VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković: Banjaluka u narednih deset godina dobija novo lice

    Stanivuković: Banjaluka u narednih deset godina dobija novo lice

    Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je da Banjaluka mora ostati grad vrijedan pažnje i ulaganja, naglašavajući da je obaveza sadašnjih generacija da ga očuvaju za buduće naraštaje.

    U intervjuu za Glas Srpske povodom Dana grada, Stanivuković je istakao da u narednih pet do deset godina očekuje završetak ključnih infrastrukturnih i razvojnih projekata koji su već pokrenuti.

    Kako je naveo, među prioritetima su uređenje obala Vrbas, izgradnja kolektora i šetališta, ali i obnova tvrđave Kastel te rekonstrukcija centralnih gradskih zona. „Planiramo rekonstrukciju Gospodske ulice, trga i izgradnju hotela ‘Palas’, što će dati potpuno novo ruho centru grada“, rekao je Stanivuković.

    Govoreći o infrastrukturnim projektima, najavio je izgradnju novih mostova, uključujući onaj u naselju Dolac, ali je naglasio da početak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih pitanja na nivou Vlada Republike Srpske. „Projekat za prvu fazu je završen i realno je da radovi počnu već ove godine, ukoliko se ispune preduslovi“, istakao je on.

    Stanivuković je najavio i modernizaciju javnog prevoza kroz uvođenje električnih autobusa i tramvaja. „Krajem ljeta očekujemo prve električne autobuse, a tokom septembra i prvi tramvaj“, rekao je, dodajući da je cilj potpuna zamjena postojećeg voznog parka i unapređenje sistema prevoza.

    U oblasti obrazovanja naveo je da se radi na uspostavljanju sportske gimnazije u objektu Sokolski dom, koji je vraćen u vlasništvo grada nakon sudskog procesa. Prema njegovim riječima, očekuje se da škola počne sa radom naredne školske godine.

    Govoreći o projektima u rekreativnim zonama, istakao je plan izgradnje žičare na Banj brdo, zajedno sa uređenjem pješačkih i biciklističkih staza, te dodatnih sadržaja. „Završavamo studiju izvodljivosti i pripremamo dokumentaciju kao preduslov za realizaciju“, kazao je Stanivuković.

    Kada je riječ o komunalnim uslugama, odbacio je zahtjev Eko toplane za povećanje cijene grijanja od 50 odsto, ocijenivši ga nerealanim. „Grad neće dati saglasnost na takvo poskupljenje i radićemo na ublažavanju eventualnih udara na građane“, naglasio je.

    Komentarišući političke odnose, Stanivuković je rekao da gradska administracija predlaže projekte u interesu građana, ali da često nema podršku skupštinske većine. Istovremeno je izrazio očekivanje da će se postići širi politički dogovor o ključnim pitanjima.

    Govoreći o predstojećim izborima, istakao je da radi na jačanju saradnje opozicionih stranaka i postizanju zajedničkog nastupa. „Naš prioritet je promjena sistema i uvjeren sam da ćemo postići konačan dogovor“, rekao je Stanivuković.

    Na kraju, osvrnuo se i na obnovu hotela „Palas“, naglašavajući da se završetak projekta očekuje u naredne tri godine, čime bi jedan od simbola grada dobio novo lice.

    (Glas Srpske)

  • Košarac očekuje ravnopravan tretman Južne i Istočne interkonekcije

    Košarac očekuje ravnopravan tretman Južne i Istočne interkonekcije

    Savjet ministara BiH utvrdio je prijedlog osnove za vođenje pregovora sa Hrvatskom radi zaključivanja sporazuma o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija“, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru.

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da dostavi ovaj dokument, uz prijedlog da sporazum potpiše predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto. Na telefonskoj sjednici definisana je i pregovaračka delegacija, na čijem čelu će biti resorni ministar ili lice koje on ovlasti.

    U delegaciji će učestvovati i ministri inostranih poslova, finansija i trezora, kao i predstavnici Federacije BiH iz oblasti energetike, rudarstva, industrije, ekologije, turizma, finansija i pravde. Sporazum predviđa saradnju i zajedničku izgradnju gasne interkonekcije na pravcu Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Kupres – Bugojno – Novi Travnik, kao i dodatne krakove prema više gradova u Federaciji BiH, uključujući Mostar, Livno, Jajce i Tuzlu, te povezivanje sa gasovodom Split – Zagvozd.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac izjavio je da očekuje da Predsjedništvo BiH ravnopravno tretira projekte Južne i Istočne interkonekcije. On je naveo da je Savjet ministara, na prijedlog njegovog ministarstva, utvrdio osnov za pregovore i formirao delegaciju koja će voditi razgovore sa Hrvatskom.

    Košarac je istakao da će Ministarstvo, u skladu sa zaključkom Savjeta ministara, uputiti dokument Predsjedništvu BiH na dalje postupanje, čime se otvara naredna faza u realizaciji ovog infrastrukturnog projekta.

  • Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza u Iranu uticala je na EU da dodatno pojača svoje napore na energetskoj nezavisnosti, a mjere koje će biti donesene uticaće i na BiH, u skladu s obavezama Energetske zajednice.

    <ul> <li><strong>EU ubrzava dekarbonizaciju</strong> zbog krize u Iranu.</li> <li><strong>Planirano 75 milijardi eura</strong> za čistu energiju.</li> <li><strong>BiH pod pritiskom</strong> da uskladi zakonodavstvo.</li> <li><strong>Spor oko gasnih interkonekcija</strong> dodatno komplikuje situaciju.</li> </ul>

    EU ne odustaje od dekarbonizacije
    Evropska komisija je predstavila niz inicijativa s ciljem povećanja ulaganja u domaća rješenja čiste energije, jačanja otpornosti i smanjenja cijena energije za građane i privredu.

    Iz Brisela upozoravaju na rizike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, naglašavajući da je ulaganje u čistu energiju najpristupačnije srednjoročno rješenje.

    Velike investicije u energetiku
    Komisija planira reforme energetskog sistema kroz strategiju ulaganja koja treba povezati privatni kapital i potrebne investicije.

    U saradnji s Evropskom investicionom bankom očekuje se mobilizacija više od 75 milijardi eura za projekte mreža, inovativnih tehnologija i energetske efikasnosti.

    Poseban fokus je na razvoju novih tehnologija, uključujući male modularne nuklearne reaktore, kao i dodatnih 200 miliona eura kroz program InvestEU za ubrzanje inovacija.

    Pritisak na BiH
    Generalni sekretar Energetske zajednice Artur Lorkovski upozorio je u Sarajevu da BiH mora hitno uskladiti zakonodavstvo s EU standardima.

    Istakao je da je BiH značajan izvoznik električne energije i da bi ekonomski interes trebalo da ubrza usvajanje zakona o električnoj energiji u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Ključne reforme odnose se na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila emisija CO2, posebno zbog uvođenja evropskog poreza na karbon.

    Tržište gasa i evropska pravila
    Lorkovski je naglasio potrebu diverzifikacije snabdijevanja gasom, posebno nakon odluke EU da se postepeno odustane od ruskog gasa.

    Istakao je da tržište mora biti transparentno i otvoreno za sve dobavljače, u skladu s evropskim pravilima, uključujući Treći energetski paket.

    Spor oko interkonekcija
    Dodatne tenzije izaziva pitanje gasnih interkonekcija.

    Vlasti Republike Srpske ne odustaju od Istočne interkonekcije sa Srbijom, koja uključuje ruski gas, dok se paralelno razvija projekat Južne interkonekcije usklađen s EU standardima.

    Prema američkim diplomatskim izvorima, planirano je da Južna interkonekcija bude kompatibilna s budućim korištenjem hidrogena kao ekološki prihvatljivog energenta.

  • Stevandić: Ova godina biće godina Ujedinjene Srpske

    Stevandić: Ova godina biće godina Ujedinjene Srpske

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je u banjalučkom naselju Karanovac da je ova godina ključna za tu političku organizaciju, ističući da očekuje njen politički uspon i jačanje uticaja već od oktobra.

    Stevandić je naveo da stranka svoju snagu temelji i na osnivačima i na novim članovima koji, kako je rekao, prepoznaju iskrenu namjeru da se politički djeluje.

    „Ulažemo mnogo energije, obilazimo teren i stekao sam utisak da trenutno imamo najbolje razumijevanje među građanima u odnosu na druge partije“, rekao je Stevandić.

    Govoreći o političkoj ulozi stranke, istakao je da očekuje da Ujedinjena Srpska bude faktor stabilnosti.

    „Od oktobra ćemo biti oni koji drže ne samo vagu odlučivanja, nego i konce normalne Republike Srpske, bez međusobnih svađa i sa više razumijevanja“, poručio je.

    On je naglasio značaj terenskog rada i direktne komunikacije sa građanima, ističući da stranka njeguje blizak odnos sa narodom.

    „Naši funkcioneri žive sa svojim narodom, razgovaraju s ljudima i ne izdvajaju se iz zajednice“, rekao je Stevandić, dodajući da građani ne podržavaju političare koji se udaljavaju od svakodnevnog života.

    Stevandić je istakao da je nacionalna politika temelj djelovanja stranke i da ona, kako tvrdi, nikada nije bila dovedena u pitanje.

    „To je naša osnovna i prepoznata snaga, od koje ne odstupamo“, rekao je.

    Najavio je i konkretne mjere u oblasti zdravstva i poljoprivrede, uključujući unapređenje preventivnih pregleda i drugačiju organizaciju podrške poljoprivrednicima. Poseban fokus, kako je naveo, biće na strategiji opstanka malih opština, koju razvija upravo Ujedinjena Srpska.

    Na kraju obraćanja, Stevandić je ponovio uvjerenje da je pred strankom uspješna godina.

    „Imamo snažan tim, posebno mlađe ljude, i politiku koja okuplja. Ovu godinu proglašavamo svojom“, zaključio je Stevandić.

  • Dodik i Čović: Partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH ostaje, prioritet budžet i projekti

    Dodik i Čović: Partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH ostaje, prioritet budžet i projekti

    Lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Banjaluci da dvije stranke ostaju partneri i da postoji saglasnost o ključnim pitanjima funkcionisanja vlasti na nivou BiH, uključujući hitno usvajanje budžeta i nastavak infrastrukturnih projekata.

    Dodik je naveo da su razgovori bili opsežni i fokusirani na teme od zajedničkog interesa, uz analizu ukupne političke situacije u BiH. Istakao je da postoji saglasnost da se pokrene procedura usvajanja budžeta BiH, najavivši uskoro sjednicu Fiskalnog savjeta i nastavak procedura.

    Govoreći o otvorenim pitanjima, Dodik je rekao da SNSD nije za opstrukcije, ali je ponovio stav da pitanje imovine za tu stranku nije sporno. „Srpska je faktor, a ‘državna imovina’ po Ustavu ne postoji“, rekao je Dodik, dodajući da pojedini međunarodni faktori usporavaju dogovore i produžavaju procese.

    On je naglasio da Republika Srpska ne blokira projekte u Federaciji BiH, podsjetivši da je Vlada Srpske dala saglasnost za Južnu interkonekciju. Dodik očekuje da ni projekti u Srpskoj neće biti zaustavljani, te istakao da HDZ BiH, kako je rekao, neće praviti prepreke, dok za eventualne zastoje odgovornost vidi kod drugih aktera.

    Dodik je poručio da SNSD i HDZ BiH ostaju politički partneri i nakon izbora, uz uvjerenje da će obje stranke ostvariti izborne pobjede u svojim sredinama. Naveo je i da SNSD očekuje snažnu većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske i značajnu zastupljenost u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Čović je istakao da je primarna tema razgovora bilo funkcionisanje vlasti, naglasivši da nema smisla ulaziti u naredne mjesece bez usvojenog budžeta BiH. Dodao je da je cilj da se u zadatom roku završe aktivnosti vezane za Južnu interkonekciju.

    Govoreći o političkim odnosima, Čović je rekao da je partnerstvo sa SNSD-om na dobrom nivou, iako postoje pitanja oko kojih nema potpune usaglašenosti. Naglasio je potrebu da predstavnici tri konstitutivna naroda pronađu zajednička rješenja i osiguraju stabilno funkcionisanje institucija.

    On je ukazao i na značaj saradnje sa Katoličkom crkvom kroz različite projekte, kao i na potrebu bolje organizacije u realizaciji Plana rasta. Prema njegovim riječima, postoji zajednički stav o važnosti tog plana, ali da unutrašnja neefikasnost usporava korištenje dostupnih sredstava.

    Na kraju, sagovornici su poručili da ostaju opredijeljeni za nastavak saradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz dijalog, uz fokus na stabilnost i funkcionisanje institucija.

  • Planet Soft: Tužilaštvo i SIPA da reaguju i izuzmu tendersku dokumentaciju

    Planet Soft: Tužilaštvo i SIPA da reaguju i izuzmu tendersku dokumentaciju

    Nakon što je Kancelarija za žalbe BiH odbila žalbu Planet Softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja, kompanija Planet Soft održala je konferenciju za novinare i pozvala Tužilaštvo i SIPA da reaguju i izuzmu tendersku dokumentaciju, jer Smartmatik ne ispunjava uslove tendera.

    – Od prvog trenutka znalo se da je tender za njih pod pokroviteljstvom ilegalnog Kristijana Šmita – rekao je vlasnik Planet Softa Vedran Јarić.

    Јarić je istakao da je Smartmatik za prvi tender zatražio povećanje budžeta.

    – Planet Soft se ipak pojavio sa velikim konzorcijumom na tenderu i dao najozbiljniju i najpovoljniju ponudu – kaže Јarić.

    Podsjetio je da je CIK formirao komisiju od 11 članova koja je trebala ocijeniti ponude.

    – Prva komisija je rekla da je najpovoljnija ponuda Planet softa. Devet članova od 11 glasalo je za. Nakon toga CIK traži dodatna pitanja i vraćaju odluku komisiji, a komisija donosi opet u korist Planet softa, sedam za, četiri protiv. CIK onda kaže da je neprirodno niska cijena, nakon čega su vratili komisiji ponovo. Treću odluku sa šest naprema pet, opet u korist Planet softa i ne prihvataju ni tu odluku, već je donose u korist Smartmatika – istakao je Јarić.

    Јarić je imao ponudu da se povuče, gdje mu je nuđeno dva miliona KM, koju je odbio.

    – Nakon toga su počeli pritisci OHR-a. Iza svega stoji Šmit – naveo je Јarić.

    Istakao je da ni vlast, ni opozicija u Srpskoj ne smiju da prihvate da Smartmatik radi ovaj posao.

    – Smartmatik je pod sankcijama nove američke administracije. I osuđeni su za kriminal u SAD – istakao je Јarić.

    Član Uprave “Planet softa” Aleksandar Milinković kaže da je ovo prvi put u istoriji javnih nabavki da je posao dobila firma koja nije predala ponudu.

    – Nestručnost CIK-a koji je
korigovao tender za 8 miliona u toku otvorenog postupka. Ponuđač je samostalno bio Smartmatik d.o.o. Sarajevo, a posao je dobila grupa ponuđača, tj. konzorcijum. CIK nije uvrstio obrazloženje za neprirodno nisku cijenu u zapisnik o izboru ponuđača. Nisu naveli ni da su tražili obrazloženje – kaže Milinković.

    Smartmatik nije u PDV sistemu, te će BiH morati platiti još 13 miliona KM PDV-a, kaže Milinković.

    – Smartmatik je digao cijene da bi mogao podmirivati sve zainteresovane u procesu. Smartmatik je mejlom dostavio 220 stranica dopune ponude. Ako Kancelarija za razmatranje žalbi ovo dozvoli, imamo Divlji zapad u nabavkama – rekao je Milinković.

  • Soreka: BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra iz Plana rasta

    Soreka: BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra iz Plana rasta

    Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka ponovo je upozorio da BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra koje joj je EU dodijelila kroz Plan rasta ukoliko se hitno ne preduzmu koraci za ispunjavanje mjera iz Reformske agende i napredak na evropskom putu.

    – Ovo je dodatno na 108 miliona evra izgubljenih u 2025. godini – istakao je Soreka.

    Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme vlasti u BiH nisu ostvarile napredak u usvajanju mjera iz Reformske agende, koje, između ostalog, treba da unaprijede digitalizaciju i smanje gužve u administrativnim uslugama, reformišu pravosudni sistem i pomognu prelazak ka zelenijoj i čistijoj budućnosti.

    – Reformska agenda nije skup apstraktnih tehničkih mjera, ona je plan za bolju budućnost – objavio je Soreka na Iksu.

    On je upozorio i da se Plan rasta, koji uključuje skoro milijardu evra za BiH u zamjenu za sprovođenje reformi, zasniva na rezultatima i ima jasne rokove, te da nečinjenje ima svoju cijenu.

    Evropski Plan rasta za Zapadni Balkan ukupno je vrijedan šest milijardi evra. Projekti, planirani da se finansiraju iz Plana rasta moraju biti dovršeni do kraja 2027, nema produženja rokova.

  • EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    Komesar EU za energetiku Dan Јorgensen izjavio je danas da Evropu, čak i u najboljem scenariju, očekuje “teško ljeto” zbog nestašice goriva izazvane ratom u Iranu i zatvaranjem Ormuskog moreuza.

    On je u Madridu rekao da Evropska unija priprema mjere kako bi ublažila posljedice koje rat ima na snabdijevanje mlaznim gorivom, prenio je Rojters.

    – Ako bude potrebno, možemo da preraspodijelimo resurse mlaznog goriva koje imamo – rekao je Јorgensen novinarima.

    Evropske avio-kompanije već su upozorile da bi zbog rata u Iranu moglo da dođe do nestašice mlaznog goriva u roku od nekoliko nedjelja, pošto je blokirana glavna ruta snabdijevanja kroz Ormuski moreuz.

    Oko 75 odsto evropskog snabdijevanja mlaznim gorivom dolazi sa Bliskog istoka.

    Prekid globalnih zaliha nafte zbog rata u Iranu povećao je cijenu letova na duge relacije iz Evrope za skoro 90 evra, što će verovatno dovesti do viših cena karata, saopštila je danas nevladina organizacija Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

    Rast cijena mlaznog goriva povećao je prosječan trošak goriva za 88 evra po putniku na letovima na duge relacije koji napuštaju Evropu i 29 evra na letovima unutar Evrope, saopštila je Evropska federacija za transport i životnu sredinu, prenio je Rojters.

  • Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    redsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u Hamburgu da je proširenje Evropske unije geopolitička nužnost kako kontinent ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je na obilježavanju 80. godišnjice njemačkih novina Di Cajt u Hamburgu da se Evropska unija mora proširiti kako bi očuvala svoj geopolitički uticaj. Naglasila je da je proširenje Unije nužno kako evropski kontinent ne bi bio prepušten uticaju Rusije, Turske ili Kine.

    “Moramo uspjeti dovršiti evropski kontinent kako ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj. Moramo razmišljati šire i geopolitički”, poručila je fon der Lajen.

    Dodala je da je dotadašnji evropski model, zasnovan na jeftinoj energiji iz Rusije, jeftinoj radnoj snazi iz Kine i sigurnosnoj podršci Sjedinjenih Američkih Država, završen.

    “Moramo se potpuno pozicionirati iznova. Moramo postati nezavisniji”, kazala je predsjednica Evropske komisije, ukazujući na potrebu redefinisanja evropske ekonomske i sigurnosne strategije.

    Njene izjave dolaze u trenutku kada Nacionalistička pokretna partija (MHP) u Turskoj zagovara stvaranje saveza Turska–Rusija–Kina. U martu je zamjenik predsjednika MHP-a Iljas Topsakal, po nalogu stranačkog lidera Devleta Bahčelija, bliskog saveznika predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, otputovao u Moskvu kako bi promovisao ovu inicijativu.

    “Naš stranački lider Bahčeli zadužio me je ovom posjetom Moskvi da vodim razgovore s političkim partijama, birokratama i intelektualcima i detaljno objasnim sadržaj ove inicijative”, rekao je Topsakal za ruske novine Vedomosti. Prijedlog je opisao kao alternativu onome što stranka naziva “zlim savezom SAD–Izrael”.

    Paralelno s tim, evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos naglasila je važnost Turske u novoj geopolitičkoj realnosti Evrope i Bliskog istoka.

    “Trebamo Tursku u svjetlu promijenjenih geopolitičkih okolnosti u Evropi i na Bliskom istoku”, kazala je u obraćanju u Evropskom parlamentu.

    Kos je podsjetila da je Turska peti najveći trgovinski partner EU, a da je obim trgovine dvostruko veći nego s Merkosurom ili Indijom. Istakla je da je zemlja ključna za trgovačke rute između Evrope i Azije, kao i za budući mirovni aranžman u Ukrajini, imajući u vidu novu sigurnosnu situaciju u crnomorskoj regiji.

    Komesarka je pozvala na hrabrije korake u jačanju partnerstava u susjedstvu, navodeći da se u tom kontekstu trebaju posmatrati njene nedavne posjete Turskoj, Armeniji i Azerbejdžanu.

    “Nedavno sam bila u Ankari i dogovorili smo se da istražimo mogućnosti za smanjenje trgovinskih barijera”, rekla je, dodajući da EU istovremeno očekuje poteze Turske po pitanju Kipra.

    Kos je takođe podvukla rastući značaj trgovačkih koridora koji prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz.

    “Zajedno želimo razvijati nove saobraćajne, energetske i digitalne linije kroz Južni Kavkaz. Te veze mogle bi smanjiti strateške zavisnosti povezujući Evropu snažnije sa Srednjom Azijom”, navela je.

    Prema njenim riječima, u trenutku kada ratovi traju na sjeveru i jugu, rute koje prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz postale su od ključnog značaja. Od 2022. godine, obim trgovine duž ove trase učetvorostručen je, a s odgovarajućim ulaganjima mogao bi se utrostručiti do 2030. godine.

  • Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tačka loma na tržištu nafte poklapa se s isporukom posljednjih barela iz Perzijskog zaliva krajnjim korisnicima. Kada ti tereti istovare teret na kopno nedostatak novog tovara počeće da iscrpljuje kopnene zalihe nafte.

    Dakle, matematika je jasna i neumoljiva. Ako bi se Ormuski moreuz otvorio danas, tankerima bi trebalo 30 do 40 dana da istovare naftu, a velikim tankerima treba oko tri mjeseca da se vrate. Za to vrijeme kako navodi Qasem Al – Ali na svom X nalogu, kopmnena skladišta na Bliskom istoku moraju se prvo isprazniti, i to je razlika koja ne mari za mirovne sporazume.

     

    Rafinerije usporavaju, ali potražnja ne pada

    Trenutno, globalni zastoj u radu rafinerija iznosi više od oko pet miliona barela nafte dnevno (b/d), od čega je oko tri miliona barela b/d koncentrisano na Bliskom istoku. Azija i Evropa takođe smanjuju kapacitet prerade, ali to što rafinerije usporavaju rad ne znači da je potražnja krajnih korisnika pala.

    Smanjenje kapaciteta prerade dovešće do bržeg pada zaliha naftnih derivata i rasta cijena goriva. Posljeedica toga biće veće marže na preradu i veći obim prerade i to je ciklus koji će se ponavljati narednih nekoliko sedmica.

    Ciklus cijena: začarani krug ponude i prerade

    Otprilike, kako piše HFI Research to izgleda ovako: povišena cijena sirove nafte – kompresija prerađivačkih marži-smanjena ponuda naftnih derivata – pad zaliha derivata-rast prerađivačkih marži-veći obim prerade-viša cijena sirove nafte.

    Ko kontroliše tržište u krizi

    Na tržištu, ovu igru vodiće trgovci koji posjeduju skladišni kapacitet i rafinerije koje ga nemaju. To će, naravno, trajati samo dok god ima nafte u kopnenim zalihama, a taj rok je jako blizu.

    Azija i Evropa pred nestašicom

    Do prve sedmice maja, jedine azijske zemlje s realnim viškovima zaliha sirove nafte biće Japan i Kina. Sve ostale moraće hitno da traže barele na tržištu, a ako Ormuski moreuz ostane zatvoren, upravo tada će rafinerije plaćati svaku cijenu da osiguraju potrebne barele. Alternativa je gašenje rafinerije.

    Za Evropu, nestašica sirove nafte postaće vidljiva u istom vremenskom okviru. Američki izvoz nafte tada će iznositi prosječno oko 5,5 miliona b/d. Zalihe sirove nafte OECD zemalja dostigle bi operativni minimum, a preostali višak u skladištima nalazio bi se u SAD-u.

    Američke zalihe i moguća zabrana izvoza

    Prema procjeni HFI Research, američke komercijalne zalihe sirove nafte biće ispod oko 400 miliona barela i bliži operativnom minimumu (370 do 380 miliona barela) do kraja jula. To uključuje procijenjeno puštanje 139 miliona barela iz strateških rezervi.

    Negdje između sada i tada, Trampova administracija moraće da uvede zabranu izvoza i derivata i sirove nafte. Pretpostavke su da bi Trump prvo zabranio izvoz derivata, a ako američke rafinerije počnu da smanjuju kapacitet zbog pada marži, zabranio bi i izvoz sirove nafte — što bi bio katastrofalan scenario za američke rafinerije i kanadske proizvođače nafte.

    Tankeri, kašnjenja i fizička ograničenja
    Sve gore napisano, odvijaće se bez obzira šta se desi sa Ormuskim moreuzom, a čak i ako SAD i Iran postignu sporazum o ponvnom otvaranju moreuza bez uslova, kopnene zalihe nafte će se topiti. Recimo, ako bi danas bio postignut sporazum, postoji oko 160 miliona barela u plovnim skladištima I tankerima koji će ići ka izlazu. Tim barelima treba 30 do 40 dana za tranzit i istovar. Za povratak tih tankera potrebno je još dodatnih 20 dana.

    Što se tiče ostalih segmenata tržišta, 70 super tankera trenutno plovi prema SAD-u da utovari američku naftu i isporuči je u Aziju. Utovar će trajati 6 do 8 sedmica. Tranzit do Azije trajaće još 45 do 50 dana. Istovar i povratak kroz Ormuski moreuz dodatnih 20 do 25 dana. Ukupno, od ove grupe tankera ne možemo očekivati značajan saobraćaj kroz moreuz najmanje 3 mjeseca.

    Nemoguća misija: rasterećenje skladišta

    Da bi se ublažilo trenutno nagomilavanje kopnenih zaliha na Bliskom istoku, potrebno nam je 100 supertankera. Postoji 600 miliona barela kopnenih zaliha, a da bi proizvođači imali dovoljno prostora za ponovni pokretanje proizvodnje, kopnene zalihe moraju se smanjiti za oko 200 miliona barela. Aktivnost tankera pokazuje da to fizički nije moguće do sredine ili kraja juna, u najranijem.

    Kada proizvodnja može ponovo krenuti

    Kada se kopnene zalihe sirove nafte iscrpe, potreban je stalni dotok tankera kroz moreuz. Tek tada proizvođači poput Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Katara, Iraka i Bahreina mogu da pokrenu ponovnu proizvodnju. Taj proces trajaće još nekoliko sedmica, što praktično garantuje nastavak nestašice ponude.

    Ogroman gubitak globalnih zaliha

    Prema gruboj procjeni ukupni gubitak zaliha uslijed zatvaranja moreuza već iznosi oko 1 milijardu barela. Do kraja aprila taj iznos raste na 1,2 milijarde, do kraja maja na 1,59 milijardi, a do kraja juna na 1,98 milijardi barela.

    Nema dovoljno komercijalno dostupne sirove nafte da bi se pokrilio takav gubitak ponude. Zato je uništavanje potražnje neophodno da bi se spriječio ovaj scenario.

    To je čista matematika.

    Masovni pad zaliha probudiće tržište

    Tržište nafte prešlo je tačku loma. Nadolazeći masovni pad zaliha probudit će tržište iz letargije. Pretpostavke su da će finansijski igrači reagovati tek kada vide fizičke nestašice — tek tada će shvatiti da je ovaj nestanak ponude stvaran. Do tada, većina ljudi neće biti u stanju da prihvati tu realnost.

    Scenario bez presedana

    Ako se Ormuski moreuz otvori nakon aprila, ne može se dati tačna prognozu cijene nafte. Otišli bismo predaleko. Bio bi to najveći nestanak naftne ponude u istoriji tržišta nafte — četiri puta veći od svih prethodnih. Fundamentalne tržišne teorije više se ne bi primjenjivale, jer ne postoji cijena za apsolutni nedostatak robe. Kada tržištu nestane goriva, jednostavno nestane.

    “Koliko bi koštao taj posljednji marginalni barel? Nemam pojma, i ne vjerujem da bi itko bio dovoljno pametan da odgovori na to pitanje. Ono što znam jeste da dolazi do uništavanja potražnje, i da će za pratioce tržišta nafte vladine mjere biti ono što će potražnju “ubiti”. Da bi se nadoknadio nestanak globalnih zaliha od 11 do 13 miliona b/d, potreban nam je isti obim smanjenja potražnje kao tokom kovid lockdowna” navodi analitičar portala HFI Research.