Autor: INFO

  • Trampov poraz u Džordžiji otvorio pitanje: Ko bi mogao preuzeti Bijelu kuću 2028?

    Trampov poraz u Džordžiji otvorio pitanje: Ko bi mogao preuzeti Bijelu kuću 2028?

    Demokratski senator iz Džordžije Džon Osof našao se u centru pažnje američke političke javnosti nakon pobjede nad republikanskim kandidatom Majkom Kolinsom, kojeg je podržao Donald Tramp. Njegov izborni rezultat dodatno je podgrijao spekulacije da bi upravo ovaj 39-godišnji političar mogao postati jedan od kandidata Demokratske stranke za predsjednika SAD na izborima 2028. godine.

    Osof je na izborima održanim 3. novembra uspio da zadrži mjesto u Senatu u saveznoj državi u kojoj je Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima 2024. godine. Njegov uspjeh privukao je pažnju američkih i evropskih medija, a pojedini ga već izdvajaju kao potencijalno novo lice demokrata u trci za Bijelu kuću, prenose Nezavisne.

    Posebnu pažnju izazvao je predizborni skup održan 28. oktobra, na kojem je Osofa podržao bivši američki predsjednik Barak Obama. Tom prilikom Obama se našalio na račun njegovog izgleda, uporedivši ga sa nekadašnjim predsjednikom Džonom Kenedijem.

    „I nije to samo zato što je tako uglađen. Nije ni zato što na snimcima izgleda poput Kenedija, tako zgodan“, rekao je Obama, izazvavši oduševljenje prisutnih.

    Osim političke podrške, Osof privlači pažnju i svojim prisustvom na društvenim mrežama. Njegov odmjeren javni nastup, izgled i komunikacija sa mlađim biračima doprinijeli su popularnosti na internetu, a pojedini komentatori već povlače paralele sa političkom harizmom porodice Kenedi.

    Njegov politički profil, međutim, ne zasniva se samo na medijskoj popularnosti. Prije ulaska u Senat radio je kao producent istraživačkih dokumentaraca, dok se u Kongresu istakao ispitivanjem zvaničnika administracije Donalda Trampa, posebno u vezi sa korupcijom, zloupotrebom državnih ovlaštenja i radom saveznih institucija.

    Istovremeno, Osof nastoji da se predstavi kao političar usmjeren na svakodnevne probleme građana, uključujući troškove zdravstvene zaštite, cijene lijekova i funkcionisanje javnih službi.

    Njegov uspon primijetio je i američki analitičar Nejt Silver, koji ga je u razgovoru za podkast „The Powers That Be“ izdvojio kao svoj prvi izbor među potencijalnim demokratskim kandidatima za predsjedničke izbore 2028. godine.

    Ipak, sam Osof odbacuje mogućnost da se u ovom trenutku kandiduje za predsjednika. Tokom oktobarske debate poručio je da ga takva ambicija ne zanima i da mu je cilj novi šestogodišnji mandat u Senatu.

    „Nemam nikakvog interesa da se kandidujem za predsjednika. Ne kandidujem se za predsjednika, kandidujem se za novi mandat u Senatu“, izjavio je Osof.

    Obećao je i da će odraditi puni mandat u Senatu, ali američki mediji podsjećaju na političku putanju Baraka Obame. On je 2006. godine takođe odbacivao mogućnost predsjedničke kandidature, da bi nekoliko mjeseci kasnije ipak ušao u trku za Bijelu kuću, koju je osvojio 2008. godine.

    Do narednih predsjedničkih izbora ostale su dvije godine, a Demokratska stranka tek treba da definiše kandidate i pravac svoje kampanje. Osofova pobjeda u Džordžiji dodatno je otvorila pitanje njegove političke budućnosti, iako senator zasad insistira da mu je prioritet ostanak u Senatu.

  • Blanuša postavio uslov za odlazak sa čela SDS-a

    Blanuša postavio uslov za odlazak sa čela SDS-a

    Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša poručio je da nema problem da podnese ostavku na tu funkciju, ali da prije bilo kakve odluke zahtijeva detaljnu analizu rada svih stranačkih funkcionera tokom izborne kampanje i ostvarenih rezultata.

    Njegov odgovor uslijedio je nakon što je potpredsjednik SDS-a i novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković javno zatražio njegov odlazak sa čela stranke.

    Nešković smatra da Blanuša snosi najveću odgovornost za trenutno stanje u SDS-u i izborni rezultat, zbog čega je zatražio da se povuče sa funkcije predsjednika.

    „Tražim da Branko Blanuša podnese ostavku i povuče se sa mjesta predsjednika SDS-a zbog svega što se desilo tokom njegovog rukovođenja strankom“, poručio je Nešković za portal Provjereno.

    Blanuša mu je odgovorio putem društvenih mreža, ističući da ostavka sama po sebi nije sporna, ali da odgovornost mora biti utvrđena za sve koji su učestvovali u radu stranke i izbornoj kampanji.

    „Može ostavka, nije nikakav problem, ali prvo kompletna analiza šta je ko radio prije kampanje i u toku kampanje, kakav je izborni rezultat postigao. Oni koji ništa nisu radili, radili za druge kandidate, opstruisali SDS na terenu su sada najglasniji“, napisao je Blanuša.

    Optužbe o nedovoljnom angažmanu pojedinih stranačkih funkcionera i radu za druge političke kandidate pojavile su se još nakon izbornog poraza SDS-a, kada su počela javna neslaganja među najistaknutijim članovima stranke.

    Dodatne tenzije izazvao je i slučaj gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, nakon što je Blanuša donio odluku o njegovom isključenju iz SDS-a. Petrović je tada optužio predsjednika stranke za kršenje Statuta, a kritikovao je i njegove političke kontakte sa liderom PSS-a Draškom Stanivukovićem.

    Unutarstranački sukob tako se nastavlja, a pitanje odgovornosti za izborni rezultat sve više opterećuje rukovodstvo SDS-a. Ostaje da se vidi da li će najnoviji zahtjevi za ostavke dovesti do promjena u vrhu stranke ili će konačna odluka biti prepuštena stranačkim organima, prenosi BL Portal.

  • NIS i ruski gas u fokusu: Šta će biti prvi zadaci nove Vlade Srbije?

    NIS i ruski gas u fokusu: Šta će biti prvi zadaci nove Vlade Srbije?

    Predstavnici Studentske liste najavili su da bi među prvim spoljnopolitičkim potezima nove Vlade Srbije bilo upućivanje delegacija u Vašington i Moskvu, gdje bi se razgovaralo o ključnim energetskim pitanjima, prije svega sudbini Naftne industrije Srbije (NIS) i dugoročnom snabdijevanju ruskim gasom.

    O planovima buduće vlade govorio je akademik Radomir Saičić, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, u intervjuu za „NIN“, koji prenosi „Blic“, a o čemu piše i BL Portal.

    Prema njegovim riječima, prvih 30 dana rada nove vlade bilo bi usmjereno na očuvanje ekonomske stabilnosti, redovnu isplatu plata i penzija, kao i obezbjeđivanje nesmetanog snabdijevanja energentima. Poseban značaj imali bi stabilnost dinara, funkcionisanje Elektroprivrede Srbije i sigurnost u snabdijevanju naftom i gasom.

    Saičić je najavio da bi delegacije nove vlade razgovarale sa američkim zvaničnicima o produženju privremene suspenzije sankcija NIS-u, dok bi u Moskvi tema bila zaključivanje dugoročnijeg gasnog aranžmana.

    „Naše delegacije obaviće razgovore u Vašingtonu, povodom isteka odluke OFAC-a o privremenoj suspenziji sankcija NIS-u, i u Moskvi, o gasnom aranžmanu, radi ugovaranja dugoročnijih aranžmana“, rekao je Saičić.

    Energetska pitanja tako se izdvajaju kao jedan od prvih izazova sa kojima bi se suočila nova vlada. Osim neizvjesnosti u vezi sa poslovanjem NIS-a i američkim sankcijama, dodatni pritisak predstavlja činjenica da postojeći ugovor o isporuci ruskog prirodnog gasa ističe 31. decembra.

    Kada je riječ o odnosima sa Moskvom, Saičić je istakao da se Studentska lista načelno protivi uvođenju sankcija Rusiji. Kao obrazloženje naveo je iskustvo Srbije sa sankcijama, uz ocjenu da takve mjere ne predstavljaju rješenje problema.

    O ovom pitanju govorio je i Ilija Srdanović, prvi na listi Studentske liste, koji je najavio mogućnost raspisivanja referenduma o eventualnom uvođenju sankcija Rusiji.

    Prema njegovom stavu, odluka o tako važnom pitanju međunarodnih odnosa ne bi trebalo da zavisi od jednog pojedinca, već da bude donesena kroz otvoren dijalog i uz uvažavanje većinske volje građana.

    Najavljeni razgovori u Vašingtonu i Moskvi predstavljali bi, prema iznesenim planovima, neke od prvih koraka nove vlade u rješavanju energetskih pitanja, koja bi mogla imati neposredan uticaj na ekonomsku stabilnost Srbije.

  • Dva pravca ekonomskih reformi u Srpskoj: Podrška tehnologiji i prerađivačkoj industriji

    Dva pravca ekonomskih reformi u Srpskoj: Podrška tehnologiji i prerađivačkoj industriji

    Republika Srpska u narednom periodu planira ekonomske reforme usmjerene na dva ključna pravca – podršku naučno-tehnološkom razvoju i jačanje prerađivačke industrije, najavila je ministarka finansija Zora Vidović.

    Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, Vidovićeva je rekla da će postojeći sistem podsticaja i subvencija biti redefinisan, kako bi pomoć bila usmjerena prema granama privrede kojima je najpotrebnija.

    „Nećemo smanjivati poreze i doprinose, ali ćemo redefinisati podsticaje i subvencije. Pomoći ćemo onim granama kojima je to potrebno. Moramo pomoći tehnološkom razvoju, ne smijemo zaostajati“, istakla je Vidovićeva.

    Posebnu pažnju, kako je navela, potrebno je posvetiti prerađivačkoj industriji, s obzirom na pad potražnje na zapadnim tržištima, zbog čega je neophodna dodatna podrška domaćim izvoznicima.

    Govoreći o životnom standardu građana, ministarka je najavila povećanje penzija, socijalnih davanja i plata, kao i posebne mjere podrške mladima koji žele pokrenuti vlastiti posao.

    „Očekujemo da će prosječna plata naredne godine biti 1.000 evra“, rekla je Vidovićeva.

    Kao jednu od prednosti Republike Srpske navela je relativno nisko javno zaduženje, ističući da bi ono krajem naredne godine trebalo da iznosi 36 odsto, što je značajno ispod zakonom predviđene granice od 55 odsto.

    Vidovićeva se osvrnula i na infrastrukturne projekte koji se realizuju u Republici Srpskoj, izdvojivši hidroelektranu Dabar, čije se priključenje na elektroenergetsku mrežu očekuje 2028. godine.

    Među važnim projektima navela je i izgradnju autoputeva, kao i gasovoda koji se finansira iz budžeta Republike Srpske. Prema njenim riječima, mogućnost priključenja na gasovod imaće lokalne zajednice na potezu od Zvornika do Banjaluke.

    Komentarišući situaciju u vezi sa Alta bankom u Srbiji, ministarka je rekla da Republika Srpska nema depozite niti račune u toj banci, te da ne očekuje negativne posljedice po svoje finansije.

    Pojasnila je da je kredit koji je Olimpijski centar Jahorina imao kod Alta banke preuzela Vlada Republike Srpske i da se njegove obaveze redovno izmiruju.

    „Nismo imali ni račun ni depozit. Sve ovo što se desilo nije dobro, posljedice će biti u Srbiji, ali mi nećemo imati štetne posljedice. Sve vraćamo normalno kao da banka radi“, navela je Vidovićeva.

    Dodala je da se uplate nastavljaju redovno, s tim da sredstva sada odlaze u stečajnu masu banke, prenosi RTRS.

  • MMF prognozira rast od 4,1 odsto: Oman koristi prednosti svog geografskog položaja

    MMF prognozira rast od 4,1 odsto: Oman koristi prednosti svog geografskog položaja

    Dok se posljedice rata u Iranu osjećaju širom Bliskog istoka, Oman se izdvaja kao jedna od država koja bi iz sukoba mogla ostvariti značajne ekonomske koristi. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, diplomatskoj politici i sprovedenim reformama, ova zalivska zemlja bilježi pozitivne ekonomske pokazatelje uprkos regionalnoj nestabilnosti.

    Oman, država sa oko 5,4 miliona stanovnika, uglavnom je izbjegao posljedice iranskih napada koji su pogodili druge zemlje regiona. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će omanska privreda ove godine ostvariti realni rast od 4,1 odsto, navodi se u analizi Blumberga koju prenosi Tanjug.

    Direktor MMF-a za Bliski istok Džihad Azur ocijenio je da su geografski položaj i razvijena lučka infrastruktura omogućili Omanu da bude manje izložen posljedicama sukoba, ali i da iskoristi nove ekonomske mogućnosti.

    Posebnu prednost predstavljaju luke Dukm, Sohar i Salala, koje imaju izlaz na Omanski zaliv i Arapsko more, izvan Ormuskog moreuza. Oman zbog toga nastoji da se pozicionira kao važno logističko čvorište za trgovinu između Azije, Afrike i Evrope.

    Ekonomski pokazatelji već ukazuju na povoljne trendove. Referentni berzanski indeks Omana porastao je oko 24 odsto od početka godine, dok su vodeći indeksi Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije zabilježili pad.

    Dodatni podsticaj predstavljaju reforme kojima su smanjeni javni dug i zaduženost zemlje, čime je ojačana makroekonomska stabilnost. Oman istovremeno nastoji da privuče strane investicije u luke, finansijski sektor i industriju vještačke inteligencije.

    Vlasti u Maskatu rade i na razvoju međunarodnog finansijskog centra, čiji se početak punog rada očekuje 2027. godine. Planirana je i izgradnja velikog centra za obradu podataka namijenjenog vještačkoj inteligenciji u Salali, u saradnji sa britanskom kompanijom Jamna.

    Diplomatski položaj Omana dodatno je dobio na značaju tokom sukoba. Ta zemlja je posljednjih mjeseci razgovarala sa Iranom o upravljanju Ormuskim moreuzom, dok je kineski predsjednik Si Đinping nedavno ugostio omanskog sultana Hajthama bin Tarika u Pekingu.

    Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da prednosti koje Oman trenutno ostvaruje ne moraju biti trajne. Ukoliko nakon završetka rata dođe do normalizacije pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, dio logističkih i trgovinskih prednosti mogao bi oslabiti.

    Uprkos tome, pojedine kompanije već su odlučile da svoje izvozne kapacitete namijenjene tržištima Indije i Afrike premjeste u Oman, što bi moglo doprinijeti dugoročnom jačanju njegove pozicije u regionalnoj trgovini, prenosi B92.

  • Isplati li se Starlink u BiH?

    Isplati li se Starlink u BiH?

    Dolazak Starlinka na tržište Bosne i Hercegovine otvara novu mogućnost pristupa internetu, posebno za domaćinstva i poslovne objekte koji nemaju kvalitetnu optičku, kablovsku ili mobilnu vezu. Ipak, iako satelitski internet kompanije SpaceX nudi alternativu postojećim provajderima, pitanje je koliko se prelazak zaista isplati.

    Starlink funkcioniše putem satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a za korištenje usluge potrebni su posebna antena i odgovarajuća oprema. Prednost ovog sistema je što internet može biti dostupan i na lokacijama do kojih ne dopire klasična infrastruktura.

    Dozvolu za rad u BiH Starlink je dobio 28. septembra 2026. godine, dok su 21. oktobra objavljene cijene i otvorene prednarudžbe. Međutim, dostupnost usluge još nije potvrđena za sve lokacije, pa je prije naručivanja potrebno provjeriti mogućnost aktivacije na konkretnoj adresi.

    Početno ulaganje veće od 700 KM

    Prema podacima koje je objavio BL Portal, pozivajući se na provjeru portala BrziNet.ba, Standard komplet opreme koštao je 683 KM, dok su dostava i obrada iznosile dodatnih 47 KM. Za prednarudžbu se traži depozit od 137 KM, koji se kasnije uračunava u cijenu opreme.

    Mjesečna pretplata za najjeftiniji kućni paket iznosi 68 KM, ali to nije jedini trošak koji korisnici treba da uzmu u obzir.

    Kada se saberu cijena opreme i 12 mjesečnih pretplata, prva godina korištenja košta oko 1.499 KM bez dostave, odnosno 1.546 KM sa dostavom. To znači da bi prosječni mjesečni trošak, kada se početno ulaganje rasporedi na godinu dana, iznosio približno 129 KM.

    U narednim godinama troškovi bi bili niži jer ne bi bilo potrebe za ponovnom kupovinom početnog kompleta, pod uslovom da ne dođe do promjene cijena ili potrebe za dodatnom opremom.

    Kada je Starlink bolji izbor od domaćih provajdera?

    Za korisnike koji već imaju pristup stabilnom optičkom internetu, prelazak na Starlink uglavnom ne predstavlja finansijski isplativiju opciju. Domaći provajderi nude različite pakete koji, zavisno od lokacije i uslova korištenja, mogu biti povoljniji.

    S druge strane, situacija je drugačija za stanovnike udaljenih sela, izdvojenih domaćinstava i turističkih objekata u kojima nema kvalitetne zemaljske ili mobilne mreže.

    U takvim slučajevima veća cijena može biti opravdana ukoliko omogućava pouzdaniji rad od kuće, učenje, poslovanje ili pružanje kvalitetnije usluge gostima.

    Starlink za paket Max oglašava brzine od 400 megabita u sekundi i više, ali kompanija upozorava da brzine nisu garantovane i da mogu biti niže u periodima opterećenja mreže.

    Antena zahtijeva otvoren pogled na nebo

    Za korištenje Starlinka nije dovoljna samo kupovina opreme. Antena mora biti postavljena na mjestu sa što otvorenijim pogledom na nebo, jer okolne zgrade, krošnje i druge prepreke mogu ometati prijem signala.

    Ni vremenski uslovi nisu zanemarivi. Jača kiša, snijeg i grad mogu izazvati kratkotrajne prekide u radu.

    Zbog toga se prije kupovine preporučuje provjera lokacije putem Starlinkove aplikacije, ali i poređenje svih dostupnih internet paketa na konkretnoj adresi.

    Dolazak novog operatera svakako proširuje izbor na tržištu BiH, ali će stvarna isplativost zavisiti od toga kakvu internet vezu korisnik već ima i koliko je spreman izdvojiti za alternativu.

    Kako zaključuje BL Portal, Starlink najveću vrijednost ima tamo gdje kvalitetna internet infrastruktura još nije dostupna, dok za domaćinstva koja već imaju stabilnu optičku vezu prelazak uglavnom znači dodatni trošak.

  • Vidovićeva: Biće definisan status RTRS-a, slijede promjene u finansiranju

    Vidovićeva: Biće definisan status RTRS-a, slijede promjene u finansiranju

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je donošenje novog zakona kojim će biti definisan status Radio-televizije Republike Srpske, uz izmjene dosadašnjeg sistema finansiranja javnog servisa.

    Vidovićeva je rekla da će računi RTRS-a biti deblokirani i da će zaposlenima biti isplaćene plate, ističući da je riječ o važnom pitanju kojim su se bavili prethodnih dana.

    „Mi smo intenzivno radili u prethodnih dana, tema je bila RTRS i to je jako važna tema“, navela je Vidovićeva.

    Ona je najavila i promjenu načina finansiranja javnog servisa, uz donošenje novog zakonskog rješenja kojim će biti uređen njegov status.

    „Sistem finansiranja će biti izmijenjen. Čekamo da se formira novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske. Mislim da ćemo do kraja godine izmijeniti, kao i donijeti novi zakon. Mi to moramo obezbijediti“, poručila je Vidovićeva za RTRS, prenosi BL Portal.

  • Demokrate preuzele oba doma Kongresa, Ilon Mask se našalio na račun izbornog rezultata

    Demokrate preuzele oba doma Kongresa, Ilon Mask se našalio na račun izbornog rezultata

    Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask oglasio se nakon izbornog poraza republikanaca na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegov komentar na društvenoj mreži X privukao je pažnju javnosti.

    Mask je, komentarišući rezultate izbora, objavio ironičnu poruku kojom se našalio na račun navodnog ometanja izbornog procesa.

    „Izgleda da moji svemirski laseri za ometanje izbora ovog puta nisu uspjeli“, napisao je Mask.

    Njegova objava uslijedila je nakon što su demokrate, prema preliminarnim rezultatima, ostvarile pobjedu na međuizborima i osvojile većinu u oba doma američkog Kongresa.

    Riječ je o značajnoj promjeni odnosa snaga u Vašingtonu, s obzirom na to da će demokrate od januara preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom.

    Iz Demokratske stranke najavili su da bi novu većinu mogli iskoristiti za pokretanje istraga o radu američkog predsjednika Donalda Trampa, članova njegove porodice i njegove administracije.

    Očekuje se i pojačan nadzor nad radom izvršne vlasti, dok će Tramp, uprkos promjeni odnosa snaga u Kongresu, zadržati pravo veta na zakone koje usvoji zakonodavno tijelo.

    Američki predsjednik ranije je najavio da će koristiti to ovlašćenje ukoliko demokrate ostvare izbornu pobjedu, prenosi Srpskainfo, pozivajući se na Telegraf.

  • Teheran upozorava Vašington: Novi napad SAD izazvaće žestok odgovor

    Teheran upozorava Vašington: Novi napad SAD izazvaće žestok odgovor

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf upozorio je Vašington da bi svaki novi američki napad na Iran izazvao nepredvidiv odgovor, koji ne bi bio ograničen geografskim prostorom.

    Kalibaf je poručio da je sada na Sjedinjenim Američkim Državama odgovornost da spriječe izbijanje novog rata, u trenutku kada tenzije između dvije zemlje ponovo rastu.

    Upozorenje iz Teherana uslijedilo je nakon što su američke snage izvele ograničene odbrambene napade na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, uključujući ostrvo Kešm. Prema navodima američkog zvaničnika, sa tog područja prethodno su ispaljivane rakete na američke snage.

    Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zalaže se za novu vojnu akciju protiv Irana, dok Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske razgovore.

    Dodatne tenzije izazvala je izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da je sa Netanjahuom dogovorio obustavu američke vojne pomoći Izraelu do kraja godine. Riječ je o pomoći koja, prema Trampovim navodima, iznosi četiri milijarde dolara godišnje.

    Međutim, postojeći sporazum o američkoj vojnoj pomoći Izraelu, vrijedan 3,8 milijardi dolara godišnje, na snazi je do septembra 2028. godine.

    Izraelski opozicioni političar Gadi Ajzenkot zatražio je od Netanjahua objašnjenje povodom Trampove najave, ocjenjujući zabrinjavajućim to što su izraelski zvaničnici i građani o mogućoj promjeni odnosa sa Vašingtonom saznali iz medija.

    Dok se na Bliskom istoku nastavljaju diplomatske i vojne tenzije, dodatno zabrinjava i situacija u Jemenu. Šef međunarodno priznate jemenske vlade Rašad el Alimi optužio je Iransku revolucionarnu gardu da direktno učestvuje u vođenju pobunjenih Huta.

    Ujedinjene nacije upozoravaju da je eskalacija sukoba primorala gotovo 300.000 ljudi da napuste svoje domove, dok su pojedini gradovi ostali bez osnovnih zaliha.

    Informacije o razvoju situacije prenosi ATV, pozivajući se na izvještaj RTS-a.

  • Velika policijska akcija u Banjaluci: Uhapšeno više osoba, pretresi na više lokacija

    Velika policijska akcija u Banjaluci: Uhapšeno više osoba, pretresi na više lokacija

    Policijska akcija usmjerena na suzbijanje trgovine narkoticima u toku je na području Banjaluke, a prema dosadašnjim informacijama uhapšeno je više osoba koje se dovode u vezu sa prodajom droge.

    Akciju predvode pripadnici Policijske uprave Banjaluka, a policijski službenici obavljaju pretrese na više lokacija u gradu.

    „Uhapšeno je više osoba koje se dovode u vezu sa trgovinom narkoticima. U toku su pretresi na više lokacija u Banjaluci“, rekao je izvor za Srpskainfo.

    Više informacija o rezultatima akcije i eventualno zaplijenjenoj drogi za sada nije objavljeno.