VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pregovori u zastoju, cijena nafte skače

    Pregovori u zastoju, cijena nafte skače

    Cene nafte porasle su u ponedeljak, jer su pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana ostali blokirani uprkos prekidu vatre, dok posrednici iz Pakistana pokušavaju da obnove dijalog.

    Cena globalne referentne Brent sirove nafte u ponedeljak ujutru iznosila je 95,30 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate (WTI) dostigla 106 dolara.

    Zastoj u razgovorima dodatno je produbio spor oko iranskih luka i plovidbe kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih svetskih ruta za transport energenata. Američki predsednik Donald Trump otkazao je planirani odlazak svojih najviših izaslanika u Islamabad, nakon što je Teheran zatražio da Vašington prvo ukine blokadu iranskih luka.

    Vojna Centralna komanda SAD saopštila je rano u ponedeljak da je u sklopu blokade do sada zaustavila i vratila 38 brodova. Prema navodima regionalnog zvaničnika uključenog u posredovanje, pakistanski zvaničnici predvode pokušaje da premoste velike razlike između dve strane.

  • Stanivuković pod pritiskom: da li mu se stranka raspada iznutra

    Stanivuković pod pritiskom: da li mu se stranka raspada iznutra

    Politička scena u Republici Srpskoj dobija novu liniju razdvajanja, ali pitanje je – da li je riječ o stvarnom ideološkom raskolu ili o borbi za kontrolu nad istim političkim prostorom.

    Odluka Igor Crnadak da Osnovnom sudu u Banjaluci podnese zahtjev za registraciju nove političke organizacije pod imenom Partija demokratskog progresa Republike Srpske predstavlja više od puke formalnosti. To je, suštinski, jasan signal da je proces unutrašnjeg raslojavanja u PDP-u dostigao tačku bez povratka.

    Crnadak nije marginalna figura koja napušta stranku u tišini. Naprotiv, riječ je o jednom od najprepoznatljivijih aktera koji su godinama gradili identitet PDP-a. Njegov potez zato ima težinu političkog presedana – prvi put „stari PDP“ pokušava da institucionalno preživi mimo strukture koju je sam stvarao.

    U pozadini tog poteza nazire se dublji sukob koncepcija. Sa jedne strane je politika koju danas personifikuje Draško Stanivuković, oslonjena na lični politički brend i paralelne organizacione strukture. Sa druge, dio stranačkog kadra koji očigledno smatra da takav pristup vodi gašenju partije, a ne njenoj transformaciji.

    Priče o mogućem prelasku dodatnih funkcionera u novi politički projekat samo potvrđuju da nezadovoljstvo nije izolovan slučaj. Naprotiv, ono ukazuje na širi problem unutar opozicionog bloka – nedostatak jasne strategije i međusobnog povjerenja.

    Posebno je zanimljiv narativ o saradnji sa SNSD-om, koji se sve češće koristi kao političko oružje unutar opozicije. Da li je riječ o stvarnoj političkoj konvergenciji ili o pokušaju diskreditacije – ostaje otvoreno pitanje. Međutim, sama činjenica da takve optužbe postoje govori o dubini krize.

    Kritike koje dolaze od Nebojša Vukanović dodatno zaoštravaju sliku. Njegove tvrdnje da se politička promocija finansira kroz gradske resurse nisu nove, ali u kontekstu ovog raskola dobijaju dodatnu težinu. Ako se percepcija zloupotrebe resursa učvrsti u javnosti, to može imati dugoročnije posljedice od samog stranačkog cijepanja.

    S druge strane, analitički pogled Tanja Topić uvodi važnu dimenziju: pitanje odgovornosti. Umjesto da se fokus zadrži samo na Crnatkovom potezu, ona ga vraća na izvor problema – odluke koje su prethodile i koje su, očigledno, dovele do ove tačke.

    Ključna nepoznanica ostaje obim raskola. Ako se Crnatku pridruži veći broj iskusnih kadrova, PDP bi mogao izgubiti ne samo infrastrukturu, već i politički kontinuitet. U tom slučaju, Stanivukovićev projekat ostaje bez formalnog partijskog okvira, dok nova stranka preuzima nasljeđe koje je nekada činilo osnovu opozicione politike.

    Na kraju, ova situacija otvara šire pitanje: da li opozicija u Republici Srpskoj ulazi u fazu redefinisanja ili u još jednu epizodu samorazgradnje? Jer bez obzira na to ko će iz ovog sukoba izaći kao formalni pobjednik, gubitnik bi mogla biti ideja jedinstvene i kredibilne alternative vlasti.

  • Meso postao luksuz

    Meso postao luksuz

    U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

    Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

    Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

    “Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

    Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

    ” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

    Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

    Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

    U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

    “Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

    Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

    “Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za Srpskainfo farmer Ranko Sarajlić.

    Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

  • Livit: Napadač je želio da ubije predsjednika

    Livit: Napadač je želio da ubije predsjednika

    Portparol Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je da je ono što je trebalo da bude zabavno veče uništila “izopačena i luda osoba”.

    Prema njenim riječima, napadač je želio da ubije predsjednika SAD Donalda Trampa sa što više visokih zvaničnika njegove administracije.

    Livitova je dodala da, iako je Tramp bio neustrašiv, političko nasilje mora da prestane.

    Ona je zahvalila organima reda što su sve zaštitili, “uključujući hrabrog agenta koji je primio metak u grudi i odmah krenuo da neutrališe napadača”.

  • Tramp: Napadač pun mržnje sa antihrišćanskim stavovima, organizovaćemo ponovo događaj

    Tramp: Napadač pun mržnje sa antihrišćanskim stavovima, organizovaćemo ponovo događaj

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je osumnjičeni za sinoćnji napad u hotelu Hilton u Vašingtonu “bolestan čovjek” sa “mnogo mržnje u srcu”, koji ima izražene “antihrišćanske stavove” i najavio da bi otkazani događaj Udruženja dopisnika Bijele kuće uskoro mogao da bude ponovo održan.

    Tramp u intervjuu za Foks Njuz, pozivajući se na navodni manifest pronađen u hotelskoj sobi osumnjičenog, dodao da je riječ o “veoma problematičnoj osobi”.

    – Kada pročitate njegov manifest, jasno je da mrzi hrišćane – rekao je Tramp.

    On nije demantovao navode da je osumnjičeni identifikovan kao Kol Alen, a naveo je i da je njegova porodica ranije pokušala da kontaktira policiju zbog zabrinutosti za njegovo ponašanje.

    – Volio bih da su nas o tome ranije obavijestili, ali šta je tu je – rekao je Tramp, prenosi NBC Njuz.

    On je ocijenio da je napad imao vjersku pozadinu i da je bio “snažno usmjeren protiv hrišćana”, iako je policija ranije saopštila da motiv još nije utvrđen.

    Tramp je pohvalio pripadnike američke Tajne službe i drugih bezbjednosnih agencija, ističući da su “odlično obavili posao” i da su “brzo neutralisali” napadača.

    – Nije ni prišao vratima – rekao je Tramp, dodajući da su bezbjednosne službe reagovale pravovremeno.

    Američki predsjednik je istakao da želi da se otkazani događaj uskoro ponovo zakaže.

    – Ne možemo da dozvolimo da kriminalci mijenjaju tok događaja u našoj zemlji. To je bio važan događaj – rekao je Tramp, navodeći da bi novi termin mogao da bude u narednih 30 dana.

    Dodao je da je želio da se događaj nastavi i nakon incidenta, ali da bezbjednosni protokoli to nisu dozvolili.

    Tramp je takođe ukazao na probleme sa finansiranjem Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD, u čijem sastavu je Tajna služba, navodeći da agenti trenutno nisu plaćeni zbog političkog zastoja u Kongresu.

    – Demokrate blokiraju njihova primanja – rekao je Tramp.

    Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće, kojoj je tokom protekle noći prisustvovao američki predsjednik Donald Tramp u hotelu “Hilton” u Vašingtonu, naoružani muškarac koji je identifikovan kao Kol Tomas Alen (31) ispalio je više hitaca, nakon čega su svi prisutni evakuisani.

    Osumnjičeni za pucnjavu nema krivični dosije i nije bio na radaru policije.

  • Stiže aplikacija za brži prelazak u EU

    Stiže aplikacija za brži prelazak u EU

    Evropska unija povukla je konkretan potez kako bi spriječila najavljeni kolaps na granicama usljed uvođenja novog EES sistema.

    Rješenje stiže u vidu aplikacije “Travel tu Jurop”, koja bi putnicima trebala omogućiti da veći dio granične procedure odrade ranije iz vlastite fotelje.

    Kako sistem funkcioniše?

    Ideja je jednostavna: umjesto da sve podatke diktirate policajcu na samom prelazu, vi ih unaprijed šaljete putem telefona.

    Aplikacija zahtijeva:

    Skeniranje biometrijskog pasoša (putem NFC funkcije na telefonu).

    Pravljenje selfi fotografije radi biometrijske potvrde.

    Odgovaranje na pet standardnih pitanja o svrsi i trajanju putovanja.

    Nakon što sistem obradi podatke, dobijate bar-kod koji na granici samo pokažete službeniku. Sve ovo mora biti završeno najmanje 72 sata prije polaska.

    Gdje je “kvaka“?

    Iako zvuči idealno, aplikacija trenutno ima svoja ograničenja. Prvi korisnici prijavljuju česte tehničke greške, a što je još važnije – neće svi granični prelazi odmah imati posebne “brze trake“ za korisnike aplikacije.

    Zvanične potvrde o tome da li će i kada hrvatski granični prelazi (poput Gradiške ili Broda) u potpunosti podržavati ovaj sistem još uvijek nema.

    Za sada, najveće pogodnosti osjetiće putnici na velikim evropskim aerodromima, gdje su već instalirani automatski terminali.

    Zašto je ovo važno?

    Nakon što su prošlog mjeseca pojedini avioni polijetali poluprazni jer su putnici ostajali zaglavljeni u redovima na kontroli, postalo je jasno da se procedure moraju digitalizovati.

    Da li će “Travel to Jurop” biti spas za predstojeću ljetnu sezonu usljed EES sistema ili samo još jedna digitalna prepreka, znaćemo čim počne masovna primjena na kopnenim granicama, prenosi ATV.

  • Teška saobraćajka na Bradini, promet blokiran

    Teška saobraćajka na Bradini, promet blokiran

    Na magistralnom putu M-17 na putu Sarajevo-Mostar dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila.

    Saobraćajna nezgoda dogodila se nedaleko od izlaska s auto-puta A1, a prema onome što se može vidjeti na vozilima je zabilježena značajna materijalna šteta.

    Kako je za “Klix” potvrdila portparolka MUP-a HNK Ilijana Miloš, u nezgodi su učestvovala dva putnička vozila i jedno teretno.

    Jedna osoba zadobila je lakše tjelesne povrede te je prevezena u lokalnu bolnicu na dalje pretrage.

  • Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske ne donose optimizam

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske ne donose optimizam

    Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, izvoz se u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne blago smanjio, dok je godišnja inflacija skoro pet odsto, tačnije 4,9 odsto.

    Izvoz se za godinu dana blago smanjio

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar – mart 2026. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od milijardu i 246 miliona KM, što je za 0,3% manje nego u periodu januar – mart 2025. godine, te uvoz u vrijednosti od milijardu i 895 miliona KM, što je za 3,2% više nego u periodu januar – mart 2025. godine.

    “Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 65,8%. U martu 2026. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 474 miliona KM, što je za 2,3% više nego u martu 2025. godine, te uvoz u vrijednosti od 760 miliona KM, što je za 7,5% više nego u februaru 2025. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 62,4%. U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu januar – mart 2026. godine najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Srbiju, i to u vrijednosti od 235 miliona KM (18,8%) i u Hrvatsku 209 miliona KM (16,8%). U istom periodu najviše se, od ukupno ostvarenog uvoza, uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 302 miliona KM (16%) i iz Italije, u vrijednosti od 276 miliona KM (14,6%)”, stoji u ovim podacima Zavoda.

    Prosječna neto plata realno rasla 6,2 odsto

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj koja je isplaćena u martu ove godine na godišnjem nivou nominalno je veća za 11,4 odsto, a realno 6,2 odsto.

    Kada je u pitanju inflacija, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 1,4%, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 4,9%.

    “Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga više cijene zabilježene su u 11, a niže cijene u jednom odjeljku. Najveći godišnji rast cijena u martu 2026. godine zabilježen je u odjeljku stanovanje 10,6%, zatim u odjeljku zdravstvo 9,6%, prevoz 9,1%, zatim rekreacija i kultura 6%. Slijedi odjeljak restorani i hoteli sa povećanjem od 5,9%, zatim odjeljak alkoholna pića i duvan sa višim cijenama od 4,1%. Više cijene od 3,3% zabilježene su u odjeljku ostali proizvodi i usluge, kao i u odjeljku obrazovanje sa istim procentom povećanja od 3,3%. Rast od 2,6% zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića. Više cijene od 1,3% zabilježene su u odjeljku komunikacije, dok je povećanje od 1,1% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo. Niže cijene u martu 2026. godine, na godišnjem nivou od 1,9%, zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća”, objašnjava se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Stagnacija izvoza zbog slabljenja tražnje na ključnim tržištima

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se u kontekstu projektovane godišnje inflacije kao dominantan faktor javlja uvezeni rast cijena energenata i sirovina.

    “Participacija rasta minimalne zarade nema veliki ponder uticaja zbog niskog učešća u strukturi cijene koštanja. Rast plata više ima redistributivni nego strukturni efekat. Stagnacija izvoza je povezana sa slabljenjem tražnje na ključnim izvoznim tržištima poput Njemačke. Dalja dinamika izvoza će biti opredijeljena ekonomskim oporavkom industrijske proizvodnje u EU, a koja će zavisiti od stabilizacije cijena energenata s obzirom na to da su najznačajniji industrijski sektori EU energetski intenzivne proizvodnje.

  • Zelenski: Rusija gura svijet ka nuklearnoj katastrofi

    Zelenski: Rusija gura svijet ka nuklearnoj katastrofi

    Na 40. godišnjicu Černobila, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužuje Rusiju za nuklearni terorizam i upozorava da svijet ponovo klizi ka katastrofi izazvanoj ljudskim faktorom.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je danas Rusiju za “nuklearni terorizam”, na dan kada se obilježava 40. godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilju.

    Na društvenim mrežama, Zelenski je utvrdio da je Moskva, pokretanjem sukoba na teritoriji Ukrajine 2022. godine, “još jednom na putu da odvede svijet na ivicu nuklearne katastrofe koju bi izazvao čovjek”.

    “Svjetska zajednica ne smije dopustiti da se ovaj nuklearni terorizam nastavi, a najbolji način da se to okonča jeste prisiliti Rusiju da zaustavi svoje neodgovorne napade”, rekao je.

    Ruski dronovi redovno lete iznad Černobilja, istakao je, podsjećajući da je jedan od njih prošle godine pogodio i oštetio zaštitnu strukturu elektrane.

    Šef IAEA traži hitne popravke

    Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi pozvao je na popravku ogromne čelične kupole postavljene 2016-2017. godine, “što je prije moguće”.

    “Ostavljanje situacije kakva jeste je problematično”, izjavio je na konferenciji za novinare u Kijevu.

    Moldavska predsjednica u Kijevu

    Moldavska predsjednica Maja Sandu takođe je stigla u glavni grad Ukrajine, gdje se sastala sa Volodimirom Zelenskim, a planira da otputuje u Černobilj kako bi odala počast žrtvama katastrofe.

    “Katastrofe ne poznaju granice, a ni solidarnost ne bi trebalo da poznaje granice. Moldavija stoji uz one koji grade, a ne uz one koji uništavaju”, napisala je na mreži Iks.

    Nesreća u tadašnjoj sovjetskoj nuklearnoj elektrani Černobilj 26. aprila 1986. godine najgora je civilna nuklearna katastrofa u istoriji, prenosi “b92”.

  • Tramp kritikuje NATO, govori o napadu u Vašingtonu i pregovorima o Ukrajini

    Tramp kritikuje NATO, govori o napadu u Vašingtonu i pregovorima o Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da NATO više ne služi interesima Sjedinjenih Američkih Država, uz ocjenu da saveznici nisu pružili podršku Vašingtonu kada je to bilo potrebno. Istovremeno, govorio je o bezbjednosnom incidentu u Vašingtonu, ali i o diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

    „Nismo zadovoljni NATO-om, nije nam poslužio. Služili smo im mnogo godina, trošeći bilione dolara, a kada smo zatražili pomoć, nisu bili tu“, rekao je Tramp za Fox News. On je naveo da ozbiljno razmatra mogućnost povlačenja SAD iz NATO, nakon što su saveznici odbili da se uključe u američko-izraelski sukob protiv Iran i pošalju ratne brodove u Ormuski moreuz.

    Govoreći o bezbjednosnom incidentu u hotelu Hilton Washington, Tramp je osumnjičenog opisao kao „bolesnog čovjeka“ sa „mnogo mržnje u srcu“, navodeći da ima izražene antihrišćanske stavove. Kako je rekao, manifest pronađen u sobi ukazuje na to da je riječ o „veoma problematičnoj osobi“, te da je napad imao vjersku pozadinu, iako policija još nije zvanično utvrdila motiv.

    Predsjednik SAD pohvalio je reakciju bezbjednosnih službi, ističući da su brzo neutralisale napadača i spriječile veće posljedice. Dodao je da bi otkazani događaj Udruženja dopisnika Bijele kuće mogao biti ponovo održan u narednih 30 dana, naglašavajući da „kriminalci ne smiju mijenjati tok događaja u zemlji“.

    Tramp je takođe ukazao na probleme u finansiranju Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, navodeći da agenti United States Secret Service trenutno nisu plaćeni zbog političkog zastoja u Kongresu, za šta je optužio demokrate.

    Govoreći o spoljnopolitičkim pitanjima, Tramp je rekao da je imao „dobre razgovore“ sa predsjednicima Vladimir Putin i Volodymyr Zelenskyy u vezi sa ratom u Ukrajini. „Radimo i sa Rusijom i Ukrajinom i nadamo se da ćemo postići rješenje“, rekao je Tramp, ne precizirajući kada su razgovori vođeni.

    Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće, održanoj u Vašingtonu, naoružani muškarac identifikovan kao Kol Tomas Alen ispalio je više hitaca, nakon čega su prisutni evakuisani. Prema dostupnim informacijama, osumnjičeni nije imao krivični dosije niti je ranije bio na radaru policije.

    Završno, Tramp je poručio da Sjedinjene Američke Države moraju preispitati svoje saveze i bezbjednosne prioritete, dok paralelno nastavljaju diplomatske napore za rješavanje međunarodnih kriza i očuvanje unutrašnje stabilnosti.