VRBAS Media

Autor: INFO

  • Berze u porastu nakon Trampove objave

    Berze u porastu nakon Trampove objave

    Samo nekoliko sati uoči isteka 48-satnog ultimatuma, američki predsjednik Donald Tramp iznenada je najavio odgodu vojnih udara na Iran, navodeći da su u toku „veoma intenzivni pregovori“. U izjavi za CNBC poručio je da su Sjedinjene Američke Države odlučne da postignu dogovor, ističući i da je u Teheranu već ostvarena „promjena režima“.

    Na društvenoj mreži Truth Social Tramp je objavio da se vojni udari na iransku energetsku infrastrukturu odgađaju na pet dana, uz obrazloženje da su razgovori „vrlo dobri i produktivni“. Naglasio je da Iran „očajnički želi postići dogovor“ te da bi do sporazuma moglo doći u narednih nekoliko dana.

    Ovakve izjave predstavljaju zaokret u odnosu na njegove ranije poruke, kada je tvrdio da „nema nikoga za razgovor“ u Iranu. Sada, međutim, insistira da su kontakti intenzivni i usmjereni ka postizanju konkretnog rješenja.

    Istovremeno, iz Teherana stižu potpuno drugačije tvrdnje. Iranski državni mediji, pozivajući se na visokog bezbjednosnog zvaničnika, negirali su postojanje bilo kakvih pregovora, ocjenjujući američke izjave kao „psihološki rat“. Poručeno je da nema ni direktnih ni indirektnih kontakata između dvije strane, te da neće doći do smirivanja situacije u Hormuškom moreuzu.

    Vijesti o mogućoj deeskalaciji odmah su se odrazile na globalna tržišta. Cijene nafte su naglo pale, pri čemu je Brent oslabio za oko 15 odsto, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala za više od 13 odsto. U padu su bile i cijene gasa, dok su istovremeno berzanski fjučersi zabilježili snažan rast.

    Fjučersi Dow Jones Industrial Averagea porasli su za 2,5 odsto, dok su S&P 500 i Nasdaq-100 zabilježili rast od oko 2,3, odnosno 2,2 odsto. Tržišta su reagovala na najavu mogućeg smirivanja sukoba, nakon perioda izražene nestabilnosti izazvane rastom cijena energenata.

    Podsjećanja radi, Trampov ultimatum uslijedio je nakon što je Iran blokirao Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Teheran je ranije upozorio da će u slučaju američkog napada ciljati ključnu infrastrukturu u Zalivu, uključujući energetska i postrojenja za desalinizaciju.

    Rat između SAD i Irana ušao je u petu sedmicu, uz pojačane tenzije i međusobne prijetnje. Najnovije izjave iz Vašingtona i Teherana ukazuju na duboko neslaganje o stvarnom stanju pregovora, dok tržišta i dalje osciliraju u iščekivanju daljeg razvoja situacije.

  • Rusija pokrenula ofanzivu na Donbas

    Rusija pokrenula ofanzivu na Donbas

    Ruska ofanziva na koju su ukrajinski komandanti upozoravali vjerovatno je već započela, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).

    Početak nove ruske ofanzive

    Prema njihovim podacima, Rusija je 19. marta pokrenula napad na ukrajinske položaje kod Limana sa više od 500 vojnika, raspoređenih u sedam istovremenih pravaca napada, koristeći motocikle, vozila i oklopnu tehniku.

    Veliki gubici i promjena taktike

    U tom napadu ruske snage izgubile su čak 405 vojnika, što ISW ocjenjuje kao neodrživ nivo gubitaka, prenosi Euromaidan Press.

    Uprkos tome, Rusija nastavlja sa sličnim taktikama, skraćujući osnovnu vojnu obuku sa mjesec dana na svega sedmicu kako bi ubrzala slanje novih vojnika na front.

    Cilj: Gradovi u Donbasu

    Glavni cilj ofanzive je ukrajinska odbrambena linija poznata kao “Utvrđeni pojas” – lanac utvrđenih gradova dug oko 50 kilometara, koji se proteže od Slavjanska do Konstantinovke.

    Ova linija predstavlja ključni stub ukrajinske odbrane u Donjeckoj oblasti još od 2014. godine.

    Ruske snage pokušavaju probiti ovu liniju iz dva pravca – sa sjevera preko Limana i paralelno sa juga kroz područja oko Kramatorska i Konstantinovke.

    Procjena ishoda

    Prema procjeni ISW-a, ukrajinska “linija tvrđava” vjerovatno će izdržati i tokom 2026. godine. Međutim, očekuje se da će odbrana ove linije biti izuzetno skupa, uz velike gubitke na obje strane.

  • Savjet ministara BiH nije usvojio odluku o zaštitnim mjerama za uvoz čelika

    Savjet ministara BiH nije usvojio odluku o zaštitnim mjerama za uvoz čelika

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine ni na današnjoj sjednici nije usvojio odluku o uvođenju privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika i čeličnih proizvoda, što je drugi neuspjeli pokušaj nakon sjednice održane 12. marta, uprkos pritiscima domaće industrije i protestima radnika.

    Za odluku nisu glasali ministri iz redova HDZ-a BiH, piše Euronews.ba.

    Osim ove tačke, ministri su raspravljali i o sporazumima s međunarodnim finansijskim institucijama, izmjenama u pregovaračkom tijelu za međunarodne investicijske sporove, novčanim naknadama u Savjetu za nauku, Okviru kvalifikacija u BiH i listi esencijalnih lijekova.

  • Prekinuta sjednica Doma naroda, ništa od ukidanja akciza na gorivo

    Prekinuta sjednica Doma naroda, ništa od ukidanja akciza na gorivo

    Nakon pauze u Domu naroda, delegati SNSD-a nisu se vratili na zasijedanje, i ova, kao i nekoliko sjednica prije nje, biće prekinuta, tako da od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o akcizama, neće biti ništa.

    Prethodno, delegati su izglasali da se na dnevnom redu Doma naroda nađu ove izmjene Zakona koje omogućavaju ukidanje ili djelimično smanjenje akciza od strane Savjeta ministara BiH.

    Izmjene Zakona usvojene su ranije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i u tom domu protiv njih bio je SNSD.

    Delegati ove stranke bili su i protiv da se izmjene Zakona o akcizama nađu na sjednici Doma naroda, i iz same rasprave moglo se zaključiti da će napusitti zasijedanje i na taj način uskratiti kvorum. Na kraju je to i učinjeno.

    Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda u nekoliko navrata rekao je da se izmjenama Zakona o akcizama koje su predložene, prenose nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH dok su ostali delegati tvrdili da to nije tačno, i da Republika Srpska i u Savjetu minsitara BiH preko svojih minsitara ima mogućnost zaštite svojih interesa.

    Prije nego što je prekinuta sjednica Doma naroda, delegati su usvojili izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. S obzirom da nije uslijedio nastavak sjednice, za danas je zakazana nova hitna sjednica na kojoj će se u drugom čitanju i sa jednim amandmanom razmatrati izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Na dnevnom redu te nove sjednice naći će se i nekoliko međunarodnih sporazuma.

    Izmjenama i dopunama Zakona o platama predviđa se da se osnovica za obračun plate primjenjuje od 1. januara, a ne kako je to sada slučaj, na dan usvajanja budžeta. Zbog toga, radnici na nivou BiH i pored toga što im je povećana osnovica za obračun plata ne dobijaju veće plate jer nema budžeta.

  • Iran jača podzemni vojni arsenal, dok američke trupe gube moral na Bliskom istoku

    Iran jača podzemni vojni arsenal, dok američke trupe gube moral na Bliskom istoku

    Iran je predstavio jednu od svojih podzemnih baza protuzračne odbrane, otkrivajući opsežne kapacitete za skladištenje projektila, njihovo brzo ponovno punjenje i skrivanje ključnih vojnih sistema. Prema dostupnim informacijama, riječ je o kompleksu smještenom duboko ispod planinskih masiva, na dubinama od oko 80 do 100 metara, što ga čini izuzetno otpornim na udare teških bombi za uništavanje bunkera i značajno povećava zaštitu strateških resursa.

    Podzemni tuneli, koji se protežu desetinama kilometara, sadrže velike količine balističkih i krstarećih projektila, među kojima su modeli Sejil, Haj Qasem i Khaybar Shekan. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost brzog transporta i ponovnog punjenja, što ovim bazama daje visoku operativnu fleksibilnost. U sklopu kompleksa nalaze se i skriveni sistemi protuzračne odbrane, uključujući sistem 3rd Khordad, koji se mogu brzo izvući na površinu radi djelovanja i potom ponovo skloniti u podzemlje, čime se otežava njihovo otkrivanje i uništavanje.

    Iran je ranije predstavio i druge podzemne vojne kapacitete, uključujući zrakoplovne baze poput Oghab 44, koje mogu primiti borbene avione, kao što je F-4 Phantom, ali i bespilotne letjelice. Postoje i podzemne mornaričke baze namijenjene za raketne čamce, čime Iran dodatno razvija složen sistem skrivenih vojnih infrastruktura.

    U isto vrijeme, dok se rat između SAD-a, Izraela i Irana intenzivira, raste i zabrinutost oko mogućnosti kopnene operacije SAD-a u Iranu, za koju vojni izvori upozoravaju da bi bila „apsolutna katastrofa“. Kako prenosi američki HuffPost, intervjui s aktivnim vojnicima, rezervistima i organizacijama za zaštitu prava vojnika ukazuju na ozbiljnu krizu morala u američkim trupama.

    Vojnici prijavljuju osjećaj ranjivosti, ogroman stres i razočaranje, a mnogi razmišljaju o napuštanju vojske. Jedan vojni zvaničnik koji radi na liječenju evakuisanih vojnika u Njemačkoj upozorio je na „neadekvatnu zaštitu i planiranje“, dok je naglasio da bi kopnena operacija bila izuzetno rizična, jer se ne može u potpunosti zaštititi ni jedna baza na tom ratištu.

    Iranski balistički projektili i dronovi već su pogodili američke vojne objekte, a prema dostupnim podacima, 13 američkih vojnika je ubijeno, dok je najmanje 232 ranjeno. Uz to, među trupama se širi nezadovoljstvo, a pojedini vojnici poručuju da „ne žele umrijeti za Izrael“ i da ne žele biti politički pijuni.

    Istovremeno, bilježi se ogroman porast zahtjeva za status prigovarača savjesti. Organizacije koje pomažu vojnicima navode da su zahtjevi porasli za čak 1000 posto, što ukazuje na duboku krizu povjerenja i motivacije. Kao ključni prelomni trenutak navodi se i napad 28. februara na školu u iranskom gradu Minabu, u kojem je, prema navodima izvora, poginulo najmanje 175 osoba, uključujući i desetine djevojčica, a za koji pojedini izvori navode da SAD snose odgovornost.

    Nezadovoljstvo dodatno raste zbog šire percepcije američke uloge na Bliskom istoku i podrške Izraelu, posebno među mlađim generacijama vojnika i građana. Takođe, unutrašnje politike Ministarstva odbrane, uključujući korištenje vojske unutar SAD-a, ukidanje programa raznolikosti i prekid partnerstava sa institucijama, dodatno doprinose nezadovoljstvu.

    Predstavnici veteranskih organizacija upozoravaju da se vojska koristi za političke ciljeve, što, prema njihovim riječima, stvara destabilizirajući efekat. Sve to dovodi do sve češće preporuke među vojnicima da razmotre izlazak iz službe ukoliko se njihovi moralni stavovi ne poklapaju s politikom države.

  • Banjaluka se pridružuje obilježavanju godišnjice NATO bombardovanja

    Banjaluka se pridružuje obilježavanju godišnjice NATO bombardovanja

    U znak sjećanja na nevino stradale žrtve, Banjaluka se pridružuje obilježavanju 27. godišnjice NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.

    Tako će se, kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, simbolično, u utorak, 24. marta, u 19.55 oglasiti sistem za uzbunjivanje i obavještavanje Grada Banjaluka, a biće ugašena i svjetla na zgradi Gradske uprave.

    “Toga dana sve sirene na teritoriji grada Banjaluka, emitovaće signal ‘prestanak opasnosti’ jednoličnim tonom u trajanju od 60 sekundi, simbolično podsjećajući na početak agresije NATO saveza na SR Jugoslaviju 1999. godine”, naveli su oni.

    Kako su dodali, ovim postupkom Grad Banjaluka želi izraziti pijetet žrtvama NATO agresije, te poslati jasnu poruku mira sa željom da se nigdje i nikada više ne desi ovakva tragedija.

     

     

     

  • Počinje ključna faza sukoba SAD i Irana

    Počinje ključna faza sukoba SAD i Irana

    Dolazak dodatnih američkih snaga na Bliski istok i prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će „zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu označavaju moguću završnicu trenutnog sukoba.

    Kako piše američki list Washington Post, glavni cilj američko-izraelskih operacija sada je preuzimanje kontrole nad Hormuškim moreuzom i ključnim energetskim postrojenjima.

    Otvaranje ovog moreuza, koji predstavlja ključni kanal za globalno snabdijevanje energijom, postalo je najvažniji cilj rata. Američki i izraelski zvaničnici smatraju da bi razbijanje iranske kontrole nad ovim područjem omogućilo Trampu da privede sukob kraju uz proglašenje pobjede i zaustavi rastuću globalnu energetsku krizu.

    Očekivanja da će nova faza rata uskoro početi dodatno su pojačana dolaskom masovne američke vatrene moći. Fokus je na specijalizovanim jedinicama koje su već na putu.

    Prema navodima Washington Posta, kontingent od 4.500 američkih mornara i marinaca kreće se prema Bliskom istoku. Ove snage uključuju pješadijski desantni bataljon, podršku borbenih helikoptera, eskadrilu borbenih aviona F-35 i oklopna amfibijska vozila.

    Pentagon je dodatno ubrzao raspoređivanje 11. marinske ekspedicione jedinice iz San Diega. Jedan visoki izraelski zvaničnik za Washington Post je, pod uslovom anonimnosti, izjavio: „Ti marinci sigurno nisu došli za ukras.“

    Novo američko raspoređivanje signalizira plan preuzimanja ostrva i kontrole nad moreuzom, tvrdi isti zvaničnik, misleći na ostrvo Harg, ključno iransko čvorište za izvoz nafte.

    Rastuća zabrinutost SAD-a i Izraela dodatno je pojačana Trampovim ultimatumom objavljenim na platformi Truth Social, gdje je zaprijetio da će, ukoliko Iran ne otvori Hormuški moreuz u roku od 48 sati, SAD „udariti i zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu.

    Iako Trampova administracija traži dodatna sredstva od Kongresa za finansiranje operacija, njegovi saveznici ga ohrabruju da ide do kraja. U međuvremenu, operacije osiguranja moreuza mogle bi trajati sedmicama i izložiti američke snage ozbiljnim rizicima.

    Iran je odgovorio porukom da će na napade uzvratiti udarima na američke i regionalne energetske ciljeve, kao i postrojenja za desalinizaciju vode.

    Iranska strana već je izvela snažan zračni udar na Izrael, pri čemu su pogođena dva grada na jugu zemlje, uključujući Dimonu, a povrijeđeno je više od stotinu ljudi.

    Iranska Islamska revolucionarna garda poručila je da „nestrpljivo čeka“ dolazak američkih snaga i da je spremna za „pomorska iznenađenja“.

    U međuvremenu, zaljevske zemlje izražavaju zabrinutost zbog situacije i upozoravaju da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kao globalni transportni pravac.

  • Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 odsto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.

    Kvadrat u novogradnji u Sarajevu ili Banjaluci danas se plaća kao u evropskim metropolama. Razlozi su brojni kažu agenti za nekretnine, od povoljnih kredita do specifičnog načina gradnje i prodaje.

    – Kada se formira cijena nekretnine puno je faktora u igri, a najznačajniji je ponuda, potražnja, kvalitet, lokacija, infrastrukturne stvari, krediti banaka. Mi ako imamo najveći rast u regionu sigurno imamo imamo i jednu od najboljih kamata za kupovinu stanova, tako da je i to jedan veliki faktor. Stvarne i realne cijene pogotovo stanova u novogradnji, kada kupujete i birate stan još dok se objekat gradi, su malo drugačije i niže jer imate mogućnost pregovaranja, plaćanja u ratama, mogućnost da plaćate po fazama, da uredite stan po svom. To je jedno od objašnjenja zašto je došlo do tako naglog skoka vrijednosti kvadrata – pojasnio je Haris Kadić, agent za nekretnine u Sarajevu.

    Statistika potvrđuje da potražnja ne jenjava, bez obzira na rast cijena. 2021. godine prosječna cijena kvadrata u BiH iznosila je 1.828KM, a u 2025. godini 3.085 KM, što je rast od 69% u periodu od pet godina.

    S druge strane, statistika prodaje stanova u novogradnji takođe pokazuje rast. 2021. godine prodato je 3.707 stanova, a 2025. 4.235 stanova. Prodaja stanova porasla je za 14%.

    Mladi pokušavaju riješiti stambeno pitanje, a stariji sugrađani su primorani na radikalne poteze, pokazuju podaci sa terena. Zbog visokih režija i niskih penzija, velike stanove mijenjaju za manje, kako bi preživjeli. Međutim, problem je što se gradi premalo onoga što je većini zapravo potrebno.

    – Zbog toga što je ponuda relativno mala. Gradi se mali broj stanova u odnosu na potrebe, a i oni koji se grade vrlo često u kategoriji luksuznih i samim tim nisu uopšte opcija za razmatranje za većinu građana. Mogu se odrediti neke razumne granice, a i vlasti, takođe, mogu imati mehanizam da mogu izdati građevinske dozvole, odnosno, da kontrolišu kome će izdati dozvole, koje će projekte odobriti, kakvi su urbanistički planovi i prilikom takvih postupaka imaju mogućnost uslovljavanja, odnosno, neodobravanja onih projekata koji ne ispunjavaju potrebe tržišta – smatra ekonomista Igor Gavran.

    Ekonomisti upozoravaju da se bez konkretnih mjera vlasti stanje neće promijeniti. A u Banjaluci je situacija još ekstremnija.

    Cijene u samom centru grada su se u proteklih pet godina udvostručile, što je natjeralo kupce da fokus sa stanova u centru grada pomjere ka periferiji i samostalnoj gradnji kuća.

    – Poskupljenjem kvadrata u centru grada malo se pomjerio i fokus posljednjih 5,6 godina. Primjećujemo da se više nego ranije kupuju kuće, kupuju se placevi na periferiji i onda ljudi koju nekada za 200 hiljada maraka, uzeću taj primjer, mogli kupiti stan za četvoročlanu porodicu u centru grada, i dalje mogu kupiti kuću sa istim tim kvadratima i da zadovolje te životne potrebe što se tiče kvadrata, ali ne u centru grada, pa se onda odlučuju da eventualno idu na periferiju, da kupuju kuće, da sami grade kuće, tako da vidimo da se pomjerio fokus interesovanja po tipu nekretnine – poručio je Dragan Milanović, vlasnik agencije za nekretnine u Banjaluci, piše N1.

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini trenutno ne poznaje gornju granicu. Investitori broje profite, statistika rekorde, a krov nad glavom za prosječnu porodicu prestaje biti osnovna potreba i postaje nedostižan luksuz.

  • Vikend akcija policije: Droga, pijani vozači i ukradena vozila

    Vikend akcija policije: Droga, pijani vozači i ukradena vozila

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka tokom vikenda su sproveli više akcija u kojima su sankcionisali lica zbog droge i rasvijetlili slučajeve krađe vozila. Kako je saopšteno u ponedjeljak, 23. marta, ukupno je sankcionisano više osoba zbog posjedovanja i konzumacije narkotika, dok su u odvojenim slučajevima uhapšeni osumnjičeni za krađu dva vozila.

    Prekršajno su sankcionisani M.B., M.T., M.G., M.H. i maloljetno lice iz Banjaluke, kod kojih je pronađena određena količina materije koja asocira na marihuanu.

    Policija je kontrolisala i vozila kojima su upravljali D.U. i A.K., obojica iz Banjaluke. Nakon testiranja, kod D.U. je utvrđeno prisustvo THC-5, a kod A.K. prisustvo kanabisa u organizmu. Obojica su uhapšeni i uručeni su im prekršajni nalozi zbog kršenja Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

    Takođe, uhapšen je i I.M. iz Banjaluke koji je prilikom kontrole odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo droga, a o slučaju je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje.

    Pored slučajeva vezanih za drogu, policija je rasvijetlila i krađu dva vozila. Uhapšeni su F.Ć. iz Bihaća i M.P. iz Banjaluke, koji se dovode u vezu sa ovim krivičnim djelima.

    Jedan slučaj se odnosi na krađu vozila audi, koje je policija pronašla i vratila vlasniku nakon operativnog rada i oduzimanja od M.P. Drugi slučaj odnosi se na krađu vozila sitroen, koje je koristio F.Ć.

    Tokom kontrole utvrđeno je da je F.Ć. upravljao vozilom sa 2,30 g/kg alkohola u organizmu, bez položenog vozačkog ispita, te je odbio testiranje na prisustvo droga. Vozilo mu je oduzeto i vraćeno vlasniku, a protiv njega će biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

    Policija nastavlja rad na dokumentovanju svih slučajeva.

  • Saobraćaj na svim prelazima funkcioniše

    Saobraćaj na svim prelazima funkcioniše

    Prevoznici su prekinuli proteste u blizini graničnog prelaza u Gradišci, nakon što im policija nije dozvolila da se upute prema samom prelazu, javlja reporter RTRS-a.

    Tokom okupljanja u Gradišci, prevoznici su simbolično napravili dva kruga u kružnom toku, ali su nakon policijske zabrane daljeg kretanja napustili to područje.

    Istovremeno, na ostalim graničnim prelazima nije došlo do najavljenih blokada. Prelazi Rača, Pavlović most i Karakaj ostali su prohodni za saobraćaj.

    Na području Zvornika policija je zaustavila određeni broj kamiona čiji su vozači pokušali da se približe graničnom prelazu Karakaj, čime je spriječeno eventualno ometanje saobraćaja.

    Uprkos ranijim najavama, šira blokada graničnih prelaza od strane prevoznika jutros nije realizovana.