Autor: INFO

  • Vlada dala saglasnost za kreditno zaduženje Elektroprivrede od 50 miliona KM

    Vlada dala saglasnost za kreditno zaduženje Elektroprivrede od 50 miliona KM

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za novo kreditno zaduženje Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ u iznosu od 50 miliona KM, za koje će biti izdata garancija Republike Srpske.

    Vlada je na sjednici prihvatila Informaciju o inicijativi Matičnog preduzeća „Elektroprivreda Republike Srpske“ a.d. Trebinje, koja se odnosi na izdavanje garancije za novo kreditno zaduženje ovog energetskog preduzeća.

    Odobreni iznos kredita je 50 miliona KM, a sredstva će biti namijenjena za svrhe predviđene članom 42. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

    Kako je navedeno u saopštenju koje je objavila RTV BN, „Elektroprivreda Republike Srpske“ će, nakon sprovođenja zakonom propisane procedure nabavke kreditnih sredstava, podnijeti zvaničan zahtjev za izdavanje garancije.

    Cijeli postupak biće sproveden u skladu sa Uredbom o postupku izdavanja garancija Republike Srpske.

  • Sjeverna Koreja testirala novi sistem protivvazdušne odbrane i krstareće rakete

    Sjeverna Koreja testirala novi sistem protivvazdušne odbrane i krstareće rakete

    Sjeverna Koreja testirala je novi sistem protivvazdušne odbrane i izvela vojnu vježbu u kojoj su krstareće rakete dugog dometa korištene za simulirani napad na aerodrom, objavila je sjevernokorejska državna agencija KCNA.

    Prema izvještaju KCNA, ispitivanje novog protivvazdušnog sistema potvrdilo je njegove tehničke karakteristike, pouzdanost novih materijala i funkcionalnost više sistema za navođenje ugrađenih u raketu.

    Testiranjem su, kako se navodi, provjerene i sposobnosti sistema za otkrivanje i praćenje ciljeva, prenosi Rojters.

    Istovremeno, jedinica strateških krstarećih raketa dugog dometa, raspoređena na istoku zemlje, izvela je vježbu tokom koje je simuliran napad na aerodrom.

    Ove aktivnosti dolaze nakon što je Ministarstvo odbrane Južne Koreje u utorak saopštilo da je Pjongjang ispalio više projektila prema moru iz oblasti Sondok, na istočnoj obali zemlje.

    Prema ocjeni Rojtersa, izvještaj sjevernokorejske agencije izgleda potvrđuje navode južnokorejskog Ministarstva odbrane.

    Riječ je o četvrtom lansiranju sjevernokorejskog naoružanja u proteklih mjesec dana, što ukazuje na nastavak intenzivnih vojnih aktivnosti Pjongjanga, prenose Nezavisne.

  • Ruski dizel ne stiže u SAD: Tankeri preusmjereni, američke luke pod pritiskom

    Ruski dizel ne stiže u SAD: Tankeri preusmjereni, američke luke pod pritiskom

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa o uvozu ruskog dizela suočava se sa ozbiljnim preprekama nakon što su dva od prva tri tankera, koja su prevozila rusko gorivo prema Sjedinjenim Američkim Državama, promijenila odredište i krenula prema drugim lukama.

    Prema pisanju Financial Timesa, tanker „Talisman“, koji se nalazi pod američkim, britanskim i evropskim sankcijama, napustio je planiranu rutu prema SAD i zaplovio ka Sredozemnom moru, dok je brod „Leruo“ promijenio odredište i sada plovi prema Brazilu.

    Treći tanker, „Agioi Fanendes“, koji je takođe natovaren ruskim dizelom, i dalje se kreće prema Njujorku, ali njegova luka istovara još nije potvrđena.

    Dodatni problem predstavlja i činjenica da američke kompanije pokazuju oprez prema prihvatanju ruskog goriva zbog mogućih pravnih posljedica, sankcija i političkih pritisaka.

    Tramp je dogovor o nabavci ruskog dizela postigao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a cilj je bio povećanje ponude na američkom tržištu i ublažavanje visokih cijena goriva uoči međuizbora.

    Međutim, dogovor je izazvao protivljenje dijela američkih političara, uključujući i pojedine republikance, koji su upozorili da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa zakonima kojima je zabranjen uvoz ruskih energenata.

    Guvernerka Nju Džersija Mikie Sherrill uputila je upozorenje operaterima luka i terminala u svojoj saveznoj državi da ne prihvataju tankere koji prevoze ruski dizel, zaprijetivši strogim kaznama.

    „Dvije od tri pošiljke ruskog dizela namijenjene SAD sada su preusmjerene na druga odredišta“, izjavio je analitičar kompanije Kpler Met Smit.

    On je ocijenio da ne bi bilo iznenađenje ukoliko i treći tanker promijeni pravac, s obzirom na neizvjesnost u vezi sa američkim propisima i spremnošću kupaca da prihvate rusko gorivo.

    Problemi sa realizacijom dogovora dolaze u trenutku kada se SAD suočavaju sa ozbiljnim padom zaliha dizela. One su pale ispod 100 miliona barela, što je najniži nivo u više od dvije decenije.

    Istovremeno, cijene terminskih ugovora za dizel porasle su za više od 60 odsto od početka rata u Iranu, dok je cijena na američkim benzinskim pumpama dostigla oko 6,27 dolara po galonu.

    Prema podacima analitičara, smanjenje rafinerijskih kapaciteta usljed sukoba na Bliskom istoku i rata u Ukrajini dodatno je opteretilo tržište.

    Uprkos pokušaju Vašingtona da kroz dogovor sa Moskvom poveća snabdijevanje, neizvjesnost oko transporta, pravnih prepreka i prihvatanja ruskog goriva dovodi u pitanje realizaciju Trampovog plana, prenosi B92.

  • Republika Srpska planira veća izdvajanja za boračke kategorije u narednoj godini

    Republika Srpska planira veća izdvajanja za boračke kategorije u narednoj godini

    Boračke kategorije u Republici Srpskoj mogle bi ostvariti povećanje primanja do 10 odsto i u narednoj godini, a za isplatu boračkog dodatka u 2027. godini biće potrebno obezbijediti oko 400 miliona KM, izjavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.

    Ostojić je istakao da su značajna pitanja položaja boraca riješena tokom maja, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, dok se trenutno prati primjena zakonskih rješenja i nastoje otkloniti eventualni problemi na terenu.

    „Dosta toga smo riješili u maju kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca. Sada pratimo stanje na terenu i rješavamo eventualne probleme. Bliži se kraj mandata i moramo raditi i realizovati sve što smo planirali“, rekao je Ostojić za RTRS.

    On je naveo da se u narednom periodu očekuje rast budžetskih sredstava potrebnih za ostvarivanje svih prava boračkih kategorija, uz nastavak politike povećanja njihovih primanja.

    „Možemo zaključiti da ćemo imati rast budžeta kako bismo servisirali sva prava. I u narednom periodu smo opredijeljeni da rastu primanja boračkim kategorijama u visini do 10 odsto. Sve prema zakonskim rješenjima“, poručio je Ostojić.

    Govoreći o zapošljavanju djece poginulih boraca, ministar je rekao da je posao do sada pronašlo više od 50 odsto pripadnika ove kategorije, te najavio da će se aktivnosti na rješavanju njihovog radnog statusa nastaviti i tokom naredne godine.

    Ostojić se osvrnuo i na ostvarivanje prava boraca Republike Srpske Krajine na borački dodatak. Kako je naveo, ova kategorija je obuhvaćena rješenjima koja se odnose na borački dodatak, ali je potrebno definisati učešće u ratu i izvršiti odgovarajuću kategorizaciju.

    „Morali smo definisati učešće u ratu, pa kategorizaciju. Treba vremena da se to riješi, a očekujem da će biti brzo“, rekao je Ostojić.

    Ministar je komentarisao i razgovore socijalnih partnera o iznosu najniže plate, ocijenivši ohrabrujućim to što socijalni dijalog traje i što se razgovara o mogućim rješenjima.

    Izrazio je optimizam da bi dogovor o minimalnoj plati mogao biti postignut, prenosi BL Portal.

  • Elektroprivreda BiH planira poskupljenje industrijske struje za 29 odsto u 2027. godini

    Elektroprivreda BiH planira poskupljenje industrijske struje za 29 odsto u 2027. godini

    Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) planira povećati cijenu električne energije za industrijske potrošače za 29 odsto u 2027. godini, a kompanijama su već dostavljeni novi ugovori koje treba da potpišu u roku od 15 dana.

    Prema informacijama koje je objavio Klix, ponuđeni ugovori izazvali su nezadovoljstvo među poslodavcima, koji smatraju da bi novo poskupljenje značajno povećalo njihove poslovne troškove.

    Privredna komora Federacije BiH i Udruženje poslodavaca FBiH zbog toga namjeravaju pokrenuti pregovore sa Vladom Federacije BiH, koja je većinski vlasnik Elektroprivrede BiH, kako bi pokušali pronaći prihvatljivije rješenje.

    Industrijska struja odnosi se na električnu energiju koju elektroprivredna preduzeća prodaju privrednim subjektima. Za razliku od domaćinstava, čije cijene u okviru javnog snabdijevanja odobrava Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK), kompanije električnu energiju nabavljaju na tržištu i cijenu utvrđuju ugovorom sa snabdjevačem.

    Krug privrednih subjekata koji se snabdijevaju po tržišnim uslovima proširen je tokom 2025. godine izmjenama Zakona o električnoj energiji FBiH. Pravo na javnu uslugu izgubile su kompanije koje imaju više od 50 zaposlenih, godišnji prihod veći od osam miliona KM ili godišnju potrošnju veću od 50.000 kilovat-sati.

    Iako građani ne plaćaju direktno industrijsku struju, njeno poskupljenje može se odraziti na cijene proizvoda i usluga. Preduzeća povećane troškove energije najčešće nastoje nadoknaditi kroz cijene svojih proizvoda, dok bi dodatni finansijski pritisak mogao posebno pogoditi izvoznike i umanjiti njihovu konkurentnost.

    Cijene električne energije za privredu u Federaciji BiH rastu od početka energetske krize. Krajem 2021. godine Elektroprivreda BiH pojedinim industrijskim kupcima ponudila je povećanje cijena i do 350 odsto, nakon čega su uslijedile zakonske izmjene i ograničavanje poskupljenja.

    Vlada FBiH ograničila je rast cijena za 2022, 2023. i 2024. godinu na najviše 20 odsto godišnje. Za 2025. godinu Elektroprivreda BiH ograničila je povećanje za dugogodišnje kupce na tržišnom snabdijevanju na maksimalno 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, srednje veliki poslovni potrošači u prvoj polovini 2026. godine plaćali su električnu energiju 7,7 odsto skuplje nego u istom periodu prethodne godine. Prosječna cijena za ovu kategoriju, koja obuhvata kompanije sa godišnjom potrošnjom između 500 i 2.000 megavat-sati, iznosila je 23,19 KM za 100 kilovat-sati, bez uračunatog PDV-a.

  • FSB uhapsio muškarca osumnjičenog za pripremu sabotaže na ruskoj željeznici

    FSB uhapsio muškarca osumnjičenog za pripremu sabotaže na ruskoj željeznici

    Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) privela je muškarca osumnjičenog za pripremanje sabotaže na objektu željezničke infrastrukture u Lenjingradskoj oblasti, a tokom pretresa kod njega je pronađena improvizovana eksplozivna naprava sa pet kilograma eksplozivne materije.

    Prema navodima FSB-a, riječ je o muškarcu rođenom 1978. godine, nastanjenom u Tosnenskom okrugu, koji je, kako tvrdi ruska služba, još 2024. godine putem društvene mreže Telegram regrutovan od strane pripadnika terorističke organizacije zabranjene u Rusiji, a koja je, prema tvrdnjama FSB-a, djelovala pod pokroviteljstvom ukrajinskih obavještajnih službi.

    Osumnjičeni je, prema informacijama ruske službe bezbjednosti, po nalogu svog kontaktа prikupljao podatke o rasporedu objekata Oružanih snaga Rusije, kao i benzinskih stanica u Sankt Peterburgu i Lenjingradskoj oblasti.

    Pored toga, navodno je pripremao sabotažu na jednom od objekata željezničkog saobraćaja.

    Prilikom hapšenja kod njega su pronađeni improvizovana eksplozivna naprava, spremna za upotrebu, sa pet kilograma eksplozivne materije, kao i mobilni telefon u kojem je, kako navodi FSB, pronađena prepiska sa pripadnicima pomenute organizacije.

    Protiv privedenog je pokrenut krivični postupak zbog nezakonitog nabavljanja i čuvanja eksplozivnih materija, kao i pokušaja izvršenja sabotaže.

    Sud mu je odredio pritvor, a iz FSB-a navode da je osumnjičeni priznao krivicu i da sarađuje sa istražnim organima, prenosi ATV.

  • Tršić Babić: Vrijeme je za okončanje međunarodnog političkog nadzora u BiH

    Tršić Babić: Vrijeme je za okončanje međunarodnog političkog nadzora u BiH

    Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za dugoročnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, a obnovljena politička komunikacija sa Vašingtonom otvara prostor za razvoj zajedničkih interesa, regionalnu stabilnost i nove privredne mogućnosti, izjavila je direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Tršić Babić.

    Povodom održanih izbora u SAD, Kancelarija za međunarodnu saradnju Republike Srpske uputila je čestitke američkoj strani, uz poruku da demokratska tradicija, snaga institucija i politička kultura te zemlje zaslužuju poštovanje.

    „Ovim odnosima pristupamo s uvažavanjem američke države, ali i s povjerenjem u mogućnosti koje se otvaraju obnovljenom političkom komunikacijom s Vašingtonom. Njihov značaj prepoznajemo u zajedničkim interesima, odgovornosti za regionalnu stabilnost i privrednim mogućnostima koje želimo da razvijamo“, navela je Tršić Babić.

    Ona je istakla da Republika Srpska američke izbore ne posmatra kroz prizmu političkog navijanja, već kao priliku za nastavak izgradnje odnosa sa Vašingtonom, uz međusobno poštovanje i prepoznavanje zajedničkih interesa.

    Govoreći o dosadašnjem razvoju odnosa, Tršić Babić posebno je zahvalila predsjedniku SAD Donaldu Trampu za njihovu revitalizaciju i obnovu političkog dijaloga.

    „Posebno cijenimo obnovljeni politički dijalog s Vašingtonom i činjenicu da je Republika Srpska ponovo dobila prostor na velikoj sceni – da se njen glas čuje, a njeni stavovi i interesi budu uvaženi u razgovorima s američkim partnerima. Ostajemo čvrsto posvećeni nastavku saradnje sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i njegovom administracijom“, poručila je ona.

    Dodala je da Republika Srpska sa optimizmom prati diplomatske aktivnosti usmjerene ka smanjenju međunarodnih tenzija, uključujući kontakte i dogovore predsjednika Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema njenim riječima, odgovorna diplomatija može doprinijeti energetskoj sigurnosti i privrednoj stabilnosti u uslovima globalnih ekonomskih poremećaja.

    Kao osnovu političkog djelovanja Republike Srpske navela je Dejtonski mirovni sporazum, njen ustavni položaj i nadležnosti. Istakla je da su demokratski izbori, politički pluralizam i kontinuitet rada institucija pokazatelji sposobnosti Republike Srpske da očuva stabilnost.

    Tršić Babić smatra da je, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, vrijeme da politički lideri preuzmu punu odgovornost za budućnost BiH, uz jasnu perspektivu okončanja međunarodnog političkog nadzora koji se sprovodi posredstvom Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

    U tom kontekstu, nastavak saradnje sa SAD vidi kao važan dio daljeg političkog djelovanja, uz istovremeno očuvanje interesa Republike Srpske i njene pozicije u međunarodnim odnosima.

    „Namjera Republike Srpske ostaje jasna: nastaviti saradnju s Vašingtonom, odgovorno zastupati interese Republike Srpske i otvorene političke mogućnosti pretvarati u rezultate“, zaključila je Tršić Babić, prenosi RTRS.

  • Koje države Evropske unije imaju najveći javni dug?

    Koje države Evropske unije imaju najveći javni dug?

    Grčka, Italija i Francuska nalaze se na vrhu liste najzaduženijih država Evropske unije, dok je u pet članica javni dug premašio vrijednost njihovog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP).

    Prema najnovijim podacima Eurostata za drugi kvartal 2026. godine, prosječan javni dug zemalja EU iznosio je 82,9 odsto BDP-a, a velike razlike među članicama pokazuju koliko se razlikuju njihovi fiskalni položaji, navode Nezavisne.

    Najveći odnos javnog duga i BDP-a zabilježen je u Grčkoj, gdje je dostigao 140,8 odsto. Odmah iza nje nalazi se Italija sa 139,9 odsto, dok je na trećem mjestu Francuska sa 119,1 odsto.

    Belgija zauzima četvrtu poziciju sa dugom od 110,2 odsto BDP-a, a među pet najzaduženijih članica nalazi se i Španija, čiji javni dug iznosi 101,4 odsto vrijednosti godišnje ekonomije.

    Iznad prosjeka Evropske unije nalaze se i Portugal, sa javnim dugom od 92,5 odsto BDP-a, Finska sa 90,2 odsto i Austrija sa 83,6 odsto.

    Mađarska bilježi zaduženost od 75,6 odsto BDP-a, dok je Slovenija na 64,7 odsto. Poljska ima javni dug od 64,5 odsto, a Njemačka 63,4 odsto.

    Među državama sa nižim nivoom zaduženosti nalaze se Slovačka, sa 60,6 odsto BDP-a, i Rumunija sa 59,4 odsto.

    Na suprotnom kraju liste nalazi se Estonija, sa javnim dugom od svega 26,1 odsto BDP-a. Danska i Luksemburg takođe spadaju među najmanje zadužene članice, sa udjelom duga manjim od 30 odsto.

    Zašto Grčka prednjači po zaduženosti?

    Visok javni dug Grčke posljedica je dugogodišnjih budžetskih deficita, strukturnih ekonomskih problema i dužničke krize koja je izbila 2009. godine.

    Nakon izbijanja krize, Grčka je dobila međunarodne pakete finansijske pomoći, ali uz obavezu sprovođenja mjera štednje i ekonomskih reformi. Dugotrajna recesija dodatno je pogoršala stanje, jer je pad BDP-a povećao odnos javnog duga prema veličini ekonomije.

    Iako je i dalje najzaduženija članica EU, Grčka posljednjih godina bilježi smanjenje tereta duga. Prema podacima Eurostata, odnos javnog duga i BDP-a u ovoj zemlji manji je za 11,2 procentna poena u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

    Šta utiče na rast javnog duga u Evropi?

    Visoka zaduženost evropskih država rezultat je višedecenijskog nagomilavanja budžetskih obaveza, izdvajanja za socijalnu zaštitu i penzione sisteme, ali i državnih intervencija tokom velikih ekonomskih kriza.

    Značajan uticaj imale su svjetska finansijska kriza iz 2008. godine i pandemija kovida-19, kada su vlade izdvajale velika sredstva za pomoć privredi, zdravstvenim sistemima i stanovništvu.

    Dodatno opterećenje predstavljaju rast kamatnih stopa, povećana izdvajanja za odbranu i ulaganja u infrastrukturu.

    Fiskalna pravila Evropske unije predviđaju da javni dug ne bi trebalo da prelazi 60 odsto BDP-a, dok je referentna granica godišnjeg budžetskog deficita tri odsto BDP-a. Ipak, veliki broj članica premašuje ove vrijednosti, zbog čega se suočava sa pojačanim fiskalnim nadzorom i obavezom postepenog smanjenja duga i deficita.

    Visok javni dug u odnosu na BDP ne z

  • Republikanci traže ostavku Pita Hegseta

    Republikanci traže ostavku Pita Hegseta

    Američki ministar odbrane Pit Hegset suočava se sa sve većim pritiskom unutar Republikanske stranke, a pojedini kongresmeni najavljuju pokretanje postupka njegovog opoziva nakon izbornog poraza republikanaca na međuizborima u SAD.

    Republikanski kongresmen Tomas Masi najavio je da će ponovo pokrenuti inicijativu za opoziv Hegseta čim se Kongres naredne sedmice vrati sa pauze. On je poručio da odustajanje od ovog postupka dolazi u obzir jedino ukoliko ministar sam podnese ostavku.

    „Postoji samo jedan slučaj u kojem neću ponovo podnijeti zahtjev za opoziv: ako Hegset podnese ostavku“, poručio je Masi.

    Kako prenosi Klix, nezadovoljstvo unutar republikanskih redova povezano je sa načinom na koji je Hegset vodio američke vojne operacije u Iranu, ali i njegovim uticajem na odluku predsjednika Donalda Trampa o pokretanju rata.

    Prema navodima američkih medija, dio republikanskih kongresmena smatra da je ministar odbrane pogrešno procijenio trajanje i posljedice sukoba, kao i da je predsjedniku predstavio previše optimističnu sliku mogućeg ishoda vojne intervencije.

    Masi je još u septembru podnio prijedlog za opoziv Hegseta, koji obuhvata osam tačaka optužbi, uključujući prekoračenje ovlašćenja u vojnim operacijama i pokretanje neprijateljstava protiv Irana bez odobrenja Kongresa. O inicijativi tada nije održano glasanje, jer je rukovodstvo Predstavničkog doma prekinulo zasjedanje prije planirane pauze.

    Pritisak na Hegseta dodatno je pojačan nakon što su demokrate na međuizborima osvojile većinu u oba doma Kongresa. Time će od januara dobiti mogućnost da pokreću parlamentarne istrage o radu Ministarstva odbrane i postupcima aktuelne administracije.

    Ipak, postupak opoziva i konačna smjena nisu isto. Za pokretanje opoziva potrebna je prosta većina u Predstavničkom domu, dok je za osudu i uklanjanje sa funkcije u Senatu potrebna dvotrećinska većina prisutnih senatora.

    Američki predsjednik Donald Tramp za sada javno pruža podršku svom ministru odbrane, ocjenjujući da Hegset dobro obavlja posao. Ipak, prema izvještajima američkih medija, u njegovom okruženju već se razgovara o mogućim promjenama u vrhu administracije nakon izbornog poraza republikanaca.

    Hegset se, s druge strane, suočava i sa najavama demokrata da će po preuzimanju kontrole nad Kongresom otvoriti niz pitanja o vođenju rata u Iranu, vojnim operacijama i načinu upravljanja Pentagonom.

  • Milionski ugovor za ugalj iz Bukove Kose: Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne probleme

    Milionski ugovor za ugalj iz Bukove Kose: Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne probleme

    Ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora, koji Termoelektrani Ugljevik isporučuje teslićka firma „Drvo-Eksport“, mogao bi izazvati ozbiljne tehničke probleme u radu ovog energetskog postrojenja, upozoravaju stručnjaci i sagovornici portala CAPITAL. Sporan je prije svega visok sadržaj vlage i sumpora, zbog čega se postavlja pitanje da li je RiTE Ugljevik uopšte projektovan za korištenje takve vrste uglja.

    Prema tvrdnjama stručnjaka, lignit iz Bukove Kose sadrži između sedam i 13 odsto sumpora, dok je sistem za odsumporavanje u Termoelektrani Ugljevik projektovan za znatno niže koncentracije, odnosno maksimalno pet odsto.

    Sagovornici CAPITAL-a upozoravaju da bi korištenje uglja takvog sastava moglo dovesti do oštećenja kotlovskih postrojenja, problema u radu drobilica i mlinova, kao i povećanog zagađenja životne sredine.

    Kako prenosi RTV BN, problem predstavlja i velika količina vlage u uglju, zbog koje se materijal tokom prerade lijepi za opremu, otežava usitnjavanje i može izazvati zagušenje mlinova i drugih dijelova postrojenja.

    „Umjesto da se stvara fini ugljeni prah, to blato se lijepi za ventilatorska kola, sita i kanale, a drobilice i mlinovi se guše i lome“, navodi sagovornik CAPITAL-a, upozoravajući na moguće posljedice po rad termoelektrane.