VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vještačka inteligencija još uvijek velika nepoznanica ali i pokretač promjena

    Vještačka inteligencija još uvijek velika nepoznanica ali i pokretač promjena

    Vještačka inteligencija još uvijek je velika nepoznanica. Vještačku inteligenciju danas bi najtačnije opisali kao skup tehnologija koje omogućavaju mašinama da uče iz podataka, prepoznaju obrasce i donose odluke ili predviđanja na način koji donekle podsjeća na ljudsko razmišljanje — ali bez stvarne svijesti, namjera i stvarnog razumijevanja.

    Drugim riječima: vještačka inteligencija nije “um” kao ljudski, nego vrlo sofisticiran sistem statistike, optimizacije i obrade informacija, koji je napravio čovjek, prvestveno radi lakšeg i bržeg učenja. Ipak, ne možemo a da se ne zapitamo, naročito zbog toga što smo se u posljednje vrijeme skoro svi susreli, sa vizuelnim sadržajima koji nisu realnost, gdje to vodi, i može li se zloupotrijebiti?

    Ljubomir Kljajić, ekspert za etičku primjenu AI sistema za RTRS kaže da se vještačka inteligencija prije svega odnosi na granu nauke koja kombinuje matematiku i informatiku i razvijala se dugo godina.

    – Svi alati koje danas koristimo su zapravo samo rezultat dugogodišnjeg rada jedne složene matematike – objašnjava Kljajić.

    Vještačka inteligencija nas je promijenila, posebno tržište rada.

    – Uticalo je i na kreativnu industriju, što vidimo na primjeru filma i muzike. Negoduju veliki muzičari zbog toga. Vještačka inteligencija je grubo ušla u neke postulate koje smo godina unazad razvijali i to ljude zabrinulo. S druge strane, nema danas čovjeka koji ne koristi neki od alatala vještačke inteligencije. Znači i korisna ali nas i zabrinjava – kaže Kljajić.

  • Coworking sve popularniji u Banjaluci

    Coworking sve popularniji u Banjaluci

    Koncept zajedničkih radnih prostora, poznat kao coworking, koji je već odavno standard u svjetskim metropolama, sve više zauzima mjesto i u Banjaluci. Ovakvi prostori više nisu namijenjeni isključivo IT freelancerima – danas ih koriste preduzetnici, kreativci, ali i čitavi timovi i kompanije koje traže fleksibilnije načine organizacije rada.

    Dok su nekada dominantni modeli bili rad od kuće ili klasična kancelarija, coworking se sve češće pojavljuje kao alternativa koja spaja najbolje iz oba svijeta – veću slobodu i bolju organizaciju, uz dodatnu dozu društvene interakcije.

    Suština ovog modela ogleda se u dijeljenju istog prostora bez gubitka individualnosti. Svako obavlja svoj posao, ali u okruženju koje podstiče komunikaciju, razmjenu ideja i veću koncentraciju. Upravo ta kombinacija pokazala se kao jedna od najvećih prednosti.

    U Banjaluci ovaj koncept postoji već duže vrijeme, a među prvim prostorima takvog tipa je Smart Office Coworking Space, otvoren 2016. godine, u periodu kada je freelancing tek počinjao da dobija na značaju.

    Kako objašnjava direktorica Jovana Gajić, inicijalna ideja se vremenom razvila u mnogo širi koncept. “Počeli smo kao klasičan coworking, ali smo brzo evoluirali u poslovni centar. Cilj je bio stvoriti mjesto gdje ljudi ne samo rade, nego i sarađuju, povezuju se i pokreću nove ideje. Danas nudimo kompletan paket – od radnog prostora i sala za sastanke, do virtuelne kancelarije i administrativne podrške.”

    Vremenom se mijenjala i struktura korisnika prostora.

    “Najviše korisnika i dalje dolazi iz IT sektora – programeri, testeri, menadžeri proizvoda – ali to više nije jedina grupa. Tu su dizajneri, marketinški stručnjaci, ljudi iz medija, arhitekte, pa i timovi većih kompanija koji koriste fleksibilne kancelarije. Coworking je prerastao u način rada, a ne samo mjesto,” naglašava Gajićeva.

    Rast ovog koncepta dodatno podstiče i pojava digitalnih nomada – ljudi koji rade na daljinu i slobodno biraju lokaciju života i rada.

    “Oni dolaze iz različitih dijelova svijeta – od Evrope do Brazila i Indonezije. Neki ostanu kratko, a neki provedu i više mjeseci ovdje. Ono što im je ključno jeste stabilan internet i funkcionalan prostor, ali razlog zbog kojeg se vraćaju jeste upravo zajednica,” ističe ona.

    Promjene u načinu života i rada utiču i na širu sliku tržišta.

    “Ljudi više ne žele strogu kancelarijsku rutinu, ali ni dugotrajan rad od kuće ne odgovara svima. Putovanja su lakša nego ranije, a globalna povezanost dodatno podstiče mobilnost. Sve to zajedno dovodi do rasta broja freelancera i digitalnih nomada,” dodaje Gajićeva.

    Da interesovanje za ovakav model raste, potvrđuje i otvaranje novih prostora poput Quo Room Coworking Space, koji je počeo sa radom 2024. godine.

    Vlasnica Ljiljana Stojičić ističe da ideja nije bila samo pružiti prostor za rad, već kreirati sistem koji podržava poslovanje. “Htjeli smo stvoriti okruženje koje nije klasična kancelarija, već cjelokupan ekosistem koji povećava produktivnost i olakšava rad. Kao ekonomista, fokus mi je bio na modelu koji smanjuje troškove i pruža podršku razvoju korisnika.”

    Pandemija je, prema njenim riječima, dodatno ubrzala promjene u načinu rada.

    “Tokom korone postalo je jasno koliko izolacija može biti izazovna. Ljudi su shvatili da rad od kuće ima prednosti, ali i nedostatke. Danas se traži balans – prostor gdje niste sami, ali i dalje imate mir za rad,” navodi ona.

    Prednosti ovakvog okruženja su, kako kaže, vrlo konkretne.

    “Za razliku od kafića, ovdje nema buke ni distrakcija, a u odnosu na klasične kancelarije, troškovi su znatno niži. Dobijate potpuno opremljen prostor, brz internet i organizovano radno okruženje bez prekida,” objašnjava Stojičićeva.

    Iako dominiraju ljudi iz IT sektora, coworking sve više privlači i stručnjake iz ekonomije, marketinga, turizma i kreativnih industrija.

    Posebno je atraktivan mladima i onima koji pokreću vlastite poslove.

    “Cilj je da se ljudi zadrže i razvijaju ovdje. Ovakvi prostori im omogućavaju umrežavanje, što često vodi do novih poslovnih prilika i zajedničkih projekata,” kaže ona.

    Za digitalne nomade, coworking ima dodatnu vrijednost.

    “Oni ne traže samo prostor za rad, već i iskustvo – kontakte, zajednicu i razmjenu ideja. Upravo to pokušavamo da im pružimo,” dodaje Stojičićeva.

    Iskustva korisnika potvrđuju da coworking nije samo prolazni trend.

    Mirjana, koja koristi ovaj model nekoliko mjeseci, kaže da joj značajno pomaže u radu. “Firma za koju radim iznajmljuje prostor ovdje i meni ovo zaista odgovara. Ima slobode kao kod kuće, ali i strukture kao u kancelariji. Najveća prednost je što nisi sam.”

    Ona naglašava i važnost razdvajanja privatnog i poslovnog života. “Kada dođem ovdje, imam osjećaj da sam na poslu. Sve je organizovano i to mi pomaže da budem produktivnija.”

    Sličnog je mišljenja i Silvana Vasić, koja vodi turističku agenciju.

    “Ovaj prostor koristim godinama i to mi uveliko olakšava poslovanje. Nemam brigu oko održavanja kancelarije, a imam profesionalno okruženje za sastanke sa klijentima,” kaže ona.

    Kako dodaje, značajna prednost je i umrežavanje. “Upoznajem ljude iz različitih oblasti, razmjenjujemo iskustva i to često dovodi do novih poslovnih mogućnosti.”

    Sve ukazuje na to da coworking u Banjaluci postaje dugoročan model, a ne prolazna pojava. Sve veća potreba za fleksibilnošću, smanjenje troškova i lakše povezivanje korisnika doprinose njegovom daljem razvoju.

    Možda je ipak najveća promjena u načinu razmišljanja – rad više nije ograničen na jednu lokaciju, već postaje fleksibilan i mobilan. Upravo zbog toga coworking sve više postaje simbol promjene načina na koji ljudi rade i organizuju svoje živote.

     

  • Velika racija na “darknetu”: Državljanin BiH među osumnjičenima

    Velika racija na “darknetu”: Državljanin BiH među osumnjičenima

    Međunarodni istražitelji uspjeli su da razoktriju i razbiju ogromnu darknet zajednicu koja je zarađivala na prikazima seksualnog zlostavljanja djece, a u akciji je identifikovano stotine osumnjičenih, među kojima i državljanin Bosne i Hercegovine.

    Kako mediji prenose, riječ je o međunarodnoj mreži na darknetu, ali koja je imala za cilj da “navuku” potencijalne klijente i prevare ih. Operateri su navodno u namjeri da prevare potencijalne klijente nudili prikaze seksualnog zlostavljanja djece, a zauzvrat su tražili da materijal bude plaćen u bitkoinima.

    Tokom akcije ugašeno je više od 373.000 stranica, a 440 od oko 600 osumnjičenih identifikovano, saopštili su Bavarska kriminalistička policija, Generalno tužilaštvo u Bambergu i Ministarstvo pravde.

    Austrija takođe na meti
    U Austriji su identifikovana četiri osumnjičena koji su željeli da pribave takav materijal.

    „Ukupno su identifikovana četiri muška osumnjičena, starosti između 21 i 38 godina“, navedeno je danas.

    Mediji prenose da se radi o jednom državljaninu Bosne i Hercegovine, jednom Mađaru te dvojici austrijskih državljana. Oni su imali prijavljena boravišta u Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji, Tirolu i Štajerskoj. Mađar je bio sezonski radnik koji je radio u jednom tirolskom hotelu. U saradnji sa mađarskim vlastima izvršen je pretres kuća i u Austriji i u Mađarskoj.

    Sada se analizira više zaplijenjenih nosača podataka.

    „Savezni kriminalistički ured krajnje odlučno je pristupio borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece. Zahvaljujući bliskoj međunarodnoj saradnji sada smo uspjeli da se razbijemo kriminalne mreže koje su djelovale pod prividnom zaštitom anonimnosti“, izjavio je direktor BK Andreas Holcer.

    Organizator i dalje u bjekstvu
    Za navodnim vođom platforme pokrenuta je međunarodna potraga. Radi se o 35-godišnjem Kinezu sa prebivalištem u NR Kini.

    Platforma je već skoro pet godina bila u fokusu istražitelja. Tamo su ciljano korišćene slike teškog seksualnog nasilja nad djecom kako bi se korisnici podstakli na kupovinu dodatnih sadržaja. Iako ti sadržaji često nisu bili isporučeni, sam mehanizam prevare je bio posebno podmukao: počinioci su koristili stvarne prikaze zlostavljanja kao mamac.

  • Sarajevska deklaracija kao predizborni performans

    Sarajevska deklaracija kao predizborni performans

    Skup u Sarajevu, na kojem je potpisana deklaracija o tzv. lažnim narativima i islamofobiji, sve više dobija obrise političkog performansa nego ozbiljne društvene inicijative. Umjesto da bude inkluzivan i argumentovan forum, događaj je, prema ocjenama i iz samog Sarajeva i iz Republike Srpske, ličio na pažljivo režiran predizborni skup.

    Kritike nisu došle samo iz jednog političkog tabora. I pojedini intelektualci iz Sarajeva otvoreno ukazuju da je struktura učesnika bila neadekvatna i politički obojena. Posebno se problematizuje činjenica da su dominantnu ulogu imali političari, dok je prisustvo poglavara Islamske zajednice dodatno naglasilo dojam da je riječ o političko-vjerskom, a ne akademskom ili stručnom okupljanju.

    Takav pristup, kako se ističe, urušava kredibilitet same inicijative. Kada vjerski autoriteti zauzimaju centralno mjesto u političkoj deklaraciji, briše se granica između duhovnog i političkog djelovanja, što otvara prostor za manipulacije i zloupotrebe. Kritičari tvrde da takav model ne doprinosi rješenjima, već produbljuje podjele.

    Iz Banjaluke stiže ocjena da se radi o klasičnoj političkoj instrumentalizaciji osjetljivih tema. Poruka je jasna: umjesto istinske zabrinutosti, inicijativa je iskoristila politički trenutak kako bi mobilisala biračko tijelo. Podsjeća se i na prethodne izborne cikluse, u kojima su, kako se tvrdi, slični narativi služili za homogenizaciju birača i skretanje pažnje na teme koje podižu tenzije.

    Dodatnu oštrinu daje stav da se potpisnici deklaracije pozivaju na zaštitu od fenomena koje, kako tvrde kritičari, sami često generišu kroz političku retoriku i djelovanje. Takav paradoks se opisuje kao pokušaj preokretanja stvarnosti – stvaranje slike o ugroženosti u trenutku kada, prema drugoj interpretaciji, takva ugroženost ne postoji.

    Jedan od najoštrijih tonova dolazi iz istoriografskog i analitičkog ugla, gdje se tvrdi da koncept islamofobije u ovom kontekstu predstavlja političku konstrukciju. Prema tom viđenju, ona služi kao sredstvo za homogenizaciju političkog bloka i njegovo predstavljanje kao jedinstvenog zaštitnika određenih interesa, dok se istovremeno osporava legitimnost drugih političkih pozicija u zemlji.

    U tom narativu, situacija se dodatno radikalizuje tvrdnjama da se radi o namjernom preuveličavanju ili čak izmišljanju problema, s ciljem političkog pozicioniranja. Kritičari idu i korak dalje, tvrdeći da se kroz ovakve inicijative pokušava uspostaviti dominacija jedne političke i nacionalne vizije nad drugima.

    Neizbježan je i širi kontekst. Promijenjeni geopolitički odnosi i smanjen uticaj međunarodnih aktera ostavljaju prostor domaćim političkim strukturama da redefinišu svoje strategije. U tom vakuumu, identitetske i bezbjednosne teme ponovo dolaze u prvi plan kao najefikasniji alat za političku mobilizaciju.

    Na kraju, ono što ostaje kao utisak jeste da se deklaracija o „lažnim narativima“ sve više sama uklapa u taj narativ – ne kao rješenje, već kao dio političke igre. Umjesto smirivanja tenzija, ona dodatno produbljuje podjele i potvrđuje da su u savremenoj političkoj areni BiH ovakvi skupovi često samo uvod u izbornu kampanju, a ne iskren pokušaj dijaloga.

  • Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Iz BiH prošle godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti oko 146,13 miliona KM, što predstavlja blagi rast od 0,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza smanjena za 4,94 odsto i iznosila je 254,65 miliona KM.

    Kako je navedeno u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, lani je količinski izvoz smanjen 5,59 odsto u odnosu na 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 57 odsto.

    U strukturi izvoza zabilježen je rast, kako količinski tako i vrijednosno kod ključnih kategorija – fermentisani proizvodi porasli su za 11,42 odsto, maslac i mliječni namazi za 50 odsto, a sir i skuta za 21 odsto.

    Najveća izvozna tržišta ostala su ista i uključuju Crnu Goru, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Najvažnija uvozna tržišta u 2025. godini bila su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Mađarska i Slovenija.

    Dok je uvoz iz Njemačke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije smanjen, iz Komore navode da uvoz iz Srbije bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.

    U BiH je lani najviše uvezeno sira i skuta, mlijeka i pavlake, maslaca i ostalih masti i ulja, dobivenih od mlijeka.

    – Usprkos ekonomskim poremećajima na tržištu, izvoz sektora prerade mlijeka ostao je stabilan, a pad količinskog izvoza od 5,59 odsto odnosi se uglavnom na mlijeko, dok su svi ostali proizvodi mliječne industrije bilježili rast, kako količinski tako i vrijednosno – navedeno je u analizi.

  • Guterres: UN spreman da pomogne otvaranje Hormuškog moreuza

    Guterres: UN spreman da pomogne otvaranje Hormuškog moreuza

    Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da su Ujedinjene nacije spremne da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, napominjući da je međunarodna organizacija već posredovala u postizanju sličnog sporazuma u Crnom moru između Rusije i Ukrajine.

    „Moj glavni cilj je da vidim da li je moguće stvoriti uslove u Hormuškom moreuzu slične onima koji su postojali u prošlosti“, rekao je Guterres za Politico, dodajući da UN razgovara sa zemljama Persijskog zaliva, kao i sa Evropskim vijećem, o trenutnoj situaciji.

    Inicijativa za žito iz Crnog mora, sporazum postignut između Moskve i Kijeva uz posredovanje UN-a i Turske, omogućila je izvoz desetina miliona tona hrane iz ratom razorene Ukrajine, prije nego što je Rusija na kraju povukla svoju podršku.

    Osim toga, Guterres je izjavio da Ujedinjene nacije aktivno sarađuju sa odborom za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali da pristupi koje vodi isključivo američki predsjednik nisu efikasan način za rješavanje dramatičnih problema.

    „Sve ostalo je sada lični projekat predsjednika Trumpa, u kojem on ima potpunu kontrolu nad svime“, rekao je Guterres.

    Na pitanje da li je bio u kontaktu sa Trumpom otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran, Guterres je odgovorio: „Ne, ne, ne.“

  • Srpska uvodi naknade vlasnicima nelegalnih vikendica

    Srpska uvodi naknade vlasnicima nelegalnih vikendica

    Obale rijeka posljednjih godina sve češće su mjesto za izgradnju vikendica, pa objekti niču gotovo uz samu vodu, što može predstavljati problem, kako za životnu sredinu, tako i za bezbjednost.

    Na osnovu analize sprovedene u „Vodama Srpske“ od Zvorničkog jezera do Novog Goražda izgrađeno je 773 nelegalna objekta, dok je na teritoriji Republike Srpske brojka oko 5.000. Nadležni najavljuju uvođenje naknada za korištenje riječnog pojasa.

    “U zakonskom smislu, postoji samo jedno rješenje, a to je da svi ti objekti treba da budu uklonjeni, odnosno srušeni, ta aktivnosti bi izazvala društveno-politički problem i u tom smislu mi smo ponudili rješenje da se uvede nova institucija privremeno zadržavanje objekata koji su izgrađeni u vodoplavnom području, uz obavezu plaćanja određene naknade koja bi bila prihod posebnog računa Voda Srpske”, rekao je Miroslav Milovanović, direktor „Voda Srpske“.

    Prema Zakonu o vodama Republike Srpske u članu 105. stav 1 stavka n) zabranjuje se:

    “Podizati zgrade i druge objekte koji ne služe odbrani od poplava na udaljenosti manjoj od 5 metara od linije dopiranja stogodišnjih voda za sve površinske vode, izuzev ako je vlasniku ili korisniku uslovljena izgradnja objekta prethodnim preduzimanjem zaštitnih mjera kojima se onemogućavaju ili smanjuju štetne posljedice od voda.”

    Prikupljena novčana sredstva od naknade bi se koristila dalje za izgradnju objekata namijenjenih za odbranu od poplava, kažu iz „Voda Srpske“. Na sjednici Vlade 5. marta donesena je Odluka o imenovanju radne grupe za rješavanje pitanja nelegalno izgrađenih objekata.

    “Cijeli Balkan ima takvo stanje, čak i susjedna Hrvatska, da imamo nelegalnih objekata na kompletnom, ne samo pored rijeka, nego svugdje, naša intencija je da povećamo budžet vodoprivrede na osnovu toga što ćemo tim ljudima naplaćivati naknade za korištenje”, rekao je Milan Gavrić, pomoćnik ministra u sektoru vodoprivrede pri ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

    U jednom se saglasni da objekti koji su izgrađeni u vodoplavnom području su uglavnom vikendice, koje predstavljaju luksuz, te da će se se u skladu sa tim i naplaćivati korištenje prostora.

  • Ekonomije zalivskih zemalja na ivici kolapsa

    Ekonomije zalivskih zemalja na ivici kolapsa

    Kako se ekonomske posledice rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana šire svetom, privrede zemalja Zaliva trpe neke od najtežih udara. Iranski udari poremetili su proizvodnju energije i izazvali velike poremećaje.

    Iran od početka sukoba 28. februara kontinuirano napada države Zaliva, tvrdeći da gađa vojne baze koje SAD koriste u ratu. Zalivske zemlje odbacuju te tvrdnje Teherana, ističući da su napadi na njih neopravdani, piše Al Jazzera.

    Iranski udari poremetili su proizvodnju energije i izazvali velike poremećaje u turizmu i saobraćaju i drugim sektorima zalvskih zemalja.

    “Poremećaji u avijaciji, turizmu, pomorskim rutama i izvozu energije, uz veće premije osiguranja i troškove transporta, znače da region verovatno gubi stotine miliona dolara dnevno u ekonomskoj aktivnosti”, rekao je Halid Almezaini, vanredni profesor politike i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Zajed u Dubaiju.

    “Tačan obim zavisiće u velikoj meri od toga koliko dugo budu trajali poremećaji u trgovinskim rutama, lukama i vazdušnom prostoru.”

    Nakon više od dve nedelje rata, ekonomski uticaj na region već je značajan.

    Dnevna proizvodnja nafte na Bliskom istoku pala je sa 21 milion barela na 14 miliona barela za nešto više od nedelju dana sukoba, usled zatvaranja Ormuskog moreuza, navodi Rystad Energy.

    Očekuje se da će proizvodnja dodatno pasti ako komercijalni brodovi nastave da izbegavaju moreuz zbog pretnji iz Teherana. U najgorem scenariju, Rystad Energy predviđa pad na 6 miliona barela dnevno.

    Iako je američki predsednik Donald Tramp rekao da su “brojne” zemlje spremne da pomognu Vašingtonu da obezbedi ovaj plovni put svojim mornaricama, nijedna vlada još nije potvrdila učešće, dok su neke odbile da pošalju ratne brodove.

    Uprkos značajnoj ekonomskoj diverzifikaciji poslednjih decenija, članice Saveta za saradnju zemalja Zaliva – Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, UAE i Oman – i dalje se oslanjaju na proizvodnju nafte za gotovo četvrtinu svog BDP-a.

    Katar, Kuvajt i Bahrein posebno su izloženi poremećajima zbog ograničenog pristupa izvoznim rutama koje zaobilaze moreuz, rekao je Jesar Al-Maleki, analitičar za Zaliv pri Middle East Economic Survey (MEES).

    “Saudijska Arabija i UAE su u nešto boljoj poziciji jer su investirali u infrastrukturu koja im omogućava da delimično zaobiđu moreuz”, rekao je Al-Maleki, ukazujući na saudijski naftovod Istok–Zapad i cevovod UAE do Fudžaire, koji mogu da transportuju oko 5 miliona, odnosno 1,8 miliona barela dnevno.

    Goldman Sachs procenjuje da bi BDP Katara i Kuvajta mogao da padne za 14 odsto ako rat potraje do kraja aprila, dok bi UAE i Saudijska Arabija zabeležili pad od 5, odnosno 3 odsto.

    Istovremeno, agencija S&P Global Ratings potvrdila je “stabilne izglede” za Katar, navodeći da “velike finansijske rezerve omogućavaju dovoljno fiskalnog i spoljnog prostora za ublažavanje negativnih geopolitičkih uticaja, uključujući privremene poremećaje u proizvodnji i izvozu LNG-a”.

    Tanjug/AP Photo/ Fatima Shbair

    U međuvremenu, Capital Economics procenjuje da bi BDP u regionu mogao pasti za 10 do 15 odsto ako sukob potraje najmanje tri meseca i izazove dugotrajnu štetu energetskoj infrastrukturi.

    Irak, koji se graniči sa Zalivom ali nije član GCC-a  (Gulf Countries Council), takođe je teško pogođen energetskom krizom.

    Piter Martin, šef ekonomije u Wood Mackenzie, rekao je da iračka vlada gubi oko 3 milijarde dolara dnevno prihoda, uz procenjeni pad proizvodnje nafte od 70 odsto.

    “Trajanje ograničenja proizvodnje ključno je za ekonomski uticaj, ali je veoma neizvesno”, rekao je Martin.

    “Ako bi Irak zabeležio pad proizvodnje nafte od 10 odsto na godišnjem nivou u 2026, procenjujemo da bi BDP mogao da se smanji za 3,5 odsto ove godine.”

    Iako energija ostaje ekonomska kičma Zaliva, rat se preliva i na druge ključne sektore, posebno turizam i putovanja, koji čine oko 11 odsto BDP-a GCC-a.

    Zatvaranje i ograničenja vazdušnog prostora dovela su do 37.000 otkazanih letova od 28. februara do 8. marta, prema podacima kompanije Cirium.

    U utorak su vlasti UAE nakratko potpuno zatvorile vazdušni prostor, pozivajući se na „brzo menjajuću bezbednosnu situaciju u regionu“.

    Dan ranije, Međunarodni aerodrom u Dubaiju, inače najprometniji međunarodni aerodrom na svetu, bio je prinuđen da obustavi letove nakon napada dronom na obližnje skladište goriva. Qatar Airways je u međuvremenu počeo sa posebnim letovima i postepeno povećava njihov broj, ali nijedna zalivska aviokompanija još nije dostigla nivo saobraćaja pre rata.

    Prema analizi Svetskog saveta za putovanja i turizam, sukob region košta oko 600 miliona dolara dnevno kroz potrošnju stranih turista.

    “Činjenica da su već više od dve nedelje otkazane turističke rezervacije, konferencije i sportski događaji predstavlja ogromne troškove za turistički i hotelski sektor regiona”, rekla je Emilija Rutlidž, predavač ekonomije na Otvorenom univerzitetu u Velikoj Britaniji.

    Analitičar Al-Maleki upozorava da bi ekonomske posledice mogle biti uporedive sa istorijskim krizama u regionu ako rat potraje.

    “Kratkoročno, razmere poremećaja mogu ličiti na ekonomski šok iz vremena pandemije, dok bi dugotrajno zatvaranje moglo dostići razmere posledica iz Zalivskog rata 1991”, rekao je.

    Almezaini smatra da je regionalna recesija malo verovatna, ukazujući na velike fiskalne rezerve koje mnoge zemlje imaju za ublažavanje kratkoročnih šokova.

    Ipak, ako rat potraje, rizik od pada privrede će rasti, ali je „verovatniji scenario slabiji rast i odloženi oporavak, a ne duboka i široka recesija, posebno za veće ekonomije poput UAE i Saudijske Arabije“.

    “Ako se tenzije relativno brzo smanje, region ima dobre šanse da se ekonomska aktivnost normalizuje brže nego što mnogi očekuju”, zaključio je.

  • Lakše do stana bez posrednika

    Lakše do stana bez posrednika

    Imajući u vidu da građani sve teže dolaze do prve nekretnine, Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske uvodi novi model direktnog kreditiranja da bi pojednostavila procedure i smanjila troškove, uz namjeru da se istovremeno utiče i na uslove na finansijskom tržištu i olakša rješavanje stambenog pitanja mladima.

    Direktni krediti već ove godine
    Novi model kreditiranja predstavlja korak ka dostupnijem finansiranju stambenih jedinica i povoljnijim uslovima za građane, a iz IRB-a najavljuju da bi već ove godine mogli početi direktni plasmani stambenih kredita, što će omogućiti da se zahtjevi podnose bez posredovanja komercijalnih banaka.

    Vršilac dužnosti direktora IRB-a Nedeljko Ćorić potvrdio je za “Glas” da se na tome intenzivno radi, dodajući da je konačni datum početka implementacije u nadležnosti Vlade RS.

    Povoljniji uslovi i niže kamate
    Prema njegovim riječima, cilj novog modela nije samo ponuda nižih kamatnih stopa, već i ukupno povoljnijih uslova kreditiranja za fizička lica.

    – Nije riječ samo o kamatama, već o kompletnim uslovima koji će biti najpovoljniji na tržištu kada su u pitanju građani. Naš cilj je i da utičemo na kamatne politike komercijalnih banaka kako bi bile društveno odgovornije – naglasio je Ćorić.

    On je dodao da ova banka ne može u potpunosti da parira komercijalnim bankama kada je riječ o pravnim licima, jer one ostvaruju prihode i kroz druge finansijske usluge, ali da će i za privredu biti ponuđeni novi modeli kreditiranja u saradnji sa bankarskim sektorom.

    Podrška mladima i porodicama
    Ćorić je podsjetio da je IRB do sada učestvovao u rješavanju stambenog pitanja za oko 15.000 korisnika, te da je kroz različite programe obuhvaćeno oko 33 odsto stanovništva Srpske, najavivši i izmjene u kategoriji mladih bračnih parova, gdje bi starosna granica mogla biti podignuta na 35 godina, kao i povoljnije uslove za višečlane porodice.

    – Vrijeme je za promjenu. Ova banka mora da prati razvoj Srpske i tržišta kapitala – poručio je Ćorić, dodajući da će predstavnici banke svake sedmice boraviti u lokalnim zajednicama kako bi građanima olakšali predaju dokumentacije.

    Brže procedure i manji troškovi
    Da će novi model značajno ubrzati procedure i smanjiti troškove, smatra i predsjednik Upravnog odbora Omladinskog savjeta RS Ognjen Vukojević. Prema njegovim riječima, trenutni model preko komercijalnih banaka je duži put sa više procedura i dodatnih troškova.

    – Direktno podnošenje zahtjeva u IRB-u donosi manje koraka u odlučivanju, bržu obradu i efikasniji proces – istakao je Vukojević.

    Ova mjera mogla bi, dodao je on, podstaći veći broj mladih da se odluči na rješavanje stambenog pitanja, jer će im uslovi biti pristupačniji i prilagođeni realnim potrebama.

    – Manji troškovi, jednostavnija administracija i izostanak posredničkih provizija direktno smanjuju cijenu kredita. To je jasna poruka da institucije žele da mladi ostanu i grade budućnost u Srpskoj – naglasio je Vukojević.

    Nove olakšice u najavi
    Dodao je da se u budućnosti očekuju i dodatne olakšice, poput fleksibilnijih grejs perioda i specifičnih programa podrške mladim porodicama, po uzoru na prakse u zemljama regiona i Evrope.

    Kategorije
    Programi IRB RS obuhvataju i posebne linije podrške namijenjene različitim kategorijama stanovništva, sa fokusom na lakši pristup finansijama i prilagođene uslove otplate. Akcenat je na fleksibilnijim modelima finansiranja, koji korisnicima omogućavaju jednostavniju proceduru i manje administrativnih barijera u odnosu na uobičajenu bankarsku praksu.

  • Pala cijena zlata, ide ka najvećem nedjeljnom padu od 1983.

    Pala cijena zlata, ide ka najvećem nedjeljnom padu od 1983.

    Cijena zlata pala je danas za dva odsto na oko 4.570 dolara po unci i na putu je najvećeg nedeljnog pada od 1983. godine.

    Do toga je došlo jer je eskalacija tenzija na Bliskom istoku dovela do vrtoglavog rasta cijena energije i potkopala nade za kratkoročno smanjenje kamatnih stopa, prenio je Trejding ekonomiks.

    Ovaj plemeniti metal nastavio je da gubi vrijednost nakon izvještaja da Pentagon raspoređuje tri ratna broda i hiljade marinaca u region, što je navelo trgovce da uračunaju 50 odsto šansi za povećanje kamatne stope Federalnih rezervi (FED) do oktobra usljed strahova od održive inflacije.

    Cijena sigurnog metala padala je svake nedjelje od američko-izraelskih napada na Iran prošlog mjeseca, pod pritiskom rastućih prinosa državnih obveznica, jačeg dolara i ostvarivanja profita, jer su investitori likvidirali pozicije kako bi nadoknadili gubitke na drugim mjestima.

    Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Engleske i Banka Јapana su ranije ove nedjelje zadržali kamatne stope na stabilnom nivou, ali su signalizirale spremnost da dodatno pooštre monetarnu politiku ako inflatorni pritisci potraju.