Autor: INFO

  • Srbija, Hrvatska i Crna Gora hapse funkcionere, šta se dešava u BiH?

    Srbija, Hrvatska i Crna Gora hapse funkcionere, šta se dešava u BiH?

    Hapšenja visokih funkcionera u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ponovo su otvorila pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija, dok u BiH istrage protiv pojedinaca iz političkog i institucionalnog vrha često traju godinama bez konačnog sudskog epiloga.

    U Srbiji su privedeni pojedini visoki policijski funkcioneri, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović. U istim akcijama uhapšen je i Davor Macura, vlasnik Alta banke.

    Slični slučajevi zabilježeni su i u susjednim državama. U Crnoj Gori je uhapšena bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.

    Ni Hrvatska nije izuzetak. Uhapšen je tadašnji gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, dok je Ivanu Šmitu, načelniku opštine Nova Kapela, osumnjičenom za primanje mita, određen jednomjesečni istražni zatvor. USKOK je podigao optužnicu i protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.

    Za razliku od ovih zemalja, u BiH je broj istraga koje se odnose na visoku korupciju znatno manji, a postupci protiv pojedinaca koji su obavljali najodgovornije funkcije često ostaju bez konačnog sudskog ishoda.

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu BiH, upozorava da se smanjuje udio prijava za korupcijska krivična djela, uprkos rastu ukupnog broja krivičnih prijava.

    Prema njegovim riječima, čak 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 odsto pokrenutih istraga naknadno obustavi.

    Podaci pokazuju da je broj istraga za korupcijska krivična djela sa 618 u 2016. godini pao na 359 u 2025. godini. Kada je riječ o visokoj korupciji, tokom prošle godine pokrenuto je svega 28 istraga.

    Ožegović ukazuje i na rezultate sudskih postupaka. Čak 43,4 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela izrečeno je uz uslovnu osudu, dok se tek svaka deseta osuđujuća presuda odnosi na korupciju na visokom nivou.

    Takva praksa, smatra on, pokazuje da pravosuđe nema dovoljno efikasan odgovor na korupciju, posebno kada je riječ o najvišim nivoima vlasti.

    Novinar Dejan Šajinović smatra da je za napredak BiH neophodno funkcionalno pravosuđe i stvarna primjena zakona, što predstavlja i jedan od važnih uslova za evropske integracije.

    On ocjenjuje da samo usvajanje zakonskih rješenja nije dovoljno ukoliko ne postoji politička volja da se ona dosljedno primjenjuju i da se na odgovorne pozicije postavljaju ljudi sa integritetom.

    Kao primjer navodi Srbiju, ističući da Evropska unija može insistirati na usvajanju zakona, ali da njihova primjena zavisi od domaćih institucija i ljudi koji ih vode.

    Kada je riječ o dosadašnjim predmetima visoke korupcije u BiH, Tužilaštvo BiH je u informaciji o radu za 2025. godinu navelo nekoliko značajnijih slučajeva, među kojima su postupci protiv bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića i nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

    Iz Tužilaštva su naveli da su intenzivno istraživali korupciju na visokom nivou povezanu sa pojedinim zvaničnicima koji su obavljali odgovorne funkcije u Graničnoj policiji BiH, kao i slučaj ministra bezbjednosti osumnjičenog za koruptivne aktivnosti kojima je, prema navodima Tužilaštva, pribavljena višemilionska protivpravna imovinska korist.

    Optužnice su podignute i protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmice.

    Ipak, riječ je o predmetima koji još nisu dobili konačan sudski epilog. Osumnjičeni su na slobodi, a Nenad Nešić bi, nakon osvajanja poslaničkog mandata na opštim izborima u oktobru 2026. godine, trebalo da zauzme mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Kako pišu Nezavisne, ostaje otvoreno pitanje zbog čega se u susjednim državama privode i procesuiraju pojedinci sa visokih političkih i institucionalnih pozicija, dok se u BiH predmeti koji se odnose na visoku korupciju godinama razvlače bez konačnog odgovora pravosuđa.

  • Stevandić se oprostio od Gorana Sivca: „Svaki koridor do nebeskog si hrabro probio“

    Stevandić se oprostio od Gorana Sivca: „Svaki koridor do nebeskog si hrabro probio“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić oprostio se od Gorana Sivca, poručnika Vojske Republike Srpske i komandira čete Prve oklopne brigade, koji je preminuo u 66. godini.

    Stevandić je u objavi na društvenim mrežama istakao Sivčev ratni nadimak „Siva munja“ i uputio mu posljednji pozdrav.

    „Goran Sivac – siva munja. Slava ti, poručniče i komandire čete Prve oklopne brigade VRS. Putuj i odmori se, Sivi. Svaki koridor do nebeskog si hrabro probio“, napisao je Stevandić.

    Sivac je tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata obavljao dužnost komandira tenkovske čete Drugog bataljona Prve oklopne brigade. Učestvovao je u ratnim dejstvima od prvog dana, a posebno se pamti njegovo učešće u operaciji „Koridor“, tokom koje je sa saborcima prvi izašao na rijeku Savu. Dva puta je ranjavan.

  • Preminuo Goran Sivac, poručnik VRS koji je sa saborcima prvi izašao na Savu

    Preminuo Goran Sivac, poručnik VRS koji je sa saborcima prvi izašao na Savu

    U Beogradu je u 66. godini, nakon duge i teške bolesti, preminuo Goran Sivac, poručnik Vojske Republike Srpske i učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata od njegovog prvog dana.

    Sivac je tokom rata obavljao dužnost komandira tenkovske čete Drugog bataljona Prve oklopne brigade, a ratni put započeo je u Zapadnoj Slavoniji.

    Posebno se istakao tokom operacije „Koridor“, kada je sa saborcima prvi izašao na rijeku Savu. Tokom rata dva puta je ranjavan.

    Kako pišu Nezavisne, Sivac je preminuo u Beogradu nakon duge i teške bolesti.

    Termin i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

  • Banke u Srpskoj ostvaruju visoke profite, građani plaćaju skupe kredite i naknade

    Banke u Srpskoj ostvaruju visoke profite, građani plaćaju skupe kredite i naknade

    Banke u Republici Srpskoj građanima daju relativno niske kamate na štednju, dok istovremeno na odobrene kredite naplaćuju znatno više stope, a ograničena konkurencija dodatno smanjuje mogućnost izbora. Ekonomisti upozoravaju da bankarski sektor ostvaruje visoke profite, dok građani i privreda nemaju dovoljno alternativnih mogućnosti za upravljanje svojim novcem.

    Prema podacima koje iznosi ekonomista Milenko Stanić, prosječna kamata koju banke naplaćuju na plasirane kredite iznosi 7,35 odsto, dok na depozite stanovništva i privrede isplaćuju prosječno 2,20 odsto. Razlika od 5,15 procentnih poena, kako ocjenjuje, ukazuje na visoku kamatnu maržu.

    Kako piše Srpskainfo, ekonomisti smatraju da odsustvo konkurencije i nedovoljna transparentnost bankarskih usluga predstavljaju ključne probleme domaćeg bankarskog tržišta.

    Predrag Mlinarević smatra da banke imaju pravo na ostvarivanje dobiti, ali da je sporno na koji način do nje dolaze i koliko su pojedine naknade opravdane.

    On ističe da pozivanje na troškove digitalizacije, informacionih sistema i regulatornih obaveza ne oslobađa banke odgovornosti da jasno pokažu koliko ih pojedine usluge zaista koštaju.

    „Sličnost cijena ne mora značiti postojanje formalnog dogovora, ali može ukazivati na oligopolističku međuzavisnost i nedovoljan intenzitet konkurencije“, upozorio je Mlinarević.

    Prema podacima koje iznosi Stanić, na tržištu Republike Srpske posluje osam banaka sa sjedištem u Srpskoj, dok je prisutno i osam banaka čije je sjedište u Federaciji BiH. Međutim, njihov obim poslovanja nije jednak, a samo tri banke iz Republike Srpske imaju svoje organizacione jedinice u Federaciji BiH.

    On ukazuje i na rast dobiti banaka, koja je 2024. godine povećana za 30,5 odsto, tokom 2025. za 7,97 odsto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježen rast od 16,18 odsto.

    Istovremeno, operativni i nekamatni prihodi banaka u prvom polugodištu premašili su 164 miliona KM, što predstavlja gotovo 40 odsto ukupnih prihoda. Najveći dio odnosi se na platni promet, od kojeg je ostvareno 108,2 miliona KM, uz godišnji rast od 15 odsto.

    Stanić podsjeća i na poteze nadležnih institucija koji, prema njegovoj ocjeni, potvrđuju da postoji prostor za smanjenje bankarskih nameta. Agencija za bankarstvo Republike Srpske u svom polugodišnjem izvještaju ukazala je na potrebu da se naknade utvrđuju prema stvarnim troškovima pružanja usluga i da se razvijaju proizvodi prilagođeni socijalno osjetljivim kategorijama.

    Dodatno, izmjenama Zakona o bankama Republike Srpske ukinut je niz naknada, među kojima su one za provjeru stanja i podizanje novca na bankomatima matične banke, slanje opomena i vođenje kreditne partije.

    Novi Zakon o platnim uslugama, koji bi trebalo da stupi na snagu 2027. godine, predviđa da osnovni platni račun bude besplatan ili da se naplaćuje uz razumnu naknadu koja odgovara stvarnim troškovima.

    Ekonomista Zoran Pavlović posebno upozorava na dodatne troškove prilikom odobravanja kredita, koji građanima često nisu dovoljno jasni prije potpisivanja ugovora.

    Prema njegovim riječima, ljudi koji traže kredit uglavnom prihvataju ponuđene uslove jer im je novac potreban, a prostor za pregovaranje sa bankama gotovo da ne postoji.

    „Finansijske institucije su vrlo vješto kreirale čitav niz parafiskalnih nameta, da ih tako nazovem, nameta koji su vezani za odobravanje kredita. Ljudi koji traže kredit vrlo često to i ne proučavaju, nego prihvataju po automatizmu, jer je to jednostavno jedino rješenje da dođu do novca koji im je za nešto potreban“, objasnio je Pavlović.

    On smatra da banke međusobno ne snižavaju cijene svojih usluga i troškove kreditiranja, jer bi time jedna drugoj stvarale konkurenciju.

    Pavlović je podsjetio da je finansijski sektor u BiH tokom prošle godine ostvario dobit od milijardu KM, od čega je plaćeno oko 100 miliona KM poreza. Kao primjer drugačijeg odnosa države prema bankarskom sektoru naveo je Mađarsku, gdje je uvedeno znatno veće oporezivanje bankarske dobiti.

    S druge strane, Udruženje banaka BiH odbacuje tvrdnje o postojanju ekstraprofita i nedozvoljenom dogovaranju oko cijena. Bankari ističu da rast dobiti sam po sebi nije dokaz ekstraprofita, da slične cijene usluga ne znače postojanje zabranjenih sporazuma i da su visoki nekamatni prihodi posljedica velikih ulaganja u dig

  • Pojavile se tvrdnje o odlasku šest poslanika PSS-a

    Pojavile se tvrdnje o odlasku šest poslanika PSS-a

    Pokret sigurna Srpska neće ulaziti u vlast sa SNSD-om ni na nivou Republike Srpske ni u zajedničkim institucijama BiH, poručio je generalni sekretar ovog pokreta Nebojša Drinić, demantujući spekulacije o mogućim podjelama unutar stranke i prelasku pojedinih poslanika u vladajuće redove.

    Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, PSS je sa 12 poslaničkih mandata postao druga najzastupljenija politička organizacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odmah iza SNSD-a koji ima 34 poslanika. Pokret je osvojio i dva mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ipak, posljednjih dana pojavile su se spekulacije da bi dio funkcionera i novoizabranih poslanika PSS-a mogao podržati ulazak u vlast, posebno na nivou BiH. Kako piše Srpskainfo, pozivajući se na izvore iz vrha pojedinih opozicionih stranaka, unutar Pokreta navodno već danima traju rasprave o ovom pitanju.

    Prema tim tvrdnjama, čak šest poslanika PSS-a koji su osvojili mandate u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske navodno je spremno da napusti Pokret i priključi se vladajućim strankama. Izvori ovog portala tvrde i da su zbog mogućeg ulaska u vlast nastale nesuglasice između pojedinih visokih funkcionera PSS-a.

    Međutim, generalni sekretar Pokreta Nebojša Drinić odbacuje takve navode, ističući da unutar rukovodstva ne postoje neslaganja u vezi sa osnovnim političkim pravcem.

    „Od muve se lako napravi medvjed. Nemamo nikakvih problema u međusobnim odnosima. Imali smo Predsjedništvo PSS dan nakon završetka izbora, želimo čuti mišljenje svih naših kandidata, onih koji su prošli na izborima i onih koji to nisu. Planiramo da održimo i sjednicu Glavnog odbora“, rekao je Drinić.

    Osvrćući se na spekulacije o narušenim odnosima sa predsjednikom Pokreta Draškom Stanivukovićem, Drinić je naglasio da među njima nikada nije bilo problema.

    „U vrhu stranke ne postoji različito razmišljanje oko toga da je PSS opoziciona stranka i da nema ulaska u vlast“, poručio je Drinić, dodajući da će konačne odluke o važnim pitanjima donositi stranački organi.

    Još konkretniji bio je kada je riječ o mogućnosti saradnje sa SNSD-om na različitim nivoima vlasti.

    „PSS ne ulazi u vlast sa SNSD ni u Republici Srpskoj ni na nivou BiH“, kategoričan je Drinić.

    Novoizabrani poslanik PSS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović takođe tvrdi da za sada nema konkretnih razgovora o formiranju vlasti sa SNSD-om. Prema njegovim riječima, postoje samo javno izneseni stavovi političkih lidera o mogućnosti razgovora stranaka iz Republike Srpske.

    Borenović smatra da je pitanje formiranja vlasti na nivou BiH složeno i da se ozbiljniji razgovori ne mogu očekivati prije nego što bude poznat sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    „Bar deklarativna spremnost na razgovore postoji, a vidjećemo da li će do njih uopšte doći. Sada imamo konačne izborne rezultate i raspored mandata, ali je važno vidjeti i kako će biti formiran Dom naroda“, rekao je Borenović.

    On je dodao da je još rano govoriti o kadrovskim rješenjima i eventualnoj raspodjeli ministarskih pozicija, jer nije poznat ni politički format budućeg Savjeta ministara BiH.

    Kada je riječ o ulasku PSS-a u vlast u Republici Srpskoj, Borenović kaže da takvu mogućnost ne smatra realnom i da nema saznanja o eventualnim dogovorima u tom pravcu.

    Tako bi, prema javno iznesenim stavovima rukovodstva PSS-a, ovaj pokret trebalo da zadrži opozicioni status na oba nivoa vlasti, dok će naredni stranački sastanci pokazati kako će biti definisani konkretni politički potezi nakon izbora.

  • Tramp priznao da je rat sa Iranom koštao republikance izbornog poraza: „Opet bih ga pokrenuo“

    Tramp priznao da je rat sa Iranom koštao republikance izbornog poraza: „Opet bih ga pokrenuo“

    Predsjednik SAD Donald Tramp priznao je da je rat sa Iranom doprinio izbornom porazu republikanaca, nakon što su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma američkog Kongresa. Uprkos tome, poručio je da ne žali zbog pokretanja vojne operacije i da bi ponovo donio istu odluku.

    „Iran je bio dio toga“, rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za „Wall Street Journal“, odgovarajući na pitanje da li je rat uticao na loš izborni rezultat njegove stranke.

    Kako prenosi Klix, američki predsjednik ne smatra da je odluka o pokretanju rata bila pogrešna, iako je sukob negativno uticao na njegovu popularnost i postao političko opterećenje za administraciju.

    „Ne razmišljam o tome. Uradio sam pravu stvar. Uradio bih to ponovo“, poručio je Tramp.

    Kao jedan od najvećih problema koji su uticali na raspoloženje birača izdvojio je rast cijena nafte, zbog kojeg su u SAD značajno poskupjeli benzin i dizel. Upravo je povećanje troškova goriva, prema njegovoj ocjeni, izazvalo nezadovoljstvo građana.

    Tramp je, međutim, odbacio tumačenja da su izborni rezultati predstavljali kaznu za njegovu politiku i rad administracije. Ukazao je na to da on lično nije bio kandidat na izborima.

    „Bio je to trenutak, a ja nisam bio na listiću. Najveći problem je što ja nisam bio na listiću“, izjavio je američki predsjednik.

    Republikanci su izgubili podršku birača i u pojedinim državama koje tradicionalno predstavljaju njihova uporišta, među kojima su Kanzas, Južna Karolina i Teksas.

    Među poraženima su i kandidati koje je Tramp lično podržao, uključujući senatorku iz Južne Karoline Darlinu Grejem i Kena Pakstona, koji je u trci za Senat u Teksasu izgubio od demokratskog kandidata Džejmsa Talarika.

    Uprkos izbornom rezultatu, Tramp je najavio da ne planira kadrovske promjene u administraciji i pružio podršku ministru odbrane Pitu Hegsetu, koji rukovodi vojnim operacijama protiv Irana.

    „Mislim da je zapravo sjajan“, rekao je Tramp o Hegsetu.

    Američki predsjednik priznao je da pojedini republikanski kandidati nisu bili dovoljno kvalitetni da privuku podršku birača, navodeći da su neki od njih imali brojne nedostatke.

    Govoreći o političkim odnosima nakon izbora, Tramp je poručio da je spreman na saradnju sa demokratama, ali je istovremeno upozorio da će koristiti pravo veta ukoliko se ne postigne dogovor.

    „Mislim da ćemo raditi s demokratama i da ćemo se jako dobro slagati. Ako ne, bićemo vrlo oštri prema njima, a oni prema nama“, izjavio je.

    Demokrate su na izborima osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa, čime su republikanci izgubili dosadašnju političku prednost u zakonodavnoj vlasti SAD.

  • Južna interkonekcija ponovo pred zastojem: Otvara se spor između Sarajeva i američkog investitora

    Južna interkonekcija ponovo pred zastojem: Otvara se spor između Sarajeva i američkog investitora

    Projekat Južne gasne interkonekcije, kojim bi Federacija BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, ponovo se suočava sa mogućim zastojem. Nakon što je američka kompanija AAFS preuzela ulogu investitora, pojavili su se novi problemi u vezi sa projektnom dokumentacijom, izradom studije izvodljivosti i odnosom prema kompaniji „BH gas“.

    Iako su dvije američke administracije pokazale interesovanje za realizaciju ovog projekta, njegova izgradnja još nije počela. Kako pišu Nezavisne, aktuelne okolnosti otvaraju pitanje da li bi se prepreke koje su ranije dolazile iz Mostara sada mogle pojaviti u Sarajevu.

    Američki interes za izgradnju gasovoda postojao je još tokom administracije Džoa Bajdena, kada je Ambasada SAD u Sarajevu podržavala projekat povezivanja BiH sa terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskom ostrvu Krk. Tada je jedan od glavnih sporova bio izbor kompanije koja bi upravljala projektom.

    Dok je političko predstavništvo hrvatskog naroda u Federaciji BiH insistiralo na osnivanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, bošnjački politički predstavnici zalagali su se da nosilac projekta bude sarajevski „BH gas“.

    Američka administracija tada se opredijelila za postojeću kompaniju „BH gas“, uz prijedlog promjena u njenoj upravi kako bi hrvatski predstavnici dobili veći uticaj u odlučivanju. Ipak, realizacija tog modela nije napredovala očekivanom dinamikom.

    Promjenom američke administracije i dolaskom Donalda Trampa na čelo SAD, u projekat je uveden novi investitor – kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Riječ je o firmi čiji su predstavnici dobili podršku dijela Trampove administracije zainteresovanog za širenje tržišta američkog tečnog prirodnog gasa.

    Međutim, sada se pojavljuje novi problem. Direktor AAFS-a Amer Bekan nedavno je ukazao na to da „BH gas“ ne može ustupiti ranije izrađenu projektnu dokumentaciju, uključujući studiju izvodljivosti, jer je ona u vlasništvu Evropske unije.

    Iz Delegacije EU za Nezavisne su, međutim, kratko odgovorili da nisu upoznati sa takvim problemom, dok iz „BH gasa“ do zaključenja njihovog teksta nije stigao odgovor.

    Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da ranije planirana trasa gasovoda više nije aktuelna zbog neriješenog pitanja državne imovine. To je potvrdio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, pa se otvara pitanje koliko bi ranije pripremljena dokumentacija uopšte mogla biti upotrebljiva za novi projekat.

    Zbog toga se kao jedno od mogućih rješenja nameće izrada nove studije izvodljivosti, što bi moglo dodatno produžiti rokove za početak realizacije.

    Autor analize ukazuje i na mogućnost da spor oko kontrole nad projektom ponovo postane političko pitanje. Prema njegovoj ocjeni, dio bošnjačkih političkih predstavnika mogao bi insistirati na očuvanju uticaja „BH gasa“, slično kao što je ranije HDZ insistirao na većoj ulozi kompanije iz Mostara.

    Američki zvaničnici su ranije, prema navodima iz teksta, razmatrali mogućnost da „BH gas“ zadrži ulogu ekskluzivnog uvoznika gasa nakon izgradnje interkonekcije, čime bi se toj kompaniji sačuvao značajan položaj u budućem sistemu snabdijevanja.

    S druge strane, ni predstavnici Mostara, prema pisanju Nezavisnih, nisu u potpunosti zadovoljni obimom posla koji bi pripao tamošnjim kompanijama, s obzirom na to da bi glavnu ulogu u realizaciji projekta imao američki investitor.

    Tako bi projekat koji je zamišljen kao važan korak ka diversifikaciji snabdijevanja gasom i smanjenju zavisnosti od ruskih energenata mogao ponovo biti usporen zbog sporova oko upravljanja, vlasništva nad dokumentacijom i raspodjele uticaja između političkih i poslovnih centara u Federaciji BiH.

  • Vulin nakon povratka aviona u Beograd: Prošao sam sve provjere, ništa nelegalno nije pronađeno

    Vulin nakon povratka aviona u Beograd: Prošao sam sve provjere, ništa nelegalno nije pronađeno

    Aleksandar Vulin, lider Pokreta socijalista, potvrdio je da se nalazio u avionu kompanije „Er Srbija“ koji je tokom leta iz Beograda za Moskvu vraćen na aerodrom „Nikola Tesla“ zbog dodatnih bezbjednosnih provjera jednog putnika.

    Vulin je izjavio da je tokom leta spavao i da je tek nakon buđenja saznao da se avion vratio u Beograd. Po izlasku iz letjelice zatekao je policiju i pripadnike specijalnih jedinica, pa se, kako je ispričao, našalio sa njima.

    „Ja kažem: ‘Kolege, je l’ ste došli po mene?’ Oni se smiju, kažu: ‘Nismo, ministre'“, ispričao je Vulin.

    On tvrdi da je nakon povratka prošao dodatne bezbjednosne kontrole, uključujući i poseban pregled, te da kod njega nije pronađeno ništa nelegalno.

    „Apsolutno ništa nelegalno nije nađeno kod mene, zato što nije moglo ni da bude“, poručio je Vulin, prenose Nezavisne.

    Vulin je povratak aviona ocijenio kao pokušaj političkog obračuna sa njim, tvrdeći da su zbog toga posljedice osjetili i ostali putnici, kojima su poremećene putne obaveze.

    „Naravno da je sve laž i da je to samo iživljavanje i pokušaj da ovim novim vlastima dokažu koliko su i ovdje na aerodromu spremni, koliko su na braniku njihove ideologije“, rekao je Vulin.

    Dodao je da je u Moskvu putovao službeno i da je potpuno miran jer, kako tvrdi, zna da nije prekršio nijednu proceduru.

    Prema navodima pojedinih srpskih medija, na istom letu bili su i predsjednik Srpske narodne partije Nenad Popović i direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.

    Podsjećamo, avion na redovnom letu JU134 iz Beograda za Moskvu vraćen je u utorak uveče nakon što je kompanija „Er Srbija“ od nadležnih aerodromskih službi dobila informaciju koja je zahtijevala dodatne bezbjednosne provjere u vezi sa jednim putnikom.

    Iz kompanije je saopšteno da je odluka o povratku donesena u skladu sa instrukcijama nadležnih organa i važećim bezbjednosnim propisima, ali identitet putnika zbog kojeg su provjere zatražene nije zvanično saopšten.

  • Stevandić najavio konstituisanje Skupštine prije roka: Nova vlast počinje da se formira

    Stevandić najavio konstituisanje Skupštine prije roka: Nova vlast počinje da se formira

    Vladajuća koalicija predvođena SNSD-om imaće 54 poslanika u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, čime je obezbijedila stabilnu skupštinsku većinu za naredne četiri godine. Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, stekli su se uslovi za formiranje nove vlasti, a konstitutivna sjednica parlamenta očekuje se polovinom novembra.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić najavio je da bi konstituisanje novog saziva moglo biti završeno i prije zakonskih rokova.

    „Konstituisanje skupštine će biti unutar petnaest dana, mnogo prije rokova. Kao i uvijek, pokazaćemo da smo najefikasniji parlament, ne samo u BiH, nego i u okruženju“, rekao je Stevandić.

    Najviše mandata osvojio je SNSD, koji je sa 214.609 glasova dobio pet poslaničkih mjesta više nego u prethodnom sazivu. Predsjednik stranke Milorad Dodik ocijenio je da je riječ o ozbiljnom izbornom rezultatu, ističući da je SNSD osvojio oko 40 odsto glasova za Narodnu skupštinu.

    Stranke okupljene oko SNSD-a imaće ukupno 20 poslanika, dok će koalicija NPS-DNS imati pet mandata. Predsjednik NPS-a Darko Banjac istakao je da je njihova koalicija druga po snazi unutar vladajućeg bloka, odnosno četvrta u Republici Srpskoj.

    U opozicionim redovima najviše mandata osvojio je Pokret sigurna Srpska, koji će imati 12 poslanika, od čega devet direktnih i tri kompenzaciona. Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković izrazio je zadovoljstvo rezultatom, navodeći da je njegova politička organizacija ostvarila rast i u apsolutnim i u relativnim izbornim pokazateljima.

    Iako vladajuća koalicija trenutno raspolaže sa 54 mandata, lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je mogućnost proširenja skupštinske većine na dvije trećine, što bi omogućilo donošenje važnih odluka, uključujući promjene Ustava Republike Srpske i izbor četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    „Od 57 do 60. A 57 sigurno. A moguće je i 60. Moguće je i 62“, rekao je Dodik.

    Stevandić smatra da će dvotrećinska većina biti važan politički faktor u novom sazivu parlamenta. Ukazao je i na ranije situacije u kojima su opozicioni poslanici napuštali skupštinske sjednice tokom važnih rasprava, poručujući da očekuje njihovo prisustvo i učešće u radu parlamenta.

    Ko će se eventualno priključiti skupštinskoj većini još nije poznato. U SDS-u, međutim, ističu da ne mogu garantovati da će svi izabrani poslanici ostati u stranačkim redovima.

    „Ja mogu da kažem da i u prošlom sazivu, kada je SDS osvojio 13 mandata, mislio sam da sigurno niko neće napustiti stranku, ali su nas, nažalost, napustila dva poslanika“, rekao je Ognjen Bodiroga, član Predsjedništva SDS-a.

    U narednom periodu biće poznato i koji od izabranih poslanika će se odreći mandata, nakon čega će Centralna izborna komisija BiH dodijeliti poslanička mjesta narednim kandidatima sa izbornih lista.

    Prema informacijama koje prenosi RTRS, proces konstituisanja Narodne skupštine i formiranja nove Vlade Republike Srpske trebalo bi da počne sredinom novembra.

  • Ugostitelji najavljuju skuplju kafu, prerađivači zasad bez promjene cijena

    Ugostitelji najavljuju skuplju kafu, prerađivači zasad bez promjene cijena

    Cijene kafe u Republici Srpskoj mogle bi ponovo porasti, jer ugostitelji razmatraju novo povećanje cijena do kraja ove ili početkom naredne godine. Iako prerađivači za sada ne najavljuju poskupljenje u prodavnicama, rast cijena sirove kafe na svjetskom tržištu ponovo stvara pritisak na domaće tržište.

    Kilogram kafe u trgovinama trenutno košta između 26 i 28 KM, dok se cijena espresa u banjalučkim ugostiteljskim objektima uglavnom kreće od 2,5 do četiri KM. Prosječna cijena ovog napitka u gradu iznosi oko 3,5 KM.

    Momčilo Banjac, direktor kompanije „Minea“ iz Gradiške, kaže da je kafa tokom posljednjih mjesec dana blago poskupjela, ali da za sada nema razloga za korekciju maloprodajnih cijena.

    „Dolar je nešto ojačao, a cijene sirove kafe na svjetskom tržištu porasle su, zavisno od sorte, ali to još nije alarmantno da bi došlo do poskupljenja“, rekao je Banjac za Nezavisne.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti dalja kretanja, posebno zbog globalnih dešavanja i neizvjesnosti na tržištu. Iako je nakon ranijeg velikog rasta cijena sirovina uslijedio određeni pad, posljednjih mjeseci ponovo je primjetan blagi rast.

    Banjac upozorava da su cijene kafe već znatno više nego prije godinu do godinu i po, zbog čega potrošači sve češće biraju manja pakovanja.

    „Kilogram kafe u maloprodaji najčešće košta od 26 do 28 KM. To je veoma visoka cijena i dodatno poskupljenje moglo bi dovesti do toga da ljudi još manje kupuju, pa čak i da odustanu od pojedinih proizvoda“, istakao je Banjac.

    Za razliku od prerađivača, ugostitelji već razmatraju mogućnost novog poskupljenja. Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca“, kaže da bi do korekcije cijena moglo doći do kraja ove ili početkom naredne godine.

    Tačan iznos eventualnog poskupljenja još nije poznat, ali Kurtinović ističe da ugostitelji moraju uzeti u obzir sve veće troškove poslovanja i mogućnosti domaćih potrošača.

    „Svaki ugostitelj mora posebno da računa može li izdržati sa postojećim cijenama i da li smo generalno dostigli maksimum koji naše tržište može da podnese. S druge strane, visoki troškovi poslovanja diktiraju da će doći do rasta cijena“, rekao je Kurtinović.

    Dodaje da poskupljenja nisu dovela do potpunog odustajanja građana od odlazaka u kafiće, ali da ugostitelji ipak bilježe slabiji promet. Posebno je to izraženo u lokalima koji se oslanjaju na svakodnevne goste, dok noćni objekti sa dodatnim sadržajima i muzikom uživo nešto lakše održavaju poslovanje.

    Kada je riječ o Banjaluci, cijena espresa od dvije KM postala je gotovo rijetkost, a u pojedinim lokalima za šoljicu ovog napitka potrebno je izdvojiti i četiri KM.

    Kurtinović smatra da se ugostitelji nalaze između rastućih troškova i granice koju kupovna moć građana može podnijeti, zbog čega će svako novo povećanje cijena zahtijevati pažljivu procjenu.

    Dodatni pritisak na tržište predstavlja i kretanje cijena na svjetskim berzama. Kafa je tokom oktobra 2026. godine ponovo poskupjela nakon kratkotrajnog pada tokom ljeta, a na takva kretanja uticali su smanjene zalihe sertifikovane kafe i klimatska neizvjesnost.