VRBAS Media

Autor: INFO

  • Položeni vijenci na spomen-obilježje žrtvama Veleizdajničkog procesa

    Položeni vijenci na spomen-obilježje žrtvama Veleizdajničkog procesa

    Obilježavanje Dana grada Banjaluka, 22. aprila, počelo je jutros i tim povodom položeni su vijenci na Spomen-obilježje žrtvama Veleizdajničkog procesa na groblju “Sveti Pantelija”.
    Vijence su položili predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, delegacije grada, gradske Skupštine i Udruženja poštovalaca i potomaka srpskih boraca oslobodilačkih ratova 1912. i 1918. godine.

    Slijedi polaganje vijenaca kod Spomenika 12 beba, a potom i kod Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu i kod Spomenika poginulim borcima NOR-a.

    Svečana akademija biće održana u 18.00 časova u Kulturnom centru Banski dvor i tom prilikom će biti uručene aprilske nagrade.

    Proslava Dana grada biće nastavljena tokom cijele ove sedmice prigodnim programom.

    Banjaluka proslavlja Dan grada u znak sjećanja na 22. april 1945. godine, kada je grad oslobođen od okupatora u Drugom svjetskom ratu.

  • Odvoz smeća u Banjaluci sve skuplji, a ono se sve češće ne odvozi

    Odvoz smeća u Banjaluci sve skuplji, a ono se sve češće ne odvozi

    Krajem prethodnog mjeseca u Skupštini grada Banjaluka donesena je odluka o poskupljenju odvoza otpada i to za 29,5 odsto.

    Ito i ne bi bio toliki problem kad bi se on odvozio kako treba.

    Mještani najvećeg banjalučkog naselja Starčevica već nekoliko puta ostaju zatrpani smećem, i to ne samo tokom zime kada su malo jače padavine prvi izgovor za nemar.

    U ulicama poput Slobodana Dubočanina i Koste Jarića, i njihovim ograncima, prepune kese i kante su opet “prenoćile”.

    – Smeće se odvozi samo dva puta sedmično, utorkom i petkom, i onda kad se jedan od ovih dana “preskoči” to nije mala stvar, jer nam ulice liče na deponiju, a psi lutalice i ptice razbacaju sve tokom noći. Dešavalo se da snijeg napada, pa se ulica i ne očisti na vrijeme i radnici jednostavno ne prođu, ali kad padavina nema zanima nas šta im je izgovor? Cijene računa nam ponovo skaču, a ni ovo što treba se ne odrađuje – kaže jedan od stanovnika Ulice Slobodana Dubočanina.

    – Kao da živimo ko zna gdje, pa smo dobili jedva dva termina za odvoz smeća u ulici u kojoj u blizini čak nema ni nekog većeg kontejnera, a kuća i stanovnika i te kako ima. Možete zamisliti koliko ulica smrdi kad naprave ovakvu pometnju i problem nama koji živimo ovdje  – dodaje on.

    Podsjećamo, iz „Čistoće“ su tražili povećanje cijene prikupljanja i odvoza komunalnog otpada od 40,56 odsto. Po njihovoj računici, troškovi prikupljanja i odvoza otpada za domaćinstvo u prostoru od 60 kvadrata, mjesečno bi iznosili 17,13 KM, umjesto dosadašnjih 12,19 KM.

  • Stanivuković: Blizu smo konsenzusa, kandidati uskoro poznati

    Stanivuković: Blizu smo konsenzusa, kandidati uskoro poznati

    Srpska demokratska stranka, Pokret Sigurna Srpska i Narodni front nalaze se pred završnicom pregovora o zajedničkom nastupu na izborima i platformi koju vide kao osnov za unapređenje života u Republici Srpskoj, izjavio je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u emisiji „Bez uvijanja“ na BN TV.

    On je precizirao da bi do kraja aprila trebalo da bude poznat konačan dogovor opozicionih partija o kandidatima za ključne funkcije. Prema njegovim riječima, razgovori su u završnoj fazi i očekuje se brzo usaglašavanje.

    „Pronaći ćemo konsenzus oko dva imena, za dvije ključne pozicije. Nemajte dilemu, ja sam jedno od ta dva imena samo da vidimo na kom mjestu i to je 100 odsto tako. Osjećam duboko da ću uz podršku naroda kao i do sada za pet-šest mjeseci pred vaše kamere izađi u drugoj ulozi, drugoj odgovornosti da uradimo ono o čemu govorimo sve vrijeme.“

    Stanivuković je naglasio da ključnu ulogu u ovom procesu imaju SDS i PSS, koje vidi kao glavne nosioce političkih promjena. Istakao je i potrebu međusobnog razumijevanja sa drugim opozicionim akterima.

    „Snaga i odgovornost nas uticajnijih je da razumijemo sve. Za nas je važno da razumijemo Narodni front, šta je njihova platforma i kako da budemo jedinstveni. Da je mudrosti i kod kolege Vukanovića, tako bi bilo i sa njim“, kaže on.

    Govoreći o političkim protivnicima, Stanivuković je kritikovao SNSD, navodeći da se previše bavi opozicijom, a nedovoljno sopstvenim problemima, posebno kada je riječ o kadrovskim rješenjima.

    „Kod njih je jednoumlje, ucjena. Prava stvar u SNSD-u je da nemaju kandidata. U odnosu na nas nekoliko u opoziciji, svaki njihov ubjedljivo gubi. Minić nije nikakav kandidat, ostale nemaju. Jedino se uzdaju malo u gospođu Cvijanović. To je sav arsenal njihovih ponuda.“

    Osvrćući se na stanje u Banjaluci, gradonačelnik je ocijenio da grad danas funkcioniše stabilno i organizovano, uz značajan finansijski napredak i ubrzan razvoj.

    „Miran, stabilan, uređen grad sa vraćenih 30 miliona KM kredita u posljednjih nekoliko godina. Banjaluka je grad koji ponovo postaje veliki i snažan i vraća svoja javna preduzeća. To je danas grad koji se najbrže razvija“, rekao je on.

    Stanivuković je priznao da je sječa drveća uz Vrbas bila propust, ali je najavio nove aktivnosti u okviru uređenja obala rijeke, uključujući sadnju većeg broja stabala, uz saglasnost nadležnih institucija.

    „SNSD najviše priča o vrbama, a oni su uništili Picin park, dali zemljište svom kumu, posjekli su pola Banjaluke, a svi regulacioni planovi koje meni stavljaju na teret su nastali su u periodu od 2010. do 2020. godine, a danas se ti projekti realizuju.“

    Na kraju je poručio da ostaje dosljedan svojim obećanjima, naglašavajući da iskustva iz Banjaluke vidi kao osnov za šire političke promjene u Republici Srpskoj.

  • Objavljena prognoza za 1. maj, mnogi će se razočarati

    Objavljena prognoza za 1. maj, mnogi će se razočarati

    Za Prvi maj pripremite topliju garderobu i kišobrane jer nas očekuje ispodprosječno hladno i nestabilno vrijeme u tom periodu, saopštio je BHMETEO.

    Oni su za naredni period najavili i mogući snijeg.

    “Krajem iduće sedmice moguć je i lokalno snijeg u planinskim područjima”, istakli su.

    Prognoza za srijedu (danas)

    Republički hidrometeorološki zavod je za danas, srijedu, 22. aprila, za jutro najavio pretežno oblačno vrijeme uz lokalno slabu kišu. Prije podne se očekuje razvedravanje pa će sredinom dana biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode.

    “Od sredine dana i tokom popodneva razvoj oblaka uz povremenu kišu i pljuskove koji će se premještati od sjevera ka jugu. Do večeri prestanak padavina i pretežno vedro. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena do jaka bura. Maksimalna temperatura vazduha od 11 do 18 stepeni Celzijusovih, na jugu do 22 stepena, u višim predjelima od šest stepeni”, istakli su.

    Prognoza za četvrtak (sutra)

    U četvrtak, 23. aprila, očekuje se jutro hladno, ponegdje uz slab mraz. Tokom dana, kako je najavljeno, biće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i toplije. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri stepena. Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 21, u višim predjelima od 10 stepeni.

    Prognoza za petak

    U petak, 24. aprila, poslije hladnog jutra tokom dana biće pretežno sunčano uz malu, na istoku i umjerenu oblačnost i prijatno toplo. Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, u višim predjelima minus jedan stepen. Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 22, u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih.

    Prognoza za subotu

    U subotu, 25. aprila, očekuje se pretežno sunčano i toplo. Minimalna temperatura vazduha od tri do devet, na jugu do 13 stepeni, u višim predjelima od nula stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 20 do 25 stepeni, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

  • Njemačka se od proizvodnje automobila okreće oružju

    Njemačka se od proizvodnje automobila okreće oružju

    Dok se dosadašnji izvozni model raspada, Njemačka se okreće od automobila ka topovima – i pokušava industrijski pad da pretvori u odbrambeni procvat, piše „Vol Strit džurnal“ (WJ).

    Nakon decenija u kojima je služila kao proizvodni motor Evrope, zemlja je zapala u najduži period stagnacije od Drugog svjetskog rata dok se bori sa konkurencijom iz Kine i padom potražnje. Odgovor je oštar koliko i sama kriza: preoblikovanje industrijske baze u arsenal Zapada.

    Svakog mjeseca nestaje 15.000 radnih mjesta
    Niz podataka pokazuje kako je stari model na izmaku snage. Svakog mjeseca oko 15.000 radnih mjesta nestaje iz njemačke proizvodnje, uključujući nekada dominantni automobilski sektor, pokazuju vladini podaci. Mercedes-Benc je zabilježio pad dobiti od 49% za 2025. godinu, dok je Folksvagen, drugi najveći svjetski proizvođač automobila, objavio da mu je dobit u istom periodu pala za 44% i najavio planove za ukidanje 50.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2030. godine, prenosi Indeks.

    Čak i vodeći brendovi poput Poršea prijavljuju teške udarce, pri čemu je operativna dobit pala za 98% u poređenju sa 2024. godinom, koja je već bila jedna od najgorih u modernoj istoriji kompanije. Većinu posla u njemačkoj ekonomiji sada obavlja uslužni sektor, koji čini oko 70% ekonomskog učinka, dok proizvodnja i dalje drži 20% – a do petine svih uslužnih djelatnosti vezano je za industrijske kompanije poput proizvođača automobila.

    Sada, dok američke bezbjednosne garancije djeluju sve nesigurnije, a Evropa žuri u ponovno naoružavanje, Berlin se pozicionira da postane kičma odbrambene industrije kontinenta.

    Bilion evra za odbranu
    Automobilska industrija prolazi kroz krizu zbog globalnog usporavanja, geopolitičkih rizika i rastuće konkurencije iz Kine, rekao je Klaus Rozenfeld, izvršni direktor Šeflera, jednog od vodećih svjetskih dobavljača auto-dijelova koji proizvodi sve, od pogonskih sistema do ležajeva – a sada postaje i rastući igrač u odbrambenom sektoru.

    Istovremeno, nedavne regulatorne promjene u Njemačkoj i Evropskoj uniji poboljšale su pristup tržištu kapitala za odbrambene kompanije, dok su ogromni državni ugovori i javne šeme finansiranja otvorili gotovo bilion evra za odbranu, što je oko 1,2 biliona dolara. Sve je to podstaknuto strahom od ruskog ekspanzionizma i sve neprijateljskijeg globalnog okruženja.

    „Veliki trend u njemačkoj ekonomiji je da se ljudi mnogo više nego ranije pitaju ‘kako možemo da doprinesemo onome što nije urađeno tokom proteklih mnogo godina – kako bismo povratili sposobnost da se branimo’ – i to je ono što radimo“, rekao je Rozenfeld.

    „Moramo da zasučemo rukave“
    Rozenfeldova kompanija sada proizvodi motore za bespilotne letjelice, sisteme u oklopnim vozilima i komponente za vojnu avijaciju. Cilj mu je da 10% prometa kompanije – koji trenutno iznosi 24 milijarde evra – dolazi iz odbrambenog odjeljenja osnovanog prošle godine, pri čemu bi veći dio proizvodnje obezbjeđivalo više od 100.000 zaposlenih i 100 fabrika širom svijeta, uključujući osam u SAD.

    „U Njemačkoj se mnogo kuka – ako se svi stalno žale da su stvari užasne, ništa neće funkcionisati. Moramo da zasučemo rukave“, poručio je.

    Širom njemačkog industrijskog pojasa, fabričke trake koje su nekada pokretale izvozni bum sada se preusmjeravaju u mašine za evropsko naoružavanje. Vlada podržava taj proces. Pristup Berlina nije oživljavanje stare ekonomije, već njena zamjena. Prazni fabrički pogoni i sve veći broj otpuštenih kvalifikovanih radnika preusmjeravaju se u jedini sektor koji se i dalje masovno širi.

    Proizvodnja „Patriota“ i saradnja sa Izraelom
    Folksvagen je u pregovorima sa izraelskim kompanijama kako bi do 2027. godine počeo da proizvodi komponente za izraelski sistem „Ajron dom“. Niz kompanija uveo je treće smjene kako bi proizvodile oružje i municiju za Ukrajinu. Presretači za sistem „Patriot“, koji su dugo bili isključivo američki proizvod, uskoro će se proizvoditi u Njemačkoj kako bi se zadovoljila rastuća potražnja.

    Gotovo 90% evropskog rizičnog kapitala uloženog u odbrambenu tehnologiju sliva se u njemačke kompanije, pokazuju vladini podaci. „Evropa mora da bude sposobna da se brani, a to takođe znači izgradnju snažne bezbjednosne i odbrambene industrije na koju možemo da se oslonimo“, izjavila je ministarka ekonomije Katarina Rajhe.

    Rajhe je, zajedno sa kolegama iz vlade, uključujući ministra odbrane, podsticala transformaciju posrnulih proizvodnih kompanija u odbrambene izvođače. „Prenamjena postojećih proizvodnih kapaciteta iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta“, rekla je.

    Ministarstvo privrede sada finansira platformu za povezivanje, koju je osnovalo glavno udruženje odbrambene industrije BDSV, kako bi povezalo postojeće lance snabdijevanja u odbrambenom sektoru sa kompanijama iz drugih oblasti. Ulazak neodbrambenih kompanija u ovaj sektor pomaže u ublažavanju pritiska na tradicionalne lance snabdijevanja da povećaju proizvodnju, rekao je čelnik BDSV-a Hans Kristof Acpodijen.

    Od motora do oružja
    Sebastijan C. Šulte preuzeo je Dojc (Deutz), pionira motora sa unutrašnjim sagorijevanjem starog 162 godine, otprilike dvije nedjelje prije nego što je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju 2022. godine. Kao i mnoge industrijske kompanije, firma je bila pogođena slabljenjem njemačke ekonomije, a rat je dodatno pogoršao situaciju.

    „Transformacija kompanije postala je moj posao“, rekao je Šulte. Pošto dolazi iz industrije pomorske odbrane, njegov instinkt bio je da krizu ubrzanu ratom pretvori u priliku. „Naša prednost su stabilni lanci snabdijevanja: ono što funkcioniše za motore i rudarsku opremu, funkcionisaće i za odbrambenu industriju“, rekao je.

    Dok tradicionalne odbrambene kompanije često imaju veoma duge razvojne cikluse i potrebne su im godine da prošire proizvodnju, proizvođači očvrsli na konkurentnom automobilskom tržištu sposobni su da brzo povećaju kapacitete, naglasio je.

    Zaista, Lokid Martin, američki odbrambeni gigant koji proizvodi projektile za sistem „Patriot“, proizvodi samo oko 620 presretača godišnje uprkos ogromnoj potražnji izazvanoj ratovima u kojima učestvuju Rusija i Iran.

    „Sa riječi na djela“
    Dojc, kao agilnija kompanija navikla na brze promjene ukusa kupaca automobila, reagovao je toliko brzo da sada isporučuje motore za proizvodnju električne energije za sisteme „Patriot“ koje koristi Saudijska Arabija, kao i razne bespilotne sisteme i oklopna vozila. Kompanija je preuzela odbrambene startape i investirala u potpuno novi posao u kojem ranije nije imala iskustva. „Odlučili smo da pređemo sa riječi na djela“, rekao je Šulte.

    Opklada se isplatila: za razliku od mnogih automobilskih kompanija, firma nije imala masovna otpuštanja dok su radnici prelazili u odbrambenu proizvodnju. Kompanija je prošle godine ostvarila rast prihoda od 15%, piše WJ.

  • Koliko ukrajinskih vojnika je obučila EU?

    Koliko ukrajinskih vojnika je obučila EU?

    Članice EU su od februara 2022. godine obučile 90.000 ukrajinskih vojnika, izjavila je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

    “EU i dalje pruža najveću pomoć Ukrajini, pored vojne i finansijske podrške. Naša Vojna misija EU za podršku Ukrajini do sada je obučila preko 90.000 ukrajinskih vojnika”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

    Rusija je navela da isporuke oružja Ukrajini ometaju mirovni proces i direktno uključuju NATO savez u sukob.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da Rusija svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu posmatra kao legitimnu vojnu metu, prenosi Srna.

  • Vukanović traži podršku Blanuši

    Vukanović traži podršku Blanuši

    Radni timovi opozicionih stranaka u Republici Srpskoj proteklog vikenda održali su sastanak u Šamcu na kojem se radilo na izradi platforme o zajedničkom nastupu na predstojećim opštim izborima.

    Međutim, na navedenom sastanku, kao i na prethodnom u Banjaluci koji je održan između lidera SDS Branka Blanuše, Narodnog fronta Jelene Trivić i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, u Šamac nisi došli predstavnici Liste Za pravdu i red.

    Načelnik Šamca i član Predsjedništva SDS, Đorđe Milićević, za Srpskainfo povrđuje da je u subotu došlo do sastanka delegacija SDS, NF i PSS, čiji je bio domaćin, te da vjeruje da bi do kraja ove sedmice trebalo da bude usaglašena platforma o zajedničkom opozicionom djelovanju koja će biti predstavljena stranačkim liderima.

    – Kao rezultat prethodnog dogovora opozicionih lidera, ono što treba da bude ključ, kada se radi o opozicionom djelovanju, jeste platforma i osnovni ciljevi kako će se opozicija predstaviti biračima – kaže Milićević za naš portal.

    – Prije svega iz razloga što smatramo da prvo treba riješiti pitanje kandidatura. Besmisleno je praviti platformu i potpisivati neki ugovor između opozicionih stranaka a da još uvijek ne znamo ko će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske – kaže Vukanović.

    On ponavlja da je osnovni zahtjev Liste Za pravdu i red da se Draško Stanivuković povuče i odustane od kandidature za predsjednika Srpske, kao i da prestanu napadi na Branka Blanušu.

    – Stanivuković i Jelena Trivić treba da podrže Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske, a onda ćemo lako napraviti dogovor oko svega ostalog – tvrdi Vukanović.

    Dodaje da je besmisleno glumiti kako je „sve normalno i da se prave platforme“ ako, prema njegovim riječima, nije usaglašena ključna stvar, a to je zajednički kandidat za predsjednika Srpske.

    – Dok se ne dogovori zajednički kandidat, svaki drugi razgovor je besmislen – tvrdi Vukanović.

    Na pitanje da li je problematičan samo dogovor o kandidaturi za predsjednika RS, ili u „paketu“ treba da ide i dogovor o kandidatu za srpskog člana Predsjedništva BiH, Vukanović odgovara da „od početka ne računa na podršku Trivićeve i Stanivukovića“, koje naziva „produktima Beograda, Banjice i političke korupcije“.

    – Trivićeva i Stanivuković neskriveno pokazuju ogroman animozitet i mržnju prema meni već dugo vremena. Oni nikad nisu ni dali naznaku da bi mogli na bilo koji način da me podrže, iako sam za njih „ginuo“ prethodnih godina. Na njihovu podršku i ne računam. Naravno, računam da će ogroman broj opozicionih pristalica zaokružiti moje ime – ističe Vukanović.

    On smatra da je uticaj Beograda „trenutno najnegativniji za opoziciju“, te da se vrše „bočni napadi na Branka Blanušu da se povuče“.

    – To se sve radi s ciljem razbijanja opozicije i da ona bude pod Dodikovom kontrolom. Lista Za pravdu i red u to se ne uklapa i zbog toga ne možemo očekivati bilo kakvu podršku. Poznato je da je stranka Jelene Trivić nastala u Beogradu, da joj stižu pare i da ona sve i da hoće, a neće, ne može nikad da me podrži. Njihovu podršku niti želim niti tražim, ali za mene je najvažnije da imamo podršku jednom kandidatu za predsjednika Republike Srpske, a to je Branko Blanuša. Kad to dogovorimo, lako ćemo potpisati dokument i platformu o osnovnim ciljevima i smjernicama nakon izbora – poručuje Vukanović.

    On tvrdi da je „zamka“ u koju opozicija, prema njegovim riječima, generalno upada već prilično dugo to da se preko medija ističe pitanje kandidatura dok se u drugi plan, kako navodi, gura ono što zaista interesuje građane Republike Srpske.

    – Osnovna stvar je da građani znaju šta opozicija namjerava da uradi u narednom periodu, ako preuzme vlast. Ovog puta krenuli smo mnogo ozbiljnije u izradu zajedničke platforme koja obuhvata devet ključnih oblasti u Republici Srpskoj o kojima opozicija ima potpuno jedinstven stav. Pored namjere da ovaj režim ode u prošlost, ključno je da u određenim oblastima poput ekonomije, očuvanja Republike Srpske, problema boračke populacije, demografije, obrazovanja, pokažemo šta je moguće u kratkom peridu uraditi ako dođemo na vlast – ističe Milićević.

    U navedeni proces, dodaje on, uključene su sve opozicione partije. Međutim, kako priznaje, Lista Za pravdu i red nije učestvovala na sastanku u Šamcu.

    – U nekom prethodnom periodu Lista Za pravdu i red dala je svoje sugestije i očekujem da do kraja ove sedmice imamo platformu koju ćemo ponuditi našim stranačkim liderima – poručuje Milićević.

    S druge strane, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, za Srpskainfo potvrđuje da predstavnici njegove stranke nisu išli na sastanak opozicije u Šamcu.

     

  • SAD suočene s ozbiljnim manjkom municije

    SAD suočene s ozbiljnim manjkom municije

    U trenucima dok američki predsednik Donald Tramp produžava primirje s Iranom na molbu Pakistana, na videlo izlaze zabrinjavajući podaci o stanju američkog arsenala. Sedmonedeljni rat s Teheranom ozbiljno je iscrpeo zalihe ključnih projektila, stvarajući rizik za Sjedinjene Američke Države u slučaju potencijalnog sukoba s Kinom.

    Kao što je već poznato, Tramp je saopštio da Sjedinjene Američke Države produžavaju primirje s Iranom, i to na zahtev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Šehbaza Šarifa. Američka administracija odlučila je da sačeka „jedinstven predlog“ iranskih vlasti, za koje je Tramp naveo da su „ozbiljno podeljene“.

    Iako je američki predsednik naglasio da je naredio vojsci da nastavi blokadu Hormuškog moreuza i ostane „spremna u svim aspektima“, obustava vatre i povratak ključnih pregovarača (Džej Di Vensa, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera) u Vašington mogli bi biti više od običnog diplomatskog manevra.

    Pauza bi američkoj vojsci mogla poslužiti kao preko potreban predah, s obzirom na to da su skladišta naoružanja gotovo ispražnjena.

    Kritičan pad zaliha naoružanja

    Prema novoj analizi koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), a koja se u potpunosti poklapa s poverljivim podacima Pentagona, američka vojska je tokom sukoba s Iranom potrošila ogromne količine najnaprednijeg naoružanja.

    Brojke iz analize su frapantne. Za samo sedam nedelja borbi, američka vojska je potrošila:

    Najmanje 45 odsto zaliha raketa za precizne udare (Precision Strike Missiles),
    Najmanje polovinu zaliha presretačkih projektila THAAD (dizajniranih za rušenje balističkih raketa),
    Gotovo 50 odsto zaliha raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot.

    Pored toga, ispaljeno je oko 30 odsto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahavk, te više od 20 odsto projektila JASSM (vazduh-zemlja dugog dometa), kao i SM-3 i SM-6 projektila.

    Ranjivost na Pacifiku i „matematički problem“

    Iako SAD kratkoročno poseduju dovoljno bombi i projektila za nastavak borbenih operacija protiv Irana ukoliko nestabilno primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veću opasnost. Broj preostale kritične municije više nije dovoljan za suprotstavljanje protivnicima slične moći u bliskoj budućnosti – pre svega Kini.

    „Velika potrošnja municije stvorila je prozor povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku“, rekao je za Si-En-En Mark Kansijan, penzionisani pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izveštaja CSIS-a.

    Iako je Pentagon ranije ove godine potpisao ugovore za proširenje proizvodnje, Kansijan ističe surovu realnost: „Biće potrebne jedna do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da se prošire tamo gde treba da budu.“

    Zvanični stav Pentagona zvuči mnogo optimističnije od analiza nezavisnih stručnjaka. Portparol Šon Parnel poručio je da vojska „ima sve što joj je potrebno za izvršenje operacija u vreme i na mestu koje predsednik odabere“, dodajući da SAD poseduju „dubok arsenal sposobnosti“.

    Ova računica o ispražnjenim zalihama stoji u oštrom kontrastu s nedavnim tvrdnjama Donalda Trampa da Americi ne nedostaje oružja, iako je od Kongresa zatražio dodatna sredstva upravo za nabavku novih projektila.

    „Municije na najvišem nivou imamo mnogo, ali je čuvamo“, rekao je Tramp prošlog meseca pravdajući zahtev za finansiranje. „To je mala cena koju moramo platiti kako bismo ostali na samom vrhu.“

    Ipak, demokrate na Kapitol hilu i vojni vrh od samog početka upozoravaju na ovakav scenario. Još pre početka sukoba, načelnik Združenog štaba, general Den Kejn, upozorio je Trampa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one namenjene podršci Izraelu i Ukrajini.

    Najbolji opis situacije dao je demokratski senator iz Arizone, Mark Keli: „Iranci imaju sposobnost da naprave mnogo dronova Šahed i balističkih raketa, i imaju ogromne zalihe. U nekom trenutku, ovo postaje čist matematički problem. Odakle ćemo nabaviti municiju za protivvazdušnu odbranu?“

  • Vučić razgovarao sa Mađarom o temama za unapređenje srpsko-mađarskih odnosa

    Vučić razgovarao sa Mađarom o temama za unapređenje srpsko-mađarskih odnosa

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa kandidatom za budućeg premijera Mađarske Peterom Mađarom kome je čestitao na izbornoj pobjedi i rekao da su imali dobar razgovor o ključnim temama za dalje unapređenje sveukupnih srpsko-mađarskih odnosa, kao i o energetskim i drugim pitanjima.

    – Čestitao sam Peteru Mađaru na izbornoj pobjedi. Imali smo važan, dobar i sadržajan razgovor o ključnim temama za dalje unapređenje sveukupnih srpsko-mađarskih odnosa.

    Razmotrili smo i neka od ključnih energetskih i drugih pitanja od značaja za dalji razvoj odnosa između naših zemalja, stabilan razvoj, sigurnije snabdijevanje i snažnije regionalno povezivanje – objavio je Vučić na svom Instagram nalogu buducnostsrbijeav.

     

    Naveo je i da su razmijenili mišljenja o položaju srpske i mađarske manjine u dve zemlje, kao i o EU putu Srbije.

    – Uputio sam poziv Peteru Mađaru da posjeti Srbiju – istakao je Vučić.

  • Novi most u Česmi i dalje u mraku

    Novi most u Česmi i dalje u mraku

    Most u banjalučkom naselju Česma nedavno je otvoren, ali pristupne saobraćajnice i dalje nisu u potpunosti uređene, jer na dijelu prilaza nedostaju javna rasvjeta i trotoari.

    Nadležni odgovornost prebacuju jedni na druge

    Građani, kako navode, u večernjim satima preko mosta prelaze u mraku i bez adekvatne pješačke infrastrukture, dok nadležni odgovornost za nedovršene radove prebacuju jedni na druge.

    Iako je most u banjalučkom naselju Česma nedavno pušten u saobraćaj, mještani upozoravaju da nije bezbjedan za pješake i da predstavlja potencijalnu opasnost.

    Izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma prvobitno su zajednički realizovali Grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske, odnosno “Putevi Republike Srpske”, nakon čega je kompletan projekat preuzelo ovo preduzeće.

    Dio radova nije završen

    Iako je most nedavno otvoren za saobraćaj, dio radova na pristupnim saobraćajnicama još nije završen.

    Naime, na prilazima mostu nedostaju javna rasvjeta i trotoari, što otežava kretanje pješaka, posebno u večernjim satima.

    “Putevi Republike Srpske”

    Dok odgovornost prebacuju jedni na druge, “Putevi Republike Srpske” tvrde da je, prema sporazumu potpisanom sa Gradom Banjaluka, gradska administracija bila zadužena za završetak tih radova.

    S druge strane, iz Grada poručuju da isti sporazum obavezuje upravo “Puteve” da realizuju preostale obaveze.

    Gradska uprava Banjaluka

    Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” su kazali da prema Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa koji je zaključen između  “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, “Putevi Republike Srpske” su se obavezali da će obezbijediti finansijska sredstva za završetak projekta, kako je precizno navedeno u članu 2 navedenog sporazuma.

    “Apelujemo na ‘Puteve Republike Srpske’ da izvrše svoje obaveze preuzete navedenim sporazumom, a sve u cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, navode iz Gradske uprave.

    Sa druge strane, iz “Puteva” za “Nezavisne novine” ističu da je u  sporazumu, u članu 2, na koji se pozivaju, navedeno da se Grad obavezuje da finansira elektroenergetske kablove i javnu rasvjetu, kao i sve ostale prateće radove u skladu sa članom 27. Zakona o javnim putevima. Takođe, Grad je zadužen i za sprovođenje kompletne procedure za dobijanje upotrebne dozvole.

    Naime, prema sporazumu koji su “Putevi Republike Srpske” potpisali sa Gradom Banjaluka, a u koji smo imali uvid, u tački 2, između ostalog, navedeno je da se Grad Banjaluka obavezuje da finansira eventualno izvođenje radova koji se odnose na polaganje komunalne infrastrukturne mreže, uključujući vodovod, fekalnu i oborinsku kanalizaciju izvan saobraćajnice, elektroenergetske i optičke kablove, javnu rasvjetu i slične instalacije.

    Takođe, sporazumom je definisano da Grad finansira i sve ostale radove predviđene članom 27. Zakona o javnim putevima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 89/13 i 83/19), na dijelu Moravske ulice.

    Takođe, na uvid smo dobili i odluku Vlade Republike Srpske kojom je Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” zaduženo da o sopstvenom trošku završi preostale radove niskogradnje, saobraćajne signalizacije i hidro faze na pristupnim saobraćajnicama mosta u Česmi.

    Ova odluka donesena je 4. decembra prošle godine, dok je već u februaru potpisan sporazum između “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, kojim su dodatno definisani međusobni odnosi i obaveze u vezi sa realizacijom projekta.

    Kako navode iz “Puteva”, oni su na mostu uradili sve što je bilo potrebno, a na Gradu je da podnese zahtjev za priključak.

    “Na pristupnim putevima Grad je dužan uraditi kompletnu rasvjetu, što se vidi u sporazumu i odluci Vlade”, navode oni.

    Naime, prema Zakonu o javnim putevima, u članu 27. stoji da na  zahtjev jedinice lokalne samouprave, a na osnovu projektne dokumentacije, javni put se može izgraditi u skladu sa elementima puta koji odgovaraju potrebama naselja (izgradnja saobraćajnih površina namijenjenih kretanju pješaka i biciklista, površina za zaustavljanje i parkiranje vozila, izgradnja rasvjete, svjetlosne signalizacije i putnih objekata na javnom putu koji odgovaraju potrebama naselja) uz prethodno pribavljeno rješenje kojim se daje saglasnost (u daljem tekstu: saglasnost) upravljača puta.

    “Troškove izgradnje kolovoza puta u postojećoj širini van naselja, vertikalne i horizontalne signalizacije puta snosi upravljač puta, a sve ostale troškove iz stava 1. ovog člana snosi jedinica lokalne samouprave”, stoji u zakonu.