VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Ubićemo Trampa”

    “Ubićemo Trampa”

    Na glavnom trgu u Teheranu postavljen je novi plakat koji je izazvao veliku pažnju javnosti, prvenstveno zbog činjenice da se na njemu nalazi američki predsjednik Donald Tramp.

    Naime, na trgu Engelab često se na zidovima zgrada „smjenjuju“ brojne političke poruke iranskog rukovodstva upućene Zapadu. Ovog puta, Iranci su otišli korak dalje te su postavili bilbord na kojem se može vidjeti Donald Tramp čije tijelo viri iz otvorenog crnog kovčega.

    Oči i usta figure su zatvoreni, a kosa raščupana. Vidljive su i ruke koje su položene na crvenu kravatu na izbočenom stomaku; na drugom kraju kovčega, stopala su usmjerena ravno prema gore.

    Takođe, na zidu su ostavljene poruke poput „Ubićemo Trampa“ na persijskom i engleskom jeziku.

    Na grafitu takođe piše „U spomen na djecu Minaba“, što se odnosi na grad na jugu Irana gdje je 28. februara napadnuta osnovna škola.

    Američki predsjednik Donald Tramp ranije je govorio o tome kako je ostavio instrukcije svom timu ukoliko Iran ispuni prijetnje te ga ubije.

    „Ukupno 1.000 projektila je napunjeno i usmjereno prema Islamskoj Republici Iran, a hiljade drugih će odmah uslijediti, ukoliko iranska vlada postupi po svojoj prijetnji, izrečenoj u mnogim dijelovima svijeta, da će ubiti ili pokušati ubiti aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u ovom slučaju mene“, napisao je Tramp na mreži Trut Soušal, prenosi Kliks.

  • ECB izabrala banke za testiranje digitalnog evra

    ECB izabrala banke za testiranje digitalnog evra

    Evropska centralna banka (ECB) saopštila je danas da je izabrala 36 pružalaca platnih usluga (PSP), među kojima su banke i finansijsko-tehnološke kompanije, koji će učestvovati u pilot fazi projekta digitalnog evra.

    Najveći dio liste učesnika čine banke poput Unikredita (UniCredit), Dojče banke (Deutsche Bank), Rajfajzen banke (Raiffeisen Bank), Nove Ljubljanske banke (NLB) i Pireus banke (Piraeus Bank).

    U projektu učestvuju i finansijsko-tehnološke kompanije kao što su Revolut, Strajp (Stripe), Satispej (Satispay) i Neksi pejments (Nexi Payments).

    Pilot projekat počinje 2027. godine

    Pilot projekat trebalo bi da počne u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 mjeseci.

    Cilj je da se testiraju tehničke funkcije digitalnog evra, način njegove upotrebe u svakodnevnim plaćanjima i korisničko iskustvo prije eventualnog uvođenja ove valute.

    ECB je saopštila da je na poziv za učešće stiglo više od 50 prijava, što, prema ocjeni ove institucije, pokazuje veliko interesovanje privatnog sektora za razvoj novog evropskog platnog sistema.

    „Veliko interesovanje tržišta pokazuje spremnost privatnog sektora da aktivno učestvuje u projektu digitalnog evra i doprinese jačanju evropskog platnog sistema“, izjavio je član Izvršnog odbora ECB-a Pjero Ćipolone (Piero Cipollone), koji predsjedava radnom grupom za digitalni evro.

    Testiraće se sve vrste plaćanja

    Tokom pilot faze koristiće se beta verzija digitalnog evra, koja će po funkcijama i tehnologiji biti veoma slična verziji predviđenoj nacrtom evropskog zakonodavstva.

    U testiranju će učestvovati zaposleni u Evropskoj centralnoj banci i nacionalnim centralnim bankama evrozone, kao i odabrani trgovci, uključujući internet prodavnice, restorane i kafiće.

    Korisnici će moći da isprobaju različite vrste plaćanja, uključujući transfere između građana, plaćanja u prodavnicama i onlajn kupovinu, prenosi Tanjug.

  • Konaković: Hrvati u BiH imaju više prava nego što im pripada

    Konaković: Hrvati u BiH imaju više prava nego što im pripada

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, izjavio je u srijedu, 15. jula, da Hrvati koji žive u toj zemlji “imaju više prava nego što im pripada”.

    On tvrdi kako su takav status izborili na štetu Bošnjaka, što planira dokazati na posebnoj konferenciji u avgustu.

    Komentirajući za agenciju “FENA” usvajanje saborske rezolucije kojom se želi osnažiti položaj Hrvata u BiH, Konaković je rekao da oni koji stoje iza takvog dokumenta ne poznaju dovoljno dobro stvari u BiH.

    “Mislim da ovi koji su pokrenuli tu temu vjerovatno ne znaju što se dešava. Njima ćemo adekvatno odgovoriti”, izjavio je Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda (NiP), članice vladajuće koalicije.

    Najavio je da će 5. avgusta u Sarajevu biti organizovana konferencija na kojoj će se odgovoriti “na temu koja se kreira iz Hrvatske i iz političkog spektra stranaka koje predstavljaju interese hrvatskog naroda”.

    Razgovore o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH smatra potpuno legalnim i legitimnim, ali s obzirom da je to samo jedan aspekt šireg problema nužna je cjelovita rasprava o položaju Hrvata, Bošnjaka i Srba zasnovana na činjenicima, “jer to ne ide u prilog onima koji su potaknuli donošenje rezoluciju u Hrvatskom saboru”.

    “Počevši od Vijeća ministara BiH, Ustavnog suda, državnih agencija, rukovodećih mjesta… Hrvati u BiH, a to ćemo pokazati na ovoj konferenciji, uživaju mnogo više prava i pozicija nego što im to po zakonima ove zemlje pripada, naravno na štetu bošnjačkog naroda”, rekao je Konaković.

    “Brojkama pokazati stvarno stanje”
    Navodi i da su neprimjerene poruke iz Zagreba kako Hrvati u BiH nemaju zaštićen status kao konstitutivni narod.

    Pojasnio je da se “ne želi svađati”, ali kani brojkama pokazati stvarno stanje u institucijama, ali i položaj Bošnjaka u kantonima unutar Federacije BiH gdje su Hrvati većina.

    Hrvatski sabor je u srijedu na prijedlog Domovinskog pokreta izglasao Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH. Predsjednik DP-a Ivan Penava kazao je da Hrvatska time šalje poruku da neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi.

  • Katastrofalan pad akcija kompanije IBM

    Katastrofalan pad akcija kompanije IBM

    Akcije kompanije IBM pale za više od 20 odsto nakon slabe prodaje u drugom kvartalu 2026. godine.

    Akcije američke tehnološke kompanije IBM pale su za više od 20 odsto nakon što je kompanija preliminarno prijavila prihod za drugi kvartal 2026. u iznosu od 17,2 milijarde dolara, ispod očekivanja analitičara sa Volstrita koji su prognozirali 17,9 milijardi dolara.

    Najveći problem predstavlja odjeljenje za infrastrukturu koje je registrovalo pad prodaje za sedam odsto međugodišnje, posebno zbog slabije potražnje za glavnim računarskim sistemima i pratećim IBM softverom, prenosi Blumberg.

    Izvršni direktor firme IBM Arvind Krišna priznao je da kompanija nije dovoljno brzo reagovala na promjene u ponašanju klijenata.

    Prema njegovim riječima, IBM je očekivao probleme u lancima snabdijevanja zbog nestašice memorijskih čipova izazvane AI bumom, ali nije predvidio da će korisnici preusmjeriti dio budžeta ka kupovini servera, skladišta podataka i memorije kako bi se zaštitili od budućeg rasta cijena.

    “Ono što se dogodilo bilo je gore od naših očekivanja. Ovi uslovi zahtijevali su savršeno sprovođenje plana, a mi to nismo uspjeli u ovom kvartalu”, naveo je Krishna u pismu investitorima.

    Pad prodaje predstavlja udarac IBM-ovoj višegodišnjoj strategiji transformacije iz tradicionalnog proizvođača hardvera u kompaniju fokusiranu na softver, klaud usluge i vještačku inteligenciju, prenosi B92.

    Problem za IBM predstavlja i činjenica da vještačka inteligencija istovremeno otvara nove mogućnosti, ali i ugrožava dio postojećeg softverskog poslovanja.

    Investitori strahuju da AI alati mogu da automatizuju dio funkcija koje su ranije zahtijevale tradicionalni poslovni softver.

  • Istorijska odluka u Francuskoj izazvala burne reakcije

    Istorijska odluka u Francuskoj izazvala burne reakcije

    Francuska Narodna skupština usvojila je zakon kojim se, pod strogo propisanim uslovima, uvodi pravo na potpomognuto umiranje za određene kategorije teško oboljelih odraslih osoba, čime je okončana višegodišnja politička i društvena rasprava o ovoj osjetljivoj temi.

    Za zakon je glasao 291 poslanik, dok je protiv bilo 241, a prije stupanja na snagu tekst će biti upućen Ustavnom savjetu na ocjenu usklađenosti s francuskim Ustavom.

    Strogi uslovi za primjenu zakona

    Prema usvojenom tekstu, pravo na potpomognuto umiranje imaće punoljetne osobe koje boluju od teške i neizlječive bolesti opasne po život, u uznapredovaloj ili terminalnoj fazi, ukoliko trpe trajnu fizičku ili psihičku patnju koju nije moguće ublažiti liječenjem.

    Zakon predviđa niz zaštitnih mehanizama, uključujući medicinske procjene i potvrdu slobodno izražene volje pacijenta, dok će u većini slučajeva pacijent sam primijeniti propisanu supstancu, osim ako to zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti.

    Francuska prati evropski trend

    Potpomognuto umiranje već je, u različitim oblicima i uz različita zakonska ograničenja, dozvoljeno u više evropskih država, među kojima su Španija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i pojedini oblici u drugim zemljama.

    Usvajanje zakona u Francuskoj izazvalo je podijeljene reakcije – pristalice smatraju da predstavlja važan korak ka zaštiti dostojanstva teško oboljelih, dok protivnici upozoravaju na etičke dileme i moguće posljedice po najranjivije pacijente, navodi “Anadolija”.

  • Čeka li Evropu, Balkan i BiH novi naftni šok?

    Čeka li Evropu, Balkan i BiH novi naftni šok?

    Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

    Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

    I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

    Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

    SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

    Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

    “Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

    Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

    “To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

    Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

    On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

    Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

    “Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

  • Kako trajno riješiti problem parkinga u Banjaluci?

    Kako trajno riješiti problem parkinga u Banjaluci?

    Haos oko naplate parkinga u Banjaluci se nastavlja. Nova odluka o obavljanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima stupila je na snagu 1. jula, ali izaziva nove političke i pravne sporove. Dok iz Gradske uprave tvrde da je riječ o obezbjeđivanju nesmetanog funkcionisanja komunalne djelatnosti, iz Skupštine grada poručuju da je gradonačelnik prekoračio zakonska ovlaštenja i ignorisao stav Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

    Ključno pitanje više nije samo da li je odluka zakonita, već i kako trajno riješiti problem naplate parkinga u Banjaluci. Da li je potrebno donošenje nove skupštinske odluke, osnivanje ili reorganizacija preduzeća koje će upravljati parkingom, izmjene postojećih propisa ili postoji drugo zakonsko rješenje koje će omogućiti nesmetanu naplatu.

    – Parking je dio saobraćajnog sistema kada su u pitanju procesi u gradu i pripada komunalnim djelatnostima. Komunalnim djelatnostima, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, upravlja organ jedinice lokalne samouprave. Istovremeno, parking je alat koji reguliše saobraćajne procese u gradu – rekao je za RTRS je Danislav Drašković dekan Saobraćajnog fakulteta Panevropskog univerziteta Apeiron.

    Istakao je da danas, ne možemo očekivati da grad, koji je proglašen regionalnim centrom – bez obzira gdje se nalazi – ima uređen saobraćajni sistem bez zagušenja ako se parking ne naplaćuje.

    – Parking i javni prevoz su ključni alati za regulaciju saobraćajnog procesa u gradu. Potreban je snažan javni prevoz koji će biti dominantan u raspodjeli putovanja. Trenutno stimulišemo putovanja prema užem centralnom gradskom jezgru, gdje građani ne plaćaju parking, što dodatno podstiče korištenje automobila i smanjuje spremnost građana da pješače do svog odredišta – istakao je Drašković.

    S jedne strane, kaže on, imamo situaciju da se parking ne naplaćuje, a s druge strane javni prevoz učestvuje u ukupnom broju putovanja sa manje od 10 odsto.

    – Zbog toga dolazi do zagušenja, što nije problem samo Banjaluke, svi regionalni centri imaju sličan izazov.

    – Problem se ogleda u velikom broju automobila koji premašuje kapacitete gradskih saobraćajnica. Ako tome dodamo nizak koeficijent izmjene jednog parking mjesta, dolazimo do zaključka da su ta mjesta stalno zauzeta i da su putovanja uglavnom svakodnevna. U idealnom slučaju, trebali bismo imati parking površine na kojima u svakom trenutku postoji slobodno mjesto, kako bi ga koristili oni koji povremeno dolaze u grad – smatra Drašković.

    Naveo je da međutim, u postojećem režimu to nije moguće jer nema dovoljno parking mjesta.

    – Kada bi se uvele kategorije parkiranja – po vremenu zadržavanja i cijeni – mnogi građani bi se odlučili za javni prevoz, pod uslovom da on zadovoljava njihove potrebe. Strateški cilj je da javni prevoz bude brži, jeftiniji i udobniji od korištenja vlastitog automobila. Trenutno imamo problem zagušenja tranzitnih saobraćajnica, posebno u jutarnjim časovima. Zbog toga je potrebno hitno pronaći rješenje – rekao je on.

    Istakao je da je problem saobraćaja u gradu indirektno povezan sa cijenom i režimom parkiranja, koji trenutno stimuliše masovno korištenje automobila, posebno u svakodnevnim situacijama.

    – Nisam protiv korištenja automobila, ali nije realno očekivati da se u centar grada ulazi po svaku cijenu. Postoji mogućnost organizovanja parkinga na obodima grada, po povoljnijim cijenama, gdje bi se vršio transfer sa privatnog automobila na javni prevoz – istakao je Drašković.

  • Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi eventualna odluka da Srbija ne otvori Klaster 3 u pregovorima sa Evropskom unijom predstavljala dokaz da princip napredovanja na osnovu zasluga nije jedini kriterijum u procesu evropskih integracija.

    Vučić je ocijenio da bi takav potez pokazao kako napredak u pristupnim pregovorima ne zavisi isključivo od ispunjavanja postavljenih uslova.

    – Za mene bi to bio dokaz onoga o čemu sam, nažalost, govorio: da zasluge nisu uvijek jedino mjerilo – rekao je Vučić.

    On je istakao da se princip pristupanja Evropskoj uniji zasnovan na zaslugama često predstavlja kao osnovni kriterijum, ali da bi eventualno neotvaranje Klastera 3 dovelo u pitanje takvu praksu.

    – Kada govorite o merit based, pošto ste to čuli kao od papagaja milion puta od svih ljudi iz regiona – merit based, merit based, merit based – sintagma, floskula jedna, koja bi se sada potvrdila da je baš floskula – rekao je Vučić.

    Dodao je da je, prema njegovim riječima, Evropska komisija ocijenila da je Srbija ispunila potrebne uslove za otvaranje Klastera 3, te da su sličan stav iznijele i pojedine najuticajnije članice Evropske unije.

    – Rekli Nemci, rekli Francuzi, rekli Italijani, rekli Španci, rekli Poljaci. Rekli Rumuni, šest najvećih – naveo je Vučić.

    On je poručio da će Srbija nastaviti da radi na evropskom putu, ali je naglasio da budućnost zemlje ne zavisi isključivo od odluka koje donosi Evropska unija.

    – Nastavljamo da radimo, ali važno je da brinemo o ekonomskom napretku naše zemlje i da gradimo dobre odnose sa svima – rekao je Vučić.

  • SAD gađale tanker i vojne ciljeve, Iran odgovorio napadima

    SAD gađale tanker i vojne ciljeve, Iran odgovorio napadima

    Sjedinjene Američke Države izvele su napad na naftni tanker koji je pokušavao da doplovi do ostrva Harg u Hormuškom moreuzu, u okviru pomorske blokade iranskih luka, dok je Teheran prvi put pogođen u najnovijem talasu međusobnih napada.

    Američka vojska saopštila je u četvrtak da je onesposobila prazan naftni tanker nakon što je, kako tvrdi, ignorisao više upozorenja. Prema navodima Vašingtona, na brod su ispaljene rakete „Helfajer“, koje su pogodile dimnjak plovila.

    Tokom srijede američke snage izvele su napade na iranske obalske odbrambene položaje i raketne sisteme, svega nekoliko časova nakon što su gađana skladišta i lansirni položaji krstarećih raketa na ostrvu Greater Tunb.

    Istovremeno su izvedeni i napadi na ciljeve u sjevernijim dijelovima Irana. Državni mediji izvijestili su o udarima na glavni grad Teheran, dok su stanovnici prijavili aktiviranje protivvazdušne odbrane širom grada u ranim jutarnjim časovima.

    Iran je odgovorio napadima usmjerenim prema Bahreinu i Kuvajtu. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnoj šteti ili žrtvama. Iranske vlasti tvrde da je u posljednjim američkim napadima poginulo više od 35 osoba, dok je više od 300 ranjeno.

    Najnovija eskalacija uslijedila je svega nekoliko dana nakon što je primirje između dvije strane, prema svemu sudeći, potpuno propalo, čime su dodatno pojačani strahovi od izbijanja novog rata punog intenziteta.

    Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su posljednji napadi bili usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se, kako navode, koriste za ugrožavanje brodova koji prolaze kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za trgovinu.

    Iranski mediji objavili su da su mete napada bile četiri lokacije u blizini Ahvaza, kao i Bandar Abas, glavna iranska luka na Hormuškom moreuzu. Projektili su pogodili i područja u blizini Sirika i ostrva Kešm na jugu zemlje.

    Napetosti između Vašingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je Iran u subotu najavio zatvaranje Hormuškog moreuza, čime je ponovo doveden u pitanje prolazak trgovačkih brodova kroz pomorski prolaz kojim je prije rata transportovano oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.

    Sjedinjene Američke Države su u srijedu obnovile pomorsku blokadu Irana, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila obustavom izvoza energenata iz cijelog regiona Bliskog istoka, poručivši da će „regionalni energetski izvoz ili biti omogućen svima ili nikome“.

    Rast tenzija odrazio se i na tržište energenata. Cijena nafte Brent premašila je u srijedu 85 dolara po barelu, što je više od 15 odsto u odnosu na period prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod gotovo 120 dolara, koliko je iznosila na vrhuncu krize.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će Iran „uskoro biti poražen“, dodajući da Teheran želi postići dogovor. Dan ranije poručio je kako su američki pregovarači kontaktirali iranske predstavnike uz upozorenje da „moraju postići sporazum“.

    Tramp je ranije nagovijestio mogućnost proširenja američkih napada kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, uključujući prijetnju napadom na podzemni kompleks „Pikeks Mauntin“, koji se dovodi u vezu sa iranskim nuklearnim programom.

    Nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja sukoba i obnove pregovora o nuklearnom programu, glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf upozorio je da dokument ima smisla samo ukoliko se njegove odredbe sprovode.

    „Ako Iran neće imati nikakvu korist od memoranduma o razumijevanju, nemamo razloga da ga se pridržavamo“, poručio je Galibaf.

    Dodao je da bezbjednost njegove zemlje zavisi od, kako je naveo, „iranskih aranžmana“ u Hormuškom moreuzu, ocijenivši da Iran vodi „suštinski i egzistencijalni rat sa Amerikom“.

    Iranski vojni portparol izjavio je da je jedini način za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza poštovanje memoranduma od strane SAD. Analitičari smatraju da su nejasne odredbe sporazuma, uključujući dio koji se odnosi na odgovornost Irana za „bezbjedan prolaz brodova“, dodatno doprinijele konfuziji u odnosima dvije zemlje.

    Uprkos nastavku sukoba, Tramp je kasno u srijedu saopštio da je Iran dozvolio odlazak američke državljanke koja je, prema njegovim riječima, bila nepravedno zadržana u toj zemlji od kraja 2024. godine.

    „Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Advokat za ljudska prava Džared Genser identifikovao je oslobođenu državljanku kao Denu Karari, navodeći da joj od decembra 2024. nije bilo dozvoljeno da napusti Iran, te da se sada nalazi na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Federaciji BiH je primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, rekao je Srđan Amidžić ministar finansija i trezora u savjetu ministara BiH za RTRS.

    – Za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija BiH prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije, razlog slabe realizacije je kasno usvajanje budžeta koje mi po pravilu uvijek imamo kada je na nivou BiH, s jedne strane, a drugi razlog su politički odnosi koji postoje, odnosno ne postoje na nivou BiH – rekao je Amidžić.

    Nerijetko, kaže Amidžić, imate situaciju da se priča o sekundarnim stvarima, o onim stvarima koje su bitne za život svih nas koji živimo u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji.

    – Jednostavno te stvari se stavljaju u neki drugi plan i one se uslovljavaju na različite načine. Nama će tema biti sve osim onoga što je bitno za funkcionisanje ili za realizaciju nekih krupnih projekata, između ostalog to je pomalo dodatni dokaz koliko BiH ovako kako je strukturisana u ekonomskom smislu teško funkcioniše. I za mene iznenađenje da mi smo opstali do današnjih dana – istakao je Amidžić.

    Kaže da je iz tog razloga vrlo bitan kapacitet entitetskih budžeta, naročito kada se priča o Republici Srpskoj.

    – Mi vidimo da smo u proteklom periodu postojali neki prigovori prema tome koliki je budžet i hiljadu i jedna stvar ili obrazloženje, a oni nisu htjeli da prihvate da su to stvari koje je Vlada Republike Srpske morala da uradi i uzme u svoje ruke na takav način da postoje određeni projekti koji će da se realizuju, da li u oblasti niskogradnje, visokogradnje, podrške svih korisnika budžeta i na takav način da se prevaziđu svi problemi koji postoje na nivou BiH – istakao je Amidžić.

    Naveo je da je procenat planiranih realizacija projekata nizak i da on nikada neće biti veći iz razloga je Federaciji i BiH primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    – Mi u Republici Srpskoj nismo ni pretjerano očekivali više od projekata i realizacije zajedničkih poslova. Svi ti poslovi koji se nisu realizovali na nivou BiH, jednostavno se realizuju kroz budžet Republike Srpske. I s te strane ne vidim da će biti bilo ko od građana zakinut. Svjedoci ste da se grade bolnice, modernizacijom, rekonstrukcijom magistralnih puteva, dolazi do izgradnje autoputeva, izgradnje mostova i svih ostalih stvari. To su neke stvari koje smo, tobože, trebali uraditi zajedno kroz Plan rasta, ali kad smo vidjeli da se te stvari ne mogu završavati, premijer Srpske Savo Minić je preuzeo, odnosno Vlada je preuzela taj posao na sebe i ove, kao i prethodnih godina, i ti se poslovi završavaju – rekao je Amidžić.

    Za kočenje projekata, kaže Amidžić, razlozi su politički, što podrazumijeva što teže i što gori život u Republici Srpskoj.

    – U takvoj situaciji vi ćete imati neke političke poene u Federaciji. Kad sam govorio da je kod Zijada Krnjića, ovo sve politička kampanja i da to nema nikakve veze, on je govorio da to nije tačno, ali pročitao sam jedan od medijskih natpisa da će on biti nosilac liste u nekoj od bošnjačkih partija, nisam siguran kako se zove. On je vodio političku kampanju gdje pokazuješ da ti pokušavaš maltretirati Srbe, gdje je najbolja politička kampanja za njih u Federaciji. Ali ono što je planirao nije završio – rekao je Amidžić.

    Poručio je da Republika Srpska nije ništa izgubila.

    – Najveća laž koja postoji kad je kretanje ka Evropskoj uniji, kada pričamo o Planu rasta, to je finansijski gubitak. To je apsolutna laž. Kretanje ka EU ima svoj smisao iz razloga što geografski mi pripadamo tom prostoru i postoje određeni standardi, posebno oni u nekom prethodnom periodu koji su bili definisani kroz kriterijume kojima treba da teži Republika Srpska. To je najveći doprinos kad je u pitanju pristupanje EU – rekao je Amidžić.

    Poručio je da je lažni narativ da smo izgubili 970 miliona evra.

    – To je laž. Od tih 970 miliona evra koji se realizuju u jednom dužem vremenskom periodu, 700 miliona evra su krediti. Nisu to sredstva koja su data Republici Srpskoj i Federaciji, već su to sredstva za koje se zadužila Republika Srpska i Federacija. 280 miliona su grant sredstva – rekao je Amidžić.

    Podsjećamo, za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija Bosne i Hercegovine prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije. Istovremeno, usvajanje Reformske agende i dalje čeka neophodne odluke i dokumente, dok su zbog zastoja dovedena u pitanje značajna sredstva Evropske unije i realizacija brojnih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

    U međuvremenu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH naredne sedmice razmatraće Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu, dokument od kojeg zavisi funkcionisanje zajedničkih institucija, ali i finansiranje brojnih razvojnih programa.

    Šta je razlog slabe realizacije javnih investicija, koji projekti u Republici Srpskoj čekaju na realizaciju, koliko je Srpska izgubila zbog blokade evropskih sredstava i kakve su šanse da budžet bude usvojen u parlamentu.