VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić najavio povećanje plata i penzija: Minimalac od naredne godine 600 evra

    Vučić najavio povećanje plata i penzija: Minimalac od naredne godine 600 evra

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nova povećanja plata i penzija, ističući da je Srbija posljednjih godina ostvarila najbolje ekonomske rezultate u svojoj istoriji.

    Vučić je, kako prenosi RTRS, rekao da će plate u javnom sektoru od decembra biti povećane za osam odsto, dok će penzije biti veće za 7,5 odsto.

    On je najavio i da će od naredne godine minimalna neto zarada iznositi 600 evra, dok bi prosječna plata od decembra trebalo da dostigne 1.200 evra.

    Istovremeno, prosječna penzija biće povećana sa sadašnjih 486 evra na više od 520 evra, rekao je Vučić na konferenciji za novinare.

    Govoreći o situaciji u energetskom sektoru, Vučić je istakao da, uprkos problemima sa kojima se Srbija suočava, građani ne bi trebalo da očekuju povećanje cijena dizela i benzina.

    „Država će se odreći 25 odsto akciznog učešća. Kada budemo riješili pitanje Naftne industrije Srbije i kada se malo stiša situacija u regionu, vjerujem da će naredne godine biti povećan i kreditni rejting zemlje“, rekao je Vučić.

    Predstavljajući ekonomske rezultate vlasti, Vučić je naveo da je Srbija trenutno treća u Evropi po stopi rasta, uz očekivanje da će naredne godine zauzeti prvo mjesto.

    „Rasli smo za nekih 36,8 odsto, dok je prosječan rast u EU 13 odsto. Zarada je realno veća za 71 odsto, a penzije za 57 odsto“, rekao je Vučić.

    On je istakao i da Srbija bilježi istorijski nisku stopu nezaposlenosti od 7,2 odsto, dok je broj zaposlenih dostigao 2.355.353.

    Govoreći o javnom dugu, Vučić je rekao da Srbija spada među najmanje zadužene zemlje u Evropi.

    „Devizne bruto rezerve veće su od 30 milijardi evra, od čega rezerve zlata iznose oko 6,2 milijardi evra. Rekordna je i štednja građana, koja iznosi 247,1 milijardu dinara i 17,1 milijardu evra“, rekao je Vučić.

  • Visoki oficiri traže preispitivanje rada ministra Heleza

    Visoki oficiri traže preispitivanje rada ministra Heleza

    Mandat ministra odbrane BiH Zukana Heleza od 2022. do 2026. godine mora biti predmet ozbiljne i nezavisne institucionalne analize, poručuju visoki oficiri Oružanih snaga BiH.

    U pismu koje su potpisali visoki oficiri OS BiH navodi se da je tokom Helezovog mandata ozbiljno narušeno povjerenje u sistem odbrane, te da su političke i nacionalne podjele sve više ulazile u instituciju koja bi, kako ističu, morala biti iznad dnevne politike.

    Kako piše Srpskainfo, autori pisma naglašavaju da problem ne vide u formalnom funkcionisanju Oružanih snaga BiH, koje i dalje izvršavaju svoje zakonske i međunarodne obaveze, već u narušenoj unutrašnjoj koheziji.

    „Oružane snage BiH moraju biti iznad Zukana Heleza, iznad svake političke stranke, iznad svakog pojedinačnog ministra i iznad bilo kojeg nacionalnog političkog interesa“, navodi se u pismu.

    Autori ukazuju na niz Helezovih javnih istupa i političkih sukoba, od izjava o Republici Srpskoj i njenom ustavnom statusu, preko sukoba sa zamjenikom ministra odbrane Aleksandrom Goganovićem i dijelom profesionalnog vojnog vrha, do konflikata sa hrvatskim političkim predstavnicima.

    Posebno izdvajaju maj 2025. godine, kada su četiri generala srpske nacionalnosti javno izrazila zabrinutost zbog odnosa ministra prema profesionalnom vojnom sistemu.

    Nekoliko dana kasnije dogodio se i incident u kasarni „Kozara“, kada je Helez pokušao spriječiti ulazak Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u objekat Oružanih snaga BiH.

    Iako su politička tumačenja tog događaja bila različita, autori pisma smatraju posebno zabrinjavajućim to što je politički sukob dospio u prostor vojne institucije.

    „Vojni objekti moraju ostati izvan dnevnih političkih obračuna, a lanac komandovanja mora biti jasan, profesionalan i oslobođen političkog pritiska“, navode autori.

    Sporna zapošljavanja i stimulacije

    U pismu se posebno problematizuje i kadrovska politika Ministarstva odbrane BiH.

    Prema podacima koje navode autori, od 2022. do 2025. godine u Ministarstvu je zaposleno 189 novih radnika – 101 Bošnjak, 57 Hrvata, 29 Srba i dva pripadnika kategorije „Ostali“.

    Ističu, međutim, da sama statistika nije dokaz diskriminacije, zbog čega traže detaljnu provjeru broja kandidata, kriterijuma, rang-lista, sastava komisija, žalbi i konačnih odluka.

    Slična pitanja postavljaju i u vezi sa novčanim stimulacijama zaposlenima.

    Prema podacima navedenim u pismu, za stimulacije je tokom prve dvije godine Helezovog mandata izdvojeno oko 3,67 miliona KM, dok su pojedine stimulacije, kako tvrde, dosezale 40 odsto primanja.

    Autori zbog toga traže nezavisnu reviziju isplata, uključujući kriterijume, iznose, obrazloženja i potpisnike odluka.

    Naglašavaju da ni u jednom slučaju unaprijed ne treba govoriti o diskriminaciji ili zloupotrebi, već da se odgovori moraju dobiti uvidom u dokumentaciju.

    Na meti i odnos prema Hrvatima

    Autori pisma navode da Helezov odnos prema srpskim političkim predstavnicima nije jedini problem.

    Ukazuju i na njegove sukobe sa hrvatskim političarima i javne izjave koje su, kako tvrde, prelazile granicu političke kritike.

    Kao jedan od primjera navode izjave iz decembra 2025. godine o hrvatskoj evroparlamentarki Željani Zovko i Maxu Primorcu, kao i kasnije sukobe oko pitanja federalizacije BiH i hrvatske izborne jedinice.

    Autori smatraju da ministar odbrane ima pravo na politički stav, ali da njegova funkcija nosi posebnu odgovornost.

    „Ministar odbrane nije samo politički predstavnik jedne stranke. On predstavlja civilni autoritet u instituciji u kojoj zajedno služe Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali“, navodi se u pismu.

    Zbog toga, prema njihovom mišljenju, politička retorika ministra mora biti posebno odmjerena kako Ministarstvo odbrane ne bi postalo prostor nacionalnog i političkog obračuna.

    Traže provjeru postupaka protiv 37 pripadnika OS BiH

    Kao posebno osjetljivo pitanje navodi se i postupanje prema 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog navodnog veličanja Ratka Mladića.

    Prema navodima iz pisma, deset predmeta već je kvalifikovano kao krivične prijave i upućeno Tužilaštvu BiH.

    Autori naglašavaju da pokretanje postupka ni u jednom slučaju ne znači krivicu i da odluku mogu donijeti samo nadležni organi.

    Istovremeno, traže da se utvrdi da li su svi pripadnici OS BiH tretirani prema jednakim kriterijumima, bez obzira na nacionalnost, političko opredjeljenje ili odnos prema ratnoj prošlosti.

    Sporna i Helezova reakcija nakon smrti Mladića

    Kao završni primjer Helezove komunikacije autori izdvajaju njegovu reakciju nakon smrti Ratka Mladića 27. avgusta 2026. godine.

    Helez je tada na društvenim mrežama napisao „Krep'o je Ratko Mladić“, uz niz uvredljivih i ironičnih kvalifikacija.

    Autori pisma ne dovode u pitanje činjenicu da je Mladić pravosnažno osuđen za ratne zločine, ali smatraju da je način na koji je ministar komentarisao njegovu smrt neprikladan za nosioca civilne funkcije u sistemu odbrane.

    Prema njihovoj ocjeni, ministar odbrane mora praviti razliku između odlučne osude ratnih zločina i javnog izražavanja koje može dodatno produbljivati nacionalne podjele.

    Traže institucionalnu provjeru Helezovog mandata

    Autori pisma insistiraju da njihova upozorenja ne treba tumačiti kao napad na Oružane snage BiH, već kao pokušaj zaštite njihove profesionalnosti i multinacionalnog karaktera.

    Od nadležnih institucija traže provjeru zapošljavanja i stimulacija, postupaka prema pripadnicima OS BiH, odnosa ministra prema profesionalnom vojnom vrhu, kao i eventualnog političkog uticaja na sistem odbrane.

    Ističu da bi, ukoliko se pokaže da nije bilo diskriminacije ili zloupotrebe, to trebalo potvrditi dokumentacijom i nezavisnom kontrolom.

    „Ako nema diskriminacije, neka se to dokaže. Ako nema zloupotrebe stimulacija, neka se objave kriterijumi i revizijski trag. Ako nema političkog pritiska na profesionalni vojni vrh, neka se dokumentuje proces odlučivanja“, poručuju autori pisma.

    Prema njihovoj ocjeni, najveća opasnost nije formalni raspad Oružanih snaga BiH, već postepeni gubitak povjerenja pripadnika u njihovu neutralnost i jednak tretman.

    Zbog toga smatraju da bi mandat Zukana Heleza trebalo da analiziraju Parlamentarna skupština BiH, nadležne parlamentarne komisije, Generalni inspektorat Ministarstva odbrane, revizorske i pravosudne institucije, ali i međunarodni partneri BiH.

    „Oružane snage BiH ne mogu biti instrument bilo koje političke stranke niti produžena ruka bilo koje nacionalne politike. Ministar odbrane ne smije biti ministar samo onih koji podržavaju njegovu politiku“, zaključuju autori.

    Njihova poruka je da odgovornost, ukoliko se utvrdi, mora biti individualna, a ne nacionalna.

    Zaštita Oružanih snaga BiH, poručuju, podrazumijeva da zakon bude iznad politike, institucija iznad pojedinca, a profesionalna pripadnost iznad nacionalne i stranačke polarizacije.

  • Haos na testnom glasanju: CIK nije dostavio listiće na pojedina biračka mjesta

    Haos na testnom glasanju: CIK nije dostavio listiće na pojedina biračka mjesta

    Centralna izborna komisija BiH potvrdila je da danas neće biti moguće na vrijeme sprovesti testno glasanje na svim biračkim mjestima u BiH, jer za pojedine lokacije nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići.

    Kako je objavio portal Nezavisne, zbog problema sa dostavljanjem listića neka biračka mjesta neće biti otvorena u planiranom terminu, odnosno u 9 časova.

    “Za pojedina biračka mjesta nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići”, naveli su iz CIK-a BiH.

    Iz CIK-a su poručili da će javnost naknadno biti obaviještena o novoj satnici otvaranja biračkih mjesta na kojima testno glasanje nije počelo prema planu.

    Istovremeno, CIK BiH pozvao je birače da svoj izlazak na testne izbore ne planiraju odmah u 9 časova.

    Testno glasanje u BiH planirano je danas od 9 do 15 časova, a građani na određenim biračkim mjestima imaju priliku da učestvuju u testiranju procesa glasanja i nove izborne opreme.

    Problemi sa početkom testnog glasanja već su zabilježeni na terenu. U Banjaluci su birači došli na predviđena mjesta, ali nisu mogli da glasaju jer testni glasački listići nisu bili dostavljeni.

    CIK BiH ranije je objavio lokacije na kojima se danas održava testno glasanje, kao i informacije o procesu glasanja uz primjenu novih tehnologija.

  • Stevandić: U FBiH postoji „PŠSP“ – postšmitovski stresni poremećaj

    Stevandić: U FBiH postoji „PŠSP“ – postšmitovski stresni poremećaj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da su izjave koje posljednjih dana dolaze od bošnjačkih političkih lidera u Sarajevu „suprotne zdravom razumu“, navodeći da je riječ o nastavku politike zasnovane na mržnji prema Srbima i Republici Srpskoj.

    „Sve što ovih dana slušamo od saraj-bošnjačkih lidera je suprotno zdravom razumu. Navikani da im stranci ispunjavaju želje da napakoste Srbima i Srpskoj u čemu im je otjerani Šmit posebno pomagao, sad potpuno derealizovani umjesto katarze opet žive mržnju“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

    On je poručio da su, kako je naveo, politički predstavnici u Sarajevu „mnogo se zaigrali“, a objavu je završio porukom „-PŠSP!-“.

    Uz objavu je podijelio i grafiku na kojoj je napravio paralelu sa posttraumatskim stresnim poremećajem, navodeći da u Federaciji BiH postoji „PŠSP“, odnosno „post šmitovski stresni poremećaj“.

    Prema njegovoj poruci, taj „poremećaj“ karakterišu „agresivno ludilo“, mržnja prema Srbima i nemogućnost prihvatanja realnosti, dok kao njegov uzrok navodi djelovanje Kristijana Šmita.

    Stevandić je i ranije u svojim javnim istupima kritikovao intervencije stranaca u unutrašnja pitanja BiH, posebno nametanje odluka visokog predstavnika, uz ocjenu da takva politika dodatno produbljuje političke podjele u BiH.

  • Treći upisni rok na Univerzitetu u Banjaluci: Osam fakulteta traži nove studente

    Treći upisni rok na Univerzitetu u Banjaluci: Osam fakulteta traži nove studente

    Studenti koji još nisu obezbijedili mjesto na Univerzitetu u Banjaluci imaće novu priliku u trećem upisnom roku, koji će biti organizovan na osam fakulteta, a prijemni ispiti biće održani od 14. do 30. septembra.

    Treći upisni rok organizovaće Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Tehnološki, Elektrotehnički, Filološki, Šumarski, Medicinski, Prirodno-matematički i Poljoprivredni fakultet.

    Prvi prijemni ispiti zakazani su već za 14. septembar, kada će kandidati polagati na Arhitektonsko-građevinskom-geodetskom i Tehnološkom fakultetu.

    Na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu prijemni će biti održan 14. i 15. septembra, a prema riječima dekana Saše Čvore, nakon dva upisna roka ostalo je još nekoliko slobodnih mjesta.

    “Arhitektura je u prvom roku popunjena, dizajn enterijera je sada popunjen. Ostalo je nešto malo slobodnih mjesta na građevini. Ja očekujem da će biti desetak prijavljenih kandidata, tako da ćemo se mi najvjerovatnije približiti željenoj kvoti što se tiče građevinskog odsjeka”, rekao je Čvoro.

    Na ovom fakultetu zadovoljni su i interesovanjem za studijski program geodezije.

    “Mi ćemo praktično popuniti 90 odsto onoga što mi želimo. Možemo biti jako zadovoljni kao fakultet”, naveo je Čvoro za Nezavisne novine.

    Na Tehnološkom fakultetu prijemni ispit biće održan 14. septembra, a kandidatima su na raspolaganju 22 budžetska i osam samofinansirajućih mjesta.

    Dan kasnije, 15. septembra, prijemni će biti organizovan na Elektrotehničkom fakultetu.

    Za 21. septembar zakazani su prijemni ispiti na Filološkom, Šumarskom i Medicinskom fakultetu, dok će kandidati za Prirodno-matematički fakultet polagati 23. septembra.

    Posljednji prijemni u okviru trećeg upisnog roka biće održan 30. septembra na Poljoprivrednom fakultetu.

    Ovogodišnji upis na Univerzitetu u Banjaluci već je pokazao da interesovanje za pojedine studijske programe značajno varira.

    Vršilac dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić ranije je rekao da je zadovoljan ukupnim brojem upisanih studenata, ali da zabrinjava slabije interesovanje za pojedine oblasti.

    “Malo me zabrinjava slaba zainteresovanost za neke studijske programe, posebno u oblastima šumarstva i rudarstva. Kao društvo koje ima značajne kapacitete u tim oblastima, očekivao sam veću zainteresovanost. To će podrazumijevati da u narednom periodu razgovaramo s Vladom i resornim ministarstvom i vidimo kako te programe učiniti interesantnijima kroz stipendije, osiguravanje boljih radnih mjesta ili unaprijed ugovorene poslove za mlade koji završe fakultet. Moramo im moći reći: imate posao, platu i beneficije”, rekao je Škrbić.

    Prema njegovim riječima, u prvom upisnom roku na Univerzitet u Banjaluci upisano je oko 1.900 studenata, dok je u drugom roku bilo prijavljeno 315 kandidata.

    Treći upisni rok tako ostaje posljednja prilika za kandidate koji žele da akademsku godinu započnu kao studenti Univerziteta u Banjaluci, ali i za fakultete koji nastoje popuniti preostala mjesta na pojedinim studijskim programima.

  • Saudijski prijestolonasljednik tražio od Trumpa da napadne Hute, stiglo odbijanje

    Saudijski prijestolonasljednik tražio od Trumpa da napadne Hute, stiglo odbijanje

    Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman dva puta je u četvrtak telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i od njega tražio da SAD pokrenu napade na Hute u Jemenu, dok se ova grupa približavala strateškom području uz Crveno more.

    Kako navodi Klix.ba, pozivajući se na dvojicu američkih zvaničnika i informacije Axios-a, Trump je odbio zahtjev saudijskog prijestolonasljednika, dok u Washingtonu zasad nema planova za direktnu vojnu intervenciju protiv Huta.

    Situacija u Jemenu dodatno se zaoštrila nakon što su Huti zauzeli strateški obalni grad, čime su se približili moreuzu Bab el-Mandeb, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza za globalnu trgovinu i transport saudijske nafte.

    Cijene nafte naglo su porasle nakon vijesti o napredovanju Huta, dok bi eventualna kontrola nad Bab el-Mandebom mogla Iranu pružiti dodatnu polugu pritiska na SAD i njihove saveznike u zemljama Zaliva.

    Teheran već ometa pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, zbog čega bi istovremeni pritisak na dva ključna pomorska prolaza predstavljao dodatni problem za međunarodnu trgovinu i energetsku sigurnost.

    Američka administracija zbog toga pojačava podršku Saudijskoj Arabiji, ali istovremeno nastoji izbjeći direktno uključivanje u novi sukob.

    Admiral Brad Cooper, komandant američke Centralne komande, otputovao je u četvrtak u Saudijsku Arabiju na hitne koordinacijske sastanke, navela su dvojica izvora upoznata sa situacijom.

    Bijela kuća i Ambasada Saudijske Arabije u Washingtonu nisu željele komentarisati navode o razgovorima Trumpa i MBS-a.

    Sukob Saudijske Arabije i Huta ponovo je eskalirao u julu, nakon što je Rijad spriječio iranski avion sa visokim zvaničnicima Huta da sleti u Sanu nakon njihovog povratka sa dženaze bivšem iranskom vrhovnom vođi Aliju Hameneiju.

    MBS je tada od Trumpa zatražio političku podršku za napad na aerodrom u Sani, uz poruku da Saudijskoj Arabiji nije potrebna američka vojna pomoć. Trump mu je podršku dao.

    Huti su potom odgovorili napadima na saudijske tankere u Crvenom moru, a napadi su kasnije prošireni i na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Saudijska Arabija i njeni jemenski saveznici uzvratili su zračnim napadima i kopnenim operacijama protiv položaja Huta.

    Najnoviji zahtjev Rijada predstavlja značajan zaokret u odnosu na juli, kada je Saudijska Arabija Washingtonu poručivala da se sama može obračunati sa Hutima.

    Kako su se borbe intenzivirale, međutim, Rijad je počeo tražiti sve snažniju američku podršku.

    Američki vojni i civilni zvaničnici posljednjih sedmica poručivali su saudijskim kolegama da Trump želi da američke snage ostanu fokusirane na Iran i Hormuški moreuz i da izbjegavaju otvaranje novog fronta.

    U četvrtak, dok su snage Huta napredovale prema obalnom gradu Moka, a snage jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija povlačile se, MBS je prvi put pozvao Trumpa kako bi ga informisao o pogoršanju situacije.

    Nekoliko sati kasnije uslijedio je novi razgovor, tokom kojeg je saudijski prijestolonasljednik zatražio od Trumpa da naredi američke napade na Hute.

    Trump je taj zahtjev odbio, ali bi Washington, prema riječima jednog američkog zvaničnika, mogao Saudijskoj Arabiji dostaviti obavještajne podatke o Hutima, kao i informacije koje bi pomogle pri odabiru ciljeva.

    U Saudijskoj Arabiji se već nalazi oko 200 američkih vojnika koji pružaju neborbenu podršku.

    Visoki zvaničnik Trumpove administracije poručio je da je prioritet Washingtona održavanje slobode plovidbe Crvenim morem, dok se šira borba protiv Huta za sada prepušta regionalnim partnerima.

    “Sjedinjene Američke Države fokusirane su na zaštitu naših ključnih interesa nacionalne sigurnosti – poput osiguravanja slobode plovidbe u Crvenom moru – dok našim regionalnim partnerima omogućavamo da preuzmu vodeću ulogu u upravljanju i rješavanju regionalnih sigurnosnih izazova”, rekao je zvaničnik.

    “U stalnom smo dijalogu sa Saudijskom Arabijom i Vladom Republike Jemen o regionalnoj stabilnosti.”

  • Vučić o Helezovim porukama: Ne razumijem ko bi mogao suspendovati sporazum Srbije i Srpske

    Vučić o Helezovim porukama: Ne razumijem ko bi mogao suspendovati sporazum Srbije i Srpske

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je kao huškačku izjavu poruke ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Zukana Heleza o ukidanju Republike Srpske, ističući da na takve provokacije treba odgovoriti mirno i stabilno.

    Kako je objavio RTRS, Vučić je rekao da Helezove izjave pokazuju odnos pojedinih političara prema Republici Srpskoj i Dejtonskom sporazumu.

    „To je jedna huškačka izjava. Mi moramo da reagujemo mirno, stabilno, da ne dozvolimo da nas uvuku u bilo kakav sukob“, rekao je Vučić.

    On je istakao da ne razumije na koji način bi bilo ko mogao da suspenduje ili ukida međunarodni sporazum kojim su uređeni odnosi u Bosni i Hercegovini.

    „Ne razumijem ko bi mogao da suspenduje sporazum Srbije i Republike Srpske. Republika Srpska je dejtonska kategorija, zasnovana na međunarodnom ugovoru“, poručio je predsjednik Srbije.

    Vučić je naveo da se na izjave poput Helezovih ne smije odgovarati impulsivno, već odgovorno i smireno, posebno imajući u vidu osjetljivost političke situacije u BiH.

    „Neki ljudi sebe precjenjuju. Mi moramo da budemo dovoljno odgovorni i da na svaku provokaciju odgovorimo mirno i staloženo“, rekao je Vučić.

  • Dobojska obilaznica zapela u tunelima, politika ponovo umiješala prste

    Dobojska obilaznica zapela u tunelima, politika ponovo umiješala prste

    Izgradnja Dobojske obilaznice, dijela autoputa Koridor 5C, zapela je na dva tunela kod Doboja. Dok tunel Putnikovo brdo 1 zbog teških geoloških uslova čeka novo projektno rješenje, tunel Putnikovo brdo 2 još nema građevinsku dozvolu.

    Kako piše RTRS, administrativni problem u vezi sa tunelom Putnikovo brdo 2 traje već četiri godine.

    Tako se realizacija jednog od značajnih infrastrukturnih projekata na ovom području suočava sa dvije različite prepreke. Na jednom tunelu problem predstavljaju složeni geološki uslovi, dok drugi čeka rješavanje administrativnog pitanja.

    Tunel Putnikovo brdo 1, zbog nepovoljnih geoloških uslova, čeka novo projektno rješenje kojim bi trebalo da bude omogućeno nastavak radova.

    Istovremeno, za tunel Putnikovo brdo 2 još nije obezbijeđena građevinska dozvola Autocesta Federacije BiH, iako ovaj problem traje već četiri godine.

    Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da se problemi na ovoj dionici ne svode samo na tehnička i administrativna pitanja.

    U cijelu priču, kako navodi RTRS, ponovo su se umiješali i politički odnosi, zbog čega je teško procijeniti kada bi prepreke mogle biti otklonjene.

    Dobojska obilaznica predstavlja važnu vezu na Koridoru 5C, pa problemi na tunelima direktno utiču na dinamiku izgradnje ove dionice autoputa.

    Dok se za Putnikovo brdo 1 traži tehničko rješenje, za Putnikovo brdo 2 već godinama se čeka administrativni korak. Kada će oba problema biti riješena i radovi nastavljeni punim intenzitetom, za sada nije poznato.

  • Za zimnicu ove godine treba izdvojiti stotine maraka

    Za zimnicu ove godine treba izdvojiti stotine maraka

    Cijene povrća ove jeseni mnogim domaćinstvima ozbiljno su pomrsile planove za zimnicu, pa se prije odlaska na pijacu sve češće pravi računica šta se isplati kupiti, a šta pripremiti kod kuće.

    Septembar je tradicionalno vrijeme za pripremu ajvara, pinđura, kiselih paprika i krastavčića, ali će ove godine za takvu zimnicu biti potrebno izdvojiti znatno više novca. Suša i visoke temperature dodatno su uticale na prinose, pa će mnogi koji su ranije koristili povrće iz vlastitih bašta sada morati da ga kupuju.

    Kilogram crvene paprike na pijacama trenutno se može pronaći za oko četiri KM, dok se „prevenule“ prodaju za oko 2,5 KM. Oni koji kupuju veće količine, poput pakovanja od 10 ili 15 kilograma, mogu proći nešto povoljnije, po cijeni od oko 3,5 KM za kilogram.

    Patlidžan se prodaje za oko tri KM, mada cijena zavisi i od količine koju kupac uzima. Uz veću kupovinu paprika može se dobiti za tri KM, dok je bez kupovine paprika cijena oko četiri KM.

    Paradajz, posebno „volovsko srce“, drži cijenu između četiri i 4,5 KM po kilogramu, dok se manje, žute i zelene paprike mogu pronaći po cijenama od dvije do četiri KM.

    Za mnoge domaćice problem nije samo u cijeni povrća, već i u tome što je suša ostavila trag na baštama.

    „Bašte su izgorjele. Od paprika nemam ništa. Prošle godine svu zimnicu sam napravila od svoje bašte, ove godine ništa“, rekla je jedna od sugrađanki za Srpskainfo.

    Zbog toga se ove godine mnogo pažljivije računa koliko povrća kupiti, gdje je najpovoljnije i da li se više isplati uzeti veću količinu.

    Jedna od domaćica, Magdalena R., ipak ne odustaje od domaćeg ajvara. Za svoju recepturu planira oko 20 kilograma očišćenih paprika, osam kilograma patlidžana i tri litre ulja.

    „Praviću ga, jer nema tog kupovnog ajvara, koliko god pisalo da je domaći, da može da parira onome što napravimo“, kaže ona.

    Samo za ajvar ovog septembra planira izdvojiti najmanje 100 KM, a osim njega namjerava da napravi i pinđur, te pripremi kisele krastavčiće i paprike.

    Problem je i u tome što se povrće kupuje neočišćeno. Za manju turu, odnosno 10 kilograma čistih paprika i tri kilograma očišćenog patlidžana, potrebno je kupiti približno 15 kilograma paprika i 4,5 kilograma patlidžana.

    Od te količine na kraju se dobije svega pet do šest tegli ajvara, zavisno od recepta, pečenja i ukuhavanja.

    Zato cijena domaćeg ajvara nije samo cijena kilograma paprike. Kada se dodaju patlidžan, ulje, so, sirće i ostali sastojci, kao i ambalaža i vrijeme potrebno za pripremu, svaka tegla postaje sve skuplja.

    Za one koji nemaju vremena ili mogućnosti da zimnicu prave kod kuće, alternativa je kupovina gotovog ajvara.

    „Kupovni, ali domaći“ ajvar u tegli od 550 grama u marketima košta oko 16 KM. Ista gramaža može se pronaći i za 13 KM, dok pojedini proizvodi koštaju 11 ili 10,5 KM.

    Postoje i jeftinije varijante, pa se tegla od 550 grama može pronaći za oko 6,5 KM, dok se pakovanja od 300 grama kreću između 5,5 i osam KM.

    Još skuplja računica je kada su u pitanju mahune. Kilogram u Banjaluci trenutno košta čak 12 KM.

    Jedan stariji bračni par kaže da im je takva cijena previsoka, posebno kada je uporede sa cijenama od prije nekoliko godina.

    „Sjećam se da smo prije dvije, tri godine pakovanje mahuna od pet kilograma plaćali 40 KM“, kažu oni.

    Prema sadašnjoj cijeni od 12 KM po kilogramu, ista količina koštala bi 60 KM.

    Trgovci navode da se cijena crvene paprike roge uglavnom nije značajnije promijenila u odnosu na prošlu godinu, dok je nešto skuplji patlidžan. Paradajz je, međutim, osjetno skuplji nego prošlog septembra, kada se mogao naći već za oko 2,5 KM.

    U marketima se crvene paprike mogu pronaći od oko 3,2 KM, patlidžan za oko dvije KM, dok paradajz i dalje drži cijenu između četiri i 4,5 KM.

    Nekada je priprema zimnice bila način da se uštedi, kupi povrće u sezoni i obezbijedi hrana za hladnije mjesece. Ove godine računica je znatno drugačija.

    Za nekoliko tegli ajvara, kisele paprike, krastavčiće, pinđur i zamrznute mahune lako se potroši nekoliko stotina maraka, zbog čega će mnogi morati dobro da biraju šta će spremati za zimu, koliko će tegli napraviti i gdje mogu proći jeftinije.

    Tekst je objavila Srpskainfo.

  • Velike gužve u Banjaluci nakon sudara dva automobila

    Velike gužve u Banjaluci nakon sudara dva automobila

    Na zapadnom tranzitu u Banjaluci jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva automobila, nakon čega su se na ovoj dionici puta stvorile velike gužve.

    U sudaru, koji se dogodio u blizini salona namještaja „Como“, učestvovali su Pežo i Golf.

    Na vozilima je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nije poznato da li je u nezgodi bilo povrijeđenih.

    Zbog udesa su se na zapadnom tranzitu formirale velike kolone vozila, pa se saobraćaj na ovoj dionici odvija otežano.

    Više detalja objavile su Nezavisne.