Autor: INFO

“Blekrok” povećao profit, upravlja imovinom čija vrijednost premašuje mnoge države

Američka investiciona kompanija Blekrok (BlackRock) ostvarila je u drugom tromjesečju rast neto dobiti od 20 odsto, dok je vrijednost imovine kojom upravlja prvi put premašila 15 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra).

Do takvog rezultata došlo je zahvaljujući snažnom rastu tržišta kapitala i velikom prilivu sredstava u fondove kojima se trguje na berzi, prenosi Rojters.

Najveći svjetski upravljač imovinom saopštio je da je imovina pod upravljanjem na kraju juna dostigla rekordnih 15,34 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra), dok je neto priliv sredstava klijenata iznosio 192 milijarde dolara (oko 164 milijarde evra).

Najveći dio novih ulaganja usmjeren je u akcijske i obvezničke ETF fondove iz porodice iShares.

Prilagođena zarada po akciji iznosila je 13,91 dolar, iznad očekivanja analitičara od 12,59 dolara, dok je operativna marža porasla na 45,9 odsto, što je najviši nivo u gotovo pet godina.

Nakon objave rezultata, akcije Blekroka porasle su više od sedam odsto na pretberzanskom trgovanju.

Kompanija je istovremeno nastavila širenje poslovanja u segmentu privatnih tržišta, nakon akvizicija kompanija Global Infrastructure Partners, HPS Investment Partners i Preqin, u koje je ukupno uložila oko 28 milijardi dolara (oko 24 milijarde evra).

U drugom kvartalu privatni kredit privukao je šest milijardi dolara novih ulaganja, dok je u infrastrukturne fondove uloženo 5,2 milijarde dolara.

Izvršni direktor Blekroka Leri Fink izjavio je da kompanija i dalje bilježi snažan rast zahvaljujući povoljnim tržišnim uslovima i sve većem interesovanju investitora za ETF proizvode i privatna tržišta, uz cilj da do 2030. godine prikupi 400 milijardi dolara nove privatne imovine, prenosi Tanjug.

16 Jula, 2026
Kako poreski sistem nagrađuje sivu ekonomiju

Godinama se u Republici Srpskoj održava poreski sistem koji, prema ocjenama ekonomista, više podstiče nego što suzbija sivu ekonomiju. Razlika između oporezivanja rada i oporezivanja dobiti toliko je velika da mnogim poslodavcima postaje finansijski isplativije da dio zarade radnicima isplaćuju mimo zvaničnih tokova.

Primjer je jednostavan. Ukoliko radnik sa visokom stručnom spremom treba da dobije povećanje plate od 1.000 KM iznad minimalne zarade, poslodavac na taj iznos državi mora uplatiti oko 639 KM poreza i doprinosa. Međutim, ukoliko isti iznos ostane evidentiran kao dobit preduzeća, poresko opterećenje iznosi svega 100 KM, jer je porez na dobit 10 odsto, dok porez na dividendu u Republici Srpskoj ne postoji.

Razlika od 539 KM po zaposlenom, upozoravaju stručnjaci, predstavlja snažan finansijski motiv da se dio plata isplaćuje „na ruke“, čime država ostaje bez značajnih prihoda, a najveći teret snose fondovi PIO i zdravstvenog osiguranja, kao i sami radnici kojima su zvanične plate znatno niže od stvarnih primanja.

Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da upravo ovakav odnos između poreza na dobit i opterećenja rada predstavlja jedan od glavnih razloga zbog kojih se razvija praksa isplate plata u kovertama.

– Zbog niskog poreza na dobit i viših doprinosa na regularno isplaćenu zaradu, više se isplati poslodavcima da na ruke, dakle u koverti, dio onoga što je dobit isplate radnicima bez da na to plaćaju doprinose, s obzirom da to de fakto nije u zakonskim tokovima, odnosno ne prolazi račune samih radnika. Na taj način se, uslovno rečeno, pokušava zadržati radna snaga s višim nivoom primanja, a smanjiti teret dažbina na rad koji moraju poslodavci da obračunavaju i plaćaju. Povećanje stope oporezivanja dobiti je jedan od načina na koji se može prevenirati razvoj ovakve situacije. Međutim, što god su doprinosi viši u odnosu na oporezivanje dobiti, to će više motivisati poslodavce da na taj način pokušavaju da izvuku određenu korist za sebe, a da opet zadrže radnike – rekao je Mlinarević.

Kao trajno rješenje, Mlinarević vidi duboku reformu poreskog sistema, koja bi podrazumijevala manje opterećenje rada uz povećanje zvaničnih zarada. Smatra da bi takva promjena mogla biti fiskalno neutralna, jer bi dio izgubljenih prihoda od doprinosa bio nadoknađen većom potrošnjom i rastom prihoda od PDV-a.

– U nekom dugom roku jedini način jeste da se pokuša napraviti fiskalni plan koji bi podrazumijevao smanjenje doprinosa, ali uz povećavanje minimalnih zarada, pri čemu bi država trebala da analizira mogućnost da taj prijedlog bude budžetski neutralan. Kroz rast minimalnih zarada imali bismo manje prilive po osnovu doprinosa, ali bi se kroz veću potrošnju povećali prilivi od PDV-a i drugih oblika poreza na potrošnju. Državi je na kraju apsolutno svejedno da li će novac prikupiti kroz doprinose ili kroz PDV – budžet ne bi trpio, a sa druge strane radnicima bi ostala znatno veća oficijelna zarada – objašnjava Mlinarević.

Osim što umanjuje prihode javnih fondova, ovakav sistem, kaže on, dugoročno šteti i zaposlenima, jer će se posljedice najviše osjetiti kada steknu uslove za penziju.

– Zbog načina na koji se obračunava penzija preko ličnih koeficijenata, gdje se vaša tekuća zarada poredi sa prosječnom, a vaša je stalno na papiru bila na minimalcu, vi ćete biti u podređenom položaju kada budete ostvarili penziju. Ova reforma bi omogućila da se istinski sve uvede u legalne tokove i da se poboljša status radnika kroz javno iskazane, a ne skrivene plate – zaključuje on.

Govoreći o mjerama kojima država pokušava da ublaži ovaj problem, poput mogućnosti da poslodavci jednom ili dva puta godišnje isplate neoporezive naknade, Mlinarević smatra da takva rješenja imaju ograničen domet.

– Tu dajete mogućnost da se legalno isplate prihodi radnicima, pa oni dobijaju priliku da u slučaju da žele da se kreditno zaduže da njihova prosječna plata raste. Ipak, ova plaćanja u koverti su problem jer kada odete u banku i tražite kredit, njima je jedino mjerodavan iznos koji ste prikazali na papiru i na osnovu toga procjenjuju vaš bonitet i mogućnost zaduživanja. Ovako bi bar imali formalno veće prihode – naveo je on.

Komentarišući rekordnu prošlogodišnju dobit privrede Republike Srpske, koja je premašila četiri milijarde maraka, Mlinarević smatra da argumenti poslodavaca protiv povećanja minimalne plate ne stoje kada se uporede sa njihovim finansijskim rezultatima.

– Kada govorimo o potrebi da se povećaju minimalne zarade imamo pritisak poslodavaca da će to uticati na njihovu profitabilnost, ugroziti poslovanje, dovesti do zatvaranja firmi i povećati nezaposlenost. U strahu od takvog razvoja situacije stvara se narativ gdje to djeluje kao vrlo opasna mjera i da je bolje sačuvati radno mjesto, pa makar i uz manje plaćanje, nego povećati zarade. A onda kada uzmete podatke o visini dobiti koju ostvaruju za jednu godinu, vidite da je tu neravnomjerna raspodjela i da bi povećanje minimalnih zarada u stvari samo bila redistribucija jednog dijela dobiti poslodavaca prema radnicima. Za određene djelatnosti imate ostvarene profite kakvih nema ni u jednoj normalnoj ekonomiji. Zbog niskih zarada ostvaruju ogromne dobiti u djelatnostima koje nisu sofisticirane u smislu tehnološkog sadržaja, a radi se čak i o nekim primitivnim djelatnostima koje su lake za organizaciju, gdje je jedini način da se obogatite taj da malo platite radnike. Kada pogledate disbalans između visine dobiti i zarada ljudi, na primjer u tekstilnoj industriji, ispada da mi porađamo milionere preko leđa običnih radnika i njihovih niskih zarada – naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, povećanje plata ne bi ugrozilo poslovanje kompanija, već bi samo smanjilo njihove enormne profite.

– Ne morate imati 100 miliona, možete imati 80 miliona dobiti. Nevjerovatno je da ćete vi zatvoriti posao zato što niste ostvarili 100, nego 80 miliona dobiti, jer bilo gdje drugo da krenete ne biste mogli to da zaradite nego samo ovdje kod nas. Na taj način bi se mogla razbiti ta fama o tome da je opasno podizati minimalne zarade. Poslodavci jako dobro znaju kakvo je stanje, pa tek sada, kada se pojavio ozbiljan deficit radne snage, počinju da dižu zarade koje su uvijek mogli da dižu, ali su koristili momentum i narativ da je minimalna zarada tolika da je objektivno nemoguće povećati je. U tim okolnostima su oni sticali ogromno bogatstvo – navodi ekonomski stručnjak.

Na kraju upozorava da cijenu sadašnjeg sistema ne plaćaju samo radnici već i javni fondovi.

– Naravno da je to gubitak, to je ozbiljan gubitak za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja. Kada bismo izračunali koji je to iznos, vidjeli bismo da je u pitanju značajan iznos – objasnio je Mlinarević.

16 Jula, 2026
Sastanak Govedarice i Dodika pod lupom SDS

Načelnik Gacka i nekadašnji predsjednik SDS, Vukota Govedarica, posljednjih dana našao se u središtu političkih polemika nakon što je potvrđeno da je razgovarao sa predsjednikom SNSD Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savom Minićem. Sastanak je izazvao kritike dijela opozicije, ali i pojedinih funkcionera njegove matične stranke.

Informacija o susretu, koji je u javnosti okarakterisan kao „tajni“, izazvala je brojne reakcije. Govedarica nije negirao da je do razgovora došlo, ali tvrdi da je sastanak imao isključivo razvojni karakter.

– Tema sastanka bili su infrastrukturni projekti i unapređenje života građana. O (skupštinskoj) većini se nije govorilo. Tema su bili projekti i kako unaprijediti život građana – izjavio je Govedarica.

Na istoj liniji bio je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD u Gacku Milinko Milidrag, koji je takođe poručio da fokus razgovora nije bio na političkim kombinacijama.

Međutim, takvo objašnjenje nije uvjerilo dio opozicije. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da je iza zatvorenih vrata postignut politički dogovor koji bi mogao dovesti do promjene skupštinske većine u Gacku.

– Vukota radi iste stvari kao nekad Obren Petrović, kada je dočekivao pred Opšte izbore 2018. godine Dodika u Doboju i minirao ga, zbog čega je bio izbačen iz SDS. Dodik je napravio tajni pakt sa Vukotom, kao i još nekim ljudima u SDS – ustvrdio je lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović.

Prema saznanjima Srpskainfo iz vrha SDS, upravo je ovaj sastanak pokrenuo raspravu unutar stranke o tome da li je Govedarica, kao načelnik opštine, imao mandat da razgovara sa predsjednikom SNSD o bilo kakvim pitanjima koja bi mogla podrazumijevati političku saradnju.

Izvori navode da je Glavni odbor SDS još ranije usvojio odluku, potvrđenu i prije nekoliko mjeseci, kojom je svim gradskim i opštinskim odborima zabranjeno sklapanje sporazuma ili koalicija sa SNSD na lokalnom nivou.

Predsjednik Glavnog odbora SDS Jovica Radulović potvrdio je da takva odluka i dalje važi.

– Nemam sve informacije o navodnom sastanku koji se dogodio u Gacku. Ukoliko se potvrde kao tačne informacije da je, navodno, dogovorena neka saradnja između SDS i SNSD u toj lokalnoj zajednici, potpisnici takvog sporazuma ispred SDS sigurno će snositi posljedice – poručuje Radulović.

Podsjećanja radi, delegati SDS iz Gacka nedavno su podnijeli neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima stranke zbog neslaganja sa odlukama predsjednika SDS Branka Blanuše.

Ostavke su tada podnijeli Vukota Govedarica, Aleksandar Ćeranić, Branko Čabrilo, Miroslav Vuković, Milan Grubačić, Savo Starović i Dušan Adžić.

Predsjednik SDS Branko Blanuša kaže da je stav stranke po pitanju odnosa sa SNSD jasan, ali da ne želi da komentariše događaj dok ne bude upoznat sa svim okolnostima.

– Zaista ne znam i nisam upućen šta se dešavalo na tom sastanku u Gacku. Ako se radilo o dogovoru koji bi trebalo da pomogne realizaciju nekih infrastrukturnih projekata u Gacku, koji se ne mogu ostvariti bez dogovora s republičkim vlastima, onda takve dogovore podržavam – kaže Blanuša za Srpskainfo.

Istovremeno podsjeća da odluka Glavnog odbora SDS o nesaradnji sa SNSD ostaje na snazi.

– Ne znam da li se Govedarica zaista sastajao s Dodikom. Kao što sam više puta govorio, ne volim da govorim o stvarima s kojima nisam upoznat – poručuje Blanuša.

16 Jula, 2026
Broj poginulih u dva zemljotresa u Venecueli povećao se na 4.829

Broj poginulih u dva zemljotresa u Venecueli prošlog mjeseca povećan je na 4.829, saopštio je predsjednik Nacionalne skupštine te zemlje Horhe Rodrigez.

On je rekao da je broj povrijeđenih u zemljotresima koji su se dogodili 24. juna ostao nepromijenjen i da iznosi 16.740, prenio je Rojters.

Rodrigez je naveo da je 17.907 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Dva snažna zemljotresa pogodila su Venecuelu 24. juna – prvi zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je područje oko 160 kilometara zapadno od Karakasa, a poslije 39 sekundi uslijedio je snažniji potres, jačine 7,5 stepeni.

16 Jula, 2026
Tramp: Iran oslobodio Amerikanku zadržanu u zemlji od 2024. godine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 16. jula, da je američka državljanka Dena Karari, koja od 2024. godine nije mogla da napusti Iran, oslobođena i da se vraća u SAD.

“Sada je bezbjedno van Irana i u dobrom je stanju”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, zahvalivši Iranu na njenom oslobađanju, prenio je CNN.

Kararinu identifikaciju potvrdio je njen advokat Džared Genser, koji je rekao da se 53-godišnja Amerikanka vraća u Sjedinjene Američke Države.

On je njen odlazak iz Irana nazvao “malim čudom”, navodeći da je prošle sedmice pretrpela težak srčani udar i da postoje ozbiljne zabrinutosti za njeno zdravstveno stanje.

Prema Genserovim riječima, Karari je u Iran otputovala radi posjete porodici, ali su joj prilikom pokušaja odlaska iz zemlje oduzeti američki i iranski pasoš.

Kasnije je više puta ispitivana i bila je podvrgnuta zabrani izlaska iz zemlje zbog aktivnosti svoje humanitarne organizacije Fondacija Deca Mer, koja je pružala pomoć siromašnoj djeci u Iranu.

Advokat je naveo da joj je zabrana izlaska u međuvremenu istekla i da je ranije dobila pasoše nazad, ali da joj nije bilo dozvoljeno da napusti zemlju.

Dodao je da su njen slučaj tokom pregovora između SAD i Irana pokrenuli američki zvaničnici, nakon čega joj je omogućeno da pređe granicu i napusti Iran.

Genser je istakao da ona nikada nije formalno optužena za krivično djelo, iako je, prema izvorima upoznatim sa slučajem, bila privedena, optužena i puštena uz kauciju uz zabranu izlaska iz zemlje.

On je pozvao iranske vlasti da odbace preostale optužbe protiv saradnika Fondacije Deca Mer i oslobode druge američke državljane koji se i dalje nalaze u pritvoru ili pod zabranom napuštanja zemlje.

Prema navodima američkih zvaničnika, najmanje šest američkih državljana nalazi se u pritvoru u Iranu, uključujući Rezu Valizadeha i Kamrana Hekmatija, koje je američka vlada označila kao “nepravedno pritvorene”.

16 Jula, 2026
Vens: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

16 Jula, 2026
Teška saobraćajka u Srbiji, povrijeđena i djeca

Na raskrsnici ulica Mihaila Milovanovića i Nikole Pašića u Mladenovcu, sinoć oko 19 časova dogodio se sudar vozila, povrijeđene su najmanje četiri osobe, od toga dvoje djece.

Prema informacijama Telegraf.rs saobraćajna nezgoda se dogodila kada L. Ž. (21) vozeći “pežo” nije ustupio prvenstvo prolaza “sitroenu” za čijim volanom je bila K. Č. (35).

U udesu su povrijeđene četiri osobe, K. Č, I. M. (22), kao i dvoje djece B. Č. i S. Č. uzrasta sedam i tri godine.

Povrijeđene žene K. Č. i I. M. usmjerene su na VMA, dok su djeca upućena na Institut za majku i dijete.

Kako saznaje Telegraf.rs, u pitanju su lakše povrede.

Policija je sprovela uviđaj, a izbjegnuta je obustava saobraćaja.

16 Jula, 2026
Prazne stolice za tužioce u Republici Srpskoj

Okružnim javnim tužilaštvima u Republici Srpskoj već godinama nedostaje najvažnijeg kadra, a takva je situacija i sada – na brojne stolice, rezervisane za tužioce, nema ko da sjedne.

Manje-više situacija je ista ili slična od Prijedora, preko Banjaluke, pa sve do Istočnog Sarajeva, s tim što će se spisku uskoro pridružiti i Trebinje.

U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, ukupan broj sistematizovanih tužilačkih pozicija u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor je 14 i to 13 okružnih javnih tužilaca i glavni tužilac. Nedostaje im pet tužilaca.

“Trenutno u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor tužilačku funkciju obavlja ukupno devet okružnih javnih tužilaca, odnosno osam okružnih javnih tužilaca i glavni okružni tužilac”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz prijedorskog tužilaštva.

Banjalučko tužilaštvo

U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kako nam je potvrđeno, zaposleno je ukupno 33 tužilaca.

“Ovaj broj uključuje glavnog okružnog javnog tužioca, dva zamjenika glavnog okružnog javnog tužioca te 30 okružnih javnih tužilaca. Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka nedostaju dva tužioca”, rekla je za “Nezavisne novine” Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću u banjalučkom tužilaštvu.

Kakvo je stanje u Doboju

Sve tužilačke pozicije nisu popunjene ni u Doboju.

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju trenutno radi 12 okružnih javnih tužilaca, uključujući i glavnog okružnog javnog tužioca, a nedostaje pet tužilaca”, rekla je za “Nezavisne novine” službenik za informisanje dobojskog tužilaštva Slobodanka Lukić.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini sistematizovano je 17 radnih mjesta za nosioce tužilačke funkcije, a u taj broj je uvršteno i radno mjesto glavnog okružnog javnog tužioca.

Čekaju kolege mjesecima

“Tužilačku funkciju u ovom tužilaštvu trenutno obavlja 13 tužilaca uključujući glavnog okružnog javnog tužioca, koji je privremeno udaljen od vršenja dužnosti. Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH održanoj 12. i 13. maja 2026. godine imenovana su tri tužioca, koji još nisu stupili na dužnost”, rekao je za “Nezavisne novine” Milan Malivojević, portparol bijeljinskog tužilaštva.

Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, kako nam je potvrđeno, nedostaju tri tužioca.

Svi na broju, ali ne zadugo

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu trenutno je na funkciji 10 tužilaca, dok ih je sistematizovano 13”, rekao je za “Nezavisne novine” Neven Kramer, sekretar tužilaštva.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, kako saznaju “Nezavisne novine”, prema sistematizaciji, treba da radi šest tužilaca i svi su na broju. Međutim, ne zadugo.

Naime, jedna njihova tužiteljka je imenovana za sudiju Okružnog suda u Bijeljini, tako da ona odlazi na rad u Semberiju, dok u trebinjskom tužilaštvu čekaju popunjavanje te pozicije, koja će uskoro biti upražnjena.

16 Jula, 2026
Meteocunami na Hvaru

Snažno nevrijeme koje je zahvatilo sjeverni i srednji Jadran izazvalo je rijetku pojavu meteocunamija u Starom Gradu na Hvaru. More se prvo izlilo na rivu, a zatim naglo povuklo, zbog čega su turisti bježali.

Hrvatski mediji prenose da je jako nevrijeme zahvatilo je sinoć (15.jula) otvoreno more sjevernog i dijela srednjeg Jadrana. Sistem grmljavinskih oblaka razvio se još tokom popodneva nad sjevernom Italijom, gdje je mjestimično bilo jakog nevremena sa gradom čija su zrna dostizala prečnik i do osam centimetara.

Istovremeno, olujni udari zabilježeni su širom zadarskog arhipelaga. Zadarski vatrogasci imali su deset intervencija zbog pada grada i stabala, a jedna jedrilica prevrnula se na samoj rivi, prenosi Dalmacija Danas.

Na mnogim područjima sjevernog, a naročito srednjeg Jadrana, zabilježena je pojava naglih promjena nivoa mora. Šćiga ili seš pojavila se od Istre do srednjodalmatinskih ostrva. More se prvo izlilo na rivu u Puli, a ista pojava zabilježena je i na nižim dijelovima obale u Zadru.

Oko 23 časa izražena plima podigla je nivo mora za više od 30 centimetara u Starom Gradu, da bi se potom more naglo spustilo oko 60 centimetara ispod uobičajenog nivoa, pa su pojedine brodice ostale na suvom, prenosi Index.

“Na donjem dijelu rive more se podiglo oko 30 centimetara, a na gornjem desetak. Najviše su bili iznenađeni turisti koji ovu pojavu vjerovatno prvi put vide. More je nekima bilo do koljena i bježali su od nadiranja mora. Uslijedila je oseka tokom koje su brodice dodirivale morsko dno. Svakako vrlo zanimljiv prizor usred ljeta”, rekao je čitalac za Dalmaciju Danas.

Ova pojava, koja se posljednjih petnaestak godina naziva i meteocunami, uslovljena je mikropromjenama vazdušnog pritiska koje izazivaju oscilacije nivoa mora.

Najizraženija je u izduženim i plitkim uvalama, naročito ako su okrenute prema smjeru dolaska talasa, kao što je slučaj sa Starim Gradom.

16 Jula, 2026
Dodik poslije sastanka u Palama: Tek sada znam šta se desilo

Јa sam neke stvari saznao tek sada u razgovoru sa njima i oni me opredjeljuju na tome da istrajemo u traženju pravih činjenica i prave istine, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je danas, 15. jula, razgovarao u Palama sa osobama koje su se zadesile u noćnom klubu “Enigma” tokom racije.

U tom lokalu je, podsjetimo, policija prošle sedmice kontrolisala rad.

Nakon policijske racije u pomenutoj diskoteci desetine mladih zatražilo je medicinsku pomoć zbog, kako kažu, policijske brutalnosti, a nakon incidenta pojedini političari zatražili su odgovornost MUP-a, u kojem, s druge strane, kažu da je urađeno sve po zakonu.

Dodik je danas istakao da će se u narednim danima utvrditi odgovornost određenih struktura, kao i da Policija Republike Srpske mora da bude perfektna i da čuva obične ljude, a da posjeduje nultu toleranciju prema kriminalitetu.

“Dakle, ono što je ovdje veoma jasno jeste da akcija policije nije bila usmjerena protiv običnih ljudi koji su imali određenu štetu i sada je evidentno da je bilo određenih prekoračenja i upotrebe sile, koja nije bila adekvatna prema jednom broju lica. Јa sam došao ovdje da razgovaram sa njima i izvinjavam im se za sve što se dogodilo”, istakao je Dodik, prenosi RTRS.

Dodik je istakao da će se utvrditi pojedinačna odgovornost za svakog ko je eventualno učestvovao u svemu.

“Želim da pomognem ljudima”
“Vidljivo je i oni su ukazali veoma racionalno na sav tok akcije. Јa sam neke stvari saznao tek sada u razgovoru sa njima i oni me opredjeljuju na tome da istrajemo u traženju pravih činjenica i prave istine. Želim da pomognem ljudima, da iz ovog izađu što lakše. U policiju treba da imamo povjerenja”, navodi Dodik.

On ističe da se dešavaju neugodni slučajevi, te da je i ovo nesretan nesporazum.

“Јa želim da ovo što prije saniramo kroz djelovanje samog sistema i utvrđivanje odgovornosti, ali i kroz razgovor sa ljudima koji su oštećeni, zato što su samo bili na tom mjestu u tom trenutku. Njima se ponovo izvinjavam i želim potpunu stabilizaciju. Pale su za nas veoma važno mjesto. Želimo da se vrati povjerenje u policiju. Policija je nešto što čuva svaki naš miran dan. I uz ovu grešku koja se desila, koju ćemo utvrditi kroz procedure, pokazaćemo da policija prema našim ljudima mora da bude perfektna, prema kriminalcima je nulta tolerancija”, ističe Dodik.

16 Jula, 2026