VRBAS Media

Autor: INFO

  • Glamočak: Rano za sjednicu Odbora za bezbjednost NS RS

    Glamočak: Rano za sjednicu Odbora za bezbjednost NS RS

    Nakon slučaja “Pale”, čiji građani tvrde da je policija u diskoteci “Enigma” pokazala brutalnost prema mladima, Nedeljko Glamočak, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), kaže da je još rano za sazivanje sjednice tog odbora.

    “Događaj u Palama izazvao je uznemiranje javnosti i zabrinutost. Dodatno je šturo obavještenje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na tu temu, u odnosu na izjave koje daju politički zvaničnici iz više političkih stranaka iz pozicije i opozicije”, rekao je Glamočak za “Nezavisne novine”.

    MUP da završi posao
    Kako je dodao, u ovom fazi, prema njegovom mišljenju, još je rano za sazivanje sjednice Odbora za bezbjednost dok MUP ne završi svoj dio posla i ne bude imao zvaničan izvještaj i informaciju o tome šta se sve dešavalo u Palama.

    “Nadležnost Odbora za bezbjednost jeste da kontroliše rad Ministarstva odnosno ono što je Ministarstvo preduzelo u radu, a ne da učestvuje u istrazi. Prema tome, kada budemo imali završenu istragu, procijenićemo da li je potrebno sazivanje sjednice Odbora, te ako bude trebalo, sazvaćemo ga”, izjavio je Glamočak za “Nezavisne novine”.

    “Policijska brutalnost”
    Podsjetimo, nakon policijske racije u diskoteci “Enigma” na Palama, kako postoje tvrdnje, desetine mladih zatražilo je medicinsku pomoć zbog, kako kažu, policijske brutalnosti, a pojedini političati zatražili su odgovornost MUP-a, u kojem, s druge strane, kažu da je urađeno sve po zakonu.

    Dragan Jokić iz Pala tvrdi da su pripadnici Uprave kriminalističke policije MUP-a Srpske u diskoteci u Palama u petak nanijeli teške povrede njegovom sinu Mladenu (21), koji je sa prijateljima došao u diskoteku zbog koncerta.

    Minić: Optužbe ispituju
    Oglasio se i premijer Republike Srpske Savo Minić, rekavši da je policija tokom vikenda spriječila mnogo veće potencijalne probleme od onih koji se pominju u prijavama na rad policijskih službenika.

    Minić je naglasio da apsolnutno vjeruje institucijama Republike Srpske i policiji.

    “Vjerujem i unutrašnjoj kontroli MUP-a Srpske, koja sve pritužbe detaljno ispituje. Policija Republike Srpske bila je i uvijek će biti na strani svojih građana, u borbi protiv svih oblika kriminala i kršenja zakona”, naveo je Minić.

  • Njujorčani o stradanju Srba

    Njujorčani o stradanju Srba

    Po prvi put u istoriji u Sjedinjenih Američkih Država, priča o stradanju srpskog naroda predstavlja se kroz veliku međunarodnu multimedijalnu kampanju u samom srcu Njujorka.

    Mnogi građani “Velike jabuke”, kažu da nisu ni znali za stradanja Srba dok nisu vidjeli bilborde sa slikama. Kampanja Memorijalnog centra Republike Srpske im je otvorila oči.
    “Nisam puno znala o srpskom narodu i svim patnjama kroz koje su prošli. Znam za Đokovića, ali nisam znala za patnju koja se tamo dešavala. Ova kampanja mi je definitivno otvorila oči, da istražujem dublje i tražim šta se dešava kao i o patnjama sa kojim se suočava srpski narod”, kaže Nikol Ričards.

    “Nisam znala ništa o srpskom stradanju dok nisam šetala i vidjela kamione, imali su Kju-ar kod pa sam skenirala i bilo je interesantno naučiti o istoriji. Kao što sam rekla, nisam puno znala o tome. Veoma je bitno da znamo istoriji da ne ponovimo greške u budućnosti”, rekla je Lordes Sosa

    Srbija je pripadala bivšoj Jugoslaviji, a ja sam bila u Jugoslaviji i ubrzo je izbio rat. Mislim da je veoma bitno da se ovakve stvari promovišu, da se kaže cijelom svijetu o tome kako su Srbi patili i to će upozoriti i druge nacije”, Amelia Mok

    Srbi u Njujorku kažu da je ovo pravi način da se Amerikancima otvore oči i ukaže na žrtvu koju je podnio srpski narod,

    “Slučajno sam naišao na bilborde koji emituju žrtve srpskog naroda u svim ratovima. Izgubili smo preko 2 miliona ljudi u 20. vijeku. Bitno je da radimo na kolektivnom sjećanju i da edukujemo Amerikance o žrtvi koju smo podnijeli. Recimo, jedan od mozgova operacije napada na Kule u Njujorku je učestvovao u ratu u BiH. Dosta ljudi koji su učestvovao u toj operaciji su bili u BiH u sastavu odreda El Mudžahedin koji se borio protiv nas. Presrećan sam što preuzeli inicijativu da pokažemo da smo mi bili žrtve i da smo branili i da smo svoji na svome. U Njujorku je bitno da obavijestimo javnost, mi ništa ne izmišljamo, samo želimo da kažemo ono što nije bilo rečeno. Amerikanci ne znaju ni svoju istoriju, a tek našu, ali globalna politička struja se mijenja i narodi sve više postaju svjesni ko je problem i u njihovim državama. Niko se nije brinuo dok su sjekli glave na Ozrenu i Kosovu, ali kada to dolazi kod njih sada postaju svjesni”, kaže Marko.

    Direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić ističe da ova kampanja predstavlja najznačajniji međunarodni iskorak Memorijalnog centra Republike Srpske od njegovog osnivanja.

    „Svijet poznaje velika imena srpskog naroda i njihov doprinos nauci, kulturi i sportu. Naš cilj je da međunarodnoj javnosti predstavimo i onaj dio naše istorije koji je nedovoljno poznat , stradanje srpskog naroda”, poručio je Bojić.Bojić poručuje da su došli sa dokumentovanim činjenicama, istorijskim izvorima i svjedočanstvima kako bi dali glas srpskim žrtvama, te je izrazio vjerovanje da svaka žrtva, bez obzira na nacionalnost, zaslužuje istinu, dostojanstvo i pamćenje.Misija Memorijalnog centra Republike Srpske posvećena je tome da kulturu pamćenja izvede iz lokalnih okvira i učini je dijelom svjetskog dijaloga o stradanju civila, ljudskim pravima i očuvanju istorijskog pamćenja, poručio je Bojić.

    “Zato pokrećemo svjetsku kampanju „Learn About Serbian Suffering“ sa namjerom da dokumentovane činjenice o stradanju srpskog naroda postanu dostupne međunarodnoj javnosti. Uz podršku institucija Republike Srpske i srpske dijaspore širom svijeta nastavićemo da razvijamo ovu inicijativu i predstavljamo je u drugim svjetskim centrima“, poručio je Bojić.

    Bojić se ujedno zahvalio Vladi Republike Srpske, Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske, Predstavništvu Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, predstavnicima srpske dijaspore, kao i gospodinu Aleksandru Saši Jovičiću, koji su pružili značajnu podršku realizaciji ove međunarodne kampanje.

  • SAD upotrijebile novo oružje protiv Irana

    SAD upotrijebile novo oružje protiv Irana

    Sjedinjene Američke Države izvele su u nedjelju novi talas napada na Iran, a američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su tom prilikom prvi put u borbenim dejstvima upotrijebljeni jednokratni napadački pomorski dronovi.

    U operaciji su korištene i jednokratne napadačke bespilotne letjelice, borbeni avioni i ratni brodovi, dok su mete bili protivvazdušni sistemi, radari, raketni i dronski kapaciteti Irana.

    Napade su izveli, kako navode, s ciljem da umanje sposobnost Irana da nastavi napade na međunarodnu plovidbu kroz Ormuski moreuz.

    Pogodili su desetine ciljeva, saopštio je CENTCOM.

    Novi niz međusobnih napada

    Napadi su uslijedili nakon što je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) otvorio vatru na trgovački brod.

    Iranski državni mediji javili su da su eksplozije odjeknule u Bandar Abasu, Siriku, Jasku i na ostrvu Kešm, koji se nalaze duž strateškog plovnog puta kroz koji je prije sukoba prolazila petina svjetskog prometa nafte i gasa. Pogođene su i lokacije na zapadu Irana, kao i Khondab u centralnom dijelu zemlje, gdje se nalazi Istraživački reaktor za tešku vodu Khondab, prenio je CNN.

    Kao odgovor, IRGC je saopštio da je gađao američke vojne baze, skladišta raketa i goriva u Jordanu, helikopterski objekat, avione za elektronsko ratovanje i centar za komandovanje i upravljanje bespilotnim letjelicama u Bahreinu.

    Takođe, tvrde da su pogodili američku bazu raketa zemlja-zemlja i uništili dva raketna sistema HIMARS, kao i skladišta municije puna projektila u Kuvajtu, te radarske sisteme u Omanu. Poručili su da će operacije biti nastavljene.

    Amerikanci pogodili oko 140 ciljeva

    Niz međusobnih napada uslijedio je nakon intenzivne američke operacije u subotu uveče, kada je pogođeno oko 140 ciljeva. Iran je na te napade odgovorio gađanjem ciljeva u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru.

    Napadi u subotu uslijedili su nakon što je IRGC pogodio trgovački brod pod zastavom Kipra koji je prolazio kroz moreuz i proglasio plovni put zatvorenim. Američka vojska insistira da je moreuz „otvoren za sva plovila koja zakonito prolaze“.

  • Stanivuković: Javnost zaslužuje istinu, a ne politička saopštenja o događaju na Palama

    Stanivuković: Javnost zaslužuje istinu, a ne politička saopštenja o događaju na Palama

    “Vidimo da vlast Republike Srpske i oni koji je politički čine zdušno brane ovu akciju. Od Stevandića, do Dodika, i tako redom. Međutim, čini se da smo čuli sve, osim konkretnih odgovora. Zato ću postaviti još nekoliko pitanja.”

    Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, oglasio se ponovo o događaju na Palama navodeći kako je čuo od vlasti sve osim konkretnih odgovora.

    “Vidimo da vlast Republike Srpske i oni koji je politički čine zdušno brane ovu akciju. Od Stevandića, do Dodika, i tako redom. Međutim, čini se da smo čuli sve, osim konkretnih odgovora. Zato ću postaviti još nekoliko pitanja.

    Nakon racije u noćnom klubu na Palama, u kojoj su, prema brojnim navodima, brutalno pretučeni mladi ljudi, među kojima i djeca boraca Vojske Republike Srpske, javnost s pravom očekuje istinu”, naveo je Stanivuković i dodao:

    “Režimski mediji u svojim objavama detaljno govore o navodnoj kriminalnoj grupi i ozbiljnim sumnjama u izvršenje krivičnih djela. Ali, kakav je epilog te akcije? Prekršajne prijave?

    Ko je uhapšen? Za koga je postupajući tužilac zatražio pritvor? Da li je saslušan pomenuti Danilović?

    Ako se već tvrdilo da je riječ o opasnim kriminalcima, kako je moguće da je ishod svega sveden na prekršajne prijave? Ako su postojali osnovi sumnje za teška krivična djela, zašto nema hapšenja i pritvora?”, pita Stanivuković.

    Iz vlasti, kaže on, slušamo da su pojedini od njih već prolazili kroz policijske evidencije. Ako je to zaista tako, zar nije vrijeme da, umjesto kroz evidencije, konačno prođu i kroz zatvore?

    “Umjesto odgovora na ova pitanja, javnost sluša opravdanja. Jedino što je do sada vidljivo jeste da su lica koja se dovode u vezu sa kriminalom na slobodi, dok su mladi ljudi koji su se te večeri zatekli u klubu pretrpjeli brutalnu silu.

    Građani zaslužuju istinu, a ne politička saopštenja. Zaslužuju jasne odgovore i utvrđivanje odgovornosti, kako za eventualni kriminal, tako i za svako eventualno prekoračenje ovlašćenja prilikom postupanja policije”, zaključio je Stanivuković.

  • Oružane snage SAD izvele novi talas napada na Iran

    Oružane snage SAD izvele novi talas napada na Iran

    Centralna komanda Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je danas da je završila novi talas udara na Iran.

    “Američka Centralna komanda završila je 12. jula novi talas ofanzivnih udara na Iran, pogodivši desetine ciljeva na više lokacija preciznom municijom kako bi oslabila sposobnost Irana da nastavi napade na međunarodni brodski saobraćaj koji prolazi kroz Ormuski moreuz”, saopštila je Komanda u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako je navedeno, snage CENTCOM-a su prvi put napale iranske vojne sisteme protivvazdušne odbrane, obalske radarske lokacije, raketne i bespilotne kapacitete i male čamce koristeći američke borbene avione, mornaričke brodove, jednosmerne dronove za napad i jednosmerne morske dronove za napad.

    “Ormuski moreuz je vitalni pomorski koridor za globalnu trgovinu. Iran ga ne kontroliše”, ocenila je Komanda.

    CENTCOM je dodao i da su američke snage raspoređene i spremne da obezbede da sloboda plovidbe ostane dostupna komercijalnom brodarstvu “uprkos kontinuiranoj neopravdanoj agresiji, uznemiravanju, pretnjama i proizvoljnim deklaracijama Irana”.

    Komanda je kasno sinoć, u odvojenom saopštenju, objavila da je vrhovni komandant snaga SAD naredio izvođenje udara kako bi iranske snage bile pozvane na odgovornost.

     

  • Trišić Babić: Geostrateški pravac Srpske – da Dejtonu, ne Bonu

    Trišić Babić: Geostrateški pravac Srpske – da Dejtonu, ne Bonu

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da je geostrateški pravac Srpske podrška Dejtonskom sporazumu i protivljenje OHR-u i bonskim ovlaštenjima koji nisu dio tog sporazuma.

    Trišić Babić smatra da će Srpska uspjeti u dogledno vrijeme da vrati neke svoje nadležnosti i ojača autonomiju koju je dobila Dejtonskim sporazumom.

    -Sve smo dali za Dejtonski sporazum i propatili smo jer smo se za njega borili. Predsjednik Milorad Dodik je prošao golgotu samo zato što se borio za Dejton – rekla je Trišić Babić.

    Ona je navela da se Srpska argumentima bori protiv OHR-a i bonskih ovlaštenja zajedno sa predsjednikom Dodikom, koji je imao intuiciju kako treba reagovati u određenim momentima.

    Ukazala je da je pozicija Republike Srpske u puno povoljnijem položaju nego što je bila prije par godina.

    Trišić Babić je istakla da EU pokušava da ostane faktor u BiH, ali nije u stanju to da ostvari, jer je razjedinjena.

    – Oni ne mogu da postignu nikakav dogovor, osim o sankcijama Rusiji. Kontadiktorni su kada je riječ o BiH, jer tvrde da zemlja neće moći da ide ka EU sa visokim predstavnikom, a istovremeno se zalažu da on ostane i vrši monitoring procesa -rekla je Trišić Babić.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska se već deset godina bori protiv toga.

    – Međutim, sve se odvija po scenariju predstavnice Stalne misije SAD u UN koja je na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju jasno potvrdila stavove nove spoljnopolitičke orijentacije administracije Donalda Trampa da sve zemlje moraju naći svoj unutrašnji dogovor, sa SAD ne žele da se miješaju i bilo kome diktiraju na koji način da živi – navela je Trišić Babić.

    Podsjetila je da je predstavnica američke misije u UN jasno rekla da će SAD imati kandidata za visokog predstavnika ako se do kraja juna o tome ne postigne dogovor.

    – SAD su na sjednici Savjeta za sprovođenje mira otvoreno zaprijetile da će se povući iz finansiranja OHR-a i visokog predstavnika – rekla je Trišić Babić i ukazala da su se Sjedinjene Države od početka godine izašle iz 64 misije u okviru UN, pa im neće biti problem da to učine i u BiH.

    Ona je navela da EU nema novca da finansira OHR.

    – Osim toga, floskula iz Brisela da će sve nepravilnosti koje su se desile tokom mandata visokih predstavnika biti popravljene kroz monitorig tokom pristupanje EU, nije tačna i rukovodstvo Republike Srpske na te priče ne nasjeda – istakla je Trišić Babić na tribini “Geostrateški pravac Srpske.

    Ona je ocijenila da Brisel nije u stanju da prođe kroz monitoring i da se sve ove nepravilnosti isprave.

    Ukazala je da je snaga EU predimenzionirana, na šta ukazuje i to da Njemačka nije uspjela da izlobila da bude izabrana za nestalnu članicu UN, već su umjesto nje to postale Austrija i Portugal.

    – EU se više predstavlja da je jaka, nego što jeste – rekla je Trišić Babić.

  • Aćić: Liberalizovati propise za dolazak stranih radnika

    Aćić: Liberalizovati propise za dolazak stranih radnika

    Broj stranih radnika u Republici Srpskoj iz godine u godinu raste. Sve češće ih je moguće vidjeti na gradilištima, u ugostiteljstvu, sektoru dostave, ali i u fabrikama i drugim proizvodnim djelatnostima. Dok privrednici upozoravaju da bez angažovanja radne snage iz inostranstva teško mogu odgovoriti na potrebe tržišta, dio domaćih radnika izražava zabrinutost zbog moguće konkurencije i uticaja na visinu plata.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li strani radnici zauzimaju radna mjesta koja bi mogli popuniti domaći radnici ili dolaze na pozicije koje su ostale upražnjene zbog dugogodišnjeg odlaska stanovništva i manjka radne snage.

    Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić istakao je da dolazak stranih radnika u Srpsku i dalje nije intenzivan, te da je proces izdavanja dozvola sporiji nego u zemljama okruženja.

    • Trenutno imamo oko 1.500 novih radnih dozvola i isto toliko zahtjeva za produženje postojećih. Međutim, donesena je odluka o izdavanju 700 novih i obnovi 300 dozvola, što pokazuje da je dinamika prilično ograničena u odnosu na region – rekao je Aćić.

    Prema njegovim riječima, administrativne procedure predstavljaju najveću prepreku, jer cijeli proces angažovanja stranog radnika traje i do sedam mjeseci.

    • Takva procedura šalje lošu poruku poslodavcima i usporava razvoj privrede i konkurentnost u odnosu na zemlje regiona. Najviše vremena odlazi na postupke pred diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dok se bezbjednosne provjere i aktivnosti Zavoda za zapošljavanje završavaju znatno brže. Kada postoji mogućnost zapošljavanja domaćeg radnika, procedura je daleko jednostavnija – naveo je Aćić.

    Dodao je da angažovanje stranih radnika za poslodavce predstavlja značajan trošak, jer se prije njihovog dolaska moraju obezbijediti brojni uslovi.

    • Da bi jedan radnik iz inostranstva došao i počeo da radi, poslodavac mora izdvojiti najmanje nekoliko hiljada maraka. Tu nisu samo troškovi dolaska, već i smještaj, ishrana, administrativne obaveze, kao i vrijeme potrebno da se radnik obuči i prilagodi poslu – rekao je Aćić.

    On smatra da je angažovanje stranih radnika postalo realnost sa kojom se suočavaju gotovo sve evropske zemlje, pa tako i Republika Srpska.

    • Mi ne govorimo o masovnom uvozu radne snage, već o popunjavanju nedostataka tamo gdje domaćih radnika jednostavno nema dovoljno. Moraćemo prilagoditi propise i približiti ih rješenjima koja postoje u Srbiji i Hrvatskoj – istakao je Aćić.

    Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće potrebno razmatrati i ukidanje instituta radne dozvole, kako bi tržište rada bilo fleksibilnije i kako bi privreda lakše dolazila do potrebnih radnika.

  • Iranski list objavio “crnu listu”

    Iranski list objavio “crnu listu”

    Italijanske obavještajne službe pokušavaju da utvrde ko stoji iza teheranskog lista koji je uputio prijetnje premijerki Đorđi Meloni i proglasio je, zajedno sa ostalim zapadnim liderima, odgovornom za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, prenosi La Republika.

    Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei obećao je osvetu za smrt svog oca Alija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu na početku rata.

    List Hamšari, povezan sa gradskim vlastima Teherana, potom je objavio “crnu listu odgovornih” za ubistvo.

    Na spisku se, uz američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nalaze i evropski lideri, uključujući italijansku premijerku.

    Italijanske službe istražuju ko stoji iza lista i da li se “crna lista” može smatrati zvaničnim stavom režima. Ne isključuje se ni mogućnost pozivanja iranskog ambasadora u Italiji na razgovor.

    Na spisku se nalaze:

    • Benjamin Netanjahu, izraelski premijer
    • Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
    • Izrael Kac, izraelski ministar odbrane
    • Bred Kuper, admiral i komandant američke Centralne komande (CENTCOM)
    • Pit Hegset, američki ministar odbrane
    • Marko Rubio, američki državni sekretar
    • Majk Hakabi, američki ambasador u Izraelu
    • Ejal Zamir, načelnik Generalštaba izraelske vojske
    • Đorđa Meloni, italijanska premijerka
    • Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova
    • Fridrih Merc, njemački kancelar
    • Emanuel Makron, predsjednik Francuske
    • Kir Starmer, britanski premijer u odlasku

    Pozadina lista Hamšari

    Kako navodi La Republika, Hamšari je dnevni list blizak gradskoj upravi Teherana, a njegova uređivačka politika odražava orijentaciju gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Alirezom Zakanijem, koji pripada najkonzervativnijem krilu iranske politike.

    Lokalni izbori, prvobitno zakazani za mart 2026. godine, odgođeni su zbog sukoba koji je u toku. List se prvenstveno obraća najradikalnijem dijelu biračkog tijela.

    Međutim, ostaje nejasno da li postoji bilo kakva veza sa režimom i da li najviši vrh iranske vlasti zaista dijeli stavove lista. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je italijanska vlada zauzela oprezan stav nakon objavljivanja prijetnji.

    Italijanske obavještajne službe već neko vrijeme održavaju kanal za dijalog sa Teheranom, koji smatraju čvrstim i pouzdanim, te, kako navodi La Republika, niko nema namjeru da ga prekine.

    Podsjećamo, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei juče je ponovio obećanje da će osvetiti svog oca i druge Irance ubijene u američko-izraelskim napadima.

    “Obećavamo da ćemo osvetiti vašu čistu krv i krv svih mučenika palih u ova dva rata od ruke njihovih zločinačkih i osramoćenih ubica”, poručio je Hamnei.

    On je rekao da “misija osvete” ne zavisi od njegovog prisustva ili prisustva drugih zvaničnika.

    “Bili mi ovdje ili ne, ovo obećanje biće ispunjeno. Uskoro će slobodni ljudi širom svijeta izvršiti svoj dio ove božanske misije”, dodao je Hamnei.

    Hamnei je još u subotu izjavio da je osveta za njegovog ubijenog oca “zahtjev nacije” koji se “svakako mora” sprovesti.

    U junu su Teheran i Vašington, uz posredovanje Pakistana, potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata i postizanja trajnog mirovnog sporazuma. Međutim, uprkos sporazumu, dvije strane su posljednjih dana ponovo razmijenile napade usljed eskalacije napetosti oko prolaska trgovačkih brodova kroz strateški Hormuški moreuz.

  • Tadić: Bećirovićeve laži pokazuju zle namjere političkog Sarajeva

    Tadić: Bećirovićeve laži pokazuju zle namjere političkog Sarajeva

    Bećirovićeve laži o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pokazuju zle namjere političkog Sarajeva, rekao je pravnik Ognjen Tadić, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS.

    Potvrdom veta srpskog člana Predsjedništva BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvoreno je pitanje da li je odluka o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uopšte mogla stupiti na snagu. Uprkos tome, iz Kabineta Denisa Bećirovića Komisiji je upućen dopis sa zahtjevom da postupa po toj odluci.

    – Bećirović laže da je sekretar UNESK-a njemu dostavio noiminacije za dva strana člana u Komisiju. I kada sve to vidite, i postavite pitanje kome treba ovakva BiH, “oni” će opet reći “vi ste negativci i zašto postavljate takva pitanja”. Ovo je pitanje oko kojeg u Republici Srpskoj nema sukoba. To je jednako bitno za svakog građanina Republike Srpske, za svakog Srbina. I jedinstvo je produkt te okolnosti – poručio je Tadić.

    Tadić ističe da su predstavnici Srpske stalno gurani u prostor nekih problematičnih likova koji ne razumiju aktuelne tokove.

    – I to je tako od Nikole Poplašena nekada do Milorada Dodika danas. Međutim, niko od njih nije ugrozio Dejtonski sporazum, već su morali izmišljati neke odluke, zakone, kako bi naše predstavnike osudili i isključili iz javnog života. A s druge strane imate kršenje Dejtonskog sporazuma. Sarajevski političari svakodnevno donose odluke koje se krše sa Dejtonom, i nikome ništa – naglasio je Tadić.

    Prema njegovim riječima političkom Sarajevu ovo sve služi kao poligon za nekoliko ciljeva.

    – Pokušaj izgradnje bošnjačkog identiteta od 1993. godine, koji nema veze sa onim srednjovjekovnim, a koji pokušavaju utopiti u današnje standarde. Vidjeli smo nedavno da je bivši reis Mustafa Cerić rekao da se treba napraviti bosanska pravoslavna crkva. Nema koje pitanje nisu otvarali i pokušali otimati materijalna blaga od SPC, poput ikona ili jevanđelja. Ovom odlukom o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja je usvojena u januaru, te nastavkom u junu prokršen je Aneks 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, prekršen je Zakon o platama, Poslovnik o radu, i sve i jedna odluka koja definiše rad i način odlučivanja same komisije – zaključio je Tadić.

  • Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu

    Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu

    Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu već gotovo pet godina traje situacija u kojoj BiH nije imenovala novog sudiju, zbog čega Faris Vehabović nastavlja da obavlja funkciju u produženom, odnosno tehničkom mandatu. U međuvremenu, proces izbora njegovog nasljednika više puta je bio neuspješan, dok su posljednji pokušaj dodatno zakomplikovale nesuglasice u vezi sa dokumentacijom upućenom Savjetu Evrope.

    Tokom svog mandata Vehabović je učestvovao u odlučivanju u više predmeta koji su izazvali značajnu pažnju javnosti u BiH, uključujući presude poput “Pilav”, “Zornić”, “Baralija”, “Pudarić” i drugih. Dio političkih aktera u Republici Srpskoj smatra da su pojedine odluke Suda doprinijele jačanju koncepta građanske države, dok su ih predstavnici političkog Sarajeva ocjenjivali kao doprinos zaštiti ljudskih prava i otklanjanju diskriminacije.

    Proces izbora novog sudije iz BiH do sada je više puta zaustavljan. Prvi konkurs iz 2020. godine nije okončan izborom jer su se prijavile isključivo kandidatkinje, dok Savjet Evrope insistira da lista kandidata, po pravilu, obuhvati oba pola. Naredni konkursi nisu završeni imenovanjem iz različitih proceduralnih razloga, uključujući pitanja u vezi sa konkursnom dokumentacijom i primjenom propisa.

    Posljednji postupak otvorio je i pitanje uloge Ministarstva inostranih poslova BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo rang-listu od tri kandidata, Savjet Evrope vratio je dokumentaciju na doradu zbog izmjena koje su izvršene prije njenog upućivanja.

    Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković odbacio je tvrdnje da je sadržaj dokumenta mijenjan.

    “Mi smo samo zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka morali, kako zakon nalaže, dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati. Nikakvih izmjena nije bilo”, rekao je Konaković.

    Govoreći o ulozi Ministarstva, dodao je da ono prosljeđuje dokumentaciju nadležnim institucijama, ali da u određenim situacijama procjenjuje da li bi određeni materijali mogli nanijeti štetu interesima BiH.

    Opozicioni i pojedini pravni stručnjaci smatraju da Ministarstvo nije imalo ovlaštenje da interveniše u aktu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, te očekuju da nadležne institucije utvrde da li je u tom procesu bilo nepravilnosti.

    Rad Farisa Vehabovića i ranije je bio predmet polemika. Kritike su se odnosile na njegove javne istupe i tekstove u kojima je komentarisao ustavno-pravna pitanja u BiH, kao i na njegovo učešće u pojedinim predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava.

    U javnosti se posebno izdvajao predmet “Slaven Kovačević protiv BiH”. Kritičari su ukazivali da je Vehabović učestvovao i u donošenju prvostepene presude i kasnije u radu Velikog vijeća koje je odlučivalo po žalbi, dok su iz Suda navodili da je postupano u skladu sa pravilima te institucije.

    “Osjećam obavezu da kada se razgovara o BiH, tu bude neko iz BiH, a ne da tu bude prazna stolica i da niko ne progovori bilo šta o BiH”, izjavio je ranije Vehabović.

    Pitanja su otvorena i nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio apelaciju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kao nedopuštenu. Dio stručne javnosti problematizovao je činjenicu da je predmet razmatrao sudija pojedinac, kao i relativno kratko vrijeme u kojem je donesena odluka u odnosu na trajanje drugih postupaka pred Sudom.

    “Čini se da je Evropski sud za ljudska prava propustio priliku da uđe u suštinu ove apelacije i riješio je na način da je upotrijebio sudiju pojedinca. Dakle, izvan svakog pravnog okvira će ostati šta je zapravo suština ovoga predmeta”, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Nevenko Vranješ.

    Dok se čeka nastavak procedure izbora sudije iz BiH, ostaje otvoreno pitanje kada će Savjet Evrope dobiti novu, proceduralno usaglašenu listu kandidata, čime bi bio okončan višegodišnji tehnički mandat sadašnjeg predstavnika BiH u Evropskom sudu za ljudska prava.