Autor: INFO

  • Zašto zlato gubi vrijednost dok cijene rastu

    Zašto zlato gubi vrijednost dok cijene rastu

    Pad cijena zlata i srebra u trenutku kada cijene sirove nafte rastu zbunjuje investitore, jer se plemeniti metali tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

    Međutim, aktuelni trendovi pokazuju da tržišta funkcionišu po kompleksnijim pravilima, gdje rast cijena energenata zapravo može negativno uticati na zlato i srebro.

    Nafta raste, ali to ne pomaže zlatu
    Na prvi pogled, rast cijena nafte trebao bi podstaći rast zlata, jer viši troškovi energije povećavaju inflaciju i nesigurnost.

    Ipak, u praksi se dešava suprotno.

    Razlog leži u tome što skuplja nafta povećava inflatorne pritiske, što dovodi do očekivanja da će centralne banke zadržati visoke kamatne stope i odložiti eventualno smanjenje kamata.

    U takvom okruženju zlato i srebro postaju manje atraktivni za investitore.

    Kako ističu analitičari, viša inflacija uzrokuje “duže zadržavanje visokih kamata”, što direktno šteti plemenitim metalima.

    Ključni faktor: Kamatne stope
    Zlato i srebro ne donose kamatu ili prinos, za razliku od obveznica ili štednje.

    Zbog toga, kada kamatne stope rastu ili ostaju visoke investitori se okreću instrumentima koji donose prinos i smanjuje se potražnja za plemenitim metalima.

    Drugim riječima, viši prinosi na obveznice povećavaju “trošak držanja” zlata.

    Jačanje dolara dodatno pritiska cijene
    Još jedan važan faktor je jačanje američkog dolara.

    Pošto se zlato i srebro globalno trguju u dolarima, jači dolar čini ove metale skupljim za kupce iz drugih zemalja, smanjuje se globalna potražnja i cijene dodatno padaju.

    Analitičari ističu da kombinacija jakog dolara i visokih prinosa predstavlja snažan pritisak na tržište plemenitih metala.

    Inflacija – mač sa dvije oštrice za zlato
    Iako se zlato često smatra zaštitom od inflacije, u trenutnim okolnostima inflacija ima suprotan efekat.

    Razlog je taj što inflacija izazvana rastom cijena nafte dovodi do restriktivnije monetarne politike i dužeg perioda visokih kamata.

    Tako inflacija indirektno šteti zlatu, iako bi u teoriji trebala da ga podržava.

    Geopolitički faktori ne pomažu kao ranije
    Zlato je tradicionalno “sigurno utočište” u krizama, ali u aktuelnoj situaciji taj efekat je oslabljen.

    Iako geopolitičke tenzije i dalje postoje (npr. na Bliskom istoku), tržište više reaguje na monetarnu politiku, inflaciju i kretanje dolara.

    Zbog toga čak i u uslovima globalne nesigurnosti cijene zlata mogu padati.

    Pad nakon rekordnog rasta
    Važno je napomenuti da su zlato i srebro ranije u 2026. godini dostigli rekordne nivoe, nakon čega je uslijedila korekcija.

    Zlato je, prema podacima, palo oko 10-12 odsto sa svojih vrhunaca, dok je srebro zabilježilo još veće oscilacije.

    Ovaj pad djelimično je i rezultat realizacije profita od strane investitora, smanjenja spekulativne potražnje, tehničke korekcije nakon snažnog rasta.

    Šta to znači za investitore?
    Analitičari naglašavaju da trenutni pad ne znači nužno dugoročni negativan trend.

    Ključni faktori koji će određivati dalji smjer tržišta su kretanje kamatnih stopa, snaga dolara, stabilnost cijena nafte i globalna ekonomska situacija.

    Ako kamatne stope počnu padati ili dolar oslabi, zlato bi ponovo moglo dobiti na vrijednosti, navodi “BusinessLine”.

  • Skupština Banjaluke odbacila niz prijedloga, oštra rasprava o zaduženju za park

    Skupština Banjaluke odbacila niz prijedloga, oštra rasprava o zaduženju za park

    Na današnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, na čijem je dnevnom redu bilo 50 tačaka, odbornici su nakon aktuelnog časa odbacili više prijedloga, uključujući i tri tačke koje se odnose na regulacione planove, dok je dio rasprave obilježila polemika o kreditnom zaduženju za obnovu centralnog gradskog parka.

    Sa dnevnog reda skinute su izmjene dijela regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci, dijela Regulacionog plana centralnog područja grada, kao i prijedlog odluke o izradi Regulacionog plana „Park“. Odbijeni su i prijedlozi odluka o skraćenju roka za donošenje odluka o utvrđivanju osnovice za obračun rente, dodjeli poslovnih prostorija Delegaciji Evropske unije u BiH pod posebnim uslovima, te davanju saglasnosti za kupoprodaju gradskog građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom u dva slučaja.

    Nakon pauze, odbornici su usvojili dopunu dnevnog reda, prema kojoj će se razmatrati imenovanje direktora Javne ustanove Banski dvor, a prema dostupnim informacijama, dosadašnji direktor Mladen Matović ostaće na toj funkciji. Na dnevnom redu naći će se i odluke o raspisivanju javnog konkursa za članove upravnih odbora u gradskim preduzećima, davanju u zakup prostorija pod posebnim uslovima za Turističku organizaciju Banjaluka, dodjeli stubova javne rasvjete, kao i preraspodjeli budžetskih sredstava.

    Tokom zasjedanja otvorena je i rasprava o kreditnom zaduženju grada u iznosu od 1,6 miliona KM za obnovu Parka „Petar Kočić“. Odbornik SNSD-a Igor Mandić izjavio je da nije protiv uređenja grada, ali da smatra da predloženi iznos nije opravdan.

    „Neću glasati za zaduženje od 1,6 miliona maraka za rekonstrukciju parka, jer je nemoguće da to toliko košta. Ovo je priča za izbornu godinu i politički marketing. Siguran sam da se rekonstrukcija može uraditi za manje novca“, rekao je Mandić.

    Sličan stav iznio je i šef Kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač, ističući da u prijedlogu nedostaju ključni detalji.

    „Mi ne znamo za šta treba da glasamo. Pominje se grijanje i hlađenje u Staklencu, ali se ne objašnjava zašto taj prostor nije u funkciji. Ako Grad nije sposoban da ga koristi, treba ga dati nekome na upravljanje“, naveo je Lukač.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da gradska uprava već duže vrijeme nastoji da obezbijedi sredstva za obnovu centralnog parka.

    „Park propada i nedostojan je Banjaluke. Pokušali smo obezbijediti sredstva iz Evrope, ali za to nije bilo podrške. Plan uključuje i podhodnik koji bi park spojio s Boskom, novi izgled Gospodske ulice i dodatne sadržaje. Svjestan sam da su radovi skupi, ali smatramo da je ovo neophodno“, rekao je Stanivuković.

    Tokom sjednice pokrenuto je i pitanje sječe stabala uz obalu Vrbasa. Odbornik SNSD-a Nenad Talić zatražio je konkretne odgovore o nedavnim aktivnostima, podsjećajući na reakcije građana i udruženja.

    Stanivuković je odgovorio da nije riječ o masovnoj sječi.

    „Nije posječeno više vrba, nego samo jedna. Banjaluka će biti zelena i na jednu vrbu biće posađeno 50 novih“, rekao je gradonačelnik.

    Talić je, međutim, naveo da su udruženja građana iznijela drugačije podatke i upozorio da je, prema dostupnim informacijama, posječeno oko 25 stabala, što je izazvalo ogorčenje javnosti.

    Rasprava o ovim pitanjima pokazala je značajne razlike u stavovima između skupštinske većine i gradske uprave, posebno kada je riječ o prioritetima i načinu finansiranja ključnih projekata u gradu.

  • Plenković i Krišto potpisali sporazum o Južnoj interkonekciji: Projekat usklađen s pravilima EU

    Plenković i Krišto potpisali sporazum o Južnoj interkonekciji: Projekat usklađen s pravilima EU

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto potpisali su u Dubrovniku sporazum o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“, čime je otvoren put za realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata u regionu.

    Sporazum je potpisan u prisustvu američkog ministra energetike Chris Wright, nakon što su dokument prethodno odobrili Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Potpisivanje je upriličeno na marginama samita Inicijativa triju mora.

    Kako je navedeno, projekat će biti realizovan u potpunosti u skladu s pravilima Evropske unije, posebno Trećim energetskim paketom, koji zabranjuje povlašteni status bilo kojeg učesnika na tržištu gasa i zahtijeva razdvajanje operatera infrastrukture od trgovaca gasom.

    To znači da nijedna kompanija, uključujući ranije pominjanu firmu AAFS, neće imati ekskluzivnu ulogu u projektu. Investitori će moći učestvovati pod tržišnim uslovima, ravnopravno s drugim zainteresovanim stranama.

    Prema pravilima EU, izgradnja gasovoda podrazumijeva i provođenje tzv. „open season“ procedure, odnosno tržišnog testa u kojem potencijalni korisnici unaprijed rezervišu transportne kapacitete na period od 15 do 20 godina. Tek nakon toga može se donijeti konačna odluka o investiciji.

    Sporazumom se definiše zajednička izgradnja gasovoda na pravcu Split – Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatnih krakova prema Mostaru, Livnu, Jajcu, Čapljini i Tuzli. Interkonekcijska tačka određena je na granici dvije države, uz precizne geografske koordinate.

    Ugovorne strane obavezale su se da će svaka finansirati i graditi dio gasovoda na svojoj teritoriji, uz usklađivanje tehničkih i administrativnih procedura. Takođe, predviđeno je zaključivanje posebnih sporazuma o minimalnim količinama transporta gasa prije početka radova.

    Plenković je poručio da će povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku omogućiti diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom. „Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima“, naveo je on.

    Projekat ima poseban značaj jer se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca i jednog izvora, dok bi Južna interkonekcija omogućila pristup širem evropskom tržištu i alternativnim dobavljačima, uključujući i ukapljeni prirodni gas koji dolazi preko Hrvatske.

    U dokumentu se ističe da je projekat dio šire evropske energetske strategije i da je uključen u planove razvoja gasne infrastrukture, s ciljem tranzicije ka održivijim izvorima energije i smanjenja zavisnosti od jednog snabdjevača.

    Sporazum takođe predviđa pojednostavljene procedure u pograničnoj zoni, koordinaciju nadležnih institucija, kao i rješavanje eventualnih sporova putem pregovora i diplomatskih kanala.

    Zaključno, realizacija Južne interkonekcije zavisiće od interesa tržišta i spremnosti investitora, ali i od procjene isplativosti projekta, dok će njegova uloga u budućnosti zavisiti od pravca energetske politike Evropske unije i tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.

  • Đajić osnovao stranku

    Đajić osnovao stranku

    Sistem dostojan čovjeka jedan je od ciljeva nove političke partije “Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić” koju je danas javnosti predstavio upravo Đajić koji je ujedno i predsjednik stranke.

    Kako je dodao, ova partija nije “ni lijeva ni desna”, te je dodao da će narod pokazati volju 4. oktobra na izborima.

    “Što više glasova naroda dobijemo, imaćemo veći kapacitet da se borimo za interes naroda”, rakao je on i dodao da je Srpska stvorena na interesima naroda.

    On je dodao da je od prvog dana bio u stavaranju Republike Srpske i dodao da je spreman i svjestan mnogih prljavih igra koje su tu i danas, ali da je i sada hrabar.

    Kako je dodao, zalagaće se za red, rad, struku, veće plate i bolju budućnost.

    “Ovih dana dobićete program kakav nije viđen i svi će biti iznenađeni i mojim radom i radom mojih saradnika, ali i velikim brojem glasova koje će imati ‘Volja naroda Srpske’ 4. oktobra”, rekao je on.

    On je pozvao sve da mu se pridruže.

    “Na mnogim mjestima su ljudi manjih referenci i sposobnosti, ali su tu zbog poltronstva”, rekao je Đajić ne navodeći imena na koga misli.

    On je dodao da je predmet interesovanja ove stranke i dijaspora.

    “Pozivam ih da glasaju, ali i da budu birani”, rekao je Đajić pozivajući ih da i oni budu na listama.

    Kako je dodao, on ne želi sukobe s drugim partijama.

    Đajić je u prostorijama stranke dočekan aplauzom.

    Podsjećamo, Đajić je juče, 27. aprila, potvrdio za “Nezavisne novine” da je podnio ostavku na članstvo i sve stranačke funkcije u SNSD-u.

    “Ovo je definitivni kraj sa SNSD-om”, kratko je poručio Đajić za “Nezavisne novine”.

    On je dodao da je zahvalan ovoj partiji na dosadašnjoj saradnji.

    Njegovu ostavku kasnije tokom dana je prihvatio SNSD koji mu se zahvalio na saradnji.

  • Delegacija Narodne skupštine na sastanku sa poslanikom u Evropskom parlamentu Aleksandrom Nikolićem

    Delegacija Narodne skupštine na sastanku sa poslanikom u Evropskom parlamentu Aleksandrom Nikolićem

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom dr Nenadom Stevandićem, razgovarala je u Strazburu sa Aleksandrom Nikolićem, poslanikom iz Francuske u Evropskom parlamentu.

    Nikolić je, zajedno sa Federacijom mladih Srba Evrope, organizator izložbe „Koncentracioni logor Jasenovac: Sjećanje i nasljeđe“, koja je juče otvorena u zgradi Evropskog parlamenta.

    Predsjednik Stevandić je nakon sastanka rekao da su Nikoliću zahvalili na razumijevanju, te mu poželjeli sreću njemu i njegovoj političkoj partiji na budućim izborima.

    “Razmatrali smo teme poput nelegalnog djelovanja Kristijana Šmita bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, podrške evropskim integracijama bez gubitka identiteta, nacionalnog i ustavnog suvereniteta koji ima Republika Srpska, te o boljem pozicioniranju interesa Republike Srpske, ne samo u Evropskom parlamentu, nego i u Francuskoj. Zahvalni smo gospodinu Nikoliću na razumijevanju. Uputili smo poziv da sarađujemo i da on ili delegacija njegove partije posjete Republiku Srpsku“, izjavio je Stevandić.

  • Hrvatskom poslaniku zasmetala izložba o Jasenovcu, pa mu Stevandić očitao lekciju: Probajte u Strazburu sa Tompsonovim koncertom!

    Hrvatskom poslaniku zasmetala izložba o Jasenovcu, pa mu Stevandić očitao lekciju: Probajte u Strazburu sa Tompsonovim koncertom!

    Otvaranje izložbe u Evropskom parlamentu u Strazburu o logoru smrti Jasenovac, kao i prisustvo delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, izazvalo je revolt hrvatskog evroparlamentarca Stephena Nikole Bartulice.

     Uplitanje koncepta tzv. „srpskog svijeta“ u institucije Evropske unije je skandalozno. Još je skandaloznije da se u Evropskom parlamentu pojavljuje Nenad Stevandić čija je ratna uloga iz 90-ih opterećena ozbiljnim optužbama i brojnim svjedočanstvima o progonu Hrvata i muslimana – objavio je Bartulica na društvenoj mreži Iks.

     On se tu nije zaustavio, nego je nastavio da morališe i da dokazanu fabriku smrti nacističke, marionetske i genocidne NDH naziva „osjetljivom povijesnom temom“. Naime, prema njegovim riječima, to što neko nije pravosnažno osuđen (Stevandić), ne znači da politička i moralna odgovornost ne postoji.

     Upravo suprotno, takve osobe ne bi smjele biti dio događaja koji se bave osjetljivim povijesnim temama poput Jasenovca – tvrdi Bartulica.

     Međutim, uskoro je uslijedio odgovor vođe srpske delegacije, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića.

     Poštovani, nikad nisam osumnjičen ni optužen za stvaranje Republike Srpske koja čuva antiustaško nasljeđe. Klevete koje spinujete sam oborio na sudu i dobio nadoknadu. Osporavanjem istine o antinacizmu i ustaštvu izabrali ste stranu. Probajte u Strazburu sa Tompsonovim koncertom! – odgovorio mu je Stevandić.

     Podsjećamo, u Evropskom parlamentu u Strazburu otvorena je izložba pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac: Sjećanje i nasljeđe“. Organizator je poslanik Evropskog parlamenta iz Francuske Aleksandar Nikolić. Budući da danas počinje sjednica parlamenta, svi evroparlamentarci će još jednom moći da se informišu o užasima koncentracionog logora Jasenovac u kome je počinjen genocid nas Srbima, Jevrejima i Romima. Očigledno je da to i danas mnogima (posebno iz Hrvatske) smeta, pa traže izgovor i skreću temu na Stevandićeve ratne dane, za koje ga ni jedan sud nije ni osumnjičio.

  • Vlada Republike Srpske saopštila neradne dane u maju 2026.

    Vlada Republike Srpske saopštila neradne dane u maju 2026.

    U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. maj, petak i subota, su neradni dani povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada, dok je 9. maj, subota, neradni dan povodom obilježavanja republičkog praznika – Dana pobjede nad fašizmom.

    Saopšteno je to iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, odakle su dodali da u dane praznika Republike Srpske ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

    “Istoimenim Zakonom je propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu”, dodali su iz resornog ministarstva.

  • Ninković najavio maratonsku sjednicu

    Ninković najavio maratonsku sjednicu

    Skupština grada Banjaluka trebala bi danas, 28.aprila da razmatra tri kreditna zaduženja – za rekonstrukciju Parka Petra Kočića, izgradnju i rekonstrukciju dječijih igrališta i izgradnju parking-garaža kod zgrade Okružnog javnog tužilaštva.

    Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković rekao je Srni da bi dnevni red mogao biti dopunjen tačkama o zamjeni zemljišta, koje još čekaju mišljenje Pravobranilaštva Republike Srpske.

    On je dodao da se na predloženom dnevnom redu nalazi i 11 tačaka koje se odnose na regulacione planove.

    “Postoji interesovanje da se dnevni red dopuni tačkama koje se odnose na nazive ulica i još neki materijali, što ćemo podržati, tako da bismo mogli imati i više od 50 tačaka dnevnog reda”, napomenuo je Ninković.

    Dnevnim redom su, između ostalog, predloženi i izvještaji za pet javnih ustanova za 2025. i plan rada za ovu godinu, prijedlog kalendara turističkih manifestacija grada za 2026, te odluke o zakupu prostora.

    Sjednica Skupštine grada zakazana je za 9.00 časova.

    Pored više od 50 tačaka dnevnog reda, odbornici će, između ostalog, odlučivati o dodjeli besplatnih placeva mladim bračnim parovima.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković pozvao je odbornike da podrže odluku o besplatnim placevima, naglasivši da je dugo čekana zakonska osnova konačno stvorena.

    “Dugo smo čekali Zakon o stvarnim pravima i zato smo sad predložili odluku o dodjeli besplatnih placeva. Morali smo sačekati da sve zakonske procedure prođu. Pozivam odbornike da usvoje odluku kako bismo već u maju imali prvu podjelu od 50 do 70 placeva, i to onim redoslijedom koji je dodijeljen ranije mladim bračnim parovima”, rekao je Stanivuković.

    Uz besplatan plac, Grad planira pokriti i troškove priključka na vodovodnu mrežu, za šta ukupna vrijednost podrške po korisniku iznosi oko 50.000 KM. On je podsjetio da Banjaluka kao teritorijalno velika lokalna zajednica ima dosta praznih placeva te da bi ovaj model mogao poslužiti kao primjer i za druge lokalne samouprave.

  • Merc: Tramp je nadigran i ponižen

    Merc: Tramp je nadigran i ponižen

    Iransko vođstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc, sugerišući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trampovu administraciju.

    Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti sa nastojanjima Donalda Trampa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.

    “Trampov tim je nadigran”
    Prije dva dana Donald Tramp otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati indirektni razgovori sa iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestonici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

    Samo dan prije Mercove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama“, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.

    Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merc je sugerisao da je upravo Trampov tim taj koji je nadigran.

    “Očigledno je da su Iranci veoma vješti pregovarači, ili još bolje, veoma su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku. Cijelu naciju ponižava iransko vođstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati“, rekao je njemački kancelar.

    Novi iranski prijedlog
    Iran je u ponedjeljak, 27.aprila, iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Ormuskog moreuza. Prema zvaničnicima iz regiona, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.

    Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.

    Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači takođe se suočavaju sa domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.

    Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Vašingtona , koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa.

    “Ormuski moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?“, rekao je jedan diplomata upoznat sa pregovorima.

    Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.“

    Učinak američke protublokade
    Iranska ponuda “prvo Ormuz“ ipak sugeriše značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, gasa i drugih dobara iz Zaliva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu , Tramp je uveo protublokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.

    Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite. Blokada je takođe zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor, prenosi Index.hr.

  • Sijarto prelazi u poslaničke klupe

    Sijarto prelazi u poslaničke klupe

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto ući će u novi saziv parlamenta, pošto je Fides formirao svoj poslanički klub u opozicionim klupama, nakon izbornog poraza, objavio je mađarski portal Teleks.

    Isti izvor je naveo da će mandate preuzeti i Sijarto i Јanoš Lazar, dok više istaknutih funkcionera dosadašnje vlasti neće sjediti u novom sazivu parlamenta.

    Fides–KDNP će u parlamentu od 199 poslanika imati 52 mjesta.

    Poslanički klub Fidesa, koji broji 44 poslanika, predvodiće Gergelj Guljaš, dok će osmočlani klub KDNP-a voditi Bence Retvari.

    Među onima koji neće preuzeti mandat su Viktor Orban, Laslo Kever, Antal Rogan, Žolt Šemjen, Tamaš Mencer i drugi dugogodišnji predstavnici dosadašnje vlasti.

    Guljaš je, najavljujući novi sastav poslaničke grupe, rekao da će zadatak Fidesa–KDNP-a biti da u mađarskom parlamentu predstavlja “normalnu opoziciju”.