Autor: INFO

  • Zatražen pritvor za komandanta SAJ-a Igora Žmirića i još osam osoba

    Zatražen pritvor za komandanta SAJ-a Igora Žmirića i još osam osoba

    Tužilaštvo u Beogradu zatražilo je određivanje pritvora za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igora Žmirića i još osam osoba osumnjičenih za zlostavljanje i mučenje studenata i građana u garaži zgrade Vlade Srbije u avgustu prošle godine.

    Prijedlog za pritvor upućen je Prvom osnovnom sudu u Beogradu nakon što su osumnjičeni saslušani u nadležnom tužilaštvu. Među njima su sadašnji i bivši pripadnici Jedinice za obezbjeđivanje određenih ličnosti i objekata (JZO) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

    Prema navodima tužilaštva, osumnjičeni su 14. avgusta 2025. godine, od 22.30 časova do jedan čas iza ponoći, u garaži zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici, primjenom sile i prijetnji nanijeli veliki bol i teške patnje većem broju osoba. Sumnja se da su to činili kako bi od njih dobili određene informacije, zastrašili ih i nezakonito kaznili.

    Tužilaštvo smatra da postoje razlozi za određivanje pritvora zbog mogućnosti uticaja na oštećene i druge svjedoke, kao i opasnosti od uništavanja, skrivanja ili izmjene dokaza. Kao dodatni razlog navedeno je da su osam osumnjičenih i dalje službenici MUP-a, dok je jedan zaposlen u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

    Više detalja o zahtjevu za pritvor i slučaju koji je izazvao pažnju javnosti objavile su Nezavisne.

    Slučaj se odnosi na događaje nakon protesta u Beogradu u avgustu 2025. godine, kada su studentkinja Nikolina Sinđelić i drugi građani tvrdili da su ih pripadnici policije odveli u garažu zgrade Vlade Srbije i tamo fizički i psihički zlostavljali.

    Sinđelićeva je ranije javno govorila o navodnom nasilju kojem je bila izložena, a među policijskim službenicima koje je povezivala sa zlostavljanjem pomenula je i Žmirića. Ona je tvrdila da ju je šutirao dok je ležala na podu.

    Tužilaštvo je najavilo da će tokom istrage saslušati i Marka Krička, nekadašnjeg načelnika JZO, koji se već nalazi u pritvoru u drugom predmetu, te ispitati oštećene i prikupiti dodatne dokaze.

    Osumnjičeni se terete za krivično djelo zlostavljanja i mučenja, a njihova krivica biće utvrđena u sudskom postupku.

  • Akcija „Demidž“ dobija nastavak: Za devet osumnjičenih zatražen pritvor

    Akcija „Demidž“ dobija nastavak: Za devet osumnjičenih zatražen pritvor

    Nakon policijske akcije „Demidž“, koja je početkom novembra sprovedena na području Banjaluke, slučaj dobija novi nastavak, a za devet osumnjičenih zatraženo je određivanje pritvora.

    Akcija „Demidž“ usmjerena je na razbijanje grupe osumnjičene za trgovinu narkoticima, a tokom policijskih pretresa na 20 lokacija pronađeno je oko 12,5 kilograma marihuane, približno 500 grama kokaina, manja količina hašiša i više od 100.000 KM.

    Prema ranijim informacijama, policija je u okviru ove akcije uhapsila 17 osoba, dok je izvještajem Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka obuhvaćeno ukupno 18 osumnjičenih.

    Deset osoba sprovedeno je u tužilaštvo, gdje su ispitane u okviru istrage, dok četiri osobe nisu bile dostupne organima gonjenja. Još četiri osumnjičena, nakon kriminalističke obrade, puštena su da se brane sa slobode.

    Kako je ranije saopšteno iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, osumnjičeni se terete da su od početka 2025. godine do 4. novembra 2026. godine nabavljali, držali, prenosili i prodavali marihuanu i kokain na području Banjaluke, Laktaša i opštine Odžak.

    Više detalja o najnovijem razvoju događaja u ovom predmetu objavila je Srpskainfo.

    U okviru akcije, osim narkotika, oduzeti su i putničko vozilo, digitalne vage, mobilni telefoni, testovi za utvrđivanje čistoće kokaina, dva pištolja i novac u različitim apoenima i valutama.

    Akciju su realizovali pripadnici Policijske uprave Banjaluka u saradnji sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet, Specijalnom antiterorističkom jedinicom i Žandarmerijom Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, te Policijskom upravom Odžak.

  • Srbija važan partner Mađarske u novoj energetskoj strategiji

    Srbija važan partner Mađarske u novoj energetskoj strategiji

    Mađarska će do jeseni 2027. godine morati da obezbijedi alternativne izvore snabdijevanja prirodnim gasom, a Srbija bi u tom procesu mogla da ima značajnu ulogu zahvaljujući postojećoj energetskoj infrastrukturi i saradnji dvije zemlje.

    Srbija i Mađarska već su povezane gasovodnom mrežom kojom ruski prirodni gas stiže na mađarsko tržište. Isporuke se odvijaju preko gasovoda „Turski tok“, koji prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju, a potom se nastavlja prema Mađarskoj.

    Značajan segment saradnje odnosi se i na skladištenje gasa. Srbija je prethodnih godina koristila kapacitete mađarskih skladišta kako bi obezbijedila dodatne rezerve energenata.

    Mađarska ministarka spoljnih poslova i trgovine Anita Orban istakla je da je Mađarska značajan investitor na zapadnom Balkanu, naglašavajući strateški značaj kompanije MOL za regionalno energetsko tržište.

    Prema njenim riječima, eventualno preuzimanje ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije moglo bi da pomogne Budimpešti i u pregovorima o korišćenju hrvatskog naftovoda JANAF, preko kojeg se sirovom naftom snabdijeva i rafinerija u Pančevu.

    Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) odobrila je izuzeće od sankcija koje kompaniji MOL omogućava da pregovara sa ruskim „Gaspromom“ o kupovini njegovog udjela u NIS-u.

    Pored postojećih veza, Srbija i Mađarska planiraju i izgradnju novog naftovoda, čiji bi godišnji kapacitet trebalo da dostigne pet miliona tona sirove nafte. Prema ranijim podacima Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, dionica kroz Srbiju bila bi duga oko 113 kilometara.

    Kako prenosi B92, projekat naftovoda predstavlja dio šire energetske saradnje dvije države, ali će Mađarska za zamjenu ruskog prirodnog gasa morati da pronađe i druge dobavljače i transportne pravce.

  • Potraga završena: Desetogodišnjak pronađen u Beogradu

    Potraga završena: Desetogodišnjak pronađen u Beogradu

    Desetogodišnji dječak koji je nestao 5. novembra u Smederevskoj Palanci pronađen je u Beogradu, na Željezničkoj stanici Prokop, saopšteno je jutros iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

    Prema informacijama MUP-a, dječak je pronađen nepovrijeđen, a u skladu sa propisanim procedurama biće vraćen roditeljima.

    O njegovom pronalasku obaviještena je javnost nakon što je prethodno bio aktiviran sistem „Pronađi me“, kojim je pokrenuta potraga za nestalim djetetom.

    Kako prenose Nezavisne, dječak je lociran na beogradskoj željezničkoj stanici Prokop.

    Više detalja o okolnostima nestanka i pronalaska za sada nije saopšteno.

  • Da li EU gubi strpljenje s BiH nakon šest godina neispunjenih obećanja?

    Da li EU gubi strpljenje s BiH nakon šest godina neispunjenih obećanja?

    Evropska komisija već godinama upozorava na izostanak konkretnih reformi u Bosni i Hercegovini, a najnoviji izvještaj pokazuje da se problemi koji usporavaju evropski put zemlje ponavljaju iz godine u godinu. Iako su domaći političari javno isticali opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji, rezultati u ispunjavanju preuzetih obaveza uglavnom su izostajali.

    Analiza šest prethodnih izvještaja Evropske komisije pokazuje da su sumnje u iskrenost političke opredijeljenosti domaćih vlasti prisutne još od 2020. godine. Tada je Brisel konstatovao da su evropske integracije uglavnom ostale na nivou deklarativnih izjava, bez konkretnih koraka, dok su politički lideri vrijeme trošili na stranačke interese i međusobne sporove.

    Slične ocjene ponovljene su i u izvještaju za 2021. godinu, kada je Evropska komisija upozorila da retorika podjela i politički sukobi ometaju napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Godinu kasnije, kritike su se odnosile i na izostanak političke volje za jačanje vladavine prava, nakon što su odbijene izmjene zakona koje su trebale omogućiti provjeru imovinskih prijava nosilaca pravosudnih funkcija.

    Nešto drugačija atmosfera zabilježena je 2023. godine, nakon što je BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU. U Briselu se tada pojavio optimizam da bi nova perspektiva mogla podstaći domaće političare na ozbiljnije provođenje reformi.

    Određeni pomaci zabilježeni su između novembra 2023. i marta 2024. godine, kada su usvojeni pojedini zakoni iz oblasti pravosuđa, sprečavanja pranja novca i sukoba interesa. Evropski savjet je u martu 2024. godine donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, što je predstavljalo značajan korak u procesu evropskih integracija.

    Međutim, već naredni izvještaj ukazao je na pogoršanje političke atmosfere, dok je 2025. godine Evropska komisija posebno upozorila na institucionalnu paralizu, političke sukobe i slabljenje funkcionisanja vlasti.

    Kako pišu Nezavisne, najnoviji izvještaj za 2026. godinu donosi još direktnije upozorenje, uz ocjenu da se BiH sve više udaljava od evropskog puta uprkos javnom iskazivanju privrženosti članstvu u EU.

    Evropska komisija navela je da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo odsustvo funkcionalne vladajuće koalicije, dok ključne reforme povezane s evropskim integracijama još nisu usvojene.

    Posebno je naglašeno da su nezavisne institucije slabe, da je upravljanje sve nezadovoljavajuće i da su na svim nivoima vlasti vidljivi znaci političke zarobljenosti.

    U takvim okolnostima postavlja se pitanje da li Brisel počinje gubiti povjerenje u spremnost domaćih političara da sprovedu reforme koje javno podržavaju.

    Ukoliko Evropska komisija zaključi da domaći politički akteri svjesno opstruišu evropski put, moguće je smanjenje političkog angažmana Brisela na najvišem nivou. To bi značilo manje sadržajnih razgovora o reformama i evropskim integracijama, a više formalnih i protokolarnih susreta.

    Takav razvoj događaja mogao bi dodatno udaljiti BiH iz šireg evropskog političkog konteksta i uticati na ekonomsku, kulturnu i druge oblike saradnje.

  • Studentska lista osvojila 140 mandata, lista Aleksandra Vučića dobila 103

    Studentska lista osvojila 140 mandata, lista Aleksandra Vučića dobila 103

    Republička izborna komisija Srbije proglasila je konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora, prema kojima je „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“ osvojila 140 poslaničkih mandata, dok je lista „Ujedinjena Srbija – Aleksandar Vučić“ dobila 103 mandata.

    Prema konačnim rezultatima, preostalih sedam mjesta u Narodnoj skupštini Srbije pripalo je predstavnicima manjinskih lista.

    Po dva mandata osvojili su Savez vojvođanskih Mađara i Albanska koalicija, dok su po jedan poslanički mandat dobile liste „Rasim Ljajić – ljudski“, „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“ i „SDA – Čuvari Sandžaka“.

    Kako prenosi RTRS, Republička izborna komisija objavila je konačne rezultate nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. novembra.

    U skladu s izbornim procedurama, RIK će u roku od deset dana od objavljivanja ukupnog izvještaja dodijeliti mandate kandidatima za narodne poslanike, prema njihovom redoslijedu na izbornim listama.

    Konstitutivna sjednica Narodne skupštine treba da bude održana u roku od 30 dana. Na njoj će biti potvrđeni poslanički mandati, izabran predsjednik i potpredsjednici parlamenta, imenovan generalni sekretar, kao i članovi radnih tijela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    Narodna skupština smatraće se konstituisanom nakon potvrđivanja mandata dvije trećine narodnih poslanika. Od tog trenutka počinje da teče rok od 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.

  • Evropa strahuje od nove energetske krize, građane očekuju veći troškovi grijanja

    Evropa strahuje od nove energetske krize, građane očekuju veći troškovi grijanja

    Evropsku uniju očekuje teška i neizvjesna zima, uz sve veće izazove u snabdijevanju energentima i mogućnost novog rasta cijena gasa i goriva. Rezerve gasa nalaze se na rekordno niskom nivou, dok dodatni pritisak na energetsku sigurnost predstavlja i poskupljenje dizela.

    Na rizike koji bi mogli obilježiti predstojeće mjesece upozorava sve veći broj energetskih analitičara i evropskih zvaničnika, ukazujući na ranjivost evropskog tržišta u uslovima geopolitičkih kriza i neizvjesnosti u snabdijevanju.

    Kako navodi RTRS, među ključnim faktorima koji utiču na energetsku situaciju u Evropi su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i politika sankcija Rusiji koju sprovode evropske države.

    Niske zalihe gasa dodatno komplikuju pripreme za zimski period, zbog čega se evropske zemlje sve više oslanjaju na očekivanje blažih vremenskih prilika kako bi izbjegle nagli rast potrošnje i dodatno opterećenje energetskog sistema.

    Istovremeno, rast cijena energenata predstavlja sve veći teret za privredu, koja se već suočava s brojnim ekonomskim izazovima. Viši troškovi energije utiču na proizvodnju, transport i poslovanje kompanija, dok se posljedice prelijevaju i na domaćinstva.

    Zbog toga raste i nezadovoljstvo građana, koji bi se tokom zime mogli suočiti s dodatnim izdacima za grijanje, električnu energiju i druge osnovne potrebe.

    Evropske zemlje tako ulaze u zimski period suočene s kombinacijom niskih energetskih rezervi, geopolitičkih neizvjesnosti i pritiska na privredu, dok će vremenske prilike imati važnu ulogu u određivanju obima potrošnje i kretanja cijena.

  • Sukobi demonstranata i policije u Francuskoj, povrijeđena 53 policajca

    Sukobi demonstranata i policije u Francuskoj, povrijeđena 53 policajca

    Više od 575.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, organizovanim zbog zahtjeva za povećanje plata i očuvanje kupovne moći stanovništva, dok je tokom demonstracija uhapšeno skoro 500 osoba.

    Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u četvrtak je održano 193 protestna skupa, a samo u Parizu okupilo se oko 65.000 demonstranata. Proteste je organizovala koalicija sindikata, koja je tražila bolje uslove rada i veća primanja u uslovima rasta troškova života.

    Kako prenosi RTRS, francuske vlasti naknadno su korigovale prvobitne procjene broja učesnika, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo da je širom zemlje zabilježeno ukupno 430 odvojenih protestnih akcija.

    Do 18 časova uhapšeno je 448 osoba, povrijeđena su 53 pripadnika snaga reda, a vatrogasne i druge nadležne službe intervenisale su 86 puta zbog požara. Vlasti su naglasile da su podaci privremeni i da će konačni bilans biti utvrđen naknadno.

    U pojedinim gradovima protesti su prerasli u sukobe demonstranata i policije. U Lionu je na čelu protestne kolone zabilježeno nasilje, a procjene broja učesnika razlikovale su se između policije i sindikata.

    Francuske vlasti procijenile su da je u tom gradu protestovalo oko 30.000 ljudi, dok je sindikat CGT naveo brojku od 55.000. Slična razlika zabilježena je i u Renu, gdje se, prema različitim procjenama, okupilo između 20.000 i 35.000 demonstranata.

    Demonstracije su organizovane u trenutku nezadovoljstva zbog rasta životnih troškova, plata i penzija koje ne prate poskupljenja, kao i sve većeg broja otpuštanja radnika.

  • Tokom 656 kontrola otkrivene nepravilnosti: Uništene tone mesa u Srpskoj

    Tokom 656 kontrola otkrivene nepravilnosti: Uništene tone mesa u Srpskoj

    Veterinarska inspekcija Republike Srpske tokom 2026. godine povukla je iz prometa i uništila oko 4,5 tone mesa i mesnih proizvoda zbog utvrđenih nepravilnosti, dok su odgovornim subjektima izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 87.000 KM.

    Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, republička veterinarska inspekcija obavila je ukupno 656 kontrola u mesnicama, veleprodajnim i maloprodajnim objektima, klaonicama, farmama, skladištima i proizvodnim pogonima.

    Tokom nadzora utvrđene su nepravilnosti zbog kojih je izrečeno 156 upravnih mjera, a novčane kazne dostigle su 87.000 KM.

    Kako prenosi ATV, meso i proizvodi od mesa povlačeni su iz prometa zbog nepotpunih deklaracija, isteka roka upotrebe ili promijenjenih senzornih svojstava.

    Iz Inspektorata navode da se posebna pažnja tokom kontrola posvećuje porijeklu proizvoda, uslovima skladištenja i ispravnosti prateće dokumentacije. Provjerava se i da li količine mesa u rashladnim vitrinama i hladnjačama odgovaraju poslovnoj dokumentaciji, kao i tačnost podataka o porijeklu, datumu proizvodnje i roku trajanja.

    Iz Inspektorata su potvrdili i da tokom ove godine nije bilo utvrđenih slučajeva prodaje odmrznutog mesa kao svježeg u maloprodajnim objektima.

    Pored republičke veterinarske inspekcije, svakodnevne kontrole obavljaju i veterinarske inspekcije jedinica lokalne samouprave, koje u slučaju nepravilnosti preduzimaju odgovarajuće upravne i prekršajne mjere.

    Obavezna kontrola mesa tokom svinjokolja

    Iz Inspektorata Republike Srpske podsjećaju građane i na obavezu ispitivanja mesa na prisustvo larvi trihinele tokom predstojeće sezone tradicionalnog svinjokolja.

    Klanje svinja za potrebe vlastitog domaćinstva nije zabranjeno niti ograničeno, ali su vlasnici dužni da odmah nakon klanja obezbijede pregled mesa na trihinelu, u skladu s pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja.

    Ova vrsta klanja ne podliježe redovnim službenim kontrolama veterinarske inspekcije, jer nije riječ o registrovanoj proizvodnji mesa namijenjenog javnoj potrošnji. Odgovornost za bezbjednost mesa koje će konzumirati članovi domaćinstva snosi vlasnik.

    Ukoliko se pregledom utvrdi prisustvo trihinele, nadležna veterinarska organizacija obavještava inspekciju, nakon čega se preduzimaju mjere za sprečavanje širenja zaraze. Meso, trup, iznutrice i svi nusproizvodi u tom slučaju uništavaju se pod nadzorom inspektora.

  • Aktiviran sistem „Pronađi me“: Nestao desetogodišnji Boban Đorđević

    Aktiviran sistem „Pronađi me“: Nestao desetogodišnji Boban Đorđević

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije aktiviralo je sistem „Pronađi me“ zbog nestanka desetogodišnjeg Bobana Đorđevića iz Velike Plane, koji je posljednji put viđen u Smederevskoj Palanci.

    Dječak je nestao u četvrtak, 5. novembra, oko 9.21 časova, kada je napustio Dečiji dispanzer u Ulici Prvog srpskog ustanka u Smederevskoj Palanci. Nestanak je policiji prijavljen tokom večernjih časova, nakon čega je pokrenuta potraga i aktiviran sistem za hitno obavještavanje javnosti.

    Prema dostupnim informacijama, Boban je visok oko 150 centimetara, ima crnu kosu, a u trenutku nestanka nosio je crnu jaknu s kapuljačom, crnu majicu s bijelim natpisom na grudima podvučenim crvenom linijom, plavi donji dio trenerke s bijelom aplikacijom ispod lijevog džepa i crne patike.

    Kako prenosi B92, policija poziva građane da, ukoliko imaju bilo kakve informacije o dječaku ili njegovom mogućem kretanju, odmah obavijeste nadležne službe.

    Sve informacije mogu se prijaviti policiji na broj 192, a podaci o nestanku dostupni su i na zvaničnoj internet stranici sistema „Pronađi me“.