Autor: INFO

  • Direktoru RHMZ-a određen pritvor: Pod istragom više od 650.000 evra i nekretnine

    Direktoru RHMZ-a određen pritvor: Pod istragom više od 650.000 evra i nekretnine

    Direktoru Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) Jugoslavu Nikoliću (71) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je sa još dvije osobe učestvovao u pranju najmanje 650.000 evra, čije je porijeklo, prema sumnjama istražnih organa, pokušano prikriti kupovinom nekretnina u Srbiji i Crnoj Gori.

    Viši sud u Beogradu donio je odluku nakon što su osumnjičeni saslušani u Višem javnom tužilaštvu, gdje su iskoristili zakonsko pravo da ne iznose odbranu.

    Nikolićev pritvor određen je zbog opasnosti od uticaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja krivičnog djela, dok je Olgi N. (71) izrečena mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor, kao i zabrana komunikacije sa svjedokom. Trećeosumnjičeni Đorđe N. (45) braniće se sa slobode.

    Prema navodima tužilaštva, troje osumnjičenih tereti se da su od novembra 2019. do novembra 2024. godine u Beogradu, Čačku, Užicu, Bajinoj Bašti i Crnoj Gori prenosili i konvertovali imovinu vrijednu najmanje 650.000 evra, znajući da potiče od kriminalne djelatnosti, s namjerom prikrivanja njenog nezakonitog porijekla.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na informacije iz istrage, Nikolić se sumnjiči da je na svoje bankovne račune gotovinski uplatio 41,87 miliona dinara, 43.150 evra i 44.760 švajcarskih franaka, za koje nije imao pokriće u prijavljenim prihodima.

    Tužilaštvo navodi da je tim novcem kupovao nekretnine u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori, a dodatno ga tereti da kao javni funkcioner i direktor RHMZ-a nije prijavljivao značajne promjene svoje imovine Agenciji za sprečavanje korupcije.

    Olga N. se sumnjiči da je od juna 2021. do 2023. godine prenijela najmanje 227.548 evra, za koje nije utvrđeno zakonito porijeklo, radi kupovine više stanova, garažnog mjesta i poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori.

    Trećeosumnjičeni Đorđe N. tereti se da je u junu 2021. godine prebacio najmanje 1,5 miliona dinara radi kupovine stana u Crnoj Gori.

    Istražitelji ispituju i prenos imovine iz novembra 2024. godine, kada su Nikolić i Olga N. kod javnog bilježnika u Čačku zaključili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života, kojim su na Đorđa N. prenijeli vlasnička prava nad više stanova, garažnih mjesta, katastarskih parcela i jednim poslovnim prostorom.

    Svim osumnjičenima na teret se stavlja krivično djelo pranja novca, dok se Nikolić dodatno sumnjiči za neprijavljivanje imovine i prihoda, odnosno davanje lažnih podataka o imovini i prihodima.

    Istraga se odnosi na finansijske transakcije i sticanje imovine u periodu od pet godina, a o daljem toku postupka odlučivaće nadležni pravosudni organi.

  • “Zelenski ne želi da se rat završi jer bi mogao izgubiti vlast”

    “Zelenski ne želi da se rat završi jer bi mogao izgubiti vlast”

    Bivša portparolka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, iznijela je ozbiljne optužbe na račun nekadašnjeg saradnika, tvrdeći da on nema stvarni interes da okonča rat sa Rusijom jer bi mirovni sporazum mogao ugroziti njegov politički položaj.

    Mendel, koja je bila portparolka Zelenskog od 2019. do 2021. godine, smatra da ukrajinsko rukovodstvo koristi nastavak sukoba za očuvanje vlasti i političkog uticaja, dok zemlja trpi sve veće ljudske, ekonomske i infrastrukturne posljedice rata.

    U intervjuu za njemački list „Berliner cajtung“ ocijenila je da Ukrajinu istovremeno razaraju ruska vojna agresija i, kako tvrdi, autoritarni način upravljanja Zelenskog.

    „Ukrajinu uništavaju oboje, rat velikih razmjera ruskog predsjednika Vladimira Putina i autokratski režim Zelenskog“, izjavila je Mendel.

    Kako prenose Nezavisne, ona je ukrajinskog predsjednika optužila za korupciju, pritisak na političke protivnike i ograničavanje slobode izražavanja, tvrdeći da nastavak rata odgovara njegovom političkom okruženju.

    Mendel je i ranije javno kritikovala Zelenskog, a u svojim nastupima zagovarala je što skorije postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom. Smatra da bi nastavak sukoba mogao dovesti do daljeg uništavanja ukrajinske infrastrukture, slabljenja privrede i odlaska stanovništva.

    Njene izjave dolaze u trenutku kada je ukrajinska Služba bezbjednosti (SBU) saopštila da je protiv nje pokrenut postupak zbog sumnje na veleizdaju i opravdavanje ruske agresije. Mendel se trenutno nalazi u inostranstvu, a ukrajinski istražni organi navode da su njeni javni nastupi i objave na društvenim mrežama dio aktivnosti kojima se, prema njihovoj ocjeni, narušava nacionalna bezbjednost.

    Bivša portparolka, koja je nakon odlaska iz predsjedničke administracije postala jedna od glasnijih kritičarki Zelenskog, tako je svoje optužbe iznijela i u trenutku kada se protiv nje vodi krivični postupak u Ukrajini.

    Njene tvrdnje o motivima ukrajinskog predsjednika i njegovom odnosu prema završetku rata predstavljaju njene lične ocjene i za sada nisu nezavisno potvrđene.

  • Tramp nakon izbornog debakla govorio o mermernim podovima i lusterima

    Tramp nakon izbornog debakla govorio o mermernim podovima i lusterima

    Američki predsjednik Donald Tramp prvi put se obratio javnosti nakon izbornog poraza Republikanske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, ali umjesto političkih posljedica rezultata, pažnju je posvetio projektima rekonstrukcije i uređenja Bijele kuće.

    Tramp je nekoliko sati nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa iznenada pozvao novinare da obiđu gradilište nove svečane, odnosno balske dvorane u Bijeloj kući.

    Tom prilikom prisustvovao je ceremoniji postavljanja posljednje čelične grede na konstrukciji, a novinarima je govorio o arhitektonskim detaljima i materijalima koji će biti korišteni u izgradnji.

    Posebno je istakao stubove od krečnjaka, koji će biti izrađeni u korintskom stilu, opisujući taj arhitektonski pravac kao vrhunac elegancije.

    „Izrađuju se od prelijepog krečnjaka. Biće u korintskom stilu, korintskom dizajnu, koji se smatra samim vrhuncem elegancije“, rekao je Tramp.

    Priznao je da je bio izložen kritikama zbog vremena i energije koje posvećuje prestižnim projektima, ali je poručio da je nova svečana dvorana potrebna zbog ugleda i prestiža Sjedinjenih Američkih Država.

    „Sviđa mi se. Mene to opušta. Sada zamislite lustere svuda unaokolo, zamislite mermerne podove. O, biće to sjajno“, kazao je američki predsjednik.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Rojters, Tramp se tokom ovog obraćanja uglavnom bavio detaljima projekta, dok se nije opširnije osvrtao na političke posljedice izbornog rezultata.

    Na međuizborima održanim 3. novembra Demokratska stranka preuzela je kontrolu nad oba doma američkog Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime je promijenjen odnos političkih snaga u Vašingtonu.

  • HE na Drini povećale minus na 3,18 miliona KM, prihodi ne mogu pratiti rast rashoda

    HE na Drini povećale minus na 3,18 miliona KM, prihodi ne mogu pratiti rast rashoda

    Gubitak preduzeća „Hidroelektrane na Drini“ nastavio je da raste, pa je sa prošlogodišnjih 2,5 miliona KM dostigao 3,18 miliona maraka na kraju trećeg kvartala ove godine. Uprkos sve lošijim finansijskim rezultatima, ovo javno preduzeće nastavilo je da izdvaja značajna sredstva za reklamiranje i medijsku promociju.

    Prema finansijskom izvještaju, koji obuhvata i preduzeća HE „Bistrica“ i hotel „Komsar“ iz Rudog, ukupni prihodi iznosili su 29,1 milion KM, dok su rashodi dostigli 32,3 miliona maraka.

    U odnosu na isti period prošle godine, prihodi su povećani sa oko 27 miliona KM, ali su rashodi porasli još više, sa 29,5 miliona KM, što je dovelo do povećanja ukupnog gubitka za gotovo 700.000 KM.

    Kako prenosi RTV BN, pozivajući se na podatke iz finansijskih izvještaja, samo preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ povećalo je gubitak za 618.989 KM, što ukazuje da je najveći dio negativnog rezultata ostvaren u njegovom poslovanju.

    U posmatranom periodu smanjen je i broj zaposlenih, sa 437 radnika koliko ih je bilo prošle godine na 428.

    Posebnu pažnju privlače izdvajanja za reklamiranje i propagandu. Za te namjene preduzeće je izdvojilo gotovo milion maraka, iako posluje u uslovima monopolskog položaja na tržištu.

    Za razliku od „Hidroelektrana na Drini“, Hidroelektrane na Vrbasu ostvarile su pozitivan finansijski rezultat. Njihova dobit na kraju trećeg kvartala iznosila je 4,93 miliona KM, u odnosu na 4,8 miliona maraka u istom periodu prošle godine.

    Prihodi ovog preduzeća povećani su sa 17,8 na 18,1 milion KM, dok su rashodi porasli sa 12,9 na 13,2 miliona maraka.

    U međuvremenu, Hidroelektrane na Trebišnjici nisu dostavile finansijski izvještaj za treći kvartal, iako su tu obavezu imale do kraja oktobra. Prema njihovom polugodišnjem izvještaju, dobit je povećana sa prošlogodišnjih 1,3 miliona na 5,5 miliona KM.

  • Francuski predsjednik nezadovoljan načinom donošenja odluka u EU

    Francuski predsjednik nezadovoljan načinom donošenja odluka u EU

    Francuski predsjednik Emanuel Makron kritikovao je način na koji se organizuju sastanci lidera Evropske unije, ističući da mu nedostaju razgovori u užem krugu kakvi su ranije vođeni sa bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i nekadašnjim italijanskim premijerom Marijom Dragijem.

    Makron smatra da su sastanci evropskih lidera postali previše formalizovani i opterećeni protokolom, zbog čega je sve teže voditi otvorene razgovore i donositi konkretne odluke o ključnim pitanjima za budućnost Unije.

    Prema njegovim riječima, raniji susreti sa Merkelovom i Dragiem omogućavali su direktniju razmjenu mišljenja i brže usaglašavanje stavova o važnim političkim i ekonomskim temama.

    Kako prenose Nezavisne, francuski predsjednik posebno je ukazao na promjene u načinu funkcionisanja Evropskog savjeta, u kojem se danas okuplja veći broj lidera sa različitim političkim prioritetima i interesima.

    Makron je, prema navodima medija, izrazio žaljenje zbog gubitka neformalnih političkih kontakata koji su ranije imali značajnu ulogu u oblikovanju zajedničkih evropskih odluka.

    Angela Merkel bila je njemačka kancelarka od 2005. do 2021. godine, dok je Mario Dragi obavljao funkciju premijera Italije od 2021. do 2022. godine. Oboje su tokom svog političkog djelovanja imali značajan uticaj na evropske ekonomske i političke procese.

    Makronove primjedbe ponovo su otvorile pitanje efikasnosti donošenja odluka unutar Evropske unije, posebno u okolnostima brojnih unutrašnjih nesuglasica i izazova sa kojima se suočavaju evropske institucije.

  • Tramp oslabio nakon izbora, pod znakom pitanja i imenovanje američkog ambasadora u BiH

    Tramp oslabio nakon izbora, pod znakom pitanja i imenovanje američkog ambasadora u BiH

    Izborni poraz republikanaca na američkim međuizborima mogao bi imati posljedice i na spoljnu politiku administracije Donalda Trampa, uključujući odnose Vašingtona prema Balkanu i Bosni i Hercegovini. Posebno se postavlja pitanje da li će promijenjeni odnosi snaga u Kongresu uticati na imenovanje Rona Džonsona za novog američkog ambasadora u BiH.

    Republikanci su na izborima održanim 4. novembra izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime su demokrate dobile mogućnost da značajnije kontrolišu rad Trampove administracije i otvaraju istrage o njenim potezima.

    Kako pišu Nezavisne, razmjeri poraza iznenadili su i dio analitičara, s obzirom na to da su republikanci izgubili podršku i u pojedinim saveznim državama u kojima je Tramp prije dvije godine ostvario ubjedljive pobjede.

    Američka politička praksa pokazuje da ovakvi rezultati često podstiču dio članova predsjednikove stranke da se distanciraju od Bijele kuće i odbijaju pojedine inicijative administracije. Takvo pozicioniranje može biti i priprema za naredne predsjedničke izbore 2028. godine.

    Ipak, ne očekuje se automatski zaokret u američkoj spoljnoj politici, budući da ključne nadležnosti u toj oblasti ostaju u rukama predsjednika i njegove administracije. Međutim, jačanje demokratske većine u Kongresu moglo bi otežati sprovođenje pojedinih političkih planova.

    Jedno od pitanja koje bi moglo imati direktan značaj za BiH jeste imenovanje Rona Džonsona, Trampovog kandidata za američkog ambasadora u Sarajevu. Iako je Džonson već prošao saslušanje pred Odborom za spoljne poslove Senata, političke posljedice izbornog poraza mogle bi zakomplikovati proceduru potvrđivanja njegovog imenovanja.

    Dodatni pritisak na Trampovu administraciju mogao bi se odraziti i na položaj pojedinih članova njegovog kabineta. Među onima čija se budućnost dovodi u pitanje nalazi se ministar odbrane Pit Hegset, kojeg su pojedini republikanci kritikovali zbog načina vođenja rata u Iranu.

    Kao ključni razlozi izbornog neuspjeha republikanaca navode se ekonomsko nezadovoljstvo birača, inflacija povezana sa ratom u Iranu, kao i Trampova carinska politika prema važnim trgovinskim partnerima, uključujući Kanadu.

    Promjene u američkom političkom odnosu snaga mogle bi se odraziti i na lobističke aktivnosti različitih zajednica sa Balkana. Posebnu pažnju privlači ulazak Abdul el Sajeda, demokratskog predstavnika iz Mičigena, u Senat, čime će prvi put musliman zauzeti mjesto u tom domu američkog Kongresa.

    To bi, prema procjenama iznesenim u analizi, moglo otvoriti dodatni prostor za političko zastupanje interesa bošnjačke zajednice u Vašingtonu, naročito ukoliko njeni predstavnici budu imali razvijene i organizovane lobističke kapacitete.

    U američkim institucijama već djeluju lobističke mreže povezane sa srpskim, hrvatskim i albanskim interesima, koje su godinama nastojale da utiču na kreiranje američke politike prema Balkanu.

    Zbog toga bi promijenjeni odnosi snaga u Vašingtonu mogli otvoriti prostor za nove inicijative prema BiH i zapadnom Balkanu, iako se ne očekuje da će izborni rezultat sam po sebi dovesti do suštinske promjene američkog spoljnopolitičkog kursa.

  • BiH korak bliže SEPA području: Šta će građanima donijeti jeftiniji transferi novca?

    BiH korak bliže SEPA području: Šta će građanima donijeti jeftiniji transferi novca?

    Bosna i Hercegovina napravila je važan korak ka pristupanju jedinstvenom evropskom platnom području SEPA, nakon što je Evropsko platno vijeće (EPC) potvrdilo da je ispunjen dio ključnih uslova, ali je istovremeno zatražilo dodatna pojašnjenja i dopunu dokumentacije.

    Ovakav razvoj događaja znači da aplikacija BiH nije odbijena, već da se proces nastavlja kroz dodatne konsultacije i tehničko usaglašavanje sa evropskim institucijama.

    Iz Evropskog platnog vijeća pohvalili su dosadašnji rad na pripremi aplikacije, uz dostavljanje konkretnih smjernica o dokumentaciji i pitanjima koja je potrebno dodatno razjasniti.

    Centralna banka BiH ima ključnu ulogu u koordinaciji ovog procesa, odnosno u povezivanju domaćih institucija i komunikaciji sa EPC-om.

    Kako pišu Nezavisne, Centralna banka BiH zvaničnu aplikaciju za pristupanje SEPA području podnijela je 6. avgusta 2026. godine, nakon što su potrebni zakoni usvojeni na nivou oba entiteta. Pripreme su počele još 2024. godine, dok je nacrt aplikacije evropskim institucijama dostavljen u decembru 2025.

    Značaj pristupanja posebno je izražen zbog ekonomskih i demografskih veza BiH sa evropskim tržištem. Više od 80 odsto spoljnTrgovinske razmjene zemlje odvija se sa državama koje pripadaju SEPA području, a u tim zemljama živi i najveći dio bh. dijaspore.

    Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da je pozitivno što aplikacija nije odbijena i što je potvrđeno ispunjavanje dijela kriterijuma, ali upozorava da još nije moguće procijeniti koliko bi mogle trajati naredne faze.

    Prema njegovim riječima, dodatni zahtjevi mogli bi se odnositi na relativno jednostavna pojašnjenja, ali postoji mogućnost da će biti potrebno i ozbiljnije usklađivanje propisa, što bi moglo značajno produžiti proces.

    Ulazak u SEPA područje građanima i privredi trebalo bi da donese niže troškove međunarodnih transakcija u evrima, brži prenos novca i jednostavnije poslovanje sa evropskim zemljama.

    Gavran ističe da bi troškovi transakcija mogli biti značajno smanjeni, dok bi novac u pojedinim slučajevima mogao stizati gotovo trenutno. Pristupanje bi, prema njegovoj ocjeni, moglo omogućiti i korištenje određenih međunarodnih servisa za prenos novca koji trenutno nisu dostupni na tržištu BiH.

    Ipak, upozorava da bi korist za građane mogla biti ograničena ukoliko se istovremeno ne riješi pitanje visokih bankarskih naknada u BiH.

    On smatra da bi regulatori trebalo da obezbijede da banke svoje naknade usklade sa stvarnim troškovima pružanja usluga, jer bi tek takav pristup omogućio da građani i privreda u potpunosti osjete prednosti pristupanja evropskom platnom području.

    SEPA predstavlja jedinstveno evropsko platno područje koje obuhvata više od 40 zemalja, a u kojem se prekogranična plaćanja u evrima obavljaju pod uslovima koji važe i za domaće transakcije.

  • Cigarete sve skuplje, a pušača ne manjka: Prihodi od akciza dostigli rekordnih 1,17 milijardi KM

    Cigarete sve skuplje, a pušača ne manjka: Prihodi od akciza dostigli rekordnih 1,17 milijardi KM

    Cijene cigareta u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježe kontinuiran rast, ali poskupljenja nisu dovela do očekivanog smanjenja potrošnje duvanskih proizvoda. Naprotiv, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je broj izdatih akciznih markica značajno povećan, dok su prihodi od akciza dostigli rekordne iznose.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječne cijene duvanskih proizvoda u periodu od januara do septembra 2026. godine bile su veće za 18,21 odsto u odnosu na prosjek iz 2021. godine.

    Ipak, rast cijena nije zaustavio potražnju. Tokom 2021. godine izdato je 207,6 miliona akciznih markica za cigarete, dok je taj broj do kraja 2025. porastao na 310,7 miliona, što predstavlja povećanje od gotovo 50 odsto.

    Trend je nastavljen i ove godine. Za prvih devet mjeseci 2026. izdato je 260,7 miliona akciznih markica, čime je već premašen ukupan godišnji broj izdatih markica iz 2021, 2022. i 2023. godine.

    Kako piše BL portal, statistika istovremeno ukazuje na gotovo potpuni nestanak domaće proizvodnje cigareta. Dok je 2009. godine izdato 224,5 miliona akciznih markica za domaće cigarete, taj broj je tokom 2021. pao na 13,4 miliona, a 2023. i 2025. godine nije zabilježena nijedna.

    U prvih devet mjeseci ove godine registrovano je svega 4.500 domaćih akciznih markica, naspram više od 260 miliona za uvozne cigarete, što pokazuje koliko je tržište BiH danas oslonjeno na uvozne duvanske proizvode.

    Istovremeno, država ostvaruje sve veće prihode od oporezivanja duvana. U 2021. godini po ovom osnovu prikupljeno je 812,2 miliona KM, dok su prihodi 2022. godine iznosili 936,8 miliona, a godinu kasnije 968,7 miliona KM.

    Granica od milijardu maraka prvi put je premašena 2024. godine, kada je prikupljeno 1,14 milijardi KM. Rekord je zabilježen prošle godine sa 1,17 milijardi KM, što je za 44,62 odsto više nego 2021. godine.

    Za prvih devet mjeseci 2026. godine prihodi od akciza na duvanske prerađevine dostigli su 935,6 miliona KM. Ukupno je od 2009. godine do kraja septembra ove godine po ovom osnovu prikupljeno 14,81 milijardu KM.

    Stručnjaci upozoravaju da sama poskupljenja nisu dovoljna za značajnije smanjenje broja pušača. Duvan spada u proizvode sa niskom cjenovnom elastičnošću, što znači da se zavisnici, uprkos višim cijenama, teško odriču cigareta i često smanjuju druge troškove kako bi nastavili sa kupovinom.

    Dodatni problem predstavlja sve veći broj mladih koji počinju koristiti nikotinske proizvode, uključujući elektronske cigarete, vejpove i nargile.

    Prema dostupnim istraživanjima, pušači čine 35,3 odsto odraslog stanovništva BiH, dok je u Republici Srpskoj njihov udio nešto veći od 30 odsto. Među muškarcima procenat iznosi 42,2 odsto, a među ženama 29,1 odsto.

    Posebno zabrinjavaju podaci za najmlađu populaciju. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, čak 38,9 odsto djece uzrasta od 13 do 15 godina navodi da koristi neki oblik duvanskog ili nikotinskog proizvoda.

  • U velikoj akciji policije uhapšen i v. d. direktora pritvorske jedinice u Beogradu

    U velikoj akciji policije uhapšen i v. d. direktora pritvorske jedinice u Beogradu

    Milan Vuković, poznatiji kao Baka, uhapšen je u Beogradu u okviru opsežne akcije Sektora unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom koje je privedeno ukupno devet osoba, među njima i više policijskih službenika.

    Vuković (48), vršilac dužnosti direktora Posebne pritvorske jedinice Okružnog zatvora u Beogradu, sumnjiči se da je zajedno sa još osam osoba učestvovao u zlostavljanju i mučenju više ljudi.

    Među privedenima je i Igor Žmirić (47), direktor Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), a svi osumnjičeni zadržani su do 48 časova po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu.

    Kako prenosi Srpskainfo, sumnja se da je krivično djelo počinjeno u noći između 14. i 15. avgusta 2025. godine, u garaži zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici u Beogradu.

    Prema navodima iz istrage, osumnjičeni su tokom službenog postupanja, koristeći silu i prijetnje, nanijeli fizički bol i teške patnje većem broju osoba. Sumnja se da je cilj takvog postupanja bio iznuđivanje informacija, zastrašivanje i nezakonito kažnjavanje oštećenih.

    U vrijeme izvršenja krivičnog djela Vuković je bio aktivni policijski službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, a osumnjičeni se dovode u vezu sa Jedinicom za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO).

    Svi privedeni trebalo bi da budu saslušani u nadležnom Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, nakon čega će biti poznato više detalja o daljem toku postupka.

  • Ko bi mogao promijeniti stranu: Pominju se poslanici PSS, SDS i Koalicije za državu

    Ko bi mogao promijeniti stranu: Pominju se poslanici PSS, SDS i Koalicije za državu

    Najave o proširenju skupštinske većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvorile su pitanje mogućih prelazaka pojedinih opozicionih poslanika na stranu vladajuće koalicije, a u političkim krugovima već se spekuliše o konkretnim imenima.

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik ranije je najavio da bi vladajući blok mogao imati između 57 i 60 poslanika, pa čak i 62. Trenutno raspolaže sa 54 poslanička mandata, dok su za dvotrećinsku većinu potrebna još najmanje tri glasa.

    Prema navodima koje prenosi Srpskainfo, posebna pažnja usmjerena je na Pokret Sigurna Srpska, koji ima 12 poslanika. U političkim kuloarima pominje se mogućnost da najmanje četiri njegova poslanika napuste opozicioni blok i priklone se vlasti.

    Među imenima koja se dovode u vezu sa mogućim promjenama političkog tabora navode se Milijana Jovičić, Veljko Borovina i Sanja Grubačić, kao i Boris Gojković, koji bi mogao preuzeti mandat ukoliko načelnik Pala Dejan Kojić odustane od ulaska u parlament.

    Pominje se i Nebojša Drinić, za kojeg su se pojavile spekulacije da je u lošim odnosima sa predsjednikom PSS Draškom Stanivukovićem, ali je Drinić takve navode ranije demantovao. Na spisku potencijalnih odlazaka nalazi se i Snježana Gvozden.

    Moguća preslagivanja pominju se i u poslaničkom klubu SDS, koji ima deset mandata. Kao jedno od imena koje bi moglo promijeniti stranu navodi se Vladimir Ćopić, dok se u kontekstu mogućih neformalnih dogovora sa vladajućom koalicijom spominju Sonja Karadžić-Jovičević, Dragomir Vasić i Bojo Gašanović.

    Prema navodima ovog portala, Sonja Karadžić-Jovičević mogla bi biti kandidat za potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Dosadašnja praksa bila je da tu funkciju dobija predstavnik najveće opozicione stranke, ali bi eventualne izmjene Poslovnika mogle otvoriti prostor za drugačiji dogovor.

    U kombinacijama za moguće preslagivanje skupštinske većine pominju se i poslanici Koalicije za državu Edin Ramić, Mirsad Duratović i Sevlid Hurtić. S druge strane, portal navodi da se mogućnost prelaska poslanika Liste za pravdu i red u vladajući blok smatra manje izvjesnom.

    Ipak, važno je naglasiti da za sada nema zvanične potvrde da bilo ko od navedenih poslanika planira napustiti svoju političku grupaciju ili podržati novu skupštinsku većinu.

    O političkim prelascima i njihovom uticaju na domaću političku scenu govorio je i komunikolog Mladen Bubonjić, ocjenjujući da takva praksa nije novost u političkom životu Republike Srpske.

    „Nije neuobičajeno da se dešava da, čak i unutar uslovno istog političkog sektora, pojedinci prelaze iz jedne stranke u drugu, a nisu rijetke ni situacije da prelaze u suprotni tabor, odnosno iz opozicije na stranu vlasti. Ništa od toga ne predstavlja nešto što već nismo vidjeli“, rekao je Bubonjić.

    On smatra da se ovakva politička preslagivanja ne mogu posmatrati odvojeno od interesa pojedinaca i šire društvene atmosfere, u kojoj političko djelovanje za neke predstavlja i način ostvarivanja ličnih ambicija.

    Govoreći o konkretnim imenima koja se pominju u javnosti, Bubonjić je naglasio da je riječ o spekulacijama koje za sada nije moguće potvrditi.

    Više informacija o stvarnim odnosima snaga, kako je ocijenio, moglo bi biti poznato uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ali i nakon njenog održavanja, budući da politički prelasci nisu isključeni ni tokom samog mandata.