe da najavljeni popusti ne znače nužno da je većina robe u prodavnici obuhvaćena akcijom.

    „Kada imamo najavljena sniženja, na primjer, od 50 do 70 odsto ili od 20 do 50 odsto, u ovom slučaju to znači da jedna trećina robe mora biti u najvećem rasponu sniženja“, objasnila je Marićeva.

    Ona je podsjetila da trgovci imaju obavezu da na svakom artiklu koji je na sniženju istaknu prethodnu cijenu, procenat umanjenja i novu cijenu. Prethodna cijena mora biti ona koja je važila u posljednjih 30 dana, što potrošačima omogućava da provjere da li je popust stvaran.

    Marićeva je navela da su inspekcijske kontrole već utvrđivale nepravilnosti, uključujući slučajeve u kojima su trgovci podizali cijene prije početka akcija kako bi kasnije prikazali veći popust.

    Posebno je ukazala na razlike između domaćeg i evropskog tržišta. Iako su cijene odjeće i obuće u Banjaluci dostigle nivo onih u velikim evropskim gradovima, popusti su kod nas često znatno skromniji.

    „Što se tiče cijena, dostigli smo nivo trgovina kakve ćemo zateći u Beču ili bilo kojem drugom većem gradu u inostranstvu“, navela je Marićeva.

    Kao primjer je izdvojila patike koje u Banjaluci mogu koštati oko 250 evra, koliko koštaju i u inostranstvu, ali je upozorila da je potrebno posvetiti više pažnje kontroli uvoza i provjeri originalnosti proizvoda, kako bi cijena koju kupci plaćaju zaista odgovarala kvalitetu robe.

    Zbog toga mnogi građani veće kupovine odlažu do Crnog petka ili završetka sezonskih rasprodaja, očekujući da će tada dobiti značajnije popuste i povoljnije cijene.

  • Stanivuković odbacio mogućnost koalicije sa SNSD-om

    Stanivuković odbacio mogućnost koalicije sa SNSD-om

    Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da ne postoji mogućnost ulaska ovog pokreta u vlast sa SNSD-om, ističući da bi takav potez predstavljao izdaju birača koji su opoziciji dali povjerenje.

    Gostujući u emisiji „Mat“ na BN televiziji, Stanivuković je odbacio spekulacije o mogućem ulasku Pokreta Sigurna Srpska u vladajuću koaliciju, naglašavajući da takva opcija za njega nije predmet razgovora.

    „Svako od nas iz opozicije izdao bi svoje birače kada bi ušao u vlast sa SNSD-om. Mi se protiv ove vlasti borimo i nećemo ulaziti u vlast iznutra da bismo je rušili, kako neki pišu. Pobijedićemo, doći na vlast i mijenjati stvari“, poručio je Stanivuković.

    Kako prenosi Srpskainfo, on je govorio i o odnosima na nivou BiH, ističući da interes Republike Srpske nikada neće biti doveden u pitanje i da će njegov pokret podržati sve što je potrebno za zaštitu njenih interesa.

    Međutim, naglasio je da neće učestvovati u političkim aranžmanima koji podrazumijevaju blokade institucija radi ostvarivanja ličnih interesa, trgovinu uticajem i dogovore poput onih koje je povezao sa slučajem „kumove zgrade“.

    Stanivuković se osvrnuo i na najave mogućih prelazaka poslanika i postizborne političke trgovine, ocjenjujući da je riječ o kupovini političkog uticaja.

    „Možda se 2014. godine o tome nije mnogo pričalo, ali mislim da bi na bilborde trebalo staviti ljude, papke koji prodaju politički uticaj. Ovo je politička kupovina“, rekao je on.

    Dodao je da je tokom predizborne kampanje bilo različitih oblika kupovine i trgovine, uključujući podjelu peleta, šporeta i drugih pogodnosti, dok se sada, kako tvrdi, pojavljuje i postizborna trgovina poslaničkim mandatima.

    „Imali smo predizbornu kupovinu i trgovinu, a sada imamo i postizbornu trgovinu kojom se trguje poslanicima i slično, to je nedopustivo“, poručio je Stanivuković.

    Govoreći o podršci institucijama Republike Srpske, istakao je da će Pokret Sigurna Srpska podržati sve što je u interesu njenih ekonomskih i socijalnih interesa, bez obzira na to da li je riječ o prohodnosti ili blokadi određenih procesa.

    Ipak, naglasio je da neće biti podrške blokadama koje bi služile za ostvarivanje privatnih ili stranačkih interesa, poručujući da njegov pokret neće učestvovati u takvim političkim dogovorima.