Autor: INFO

  • Odbornici u Banjaluci razmatraju izmjene 20 regulacionih planova

    Odbornici u Banjaluci razmatraju izmjene 20 regulacionih planova

    Pred odbornicima Skupštine grada na narednoj sjednici, koja će biti održana u utorak, 24. marta, naći će se 49 tačaka dnevnog reda. Među njima su i ukupno 20 regulacionih planova i njihovih izmjena, koji se odnose na različite dijelove grada, od centra do prigradskih naselja.

    Na dnevnom redu su brojni regulacioni planovi, a neki od njih su se trebali naći i na prethodnoj sjednici. Međutim, nadležne komisije su ih tada skinule s dnevnog reda. Da li će isto učiniti isada, ostaje da se vidi, jer komisije zasjedaju danas, 23. marta.

    Prema predloženom dnevnom redu, koji je usvojio Kolegijum Skupštine grada, na narednoj sjednici trebalo bi da budu razmatrani sljedeći regulacioni planovi.

    Na dnevnom redu su:

    –        Prijedlog odluke o donošenju Regulacionog plana za prostor definisan ulicama: Vidovdanska, Vuka Karadžića, Jovana Dučića, Grčka i Nikole Tesle (radni naziv: “Paskolina ciglana”).

    –        Prijedlog odluke o donošenju Regulacionog plana “Jug 3”.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Centar – Istok” (prostor između ulica Vojvode Radomira Putnika, Nikole Pašića, Srpske ulice i ulice Vase Glušca, površine 2,21 ha).

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Centar – Istok” (prostor na uglu ulica Vase Pelagića i Srpske, površine 0,22 ha).

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Obilićevo” (između ulice Gavrila Principa i istočnog tranzita, površine 0,16 ha).

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Obilićevo” (Ulica Srđe Zlopogleđe, površine 0,06 ha).

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za prostor između ulica: Branka Morače, Radoja Domanovića, Bolanog Dojčina, Kozarske i lijeve obale rijeke Vrbas (radni naziv: “Jug 6”).

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana privrednog kompleksa “Medeno polje”.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Nova varoš” za prostor između ulica: Krajiških brigada, Trive Amelice, Kralja Petra II Karađorđevića, Pave Radana, Jovana Dučića i Ranka Šipke.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Čokorska polja”.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana “Malta 1” u Banjaluci.

    –        Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana stambenog naselja “Borik” u Banjaluci.

    –        Prijedlog odluke o izradi Regulacionog plana “Park”.

    –        Prijedlog odluke o izradi Regulacionog plana “Ušće” u Banjaluci.

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana stambenog naselja “Starčevica”.

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana “Paprikovac – Petrićevac” – sekcije C, E, F, G i H.

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana “Obilićevo” (prostor uz Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, površine 0,15 ha).

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana “Paprikovac – Petrićevac” – zona B.

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana individualnog stambenog naselja između ulica: Otokara Keršovanija (sada Dr Jovana Raškovića) i Ljevčanske ulice u Banjaluci.

    –        Prijedlog odluke o izmjeni dijela Regulacionog plana “Ada – Debeljaci 3”.

    Naime, ove tačke obuhvataju kako donošenje novih, tako i izmjene postojećih regulacionih planova, koji će biti predmet rasprave odbornika.

    Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Bogoljub Zeljković kazao je da će konačna odluka o regulacionim planovima koji bi trebalo da se nađu pred odbornicima biti poznata nakon sjednice nadležne komisije.

    “Na dnevnom redu Skupštine planirano je oko 20 regulacionih planova, ali u ovom trenutku ne mogu reći koji će se tačno naći pred odbornicima, niti da li će svi ostati na dnevnom redu. Komisija zasjeda u ponedjeljak, gdje ćemo dobiti više informacija i analizirati sve prijedloge izmjena”, rekao je Zeljković.

    Istakao je da je neophodno pažljivo pristupiti ovoj temi, posebno jer još nije usvojen urbanistički plan grada.

    “Žao mi je što još nemamo urbanistički plan, iako je bilo najavljeno da će biti donesen do decembra 2025. godine. To je ključni dokument koji treba da bude osnova daljeg razvoja grada”, naglasio je Zeljković.

    Dodao je da će prilikom razmatranja regulacionih planova uzeti u obzir i stavove građana.

    “Naš stav je da kod većih promjena ne treba ići dalje ukoliko se mještani tome protive, kao što smo imali primjere u više naselja. Ljudi s razlogom ukazuju na probleme poput saobraćajnih gužvi, nedostatka parkinga, mjesta u vrtićima, školama i ambulantama”, rekao je Zeljković.

    Ipak, naglasio je da razvoj grada ne smije biti zaustavljen.

    “Nismo protiv razvoja Banjaluke, ali želimo da se ona razvija planski. Stanogradnja je važna za ekonomiju grada, ali tamo gdje su ispunjeni svi uslovi i nema pritužbi, projekti treba da dobiju potrebne dozvole”, zaključio je Zeljković.

    Dragan Milanović, odbornik PDP-a u Skupštini grada, ističe da je posljednje dvije godine od maja 2024. do skoro prošle sedmice usvojeno samo 11 izmjena.

    “Grad Banjaluka već 50 godina nema ažuriran urbanistički plan, što nije pitanje trenutnog mandata, ali predstavlja ključni okvir za planski razvoj grada. Moj apel je da se urbanistički plan što prije usvoji, kako bismo izbjegli ad hok izmjene regulacionih planova na mjestima gdje to nije potrebno. Prilikom prvog razmatranja plana bilo je oko 400 prigovora, a u drugom krugu pravo na žalbu imaju samo nezadovoljni, nezavisno od toga ko izvodi posao”, kazao je Milanović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, regulacioni planovi se ne odnose samo na kolektivne objekte, već i na javne površine, infrastrukturu i individualne kuće.

    “Zbog toga je pogrešno da se uopšte ne usvajaju, iako nije nužno da svaki plan odmah prođe. Neophodno je da se o svakoj inicijativi diskutuje, da se uvažavaju primjedbe građana i da se proces vodi transparentno. Na inicijativu građanske inicijative podržali smo ubrzanje usvajanja urbanističkog plana, ali skupštinska većina tada nije uspjela to podržati. Interesi i politički faktori postoje, ali primarno je da se poštuju procedure i da se odluke donose u Skupštini. Komisije nisu nadležne da skidaju tačke s dnevnog reda to se radi na sjednici Skupštine, uz poštovanje mišljenja ministarstva i presuda sudova”, navodi Milanović.

    Milanović apeluje da se proces ubrza, jer urbanistički plan predstavlja okvir za sve buduće aktivnosti u razvoju grada, a regulacioni planovi, uz otvorenu raspravu i uvažavanje primjedaba, važni su za planski razvoj i funkcionisanje grada.

  • Najveći protivvazdušni „kišobran“ uspostavljen na Bliskom istoku

    Najveći protivvazdušni „kišobran“ uspostavljen na Bliskom istoku

    Komandant Centralne komande vojske SAD-a (CENTCOM), admiral Bred Kuper, komentarisao je dešavanja na Bliskom istoku i poručio da će američka vojska nastaviti udare na Iran i u narednim sedmicama.

    U razgovoru za Iran International, Kuper je govorio o iranskim napadima širom regiona, ocijenivši da su motivisani očajem.

    „Djeluju iz očaja. U posljednjih nekoliko sedmica vrlo namjerno su gađali civilne ciljeve, više od 300 puta. Na početku sukoba viđali smo desetine dronova i raketa, ali toga sada više nema. Napadi se dešavaju pojedinačno ili u manjim brojevima“, rekao je Kuper.

    Istakao je da američke i savezničke snage rade na zaštiti plovnih puteva u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, te da istovremeno slabe iranske pomorske kapacitete.

    „Hormuški moreuz je fizički otvoren za prolaz. Razlog zašto brodovi trenutno ne prolaze jeste to što ih Islamska Republika gađa dronovima i raketama“, naveo je.

    Kuper je optužio Teheran za nastavak sukoba, naglašavajući da takvi potezi ugrožavaju civile.

    „Ovaj rat bi mogao odmah da se zaustavi ako bi oni to odlučili. Moraju prestati da dovode iranski narod u opasnost ispaljivanjem raketa i dronova iz naseljenih područja. Takođe, moraju odmah obustaviti napade na civile širom Bliskog istoka“, rekao je.

    Na kraju je poručio da su SAD i saveznici uspostavili najveći protivvazdušni odbrambeni „kišobran“ u regionu.

    „Izrael presreće dronove i balističke rakete usmjerene ka arapskim zemljama i uspješno ih neutralizuje. Vojna kampanja napreduje brže nego što se očekivalo“, zaključio je Kuper.

  • Iran gađa Izrael, Teheran pod udarima – prijeti širi rat i nova kriza

    Iran gađa Izrael, Teheran pod udarima – prijeti širi rat i nova kriza

    Iran je u ponedjeljak ujutro, 23. marta, ispalio nove rakete prema Izraelu, a izraelska vojska saopštila je da su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane i da su projektili presretani iznad više područja.

    Istovremeno, Izrael je pokrenuo novi talas širokih udara na ciljeve u Teheranu, što dodatno pojačava strah od širenja sukoba na cijeli region.

    Prema dostupnim izvještajima, tokom noći i jutra aktivirane su uzbune i u drugim dijelovima regiona, uključujući pojedine zalivske države, dok je sve više signala da sukob ulazi u novu, opasniju fazu. Američki admiral Brad Cooper izjavio je da je kampanja protiv Irana „ispred plana ili po planu“, dok Teheran nastavlja da prijeti odmazdom ukoliko budu gađane njegove elektrane i druga ključna infrastruktura.

    Teheran pod udarima, raste rizik od šire regionalne eskalacije
    Izraelska vojska ranije je saopštila da izvodi „široki talas udara“ na, kako tvrdi, infrastrukturu iranskog režima u Teheranu. Iranski mediji prijavili su eksplozije u više dijelova prijestonice, dok su pojedini izvještaji govorili i o udarima na druge gradove. Dio navoda o pogođenim lokacijama i žrtvama nije mogao biti odmah nezavisno potvrđen.

    Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da Iran upozorava da bi svaki napad na njegove elektrane mogao biti odgovoreno udarima na energetske objekte u Izraelu, ali i u drugim državama regiona povezanim sa američkim vojnim prisustvom. Francuski predsjednik Emanuel Makron zato je pozvao na moratorijum na napade na civilnu i energetsku infrastrukturu, kao i na obnovu slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

    Ormuski moreuz ostaje ključna tačka krize
    U središtu međunarodne zabrinutosti i dalje je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza. Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će SAD napasti iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati ne omogući potpuno otvaranje moreuza za plovidbu, dok Iran uzvraća da bi u tom slučaju mogao dodatno pojačati udare i potpuno zatvoriti prolaz.

    Britanski premijer Keir Starmer i Trump razgovarali su o potrebi ponovnog otvaranja tog pomorskog pravca, a evropski lideri prethodnih dana takođe su tražili obnovu slobodne plovidbe i obustavu napada na energetsku i vodnu infrastrukturu.

    Tržišta već reaguju: Padaju azijske berze, nafta nestabilna
    Eskalacija sukoba već se osjeća na svjetskim tržištima. Azijske berze oštro su pale na početku sedmice, dok cijene nafte ostaju visoke i veoma nestabilne zbog straha od dugotrajnog poremećaja isporuka iz Zaliva. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je aktuelna energetska kriza teža od naftnih šokova iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

    To znači da posljedice više nisu samo vojne i političke, nego i ekonomske: skuplja energija, veći troškovi transporta i novi pritisak na inflaciju mogli bi se vrlo brzo preliti i na evropska tržišta.

    Region na ivici još šireg sukoba
    Osim razmjene udara između Irana i Izraela, sve je više znakova da rat prijeti da zahvati i šire područje Bliskog istoka. U pojedinim zalivskim državama prijavljeni su presretnuti projektili i dronovi, dok izraelska vojska paralelno najavljuje nastavak i moguće širenje operacija protiv Hezbolaha u Libanu.

    Zbog toga raste bojazan da bi naredni dani mogli donijeti još snažnije udare, ali i dodatni pritisak međunarodne zajednice da se spriječi nekontrolisana eskalacija koja bi ugrozila civilnu infrastrukturu, energetsku bezbjednost i pomorski saobraćaj.

  • Vučić u iznenadnoj posjeti UAE, sastao se sa Al Nahjanom

    Vučić u iznenadnoj posjeti UAE, sastao se sa Al Nahjanom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas u iznenadnoj poseti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se sastao sa predsjednikom te zemlje, šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.

    – U višečasovnoj, iznenadnoj, ali važnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Posebno zahvalan predsjedniku UAE što me je sačekao i ispratio na aerodoromu i time pokazao veliko poštovanje prema našoj zemlji – objavio je predsjednik Srbije na Instagramu.

    On je istakao da je tokom susreta još jednom izrazio najoštriju osudu napada na UAE, uz punu solidarnost Srbije sa prijateljskim narodom Emirata u ovim teškim i zabrinjavajućim okolnostima.

    – U trenucima kada je Bliski istok suočen sa ozbiljnim iskušenjima, a posljedice sukoba i nestabilnosti daleko prevazilaze granice regiona, važno je da jasno pokažemo podršku prijateljima, ali i odgovornost u traženju puta ka miru i stabilnosti. Razmijenili smo mišljenja i o našim bilateralnim odnosima zasnovanim na međusobnom povjerenju, poštovanju i konkretnim rezultatima’ – naveo je predsednik Vučić.

    Dodao je da je posebno istakao da Srbija želi da nastavi da razvija sveobuhvatnu saradnju sa UAE, od investicija i energetike do novih tehnologija i razvojnih projekata, ali isto tako i da sačuva politički dijalog na najvišem nivou, koji je u ovakvim trenucima od izuzetne važnosti.

    – Srbija izuzetno cijeni podršku i odnos koji UAE pokazuju prema našoj zemlji, a posebno spremnost da i u složenim globalnim okolnostima zajedno tražimo nova rješenja i jačamo saradnju u oblastima od strateškog značaja. Uvjeren sam da prijateljstvo koje smo godinama gradili predstavlja čvrst temelj za dalje povezivanje naših država i naroda – dodao je.

    On je zahvalio predsjedniku Mohamedu bin Zajedu na srdačnom gostoprimstvu, otvorenom i sadržajnom razgovoru, kao i na odnosu koji pokazuje prema Srbiji.

    – U ovakvim nelakim vremenima, važno je imati prijatelje koji razumeju težinu trenutka, ali i značaj mira, stabilnosti i saradnje za budućnost naših naroda – istakao je predsjednik Srbije.

  • Tramp: Iran će biti potpuno uništen ako ne popusti, NATO ne radi ništa

    Tramp: Iran će biti potpuno uništen ako ne popusti, NATO ne radi ništa

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će ishod ultimatuma koji je uputio Iranu u vezi sa energetskim postrojenjima biti “veoma dobar”, uz kritike na račun zemalja NATO-a da “ne rade ništa” i upozorenje Teheranu na “potpuno uništenje”.

    U razgovoru za izraelski Kanal 13, Tramp se osvrnuo na rat sa Iranom i ultimatum koji se odnosi na energetska postrojenja Islamske Republike, navodeći da će posljedice uskoro biti poznate.

    – Uskoro ćete vidjeti šta će se desiti sa ultimatumom o energetskim postrojenjima, rezultat će biti veoma dobar – rekao je Tramp, dodajući da će uslijediti “potpuno uništenje Irana” i da će plan “odlično funkcionisati”.

    On je istovremeno uputio oštre kritike NATO savezu, navodeći da Alijansa nije učinila dovoljno u odnosu prema Iranu.

    – Zemlje NATO-a ne rade ništa, što je velika šteta – rekao je Tramp i dodao da je “Iran bio veoma loš 47 godina” i da sada “dobija zasluženu kaznu”.

  • Zalivske zemlje traže nastavak udara na Iran

    Zalivske zemlje traže nastavak udara na Iran

    Iako su uoči sukoba upozoravale predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne pokreće rat protiv Irana, većina Zalivskih država sada poziva Vašington da nastavi vojne udare, izjavila su četiri visoka zvaničnika iz regiona za Tajms of Izrael.

    Sagovornici iz više prestonica Persijskog zaliva navode da, uprkos izvesnom nezadovoljstvu načinom na koji SAD i Izrael vode rat, postoji jasna namjera, posebno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i Kataru, da Iran iz sukoba izađe sa značajno oslabljenim vojnim kapacitetima, kako više ne bi predstavljao prijetnju regionu.

    Kako navode zvaničnici, zemlje Zaliva očekivale su napade Irana kao odgovor na američko-izraelsku agresiju na Islamsku Republiku, što je bio jedan od razloga njihovog protivljenja američko-izraelskom pokretanju rata.

    – Postojala je ozbiljna sumnja da li će vojni udari imati željeni efekat i okončati destabilizujuće aktivnosti Irana u regionu – rekao je jedan visoki zalivski diplomata, dodajući da je u regionu preovladavalo mišljenje da je diplomatsko rješenje sigurniji način očuvanja bezbjednosti.

    Kako se ocjenjuje, Teheran je računao da će napadima na zemlje Perijskog zaliva podstaći države da izvrše pritisak na Trampa za prekid vatre, ali je efekat bio suprotan, jer su zemlje regiona neposredno osjetile opasnost od Irana kao vojne prijetnje.

  • Izbori u Sloveniji: Stranka Roberta Goloba vodi za 0,67 odsto

    Izbori u Sloveniji: Stranka Roberta Goloba vodi za 0,67 odsto

    Nakon održanih parlamentarnih izbora u Sloveniji minimalnu prednost ima stranka Sloboda Roberta Goloba koja će u slovenačkom parlamentu imati 29 poslanika, dok će SDS Janeza Janše imati 28.

    Po prebrojanih 99,85 % glasova na parlamentarnim izborima vodi Sloboda (28,62 %) ispred SDS-a (27,95 %), slijede NSi, SLS i Fokus (9,29 %), SD (6,70 %), Demokrati (6,70 %), Levica (5,58 %) te Resni.ca (5,53 %).

    Pokret Sloboda (Gibanje Svoboda) Roberta Goloba dobiće 29 poslanika, SDS Janeza Janše 28, NSi, SLS i Fokus devet, SD šest, Demokrati šest, Resni.ca pet, te Levica i Vesna po pet poslaničkih mandata.

    Izlaznost je trenutno 69,32 odsto, što je neznatno niže nego prije četiri godine.

    Predsjednica države Nataša Pirc Musar na društvenoj mreži Iks (X) čestitala je Pokretu Sloboda (Gibanje Svoboda), relativnom pobjedniku izbora, i njegovom predsjedniku Robertu Golobu. „Čestitam i svim ostalim strankama koje su se plasirale u parlament. Pozivam ih da što prije sjednu za pregovarački sto. Ja ću predstavnicima stranaka uvijek biti na raspolaganju za razgovor“, najavila je.

    Hoće li odlučiti glasovi poštom?

    Relativnog pobjednika izbora za Državni zbor mogli bi odlučiti glasovi poštom iz inostranstva. Razlika između dvije vodeće stranke, Pokreta Sloboda i SDS-a, manja je od 8.000 glasova. Prije četiri godine, kada je izlaznost bila na sličnom nivou, iz inostranstva je stiglo 14.593 glasačkih listića.

    U ponedjeljak će biti prebrojani glasovi poštom iz zemlje, a u ponedjeljak, 30. marta, i glasovi poštom iz inostranstva. Državna izborna komisija, s obzirom na to da je tri dana nakon dana izbora moguć prigovor birača ili stranke, nakon toga će, prema najavama, usvojiti konačan izvještaj o rezultatima izbora negdje između 31. marta i 7. aprila.

    1.185 kandidata na 17 lista

    Birači su birali između 1.185 kandidata za 90 poslaničkih mjesta. Za mandat se takmičilo 17 lista, od čega 15 u svih osam izbornih jedinica. Prema aktuelnim podacima Državne izborne komisije (Državna volilna komisija – DVK), trenutno ima 1.695.196 birača.

  • Rat u Iranu trese britansku ekonomiju

    Rat u Iranu trese britansku ekonomiju

    Britanski premijer Kir Starmer predsjedavaće hitnim sastankom o ekonomskim posljedicama rata u Iranu, uz prisustvo ministarke finansija Rejčel Rivs i guvernera Banke Engleske Endrua Bejlija, saopštila je vlada.

    Ulagači se pripremaju za još jednu burnu sedmicu na finansijskim tržištima nakon što je Iran rekao da će napasti energetske i vodne sisteme zalivskih susjeda ako Donald Tramp ostvari prijetnju napadom na iransku elektroenergetsku mrežu.

    Teme sastanka: Energetska sigurnost i zaštita domaćinstava

    „Očekuje se da će se razmatrati teme poput ekonomskog uticaja krize na domaćinstva i preduzeća, energetske sigurnosti i otpornosti industrije i lanaca snabdijevanja, uz međunarodni odgovor“, saopštilo je britansko Ministarstvo finansija uoči takozvanog sastanka „Kobra“ (COBRA) u ponedjeljak.

    Rivs je izjavila da je prerano govoriti kakav će biti uticaj rata na britansku privredu, za sada odbacivši pozive na sveobuhvatne mjere smanjenja troškova života za domaćinstva, napominjući da se razmatraju ciljanije podrške.

    Šok izazvan rastom cijena energije prijeti ponovnim rastom britanske stope inflacije — moguće na pet odsto kasnije ove godine, prema pojedinim ekonomistima.

    Ako rast cijena nafte i gasa potraje i budu potrebne velike mjere podrške, to bi takođe moglo poremetiti napore Rivs da stabilizuje javne finansije, a moglo bi dovesti i do daljeg povećanja poreza, piše Rojters.

    Prošle sedmice britanska vlada donijela je paket pomoći od 53 miliona funti za domaćinstva koja za grijanje koriste lož-ulje.

    U petak su troškovi zaduživanja britanske vlade na 10 godina porasli iznad pet odsto, prvi put od globalne finansijske krize prije gotovo 20 godina, napominje agencija.

  • Merc i Tramp razgovarali o Ukrajini i Bliskom istoku

    Merc i Tramp razgovarali o Ukrajini i Bliskom istoku

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je razgovarao o situaciji u Ukrajini i na Bliskom istoku sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

    “Dogovorili smo se da nastavimo da održavamo bliske kontakte. Uskoro ćemo nastaviti razmjenu mišljenja”, objavio je Merc na “Iksu”.

    SAD i Izrael su 28. februara pokrenuli vojnu intervenciju protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa.

    Iran je potom izvršio udare na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne mete na Bliskom istoku.

  • Počinje masovna proizvodnja dronova koji “razmišljaju” brže od pilota

    Počinje masovna proizvodnja dronova koji “razmišljaju” brže od pilota

    Američka odbrambena tehnološka kompanija Anduril Industries objavila je da za svega nekoliko dana pokreće proizvodnju u svom novom, visokotehnološkom pogonu, fokusiranom na autonomne letjelice velike brzine.

    Nova fabrika, smještena u Sjedinjenim Državama, dizajnirana je da funkcioniše po principima sličnim onima u automobilskoj industriji ili proizvodnji potrošačke elektronike.

    Cilj je jasan: masovna proizvodnja naprednih dronova koji su ranije bili rezervisani isključivo za skupe i spore procese tradicionalne namjenske industrije.

    Glavni fokus biće na dronovima tipa “Roadrunner” i “Fury”:

    Roadrunner: Autonomni presretač sa vertikalnim uzletanjem i slijetanjem, sposoban da uništi vazdušne prijetnje ili se vrati u bazu ako ne dođe do angažovanja.

    Fury: Autonomni mlazni avion visokih performansi namijenjen za misije koje zahtijevaju veliku brzinu i manevarske sposobnosti.

    Ono što Anduril izdvaja od giganata poput Boeinga ili Lockheed Martina jeste pristup “softver na prvom mjestu”.

    Njihov operativni sistem Lattice omogućava hiljadama dronova da funkcionišu kao jedinstvena, koordinisana mreža uz minimalan nadzor ljudskog operatera.

    Osnivač kompanije, Palmer Laki (poznat i kao tvorac Oculus VR-a), naglašava da je ključ moderne odbrane u brzini i skalabilnosti.

    Nova fabrika je odgovor na rastuću potražnju za jeftinijim, ali izuzetno ubojitim sistemima koji se mogu proizvoditi u hiljadama primjeraka godišnje, prenosi B92.

    Ovaj potez označava tranziciju sa “butik” proizvodnje skupe vojne opreme na industrijski nivo koji može da parira tempu modernih sukoba.

    Dok su se nekada vojni avioni čekali decenijama, Anduril planira da cikluse od dizajna do gotovog proizvoda svede na mjesece, pa čak i nedjelje.

    S obzirom na to da su autonomni sistemi postali ključni faktor na savremenim ratištima, otvaranje ovakvog pogona moglo bi značajno da promJeni balans tehnološke moći u narednim godinama.