VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako je u Službi za zajedničke poslove BiH voće i povrće naprasno “poskupjelo” za 100.000 KM

    Kako je u Službi za zajedničke poslove BiH voće i povrće naprasno “poskupjelo” za 100.000 KM

    Kancelarija za reviziju institucija na nivou BiH otkrila je drugi dio izvještaja za 2025, a najlošiju ocjenu je dobila Služba za zajedničke poslove koja je za dlaku izbjegla negativno mišljenje nakon što su detaljno prečešljane njihove poslovne knjige i evidencije.

    Od 21 revidirane institucije, šest ih je dobilo pozitivno mišljenje i na finansijske izvještaje i na dio koji se odnosi na usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima bez skretanja pažnje.

    Nasuprot tome, na 12 adresa je, uz pozitivno mišljenje, skrenuta pažnja na određene aspekte poslovanja, a tri institucije su “zaradile” mišljenje s rezervom za usklađenost poslovanja, uz dodatno skretanje pažnje kod jedne, odnosno u slučaju Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

    Riječ je o instituciji koja ima širok spektar zadataka. U nadležnosti Službe su čuvanje, održavanje i zaštita kompleksa zgrada, protivpožarna zaštita, održavanje voznog parka, pružanje ugostiteljskih usluga, čišćenje poslovnog prostora, održavanje vanjskog prostora oko institucija, vođenje evidencija o nekretninama na kojima pravo raspolaganja imaju institucije BiH i drugi zajednički poslovi, piše Glas Srpske.

    Niz zamjerki

    Nakon analize poslovanja u 2025. revizori su im dali pozitivnu ocjenu za finansijski dio, ali su, s druge strane, imali niz zamjerki zbog čega su im u drugom dijelu dali mišljenje s rezervom, te ne izražavajući dalju rezervu skrenuli pažnju na određene stavke.

    Ključni razlog za lošije revizorsko mišljenje u odnosu na ostale iz grupe su, prema navodima, revizora propusti prilikom postupaka javnih nabavki te nedostaci u sistemu evidentiranja i kontrole utroška zaliha hrane i pića, slabosti IT sistema te propusti prilikom zapošljavanja.

    U samom izvještaju su, ponaosob, navedeni i pojašnjeni pojedini slučajevi nabavki u kojima, po mišljenju revizora, nije sve bilo čisto. Jedna od njih je i nabavka voća i povrća koja je sprovedena putem otvorenog postupka javne procijenjene vrijednosti od 279.966 KM bez PDV-a.

    – Utvrđeno je da procijenjena vrijednost u fazi planiranja nije bila određena po adekvatnim pokazateljima te da je bilo potrebno izvršiti izmjenu plana javnih nabavki i značajno povećati procijenjenu vrijednost postupka, i to sa 162.393 KM bez PDV-a na 279.966 KM bez PDV-a – navedeno je u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    Zamjerke i na toalet papir

    Zamjerki je bilo i na postupak javne nabavke toaletnog papira i ubrusa u listićima vrijednosti 256.410 KM te na nabavku i postavljanje tekstilnih podnih obloga, itisona i staza.

    Revizorima je zasmetao i ugovor o pružanju usluga klimatizacije i grijanja radnog prostora u objektu institucija BiH u Mostaru jer je utvrđeno da ne obuhvata samo isporuku energije za te poslove, već i troškove servisiranja, održavanja i funkcioniranja zajedničkog sistema grijanja i klimatizacije objekta.

    – Iz ugovornih odredbi proizlazi da se radi o zajedničkim instalacijama i opremi objekta koje služe funkcionisanju objekta kao cjeline, a ne isključivo poslovnom prostoru koji koristi Služba – piše u izvještaju.

    Prostor za uštede, između ostalog, nije iskorišten ni na parkingu za čije je iznajmljivanje lani iz budžeta otišlo gotovo 200.000 KM.

    Služba upravlja prostorom u podzemnoj garaži Parlamentarne skupštine BiH s ukupno 58 parking mjesta, a istovremeno za potrebe institucija BiH osigurava dodatna mjesta na osnovu ugovora o zakupu u poslovnom kompleksu u Sarajevu.

    -Revizijom je utvrđeno da službena vozila određenih institucija BiH, uz odobrenja za korištenje parking prostora u garaži Kompleksa institucija, imaju izdate dozvole za korištenje zakupljenog parking prostora, što upućuje na mogućnost dvostrukog odobravanja prava korištenja prostora za ista vozila – navedeno je u dokumentu gdje je nadležnima ukazano da povedu računa o evidentiranju i kontroli utroška zaliha materijala i robe.

    Služba je, kako je navedeno, u ostavljenom roku dostavila komentare na nacrt izvještaja o obavljenoj finansijskoj reviziji za 2025, ali revizori su ocijenili da im nisu dostavljeni novi dokazi i činjenice.

    Revizori su, naime, utvrdili da nadležni nisu sproveli u djelo preporuke iz ranijih ciklusa. Od ukupno 38 preporuka, realizovano ih je šest, 14 nije realizovano, za osam nije bilo moguće ocijeniti realizaciju dok je za deset preporuka ocijenjeno da je njihova realizacija u toku.

    Služba je, na osnovu Zakona o budžetu institucija BiH, lani u kasi imala 26,6 miliona maraka. S druge strane, po osnovu pruženih usluga zaradili su 2,5 miliona. To se najvećim dijelom odnosi na prihod od ugostiteljskih usluga koji je premašio 2,3 miliona KM.

  • Stevandić: NSRS protekle četiri godine djelovala patriotski čuvajući institucije Srpske

    Stevandić: NSRS protekle četiri godine djelovala patriotski čuvajući institucije Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske je protekle četiri godine djelovala patriotski čuvajući institucije Srpske, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    – Kristijan Šmit i bošnjačka politička elita su željeli da nas dokrajče. Imali su resurse, međunarodnu podršku i bili su blizu da to urade, ali zajedno sa svojim narodom mi smo se odbranili. Nisu uspjeli da nas posvađaju i podjele. Imali su jasan cilj da potpuno ukinu institucije Republike Srpske, obezglave njeno rukovodstvo, legitimitet Vlade, instituciju predsjednika. Nažalost u tim namjerama pridružili su im se i neki političari iz Srpske. Sadašnji sastav NSRS se održao u pokušajima da nas dokrajče – naglasio je Stevandić.

    Stevandić podsjeća da se dobre stvari brzo zaborave.

    – Odolili smo velikom pritisku da ovdje stacioniramo migrante. Pogledajte šta rade po Evropi, a ovdje toga nema. Finansijska fiksalna stabilnost je povoljna. Mi kao narod skloni smo priči da ništa ne valja, ali nije to baš tako – dodao je Stevandić.

    Zato je podsjetio da upravo “aferom na Palama” neki pokušavaju napraviti vještačke krize.

    – Ako policija u nečemu pogriješi, unutrašnje kontrole to mogu da poprave, ali ne smijemo dozvoliti zakon ulice i da nam klanovi vladaju. Tamo gdje haos vlada, tu nema popravke, može biti samo gore – priča Stevandić.

    Naredne godine NSRS će obilježiti 35 godina svog rada.

    – Proslava će biti u Palama, tamo gdje je sve krenulo i potrudićemo se da bude veličanstveno. Republika Srpska i njene institucije nastale su u miru, a odbranjene u ratu – rekao je Stevandić.

    Dotakao se i Milorada Dodika, kao velikog političkog autoriteta Srpske.

    – Ako neko prigovara zašto Milorad Dodik ima toliki uticaj, pa premijer i predsjednik Srpske, kao i srpski član Predsjedništva BiH dolaze iz njegove stranke. To priznaju svi relevantni politički akteri, ali kod nas je to tako – rekao je Stevandić.

    Danas je krajnji rok da PIK izabere novog visokog predstavnika.

    – Šmit je želio da počisti nas, pa smo mi otjerali njega. Raskrinkali smo jedan cijeli sistem. Veliki posao napravila je Republika Srpska. Sada nije nikome lako nametnuti visokog predstavnika. Postoji i razilaženje u samom PIK-u i jasan stav da međunarodna zajednica više ne bi smjela da se bruka – zaključio je Stevandić.

  • Grlić Radman pozvao evropske kolege da razgovaraju sa predstavnicima sva tri naroda u BiH

    Grlić Radman pozvao evropske kolege da razgovaraju sa predstavnicima sva tri naroda u BiH

    Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je pozvao evropske kolege da prilikom posjete BiH razgovaraju sa legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi stekli pravu sliku o multietničkom karakteru zemlje.

    Grlić Radman je istakao da funkcionalnost i stabilnost BiH zavisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, navodeći da se moraju sprovesti reforme Izbornog zakona da bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

    – Želimo da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima, koji u Predsjedništvu /BiH/ nisu imali svog legitimnog predstavnika – naveo je Grlić Radman nakon sastanka ministara inostranih poslova država članica EU.

    Istakao je da u BiH treba stvoriti atmosferu u kojoj se može razgovarati, te dodao da će Hrvatska uvijek biti konstruktivna, prenose hrvatski mediji.

    Kada je riječ o izboru novog visokog predstavnika u BiH, Grlić Radman je rekao da to mora biti osoba koja poznaje zapadni Balkan i multietničnu narav BiH, prenose hrvatski mediji.

    Ukazao je da su razni visoki predstavnici veoma naštetili i hrvatskom narodu, koji nije mogao da ima svog legitimnog predstavnika.

  • Radnici u BiH bi dio povišice zamijenili za slobodne dane

    Radnici u BiH bi dio povišice zamijenili za slobodne dane

    Brojni radnici u Bosni i Hercegovini bili bi spremni da zamijene dio povišice za više odmora, odnosno za slobodne dane.

    Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija “Alma Career” u okviru koje djeluju portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba, a u prilog tome da je radnicima potrebno više slobodnih dana govori i činjenica da je istraživanje pokazalo da radnici žele 30 dana godišnjeg odmora.

    Zašto radnici u BiH žele više dana godišnjeg odmora?

    Kada je riječ o zamjeni dijela povišice za slobodne dane, ovo istraživanje pokazuje da bi na to pristalo 25 odsto ispitanika, dok bi 43 odsto takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice. S druge strane, 32 odsto ne bi pristalo na zamjenu.

    “Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno uticati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika”, navodi se u istraživanju.

    Sem što bi više dana odmora željeli radnici u BiH, istu želju imaju i radnici u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je istraživanje takođe provedeno.

    Koliko godišnjeg odmora trenutno imaju zaposleni u BiH?

    “Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više”, dodaju iz MojPosao.ba navodeći da potreba za dužim odmorom raste i s godinama radnika.

    Zanimljivo je da zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.

    Da li se zaposleni mogu zaista odmoriti tokom godišnjeg?

    Međutim, iako radnici žele više dana godišnjeg, istraživanje je pokazalo da mnogi i tokom odsustva s posla ostaju u komunikaciji s nadređenima.

    “Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 odsto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 odsto, a kolegama iz drugih odjela 22 odsto. Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka”, dodaju oni.

    Šta kažu poslodavci o željama radnika?

    Rezultati istraživanja i želje radnika nisu iznenadile Sašu Trivića, potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da se to ne dešava od juče, već da je želja za više odmora trend koji se javlja godinama unazad.

    “Mi se naravno nastojimo prilagoditi tome. Naravno, imaju i oni drugi koji bi radili više. Neki bi radili manje. Na poslodavcima je da se primaknu što je više moguće željama radnika. To je trend koji je već par godina prisutan na tržištu. Odavno plata nije najvažniji instrument”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Šta o rezultatima istraživanja kaže Savez sindikata?

    S druge strane, Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da mu je teško komentarisati ove podatke navodeći da nije siguran da je pametno da se radnici odriču prihoda koji im pripadaju.

    “Plate radnika su skromne imajući u vidu cijene i troškove u BiH i inflaciju, cijene osnovnih životnih namirnica i cijene sindikalne potrošačke korpe”, kaže on, dodajući da nema potrebe da se radnici odriču dijela povišice ili plate.

    On dodaje da je Zakonom o radu u Republici Srpskoj predviđeno da svaki radnik koji ima više od šest mjeseci radnog staža u kompaniji ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana, odnosno četiri sedmice po pet radnih dana.

    “Kolektivnim ugovorom je obaveza ugovoriti i veći godišnji odmor na osnovu godina radnog staža i eventualno složenosti posla na kome radi radnik”, navodi Ružičić.

  • PIC ponovo o izboru novog visokog predstavnika

    PIC ponovo o izboru novog visokog predstavnika

    Sjednica Savjeta za sprovođenje mira (PIC) biće održana danas, a na njoj će biti govora o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Na sjednici PIC-a od 30. juna prvi put u istoriji kao v.d visokog predstavnika imenovan je Luis Krišok, koji je obavljao funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko.

    On će na toj poziciji ostati dok se članice PIC-a ne dogovore o tome ko će biti novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

    Na posljednje dvije sjednice Upravnog odbora PIC-a koje su održane 4. i 30. juna nije bilo konsenzusa o tome ko će naslijediti Kristijana Šmita, koji je pod pritiskom Amerike podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika.

    Ono što je poznato jeste da SAD insistiraju na tome da novi visoki predstavnik bude italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, koji je imao i podršku Italije, dok sa druge strane Francuska, Velika Britanija i Njemačka insistiraju na tome da novi visoki predstavnik bude francuski diplomata Rene Trokaz.

    Nakon posljednje sjednice PIC-a, koja je održana 30. juna, rečeno je da se očekuje da novi visoki predstavnik bude izabran u narednih 14 dana. Navodno, tema izbora visokog predstavnika bila je i tokom razgovora Đorđe Meloni, premijerke Italije, i Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, koji je održan krajem juna u Antibesu na Azurnoj obali.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, priznao je u maju da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti to mjesto, rekavši da je “došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”.

  • Koji bezbjednosni problemi prijete BiH?

    Koji bezbjednosni problemi prijete BiH?

    Prebacivanje organizovanih kriminalnih grupa u sajber prostor, djelovanje stranih obavještajnih službi u BiH, korupcija, desničarski ekstremizam, navijačke grupe i ekološki kriminal samo su dio bezbjednosnih problema u Bosni i Hercegovini kojima Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) mora posvetiti posebnu pažnju u ovoj godini.

    Ovo se u suštini navodi u Godišnjoj platformi o obavještajno-bezbjednosnoj politici u 2026. godini koju je prošle godine usvojilo Predsjedništvo BiH, a koju će razmatrati poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Kriminal se prebacuje u online prostor

    U dokumentu se navodi da se organizovane kriminalne aktivnosti sve više prebacuju u onlajn prostor, na društvene mreže i kriptovane aplikacije, a zatvoreni karakter tih grupa i kriptovane aplikacije otežavaju njihovo praćenje.

    Iako u dokumentu nije eksplicitno navedeno, evidentno je da u BiH djeluju i druge obavještajne službe, a “tajni ulasci na teritoriju BiH stranih državljana, njihov boravak i ostvarivanje tajnih susreta, takođe su potencijalni izvor bezbjednosnih rizika”.

    “Aktivnosti na istraživanju svih aspekata nelegalnog prisustva i djelovanja stranih obavještajnih službi koje bi u BiH nametale strani uticaj, kreirale dešavanja te protežirale svoje interese nanoseći štetu BiH, primarni su prioritet”, navedeno je u dokumentu iz kojeg se može zaključiti i da OBA još ne zna koja su “osnovna polja aktuelnih interesovanja stranih obavještajnih službi”.

    Ekološki problemi u fokusu OBA

    Dodatni angažman OBA u ovoj godini trebalo bi da bude i na polju ekologije, jer je, kako se navodi u dokumentu, “povećan intenzitet vršenja inkriminacija kojima se ugrožava zdravlje državljana BiH”.

    Poseban problem je skladištenje animalnog, farmaceutskog i hemijskog otpada i radioaktivnog materijala. Taj otpad bi se morao skladištiti u skladu sa posebnim zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast i preko specijalizovanih firmi registrovanih za ovu djelatnost. Međutim, u slučaju BiH, primjećeno je korištenje “pravnih praznina”, zbog čega se “omogućava nesmetano vršenje nezakonitosti”.

    “Zbog niza nezakonitih i netransparetnih aktivnosti u narednom periodu nisu isključene nove ekološke nesreće sa dugoročnim posljedicama po zdravlje stanovništva i ekologiju BiH”, navedeno je u dokumentu.

    Predmet obavještajne pažnje moraju biti i domaći i strani akteri koji na domaće tržište nastoje plasirati proizvode sumnjivog porijekla i kvaliteta, uvesti zastarjele i prljave tehnologije, a naročito otvoriti ekološki visoko rizična postrojenje koristeći ambijent rasprostranjene korupcije.

    Veličanje nacionalizma

    Jedan od bezbjednosih problema u BiH je i veličanje nacionalizma, vjerska mržnja i netrpeljivost, a što je posebno zastupljeno tokom sportskih dešavanja u BiH, i zbog toga je, kako je navedeno, neophodno da OBA nastavi sa prikupljanjem saznanja o bezbjednosno interesantnim aktivnostima, planovima i namjerama navijačkih grupa.

    Iako su institucije BiH ranije o migrantima govorile uglavnom kao o humanitarnom izazovu, u dokumentu Predsjedništva BiH navodi se i mogućnosti korištenja migracija kao “hibridnog djelovanja” protiv države, navodeći da iza migrantskih tokova mogu stajati i geopoltički motivi trećih strana, a ne samo ekonomski razlozi ljudi u pokretu.

    Dokument govori i o ekonomskom kriminalu navodeći da prioritet OBA treba da bude praćenje svih “oblika ekonomskog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju urušavanja ekonomske stabilnosti”.

    “Ekonomski kriminal kao bezbjednosna pojava ugrožava fiskalni sistem BiH, odnosno pojedini njegovi oblici značajno utiču na umanjenje budžetskih prihoda, što za sobom povlači niz negativnih finansijskih posljedica”, navedeno je u dokumentu.

  • Građevinci iz BiH opet “na radaru” njemačke inspekcije zbog rada na crno

    Građevinci iz BiH opet “na radaru” njemačke inspekcije zbog rada na crno

    Tokom akcije protiv rada na crno i ilegalnog zapošljavanja, Finansijska kontrola rada na crno (FKS) Ham otkrila je pet ilegalno zaposlenih radnika na četiri gradilišta u ovom gradu. Među kontrolisanim radnicima ima i građevinaca iz Bosne i Hercegovine.

    Prema navodima Ralfa Vagenfelda, portparola Glavne carinske uprave Bilefeld, kontrolori su zatekli četiri radnika iz Uzbekistana i jednog iz Bosne i Hercegovine, koji nisu imali potrebne boravišne, odnosno radne dozvole. Oni su se, kako se pretpostavlja, ilegalno nalazili na teritoriji Njemačke.

    Carinska racija u Hamu: otkriven rad na crno
    Jedinica carine u Hamu je, kako je sada poznato, provjerila pet firmi i ispitala 19 zaposlenih. Ukupno je bilo angažovano osam službenika FKS Ham. U nadležnosti Glavne carinske uprave Bilefeld tokom sveobuhvatne akcije kontrolisano je 99 osoba na gradilištima i provjereno 36 firmi. U 37 slučajeva pojavili su se osnovi sumnje koji moraju biti dodatno razjašnjeni. Carina je pokrenula osam krivičnih i 21 prekršajni postupak.

    550 službenika učestvovalo u kontrolama
    Tokom sveobuhvatne akcije u kontrolama je učestvovalo skoro 550 službenika različitih institucija. Fokus je bio na građevinskoj industriji, koja se smatra posebno podložnom radu na crno i ilegalnom zapošljavanju.

    Nedavno su kontrolisane i firme iz sektora hotelijerstva i ugostiteljstva, transporta i logistike, glavne i pomoćne građevinske industrije, maloprodaje pića, kao i kozmetički i masažni saloni, saloni za nokte, kiosci i prodavnice na benzinskim pumpama – gdje su službenici naišli na brojne nepravilnosti.

  • SAD izvršile petočasovni napad na Iran

    SAD izvršile petočasovni napad na Iran

    Američka vojska saopštila je da je završila novi, petočasovni talas napada na Iran, treći uzastopni tokom noći, dok istovremeno raste napetost između dvije zemlje uprkos tvrdnjama predsjednika SAD Donalda Trampa da je dogovor s Teheranom i dalje moguć.

    “Tokom petočasovne misije, američke snage uspješno su pogodile vojne ciljeve širom Irana, uključujući Bušeher, Šabahar, Džask, Konarak, Abu Musu i Bandar Abas”, objavila je američka Centralna komanda (CENTCOM) u saopštenju na platformi X.

    SAD je pokrenuo nove napade rano u utorak po evropskom vremenu, što je nova eskalacija između dvije strane u trenutku dok američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je dogovor s Teheranom još uvijek “moguć”.

    CENTCOM je ranije saopštio da je vojska započela “treću uzastopnu noć napada na Iran”, nakon što je Tramp najavio da će SAD “večeras jako udariti” Iran, prenosi Index.hr.

    On je u radijskom razgovoru rekao da iransko rukovodstvo “ne može učiniti apsolutno ništa” protiv tih napada.

    “Na svojoj strani nemaju ništa osim svojih velikih riječi”, rekao je američki predsjednik.

    Bijela kuća potvrdila je da je on prošle sedmice službeno obavijestio Kongres o ponovnom početku rata s Iranom.

    Ujedinjeni Arapski Emirati u utorak su, pak, izvijestili o iranskim raketnim napadima na dva njihova tankera u Hormuškom moreuzu, pri čemu je poginuo jedan član posade.

    Tramp najavio da će preuzeti kontrolu nad Ormuskim moreuzom
    Tramp je ranije na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio da će SAD preuzeti kontrolu nad tim ključnim morskim prolazom te da će se ponovo uspostaviti blokada iranskih luka, piše France Presse.

    Američka vojska najavila je da blokada stupa na snagu u utorak u 22 časa po srednjoevropskom vremenu, dodaje francuska agencija.

    Tramp je najavio da će, baš kao što naknade za prolaz Ormuskim moreuzom želi uvesti Teheran, SAD za to uvesti cijenu od “20 odsto vrijednosti tereta”.

    Iranski ministar: Tramp je potpuno u pravu
    Šef iranske diplomatije Abas Arakči odgovorio mu je na platformi X, rekavši da je Iran “oduvijek bio čuvar moreuza i to će ostati zauvijek”.

    Tramp je “potpuno u pravu”, nastavio je iranski ministar spoljnih poslova.

    “Ko god osigurava siguran i nesmetan prolaz trgovačkim brodovima u Hormuškom moreuzu, trebalo bi da bude plaćen.”

    “20 odsto je očigledno previše. Mi ćemo biti pravedni”, zaključio je Arakči.

  • Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda

    Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda

    Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio pokrenuo je kampanju za razgradnju Međunarodnog krivičnog suda (MKS), tvrdeći da taj međunarodni sud ometa vojne i policijske operacije SAD i ugrožava američki suverenitet.

    Rubio je u opširnom autorskom tekstu, objavljenom u ponedjeljak u Wall Street Journalu, prizvao slike američkih graničnih policajaca i izabranih zvaničnika koji su izvedeni pred međunarodni sud i kojima sude sudije iz cijelog svijeta.

    „Ako budemo stajali po strani, svi oni biće prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko, uz stalni rizik od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora zbog takozvanog ‘zločina’ odbrane vlastite zemlje“, upozorio je Rubio u pratećem videu objavljenom na platformi Iks.

    Prema navodima CNN-a, plan Stejt departmenta za razgradnju MKS-a uključivaće pritisak na druge države da napuste Sud.

    „Države koje odbiju da odbace lažni autoritet MKS-a, a pritom se oslanjaju na pomoć SAD, vjerovatno će biti podvrgnute pojačanom nadzoru“, rekao je jedan zvaničnik za CNN, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

    Međutim, troje stručnjaka za međunarodno pravo ocijenilo je da Rubiove izjave pogrešno predstavljaju ovlašćenja Suda.

    „MKS ne tvrdi da ima nadležnost nad radnjama počinjenim u SAD. Rubio svoju potragu za nekažnjivošću američkih ratnih zločina predstavlja kao pitanje nacionalnog suvereniteta, zanemarujući suvereno pravo drugih država da se obrate MKS-u zbog zločina počinjenih na njihovoj teritoriji“, rekao je Kenet Rot, bivši izvršni direktor organizacije Human Rights Watch.

    Međunarodni sud sa sjedištem u Hagu može da istražuje samo zločine počinjene u državama koje su članice Rimskog statuta, međunarodnog ugovora iz 2002. godine kojim je osnovan MKS. SAD nisu ratifikovale taj ugovor, niti je Sud otvorio istrage o zločinima počinjenim na američkoj teritoriji.

    „Tramp želi da ima mogućnost da počini ratne zločine na teritoriji država koje su prihvatile nadležnost Suda, o tome se ovdje zapravo radi“, rekao je Rot.

    Administracija Donalda Trampa u pojedinim slučajevima podržavala je nadležnost MKS-a, pozdravivši istragu o ruskim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini, koja je prihvatila nadležnost Suda u skladu sa Rimskim statutom.

    Kancelarija glavnog tužioca MKS-a, kojom rukovodi Karim Kan, otvorila je istragu o postupanju Izraela na palestinskim teritorijama, nakon što je Palestina prihvatila nadležnost Suda.

    MKS je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta u okviru istrage o mogućim ratnim zločinima.

    Šest sedmica nakon početka svog drugog mandata Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom je proglasio vanredno stanje zbog, kako je naveo, nelegitimnih i neutemeljenih postupaka MKS-a usmjerenih protiv Amerike i njenog bliskog saveznika Izraela.

    Istovremeno je uveo niz sankcija protiv zvaničnika Suda, uključujući glavnog tužioca Karima Kana, njegova dva zamjenika i šest sudija, zbog istraga o postupanju Izraela u Palestini i aktivnostima američkih vojnika u Avganistanu.

    Tokom 2025. godine administracija Donalda Trampa proširila je režim sankcija uvođenjem mjera protiv Frančeske Albanese, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama, kao i protiv tri palestinske organizacije za ljudska prava koje su učestvovale u prikupljanju dokaza o mogućim izraelskim ratnim zločinima.

    Za sada nije jasno kako bi Rubiova najnovija najava da će razgraditi MKS mogla da utiče na budući rad Suda.

    „Vjerovatno ćemo uskoro čuti da strani partneri trpe pritiske da preduzmu mjere protiv MKS-a. Kada sankcije daju rezultate, njima potvrđujete ono što ste već postigli diplomatijom“, rekao je bivši visoki američki zvaničnik zadužen za sankcije.

    Prema njegovim riječima, kruže glasine da bi Trampova administracija mogla da uvede sankcije cijelom Sudu.

    „To ostavlja utisak da je riječ o preventivnoj kampanji protiv bilo kakvih budućih poteza MKS-a, bilo u vezi sa Venecuelom ili nekim drugim slučajem u svijetu“, dodao je.

    Ako bi takva mjera bila uvedena, američkim državljanima bilo bi zabranjeno da sarađuju sa MKS-om, a američki zaposleni, kompanije ili banke mogli bi da se suoče sa finansijskim ili čak zatvorskim kaznama zbog poslovanja sa Sudom.

    „Rubiov napad ne samo da pokazuje licemjerje SAD-a, već potkopava pristup pravdi širom svijeta, od Ukrajine do Sudana, i mogao bi da predstavlja ometanje pravde, što je samo po sebi krivično djelo prema Rimskom statutu. Rubio ne razgrađuje MKS ciglu po ciglu, već međunarodni poredak zasnovan na pravilima koji je nastao iz pepela Drugog svjetskog rata“, rekao je u saopštenju Raed Džarar, direktor za zagovaranje u organizaciji Dawn.

  • Tramp: Iran smo u velikoj mjeri vratili u kameno doba

    Tramp: Iran smo u velikoj mjeri vratili u kameno doba

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vojna moć Irana uništena od početka američkih vojnih udara, tvrdeći da je ta zemlja pretrpjela katastrofalne vojne i infrastrukturne gubitke.

    U intervjuu za američku mrežu Newsmax, Tramp je iznio niz detalja o razmjerama razaranja iranskih oružanih snaga, ističući da je situacija u toj zemlji drastično drugačija u odnosu na period od prije samo nekoliko mjeseci.

    Govoreći o konkretnim gubicima, američki predsjednik naveo je da je Iran ostao bez ključnih elemenata svoje mornarice i vazduhoplovstva.

    „Sada im je nešto malo ostalo, ali im je vojna moć uglavnom oduzeta. Na primjer, njihova vojska je imala 159 brodova; svih 159 brodova je sada pod morem“, izjavio je Tramp.

    Tramp je takođe tvrdio da je iranski odbrambeni sistem potpuno neutralisan. Prema njegovim riječima, iranski avioni, radarski sistemi i protivvazdušna odbrana su „nestali“, dok je ukupni kapacitet za proizvodnju oružja smanjen za oko 84 odsto.

    Naglasio je brzinu i efikasnost vojnih operacija, opisujući njihov učinak kao razarajući po Iran.

    „Oni su sada mnogo drugačija zemlja nego što su bili prije četiri mjeseca. U tom periodu smo ih, u velikoj mjeri, vratili u kameno doba“, istakao je Tramp.

    Iako je priznao da Teheran još uvijek posjeduje određeni raketni arsenal, ocijenio je da su njihovi ukupni kapaciteti sada veoma mali i bezopasni.

    „Iran je bio nasilnik Bliskog istoka i neće me maltretirati“, zaključio je Tramp.Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda: Traži pritisak na saveznike SAD