Autor: INFO

  • Roditelji čekaju nastavak BCG vakcinacije

    Roditelji čekaju nastavak BCG vakcinacije

    Prošlo je gotovo mjesec dana otkako je u Bosni i Hercegovini obustavljena BCG vakcinacija novorođenčadi, a nadležne zdravstvene institucije još nemaju nove informacije na osnovu kojih bi mogle odlučiti kada će imunizacija biti nastavljena.

    U Republici Srpskoj Institut za javno zdravstvo i dalje prikuplja podatke od relevantnih institucija i međunarodnih organizacija kako bi procijenio sve dostupne informacije i utvrdio naredne korake.

    „JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nema novih informacija u vezi sa BCG vakcinom. Još prikupljamo podatke od svih relevantnih institucija i međunarodnih organizacija kako bismo bili u mogućnosti da sagledamo sve trenutno raspoložive informacije i donesemo odluku o nastavku vakcinacije“, naveli su iz Instituta za Nezavisne.

    Roditelji čija djeca u međuvremenu nisu primila vakcinu neće ostati bez mogućnosti naknadne imunizacije. Iz Instituta pojašnjavaju da će nadoknada vakcinacije biti organizovana putem vakcinalnih centara u nadležnim domovima zdravlja, a roditelji će o terminima i načinu sprovođenja biti blagovremeno obaviješteni.

    Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je primjena BCG vakcine obustavljena istog dana kao i u Republici Srpskoj, 6. oktobra.

    Podsjećamo, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ranije je privremeno obustavio distribuciju i preporučio prekid primjene BCG vakcine bugarskog proizvođača „Bul Bio NCIPD Ltd“, nakon što su u Hrvatskoj prijavljene sumnje na ozbiljne neželjene reakcije kod djece.

    Ova vakcina se u Republici Srpskoj primjenjuje od 2020. godine, a iz Instituta su ranije naveli da tokom tog perioda nisu zaprimili prijave ozbiljnih neželjenih reakcija povezanih sa njenom primjenom.

    U Federaciji BiH vakcina istog proizvođača koristi se od 2019. godine, a do septembra 2026. primijenjeno je gotovo 125.000 doza. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, obuhvat BCG vakcinacijom tokom prošle godine iznosio je 93 odsto.

    Dok se čeka završetak provjera i nove informacije nadležnih institucija, banjalučki pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije Branislav Lolić poručuje da roditelji ne treba da budu zabrinuti zbog privremenog odgađanja imunizacije.

    Prema njegovim riječima, pomjeranje BCG vakcinacije za mjesec ili dva ne predstavlja značajan problem, a trenutna obustava predstavlja mjeru predostrožnosti dok se ne razjasne okolnosti prijavljenih neželjenih reakcija.

    Za sada nije poznato kada će biti donesena odluka o nastavku vakcinacije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Avion za Moskvu vraćen u Beograd: Air Serbia otkrila zbog čega je promijenjen kurs

    Avion za Moskvu vraćen u Beograd: Air Serbia otkrila zbog čega je promijenjen kurs

    Avion kompanije Air Serbia, koji je u utorak uveče poletio iz Beograda prema Moskvi, morao je da promijeni kurs i vrati se na aerodrom „Nikola Tesla“ zbog dodatnih bezbjednosnih provjera povezanih sa jednim putnikom.

    Riječ je o redovnom letu JU134, koji je poletio u 18.48 časova, a odluka o povratku donesena je nakon što je kompanija od nadležnih aerodromskih službi dobila informaciju koja je zahtijevala dodatne kontrole.

    Iz Air Serbia pojasnili su da je povratak aviona uslijedio u skladu sa instrukcijama nadležnih organa i važećim bezbjednosnim propisima, kako bi sve neophodne procedure bile sprovedene u potpunosti.

    „Posada Air Serbia postupala je u potpunosti u skladu sa utvrđenim procedurama i najvišim bezbjednosnim standardima“, navedeno je u saopštenju kompanije, koje prenose Nezavisne.

    Iz avio-kompanije istakli su da su kontrola putnika i prtljaga u nadležnosti aerodromskog sistema bezbjednosti i odgovarajućih službi.

    Putnici će o nastavku putovanja biti blagovremeno obaviješteni nakon završetka svih potrebnih provjera i dobijanja odgovarajućih odobrenja.

    Za sada nisu objavljeni detalji o identitetu putnika zbog kojeg su zatražene dodatne bezbjednosne provjere, niti o prirodi informacije koja je dovela do odluke o povratku aviona u Beograd.

  • SDS rizikuje gubitak najvećeg uporišta

    SDS rizikuje gubitak najvećeg uporišta

    Politička kriza u SDS-u mogla bi imati ozbiljne posljedice po stranku u Semberiji, gdje je decenijama imala jedno od svojih najjačih uporišta. Isključenje Ljubiše Petrovića, koji je tri puta izborio pobjedu u Bijeljini, otvorilo je pitanje može li SDS zadržati dosadašnju podršku birača u ovom gradu.

    Petrović je 2020. godine pobijedio Miću Mićića, koji je Bijeljinu vodio od 2005. godine, a tri godine kasnije preživio je i referendum za opoziv koji je pokrenula koalicija predvođena SNSD-om. Novi gradonačelnički mandat osvojio je na lokalnim izborima 2024. godine.

    Uprkos tome, SDS je odlučio da prekine njegovo članstvo, a rukovođenje Gradskim odborom u Bijeljini povjereno je Sretenu Vučkoviću, kojeg je predsjednik stranke Branko Blanuša imenovao na tu funkciju 9. oktobra.

    Vučković nije želio da komentariše situaciju, navodeći da će se rukovodstvo bijeljinskog SDS-a oglasiti nakon konferencije za novinare.

    „Očekujem da u najskorije vrijeme bude konferencija za štampu, pa ćemo se tek onda oglasiti“, rekao je Vučković za Nezavisne.

    Novinar iz Banjaluke Elvir Padalović smatra da je odnos rukovodstva SDS-a prema Petroviću istovremeno i odnos prema članstvu i biračima u Bijeljini, gradu koji je tradicionalno predstavljao jedno od najvažnijih uporišta ove stranke.

    „Očigledno je da SDS trenutno ne računa ni na Ljubišu Petrovića ni na Bijeljinu kao jedno od najjačih uporišta ove stranke. Legitimna pitanja su kako će SDS to nadomjestiti, te ko će preuzeti kormilo bijeljinskog SDS-a nakon Petrovića“, ocijenio je Padalović.

    Sličan stav ima i Slavko Jović, šef Kluba odbornika SDS-a u Bijeljini, koji upozorava da bi odluka o isključenju Petrovića mogla dodatno oslabiti stranku na području cijele Republike Srpske.

    On podsjeća da je Bijeljina godinama obezbjeđivala SDS-u veliki broj glasova, ali i ukazuje na činjenicu da ovaj grad sada prvi put nema nijednog narodnog poslanika iz redova te stranke.

    „Ako ćemo sportskim rječnikom, vi isključujete najboljeg i najjačeg igrača tima. Jedino razumno rješenje je da aktuelni predsjednik stranke podnese ostavku i da Glavni odbor poništi odluku o isključenju Ljubiše Petrovića“, rekao je Jović, predlažući i njegov povratak na čelo Gradskog odbora.

    Dodatne podjele u SDS-u izazvale su i Petrovićeve reakcije nakon isključenja. On je prije nekoliko dana uputio žalbu Glavnom odboru stranke, osporavajući statutarnu utemeljenost odluke i ukazujući na proceduralne i pravne nepravilnosti.

    Tom prilikom oštro je kritikovao Blanušu, nazivajući ga „trostrukim gubitnikom“ i optužujući ga da je marioneta dijela stranačkog rukovodstva.

    U samom SDS-u, međutim, ne postoji jedinstven stav o mogućnosti njegovog povratka. Dok dio članstva smatra da bi Petrović mogao ponovo biti prihvaćen u stranku, drugi mu zamjeraju što je na proteklim izborima podržao Nebojšu Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju kandidovao Marinka Božovića.

    Ni Božović ni Vukanović nisu uspjeli da pobijede kandidatkinju SNSD-a Željku Cvijanović, koja je osvojila novi mandat u Predsjedništvu BiH. Istovremeno, Branko Blanuša izgubio je izbornu trku za predsjednika Republike Srpske od kandidata SNSD-a Save Minića.

    Tako se pitanje Petrovićevog političkog statusa pretvorilo u jedan od ozbiljnijih izazova za SDS, posebno u Semberiji, gdje bi posljedice unutarstranačkog sukoba mogle biti vidljive i kroz buduću podršku birača.

  • Tramp poručio da će prihvatiti rezultate izbora i sarađivati sa demokratama

    Tramp poručio da će prihvatiti rezultate izbora i sarađivati sa demokratama

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će prihvatiti rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama i sarađivati sa demokratama, uprkos promjeni odnosa političkih snaga u Kongresu.

    „Apsolutno ću prihvatiti rezultate izbora i sarađivaću sa demokratama“, poručio je Tramp, govoreći o ishodu glasanja i narednom periodu u američkoj politici.

    On je naglasio da je spreman na saradnju sa političkim protivnicima, što bi moglo biti važno za funkcionisanje američkih institucija nakon međuizbora.

    Kako prenosi B92, Tramp je poručio da će poštovati izbornu volju građana i raditi sa demokratama na pitanjima od zajedničkog interesa.

  • Demokrate preuzimaju oba doma Kongresa

    Demokrate preuzimaju oba doma Kongresa

    Demokrate su, prema predviđanjima, osvojile većinu u oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, što će značajno promijeniti politički odnos snaga u Vašingtonu i otežati predsjedniku Donaldu Trampu sprovođenje političke agende u preostalom dijelu mandata.

    Preuzimanjem kontrole nad Predstavničkim domom i Senatom, opozicija dobija mogućnost da snažnije utiče na zakonodavni proces, nadzire rad administracije i pokreće istrage o postupcima predsjednika i njegovih saradnika.

    Prema analizi Skaj njuza koju prenose Nezavisne, jedan od prvih koraka demokrata mogao bi biti pojačan nadzor nad Trampovom administracijom, uključujući ispitivanje poslovnih aktivnosti članova predsjednikove porodice.

    Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u Odboru za nadzor i reformu vlade Predstavničkog doma, najavio je da će posebna pažnja biti usmjerena na ono što je nazvao „korupcijom porodice Tramp“.

    Među pitanjima kojima bi se demokrate mogle baviti nalaze se i veze pojedinaca sa Džefrijem Epstinom, rat u Iranu, kao i američke vojne aktivnosti i napadi na brodove u Karipskom moru.

    Politički pritisak mogao bi biti dodatno pojačan mogućnošću pokretanja novog postupka opoziva američkog predsjednika. Ukoliko bi do toga došlo, bio bi to treći pokušaj opoziva Trampa, što bi predstavljalo presedan u američkoj političkoj istoriji.

    Ipak, preuzimanje većine u Kongresu ne znači da će demokrate moći direktno da uklone Trampa sa predsjedničke funkcije. Za opoziv je potrebna odluka Predstavničkog doma, dok se konačna odluka donosi u Senatu, gdje je za osudu potrebna dvotrećinska podrška senatora.

    Tramp će, bez obzira na promjenu odnosa snaga u Kongresu, zadržati predsjednička ovlaštenja, uključujući mogućnost donošenja izvršnih naredbi i korištenja prava veta na zakone koje usvoje oba doma.

    Upravo bi veto mogao postati jedno od glavnih sredstava za blokiranje zakonodavnih inicijativa demokrata. Za njegovo poništavanje neophodna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i Senatu, koju demokrate neće imati.

    Tramp je ranije najavio da bi mogao posegnuti za vetom tokom mjesec ili dva, sve dok ne postigne dogovor sa demokratskim rukovodstvom. Međutim, učestalo blokiranje zakona moglo bi izazvati nezadovoljstvo javnosti i dodatno produbiti političke podjele u Vašingtonu.

    Promjena većine posebno će se odraziti na rad kongresnih odbora, koji dobijaju važnu ulogu u nadzoru izvršne vlasti. Demokrate će tako imati više prostora za organizovanje saslušanja, prikupljanje dokumentacije i ispitivanje postupaka zvaničnika administracije.

    Kongres SAD čine Predstavnički dom i Senat, a za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma. Senat ima 100 članova, po dva iz svake savezne države, koji se biraju na šestogodišnji mandat, pri čemu se svake dvije godine bira približno trećina njegovog sastava.

    Zbog toga će novi odnos snaga u Kongresu predstavljati značajno ograničenje za Trampovu zakonodavnu agendu, ali ne i gubitak predsjedničkih ovlaštenja. U preostalom dijelu mandata Bijela kuća će za sprovođenje većeg dijela zakonodavnih planova morati da računa na dogovor sa demokratskom većinom.

  • Tramp: SAD prestaju finansirati Izrael krajem 2026. godine

    Tramp: SAD prestaju finansirati Izrael krajem 2026. godine

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi Sjedinjene Američke Države do kraja 2026. godine mogle potpuno obustaviti finansijsku i vojnu pomoć Izraelu, koja trenutno iznosi oko četiri milijarde dolara godišnje.

    Tramp je ovu mogućnost iznio tokom gostovanja u jutarnjem programu „Fox & Friends“ na televiziji Foks njuz, na dan izbora za američki Kongres. Tom prilikom rekao je da je o prekidu pomoći razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

    „Davali smo im četiri milijarde dolara i još uvijek dajemo, ali to prestaje na kraju godine“, izjavio je Tramp, pojašnjavajući da se pomoć sastoji od novca i vojne opreme, prenosi Klix.

    Na pitanje zbog čega bi Vašington obustavio ovu podršku, američki predsjednik odgovorio je da Izraelu takva pomoć više nije potrebna.

    „Izrael je zemlja koja veoma dobro napreduje“, rekao je Tramp.

    Prema njegovim riječima, o postepenom ukidanju američke pomoći razgovarao je sa Netanjahuom tokom prethodnih godina, a ideja je potekla od izraelskog premijera, koji je ranije govorio o želji da Izrael smanji zavisnost od američke vojne podrške.

    Postojeći sporazum važi do 2028. godine

    Prema važećem memorandumu o razumijevanju između Vašingtona i Tel Aviva, SAD Izraelu obezbjeđuju oko 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje. Sporazum je na snazi do 2028. godine.

    Tramp, međutim, nije objasnio na koji način bi pomoć mogla biti obustavljena prije isteka postojećeg sporazuma, niti je iznio detalje o budućem modelu američko-izraelske vojne saradnje.

    Njegova izjava predstavlja najavu moguće promjene dugogodišnje američke politike vojne podrške Izraelu, ali konkretni koraci i dinamika eventualnog prekida pomoći za sada nisu precizirani.

  • Predmet „Volan“: Bojan Košarac osuđen na tri godine zatvora i 10.000 KM kazne

    Predmet „Volan“: Bojan Košarac osuđen na tri godine zatvora i 10.000 KM kazne

    Bojan Košarac, optuženi u predmetu „Volan“, prvostepeno je osuđen pred Sudom BiH na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 10.000 KM zbog učešća u organizovanoj kriminalnoj grupi koja se bavila krađom skupocjenih automobila, njihovim rastavljanjem i krijumčarenjem.

    Novčanu kaznu dužan je platiti u roku od šest mjeseci od izricanja pravosnažne presude, dok će mu u zatvorsku kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

    Prema navodima Suda BiH, Košarac je od 2015. godine do 4. avgusta 2016. godine bio pripadnik grupe koja je djelovala na području oba entiteta i više kantona u Federaciji BiH, a cilj joj je bio pribavljanje protivpravne imovinske koristi krađom i daljom prodajom vozila.

    Članovi grupe otuđivali su automobile na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, koristeći prethodno ukradena vozila, lažne registarske oznake i posebnu opremu za pokretanje automobila, prenosi ATV.

    U presudi se navodi da su prilikom krađa često koristili vatreno oružje, fantomke i radio-stanice podešene na službene policijske frekvencije kako bi pratili kretanje policijskih službenika i izbjegli kontrole.

    Ukradena vozila prebacivana su na unaprijed pripremljene skrivene lokacije, gdje su ih pojedini članovi grupe rastavljali i prodavali dijelove auto-otpadima i drugim kupcima u BiH i inostranstvu. Dio automobila krijumčaren je u Srbiju, uz izbjegavanje carinske i granične kontrole, a novac od prodaje dijeljen je među članovima grupe.

    Dio optužbi odbijen, za ostale oslobođen

    Istom presudom Košarac je oslobođen dijela optužbi koje su se odnosile na organizovani kriminal u vezi sa teškom krađom i krijumčarenjem, kao i optužbe za napad na službenu osobu u vršenju poslova bezbjednosti.

    Sud je, takođe, odbio dio optužbe za organizovani kriminal povezan sa teškom krađom i pranjem novca.

    Istovremeno, Sud BiH donio je rješenje o produženju pritvora Košarcu, koji prema toj odluci može trajati najduže do 3. avgusta 2027. godine ili do donošenja nove odluke Suda.

  • Crna Gora bi u junu 2027. mogla potpisati pristupni ugovor sa EU

    Crna Gora bi u junu 2027. mogla potpisati pristupni ugovor sa EU

    Crna Gora bi već u junu 2027. godine mogla potpisati pristupni ugovor sa Evropskom unijom, prema vremenskom okviru koji je pripremila Evropska komisija, a koji bi trebalo da bude predstavljen 4. novembra zajedno sa godišnjim izvještajima o napretku država kandidata.

    Prema nacrtu dokumenta u koji je uvid imao hrvatski „Jutarnji list“, Brisel je predvidio da Podgorica do kraja ove godine zatvori svih 12 preostalih pregovaračkih poglavlja. Šest bi trebalo da bude zatvoreno tokom novembra, a preostalih šest u decembru, prenose Nezavisne.

    Ukoliko se planirana dinamika ostvari, nacrt pristupnog ugovora trebalo bi da bude završen tokom proljeća 2027. godine, dok je jun iste godine predviđen kao okvirni termin za njegovo potpisivanje.

    Prije toga, tekst ugovora moraće da bude usaglašen sa svih 27 članica EU i Crnom Gorom, a potom preveden na zvanične jezike Unije i crnogorski jezik. Evropska komisija trebalo bi da potvrdi spremnost Crne Gore za članstvo, dok će Evropski parlament morati da da saglasnost.

    Rokovi zavise od sprovođenja reformi

    Iako je predviđen relativno precizan vremenski okvir, Evropska komisija upozorava da navedeni datumi nisu obavezujući i da će napredovanje Crne Gore zavisiti od ispunjavanja uslova za članstvo.

    U nacrtu dokumenta ističe se da plan ne prejudicira ni ishod ni brzinu pristupnih pregovora, niti unaprijed određuje odluke koje treba da donesu Savjet EU, Evropska komisija i Evropski parlament.

    Brisel će nastaviti da prati sprovođenje reformi u Crnoj Gori čak i nakon formalnog zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Ukoliko pregovori budu završeni prema planu, ovogodišnji izvještaj o napretku mogao bi biti posljednji redovni izvještaj za Podgoricu, nakon čega bi se izrađivali posebni izvještaji o monitoringu.

    U slučaju ozbiljnog nazadovanja u sprovođenju reformi, Evropska unija zadržala bi mogućnost odlaganja prijema Crne Gore u članstvo.

    Albanija želi završiti pregovore do kraja 2027.

    Evropska komisija trebalo bi da 4. novembra predstavi vremenske smjernice i za Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, ali su njihovi rokovi prvenstveno izraz političkih ambicija, za razliku od plana koji je pripremljen za Crnu Goru.

    Albanija, koja se nakon Crne Gore smatra najnaprednijom državom u procesu evropskih integracija, želi da do kraja 2027. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Međutim, pred njom je još znatno veći posao jer mora da zatvori 31 poglavlje.

    Prema pisanju „Jutarnjeg lista“, pojedine diplomate EU smatraju da je takav cilj previše ambiciozan i da će Albaniji biti teško da završi pregovore u predviđenom roku.

    Crna Gora tako ostaje najbliža punopravnom članstvu u Evropskoj uniji među državama kandidatima, ali eventualno potpisivanje pristupnog ugovora u junu 2027. ne bi značilo i automatski ulazak u Uniju. Nakon potpisivanja slijedi postupak ratifikacije, a konačan datum članstva zavisiće od ispunjavanja svih preostalih uslova.

  • BiH se pridružila novim sankcijama EU protiv ruskih kompanija i pojedinaca

    BiH se pridružila novim sankcijama EU protiv ruskih kompanija i pojedinaca

    Bosna i Hercegovina pridružila se odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv stotina ruskih kompanija i pojedinaca povezanih sa ruskim vojnoindustrijskim kompleksom, čime se obavezala da svoju politiku uskladi sa evropskim sankcijama.

    Prema saopštenju Savjeta Evropske unije, mjere obuhvataju 826 privrednih i drugih subjekata, kao i 743 osobe za koje se navodi da su povezane sa ruskim vojnoindustrijskim sektorom ili pružaju podršku njegovom djelovanju.

    Odluka je usvojena 12. oktobra ove godine, a osim BiH, sa njom su se uskladile Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina, prenosi Srpskainfo.

    Pridruživanjem ovoj odluci, navedene države obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade sa restriktivnim mjerama koje je utvrdio Savjet EU.

    Evropska unija pozdravila je njihovo opredjeljenje za sprovođenje sankcija usmjerenih protiv aktivnosti koje, prema ocjeni evropskih institucija, podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

  • Studentska lista predlaže četvorodnevnu radnu sedmicu uz iste plate

    Studentska lista predlaže četvorodnevnu radnu sedmicu uz iste plate

    Studentska lista predstavila je plan reforme radnog zakonodavstva u Srbiji, kojim, između ostalog, predlaže mogućnost uvođenja četvorodnevne radne sedmice uz zadržavanje pune plate, veća prava zaposlenih, strožu kontrolu poslodavaca i unapređenje socijalne zaštite.

    U programu za oblast rada i socijalnih pitanja ocjenjuje se da je položaj radnika u Srbiji među nepovoljnijima u Evropi, te da se postojeća zakonska prava često ne poštuju zbog nedovoljnih sankcija za poslodavce koji krše propise.

    Kao jedan od ključnih ciljeva navodi se napuštanje modela privlačenja stranih investicija zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i državnim subvencijama, uz veće usmjeravanje podrške ka proizvodnji, tehnološkom razvoju i kvalitetnijim radnim mjestima, prenose Nezavisne.

    Među prijedlozima je i da radnici nakon 12 mjeseci rada dobiju ugovor na neodređeno vrijeme, kao i pravo na regres i topli obrok. Predviđeno je i proširenje definicije zaposlenog, kako bi osnovna prava iz radnog odnosa imali i radnici angažovani putem privremenih i povremenih poslova, omladinskih zadruga i digitalnih platformi.

    Planom se predviđa ograničavanje rada na određeno vrijeme na najviše 12 mjeseci, uz mogućnost zaključivanja najviše četiri ugovora sa istim radnikom za iste poslove. Za zamjenu privremeno odsutnih zaposlenih predviđen je poseban režim, u trajanju do njihovog povratka, a najduže 36 mjeseci.

    Veća primanja i kraće radno vrijeme

    Studentska lista predlaže i promjene u obračunu zarada i naknada. Minimalna plata trebalo bi češće da se usklađuje sa inflacijom i stvarnim troškovima života, dok bi naknada za ishranu iznosila najmanje 10 odsto prosječne zarade kod poslodavca iz prethodnog mjeseca, odnosno najmanje 20 odsto republičke minimalne zarade.

    Za regres bi bila propisana najmanje jedna prosječna zarada kod poslodavca, uz donju granicu u visini minimalne plate.

    Predloženo je i povećanje dodataka na osnovnu zaradu, pa bi rad na neradni praznik bio plaćen najmanje 150 odsto više, noćni i prekovremeni rad po 50 odsto, rad nedjeljom 110 odsto, smjenski rad 30 odsto, a terenski rad 26 odsto.

    Kada je riječ o radnom vremenu, prekovremeni rad bio bi ograničen na osam časova sedmično, dok bi ukupno dnevno radno vrijeme moglo trajati najviše 12 časova. Poslodavci bi raspored rada morali najavljivati najmanje sedam dana unaprijed, a zaposleni bi imali pravo da se nakon završetka radnog vremena ne odazivaju na poslovne zahtjeve.

    Posebno je izdvojen prijedlog uvođenja četvorodnevne radne sedmice. Poslodavci koji se odluče za takvu organizaciju rada mogli bi da uvedu 32-časovnu radnu sedmicu, uz očuvanje postojećih zarada zaposlenih.

    Zaštita roditelja, penzionera i socijalno ugroženih

    Program obuhvata i značajne promjene u oblasti roditeljskih prava. Svaka žena koja je bila zaposlena prije trudnoće imala bi pravo na porodiljsko odsustvo, bez obzira na vrstu ugovora. Nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja naknada bi iznosila najmanje dvije trećine prethodnih primanja, dok bi nakon 12 mjeseci bila isplaćivana u punom iznosu.

    Očevima bi bilo omogućeno tromjesečno odsustvo nakon rođenja djeteta, kao i neprenosivi dio roditeljskog odsustva tokom prve godine života djeteta.

    Predviđeno je i povećanje dječijeg dodatka, ukidanje ograničenja broja djece za koju se ostvaruje ovo pravo, te povezivanje dodatka sa besplatnim školskim priborom, obrocima i prevozom.

    Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, predloženo je povećanje novčane pomoći iznad granice apsolutnog siromaštva, čija je vrijednost u programu procijenjena na oko 17.000 dinara po članu domaćinstva. Planirano je i ublažavanje imovinskih uslova za ostvarivanje pomoći, kao i objedinjavanje različitih oblika materijalne podrške.

    Za penzionere su predviđena dva usklađivanja penzija godišnje, dodatna podrška korisnicima najnižih primanja u iznosu od pet odsto iznad redovnog usklađivanja, te uvođenje socijalne penzije za osobe starije od 65 godina koje nemaju dovoljno radnog staža ili ne ostvaruju pravo na penziju.

    Stroža kontrola poslodavaca i veća prava sindikata

    U programu se najavljuje jačanje inspekcije rada, uvođenje nenajavljenih kontrola i strožih kazni za poslodavce koji krše prava zaposlenih. Predloženo je i osnivanje posebnih radnih sudova radi bržeg rješavanja sporova između radnika i poslodavaca.

    Posebna pažnja posvećena je sindikalnom organizovanju, čiji bi prag reprezentativnosti na teritorijalnom i granskom nivou bio spušten na pet odsto. Predviđena je i bolja zaštita sindikalnih predstavnika od odmazde poslodavaca, uključujući period od dvije godine nakon prestanka njihove funkcije.

    Promjene bi obuhvatile i pravo na štrajk, uz skraćivanje opšteg roka najave na dva dana, priznavanje štrajka solidarnosti i zaštitu radnika koji obustavljaju rad zbog neisplaćenih plata.

    Studentska lista najavljuje i zaštitu radnika sa invaliditetom, veća prava zaposlenih na noćnom radu, kao i unapređenje sistema dugotrajne njege. Planom je obuhvaćena i postepena transformacija ustanova za osobe sa invaliditetom, uz razvoj podrške za samostalniji život u zajednici.