Autor: INFO

  • Cijene na pumpama u Srpskoj iz dana u dan rastu

    Cijene na pumpama u Srpskoj iz dana u dan rastu

    Cijena Brent nafte na svjetskom tržištu u blagom je padu i tokom dana je bila oko 110 dolara. Međutim, cijene na pumpama u Republici Srpskoj iz dana u dan rastu.

    Tako je cijena evrodizela danas između 3.10 i 3.30, na pojedinim pumpama i više.

    Iz Privredne komore Srpske kažu da je teško prognozirati situaciju.

    – Što se tiče snabdjevenosti tržišta Republike Srpske, ono je možemo slobodno reći dobro snabdjeveno, derivata ima dovoljno. Kad pogledate zemlje okruženja one se već susreću sa određenim problemima, da im nestaju benzinske pumpe bez goriva, restikcije u snabdijevanju. Kod nas još uvijek nema tih problema – rekao je Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

  • Vučić: Nema ograničenja kupovine goriva u Srbiji

    Vučić: Nema ograničenja kupovine goriva u Srbiji

    U Palati Srbija održana je sednica Saveta za nacionalnu bezbednost u proširenom sastavu, posvećena energetskoj situaciji, a kojom je predsedavao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Predsednik Srbije obratio se javnosti nakon sednice.

    “Analizirali smo stanje za februar i mart 2026. godine”, rekao je Vučić.

    “Kad govorim o enrgetskoj bezbednosti nije samo nafta u pitanju već i više cena gasa na svetskom tržištu, 735 dolara na 1.000 kubnih metara, sada je najveća u poslednje tri i po godine”, rekao je on.

    Tenzije dižu cene energenata

    “Imajući u vidu situaciju i tenzije oko zatvaranja naftoovda i gasovoda, imaćemo i na kratak i na rok od nekoliko meseci morati da donosimo bolne mere za našu državu, ali ne i za građane naše države. Pripremili smo mere a stvari stoje ovako: dakle, danas, po normalnim akcizama, bez onih 20 odsto koje smo već snizili na naftu, danas bi cena na današnji dan od 15 sati cena nafte, cena dizela trebalo da bude 257 dinara. Na pumpama je ona 208 dinara”, rekao je Vučić.

    Država se odriče akciza

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će prva mera u oblasti energetike već od danas biti dodatno smanjenje akciza za još 40 odsto, što je, kako je rekao, kumulativno smanjenje akciza od oko 61 odsto.

    Vučić je istakao da su dva cilja kada je reč o energetici da cene naftnih derivata ostanu pod kontrolom i puna snabdevenost te da je za njihovo ostvarenje neophodno da se primene određene mere od kojih je jedna smanjivanje akciza za više od 20 odsto čime se država gotovo u potpunosti odriče prihoda.

    Vučić je, nakon Saveta za nacionalnu bezbednost u proširenom sastavu, kazao da će zarad toga da povećanje cene dizela danas bude samo četiri dinara, smanjiti akcize za još 40 odsto, što je kumulativno oko 61 odsto smanjenje akciza.

    “Mi ćemo danas smanjiti za još 40 odsto akcize, kumulativno oko 61 odsto ćemo spustiti akcizu. Gotovo ćemo se odreći naših prihoda državnih da bismo držali ovu cenu i držaćemo je u nedeljama pred nama. Osim ako ne ode nafta na 200. Onda ne znam. Tražićemo rešenje. Gotovo da se u potpunosti odričemo naših prihoda”, istakao je Vučić.

    Kako je pojasnio, Srbija godišnje oko dve milijarde evra za budžet prikupi od akcize na naftu, što je najveći akcizni prihod, veći i od akciznog prihoda za cigarete koje su negde oko 1,3 milijardi.

    “To su najviši akcizni prihodi za našu zemlju. Od toga finansiramo puteve, škole, od toga isplaćujemo plate zdravstvenim radnicima, i policiji, i vojsci, i svima drugim”, rekao je Vučić.

    “Ovo može da uradi samo neko ko ima finansijske bafere”, dodao je.

    “Već smo smanjili akcizu za 20 odsto, 35 miliona evra mesečno gubimo tako. Na godišnjem nivou 420 miliona evra. Samo da vidite koliki teret pad ana državu da bismo izbegli inflaciju. Danas bi bila cena 257 sa ranijim dažbinama. Danas je 208 na pumpama, a razlika u ceni je 34 dinara. Danas ćemo ići na povećanje od samo 4 dinara a benzin za samo 2 dinara. I tu se već gubi 35 miliona mesečno. Danas ćemo smanjiti za još 40 posto akcizu, gotovo ćemo se odreći prihoda da bismo držali ovu cenu u narednim nedeljama”, rekao je.

    Rezerve energenata nikad veće

    “Ali to ne može da bude jedina mera, zato idemo sa rezervama državnim. Pošto imamo velike rezerve, spremni smo da damo naftnim kompanijama po ceni od 180 dinara da mogu da ostvare profite i da nam sve pumpe i po selima rade. Snabdevenost se ne dovodi u pitanje, pitanje je samo cene goriva”, istakao je Vučić.

    “Uložićemo sve što možemo da održimo nivo rezervi. Moraćemo da razgovaramo sa Rusima oko gasnog aranžmana”, dodao je.

    “Zahvaljujući monetarnoj stabilnosti spremni smo da primimo najjače udere i dalje cene neće ići”, naglasio je on.

    “Za poljoprivrednike je 179 dinara litar, biće 181 dinar narednih sedam dana, što je bukvalno poklon poljoprivrednicima”, rekao je predsednik Srbije. “Na to sam posebno poseban, razlika će biti 31 dinar po litru u ceni, želeli smo to da učinimo za poljoprivrednike koji se ne bave politikom”, dodao je.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbija ima dovoljno goriva i da se puna snabdevenost ne dovodi u pitanje, a da će iz državnih rezervi biti izdvojeno 40.000 tona nafte da bi se, kako je rekao, smanjio udar na državni budžet i finansije.

    Vučić je rekao da imamo velike rezerve i da je država spremna da na određeni način ”hedžuje” cenu nafte.

    “Spremni smo da se ponašamo brokerski, da prihvatimo rizik na sebe i da damo naftnim kompanijama po ceni koja je neverovatna u ovom trenutku, za 180 dinara, da mogu da ostvare i profite i da mogu da drže da oni budu motivisani da bi nam i male pumpe u selima radile a ne samo velike kompanije”, rekao je Vučić u Palati Srbija, gde je predstavio mere iz oblasti energetike posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.

    Naglasio je da imamo dovoljno dizela i benzina i da se puna snabdevenost u ovom trenutku ne dovodi u pitanje.

    “Zato je bila dobra odluka, borili smo se, produžena je licenca NIS-u. Puna snabdevenost se ne dovodi u pitanje, nema panike, ima svega, nemojte da kupujete, da zapalite sebi štalu, kuću i sve drugo… Imamo svega. Pitanje je samo cene u ovom trenutku. Šta će biti za dva meseca, o tom potom. U ovom trenutku nema problema sa snabdevenošću, brinuli smo na vreme”, rekao je predsednik Vučić.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se Srbija na vreme pripremala i da ima velike rezerve goriva.

    “Svaku smo krizu dočekali bolje od drugih i u ovom trenutku imamo najveće rezerve nafte i gasa. Želim da vas obavestim da su naše rezerve gasa u ovom trenutku 587,5 miliona kubnih metara. Od toga je 146,2 miliona u Mađarskoj uskladišteno, za šta plaćamo uskladištenje, a kod nas u Banatskom Dvoru je uskladišteno 441 milion kubnih metara gasa. Dakle, da stane gas sutra, pošto više nije zimski period, propusna moć naših cevi, našeg sistema je takva da može oko šest miliona kubnih metara gasa da izdrži iz skladišta, iz naših rezervi i da mi sve ono što je neophodno možemo da stabilizujemo ovim što imamo u navedenim rezervama”, rekao je Vučić nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost posvećene energetskoj situaciji.

    Što se nafte tiče naveo da su rezerve dizela 508.436 tona, što je dovoljno za 90 dana.

    “Benzin, da ne uvezemo ni jedan tanker i da nam ništa ne dođe preko Janafa, što nije realno, jer uvozimo svaki dan, imamo 120.972 tone, to je 91 dan, mazut 90.311 tona za 160 dana, rezervi TNG 11.894 tone za 35 dana, kerozina imamo za 58 dana i to je 28.616 tona”, rekao je on.

    Naveo je da je ovo bez vojnih rezervi a one su, kako je naveo, “pune do čepa”.

    Sednica je počela nešto posle 11 časova, a osim Vučića, prisustvovali su i predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, predsednik Vlade prof. dr Đuro Macut, ministar finansija Siniša Mali, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, ministraka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, ministar spoljnih poslova Marko Đurić, ministar pravde Nenad Vujić, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović.

    Vučić je hitnu sednicu Saveta za bezbednost sazvao zbog energetske situacije i cena energenata na globalnom tržištu.

  • Dodik: Potreban zakon o predsjedniku, ali ne znam da li je vrijeme

    Dodik: Potreban zakon o predsjedniku, ali ne znam da li je vrijeme

    Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je Republici Srpskoj potreban zakon o predsjedniku Republike, budući da većina država ima takav zakonski akt, ali i da ne zna da li je vrijeme da se baš sada ide u taj proces.

    – Nije vrijeme za taj zakon jer bi ispalo da je to zbog mene. Sve organizovane države imaju taj zakon, a treba uzeti u obzir da 20 do 25 ljudi u jednom vijeku budu predsjednici jedne države. To nosi odgovornost ne samo kada vršite funkciju, već i kada to više niste – istakao je Dodik.

    Dodaje da je politički život u Srpskoj dinamičan.

    – Srpska prolazi sve kriteriume jedne demokratske države. Stranci su intervencionizom i pritiskom proteklih nekoliko decenija ostavili brojna neregulisana pitanja. Odgovorna društva i države imaju takav zakon i mi trebamo donijeti takav zakon. Da li je vrijeme sada za to, ne znam. Mogu da zaključim da, ako to donosite, nemojte mene pitati – istakao je Dodik.

     

  • Vrhovni sud RS vratio zemljište na staroj autobuskoj Gradu Banjaluka

    Vrhovni sud RS vratio zemljište na staroj autobuskoj Gradu Banjaluka

    Vrhovni sud Republike Srpske odbio je tužbeni zahtjev “Autoprevoza” vrijedan više od 32 miliona maraka i presudio da atraktivno zemljište u najužem gradskom jezgru pripada Gradu Banjaluka, saznaje Capital.

    U presudi, koju na uvid ima portal Capital, Vrhovni sud RS uvažio je reviziju Grada i preinačio raniju odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci, na osnovu koje se “Autoprevoz” bio upisao kao vlasnik spornih parcela.

    Riječ je o zemljištu na prostoru stare autobuske stanice, koje obuhvata Vidovdansku ulicu sa pripadajućim trotoarima, park sa spomenikom “Dvanaest beba”, kao i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.

    Naime, u presudi, u koju ima uvid portal Capital, Vrhovni sud RS je uvažio reviziju Grada Banjaluka i preinačio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci na osnovu koje se “Autoprevoz” upisao kao vlasnik parcela na staroj autobuskoj stanici na kojoj se nalaze Vidovdanska ulica sa pratećim trotoarima, park sa spomenikom “Dvanaest beba”, kao i Muzej savremene umjetnosti RS.

    “Revizija Grada Banjaluka kao tuženog se usvaja, presuda Višeg privrednog suda preinačava i utvrđuje da je ništav upis prava svojine i posjeda ‘Autoprevoza’ kao tužioca na predmetnim parcelama”, navodi se u presudi.

    Naime, radi se o parcelama ukupne površine od oko 14.500 kvadrata na staroj autobuskoj stanici kojima prolazi Vidovdanska ulica i na kojima se nalazi zgrada Muzeja savremene umjetnosti, ali ne i o zemljištu na kojem je parking i u čiji posjed je u oktobru 2023. godine ušao “Autoprevoz”.

    “Tužilac (Autoprevoz) je dužan priznati i trpjeti da se Grad Banjaluka na osnovu ove presude upiše kao vlasnik, odnosno posjednik predmetnih nekretnina sa 1/1 dijela”, navodi se u presudi.

    Vrhovni sud je odbio zahtjev “Autoprevoza” koji je od Grada tražio da mu na ime naknade radi faktičke eksproprijacije isplati 32.378.800 KM, od čega 21.460.000 KM za izuzeto zemljište i 10.918.800 KM za izuzetu zgradu Muzeja savremene umjetnosti.

    “S obzirom na to da je predmetno zemljište, na kojem se nalaze saobraćajnice sa kompletnom infrastrukturom, shodno Programu uređenja građevinskog zemljišta, privedeno namjeni početkom 80-ih godina, dakle bilo izgrađeno, onda nije bilo mjesta da se uknjiži pravo raspolaganja u korist ‘Autoprevoza’, jer to nije bilo neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište”, precizira se u presudi Vrhovnog suda.

    Kada je riječ o zgradi u kojoj je Muzej savremene umjetnosti RS, sud kaže da prema odredbama Zakona o stvarnim pravima pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja nekretninom koja do stupanja na snagu ovog zakona u januaru 2009. godine nije postala svojina drugog lica, stupanjem na snagu ovog zakona postaje pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca.

    “Zakon o stvarnim pravima kaže da vlasnik zgrade stiče pravo svojine na građevinskom zemljištu koje pripada zgradi. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud nalazi da je Grad Banjaluka stekao pravo svojine na predmetnoj katastarskoj čestici”, kaže se u presudi.

    Na odluku Vrhovnog suda RS po reviziji ne postoje redovni pravni lijekovi. Zainteresovane strane mogu samo da upute apelaciju Ustavnom sudu BiH koji je početkom 2020. godine donio konačni sud i presudio da dio zemljišta stare autobuske stanice na kojem se nalazi parking pripada „Autoprevozu“.

    Iz “Autoprevoza“ su i prije toga poručivali da su spremni da se odreknu zgrade Muzeja savremene umjetnosti, dijela parcele na kojoj je izgrađen spomenik “Dvanaest beba” i dijela Vidovdanske ulice ako se postigne dogovor oko nadoknade za preostale parcele.

    Podsjećamo, višedecenijski spor oko zemljišta stare autobuske stanice započeo je još 2004. godine, kada je Grad pokrenuo postupak tražeći da se te parcele upišu kao njegovo vlasništvo. Tokom godina, sudske odluke su se smjenjivale – Okružni privredni sud u Banjaluci presudio je u korist „Autoprevoza“, potom je Viši privredni sud donio suprotnu odluku u korist Grada, da bi konačnu riječ dao Ustavni sud BiH. Ova institucija je početkom 2020. godine potvrdila prvostepenu presudu, utvrdivši da zemljište pripada „Autoprevozu“.

    U međuvremenu, „Autoprevoz“ je 20. oktobra 2023. godine i faktički preuzeo u posjed parking na prostoru stare autobuske stanice.

  • Tramp zbog Irana ljut na NATO

    Tramp zbog Irana ljut na NATO

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je NATO saveznike „kukavicama“, tvrdeći da odbijaju da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza uprkos tome što bi, kako kaže, to bio jednostavan vojni potez.

    Oštra poruka saveznicima

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da saveznici kritikuju visoke cijene nafte, ali istovremeno ne žele da učestvuju u osiguravanju slobodne plovidbe kroz jedan od ključnih svjetskih energetskih pravaca.

    Izjava u cijelosti

    “Bez SAD-a, NATO je papirni tigar! Nisu željeli da se uključe u borbu da se zaustavi nuklearno naoružani Iran. Sada kada je ta borba vojno dobijena, uz vrlo mali rizik za njih, žale se na visoke cijene nafte koje moraju plaćati, ali ne žele pomoći u otvaranju Hormuškog moreuza, što je jednostavan vojni potez i glavni razlog visokih cijena. Tako lako za njih, uz tako mali rizik. KUKAVICE – i mi ćemo to zapamtiti!“, rekao je Tramp

    Širi kontekst

    Hormuški moreuz je jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, a poremećaji u tom području direktno utiču na globalne cijene energenata.

  • Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Prevoznici iz BiH u ponedjeljak 23. marta u sedam časaova počinju proteste na svim graničnim prelazima, kazao je za “Nezavisne novine”, Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BIH”

    “Proteste smo već dva puta odgađali i više ih nećemo odgađati. Spremni smo razgovarati i sa premijerom Vlade Republike Srpske, Savom Minićem, ali su nam potrebna konkretna rješenja“, kazao je Šarić.

    Kako do dogovora
    On je istakao da će prevoznici stupiti u proteste, ali da postoji mogućnost njihovog prekida ukoliko dođe do dogovora.

    “Ukoliko neko ima rješenje, i ponudi ga u deset časova ujutru, mi smo spremni da u ponedjeljak obustavimo proteste”, dodao je Šarić.

    Prema njegovim riječima, protestima će se pridružiti i prevoznici iz Crne Gore, dok je najavljeno da će prevoznici iz Srbije svoje proteste započeti 14. aprila.

    Upozorenje iz konzorcijuma
    Konzorcijum “Logistika Bosne i Hercegovine” upozorava da je sektor drumskog transporta pred kolapsom nakon 14 mjeseci bez konkretnih rješenja ključnih problema. Uprkos brojnim sastancima, obećanjima i usvojenim zaključcima na svim nivoima vlasti, nijedna suštinska mjera nije provedena.

    Predstavnici sektora poručuju: vrijeme obećanja je završeno zahtijeva se hitna provedba mjera za opstanak privrede.

    14 mjeseci bez rješenja
    “U proteklih 14 mjeseci djelovali smo odgovorno, strpljivo i institucionalno. Učestvovali smo u sastancima, radnim grupama, dostavljali prijedloge i nudili konkretna rješenja. Dali smo priliku sistemu da pokaže da funkcioniše i da se konačno uredi drumski transport u Bosni i Hercegovini. Nažalost, danas moramo jasno konstatovati: u proteklih 14 mjeseci nije riješen nijedan ključni problem sektora”, kazali su iz Konzorcijuma.

    Dodaju da su postojali su razlozi za vjeru u rješenja, održani su brojni sastanci, usvojeni zaključci i data obećanja na svim nivoima vlasti.

    “Međutim, između obećanja i realizacije ostala je praznina. Zaključci nisu provedeni, a dogovori nisu realizovani. Danas više ne govorimo o nedostatku volje na papiru, već o nefunkcionisanju sistema u praksi. Problem više nije u zahtjevima sektora, problem je u neprovođenju odluka”, pojašnjavaju iz Konzorcijuma.

  • Mađarska i Slovenija grade gasni interkonektor kapaciteta do 1,7 milijardi kubika

    Mađarska i Slovenija grade gasni interkonektor kapaciteta do 1,7 milijardi kubika

    Mađarska i Slovenija povezaće sisteme za prenos gasa izgradnjom interkonektora kapaciteta do 1,7 milijardi metara kubnih gasa godišnje, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je napomenuo da će ukupno biti izgrađeno 115 kilometara novih cevovoda, od čega će oko 40 kilometara i kompresorska stanica biti u Mađarskoj.

    „U prvoj fazi će ovo obezbediti kapacitet od 440 miliona kubnih metara godišnje, a kasnije se može proširiti na 1,7 milijardi metara kubnih, što će omogućiti Mađarskoj da dobija tečni prirodni gas iz Italije preko Slovenije“, istakao je Sijarto.

    Sijarto je pojasnio da je Mađarska već povezala svoje mreže sa šest od sedam susednih zemalja i da je ostala samo Slovenija.

    „Došlo je vreme da se napravi ključni korak u tom pravcu i zaključi sporazum o povezivanju sistema za prenos gasa dve zemlje“, rekao je Sijarto na konferenciji za novinare sa slovenačkim ministrom energetike Bojanom Kumerom.

    On je pojasnio da će od Brisela biti zatraženo da finansira projekat koji je proglašen potrebom za diverzifikacijom snabdevanja energentima zemljama centralne Evrope.

  • Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Dok globalna neizvjesnost raste, sve veći broj centralnih banaka širom svijeta okreće se zlatu kao sigurnom utočištu. Taj trend sve je izraženiji i u regionu, ali podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje.

    Sve više država kupuje zlato
    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koje prenosi Forbes Srbija, centralne banke su u januaru kupile pet tona zlata, što je manje od prošlogodišnjeg prosjeka od 27 tona mjesečno.

    Ipak, važniji trend je rast broja država koje kupuju zlato.

    Geopolitička nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, ostaje glavni razlog za povećanje zlatnih rezervi.

    Region prati globalni trend
    U regionu je posebno aktivna Srbija, čija je centralna banka u januaru kupila oko 900 kilograma zlata.

    Ova zemlja već godinama kontinuirano povećava svoje zlatne rezerve i među aktivnijim je kupcima u Evropi.

    U okruženju, Mađarska i Rumunija prednjače sa više od 100 tona zlata u rezervama, dok Bugarska raspolaže sa oko 41 tonom.

    BiH među najslabijima po zlatnim rezervama
    Bosna i Hercegovina raspolaže sa svega oko 3,5 tone zlata, što je znatno manje u odnosu na većinu zemalja regiona.

    Iza BiH su samo Slovenija sa oko 4,2 tone, Albanija sa 3,4 tone i Sjeverna Makedonija sa 6,9 tona, ali razlike među manjim ekonomijama nisu velike.

    Ovi podaci pokazuju da BiH ima ograničen manevarski prostor kada je riječ o zaštiti deviznih rezervi kroz zlato.

    Zašto centralne banke kupuju zlato
    Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

    Centralne banke ga kupuju kako bi:
    zaštitile vrijednost rezervi

    smanjile zavisnost od dolara

    povećale finansijsku stabilnost

    U uslovima globalnih tenzija i neizvjesnosti, ovaj trend postaje sve izraženiji.

    Cijena zlata i reakcija tržišta
    Zanimljivo je da je cijena zlata privremeno pala nakon početka sukoba u Iranu.

    Analitičari objašnjavaju da su investitori preusmjerili novac u američke obveznice, koje trenutno nude sigurniji prinos.

    Ipak, očekuje se da će cijena zlata do kraja godine ponovo rasti.

  • Počinje bitka za Ormuski moreuz

    Počinje bitka za Ormuski moreuz

    Sjedinjene Američke Države i saveznici pojačali su vojne operacije s ciljem otvaranja Ormuskog moreuza, dok američki avioni A-10 i helikopteri Apache (Apači) već danima gađaju iranske ciljeve i pokušavaju osigurati prolaz jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

    Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici intenzivirali su operacije kako bi ponovo uspostavili saobraćaj kroz Ormuski moreuz, koristeći niskoleteće borbene avione i helikoptere Apache za napade na iranske pomorske snage, prenosi Wall Street Journal.

    Riječ je o dijelu šire strategije Pentagona usmjerene na smanjenje prijetnje koju predstavljaju iranski brzi čamci, mine i krstareće rakete.

    A-10 i Apache već danima u akciji
    Američki vojni zvaničnici navode da avioni A-10 i helikopteri Apache već danima uništavaju iranske brze čamce koji ometaju komercijalni saobraćaj.

    Načelnik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, potvrdio je da A-10 djeluje na južnom krilu i gađa ciljeve u moreuzu, dok Apachei obaraju napadačke dronove.

    U operacijama učestvuju i saveznici, koji takođe koriste helikoptere za neutralisanje bespilotnih letjelica.

    Ključna tačka svjetske trgovine
    Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnog izvoza nafte.

    Zbog njegove blokade, cijene nafte su naglo porasle – Brent je dostizao i 119 dolara po barelu, prije nego što se stabilizovao.

    Ako operacija uspije, američka mornarica mogla bi ući u moreuz i osigurati prolazak trgovačkih brodova.

    Iran i dalje ima snažan arsenal
    Uprkos napadima, Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, uključujući mine, mobilne raketne sisteme i stotine skrivenih plovila.

    Prema riječima američkog ministra odbrane, u dosadašnjim napadima oštećeno je ili uništeno više od 120 iranskih plovila.

    Međutim, prijetnja nije neutralisana.

    Potrebne sedmice za stabilizaciju
    Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se obezbijedi sigurna plovidba.

    „Biće potrebne sedmice da se uspostave uslovi za normalan saobraćaj, a i tada će postojati rizik pojedinačnih napada“, upozoravaju analitičari.

    Iran je već koristio različite metode napada, uključujući dronove, eksplozivne čamce i rakete, ne samo u moreuzu, već i u Omanskom i Persijskom zalivu.

    Moreuz ostaje visoko rizična zona
    Zbog svoje uske konfiguracije, Ormuski moreuz je izuzetno ranjiv.

    Na najužem dijelu širok je svega oko 40 kilometara, što omogućava gađanje brodova čak i sa velike udaljenosti.

    Postoji i dodatni rizik od morskih mina, uključujući one koje se mogu aktivirati daljinski.

    Trajna prijetnja uprkos operacijama
    Stručnjaci ističu da je moguće smanjiti prijetnju, ali ne i potpuno eliminisati rizik.

    Slične napade ranije su izvodili i jemenski Huti, saveznici Irana, koji su mjesecima gađali trgovačke brodove.

    Iako su SAD izvele veliki broj udara, napadi su prestali tek nakon postizanja primirja, prenosi Jutarnji.

  • Dodik: Ime Spomenka Gostića stajaće kao vječna optužnica nad glavama muslimanskih vojnika

    Dodik: Ime Spomenka Gostića stajaće kao vječna optužnica nad glavama muslimanskih vojnika

    Na današnji dan 1993. godine, kada su muslimani mučki ubili 15-godišnjeg pripadnika Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, ispisana je jedna od najpotresnijih stranica srpske istorije, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Njegova smrt je simbol prekinutog djetinjstva i neizmjerne hrabrosti koja je stala u jedno maleno, krhko tijelo dječaka. ​Imao je samo petnaest godina. To su godine kada se dječaci prvi put krišom zaljubljuju, sanjaju o školskom dvorištu, velikim utakmicama… Spomenko nije imao tu sreću. Naprotiv, život ga je slomio mnogo prije nego što je zauvijek zatvorio oči. Sahranio je sve što je imao – majku i baku. Ostao je sam pod kapom nebeskom, ali nije pobjegao, nije tražio utočište u dalekom svijetu, već je svoje dječje srce položio na oltar otadžbine, sa željom da odbrani kućni prag koji mu je jedini preostao – istakao je Dodik.

    On je podsjetio da se Spomenko pridružio srpskoj vojsci, koja mu je bila porodica, gdje je prvo bio kurir, da bi kasnije razvozio hranu svojim borcima i onako, dječiji iskreno davao im nadu kada bi klonuli izmučeni borbama.

    – Tog kobnog 20. marta 1993. godine utihnulo je srce najmlađeg odlikovanog borca. Granate ispaljene sa muslimanske strane nisu birale metu i pogodile su dječaka koji je bio samo to – dijete koje je moralo prerano da odraste, da sahranjuje svoje najrođenije i da umjesto trenerke i dresa nosi vojničku uniformu koja je bila tri broja veća, ali nikad se nije žalio, nosio je sa velikim ponosom – rekao je predsjednik SNSD-a.

    ​​Danas, ukazao je Dodik, Spomenko nije samo ime na spomeniku ili blijeda fotografija s vunenom kapom na glavi i nebesko plavim veselim očima, već opomena i podsjetnik da u ratu stradaju najčistije duše, pokošene mržnjom onih koji u djetetu nisu vidjeli dijete, već neprijatelja.

    – Njegova smrt, kao i smrt 12 banjalučkih beba ili smrt djece Srpskog Sarajeva, ima posebnu težinu, jer pokazuje do koje mjere je ljudskost tada bila pogažena. Kada dijete postane meta, onda više nema nikakvih opravdanja, nikakvih izgovora, nikakvih “ali”. Spomenko Gostić je imao samo 15 godina. Dijete. Dječak koji je umjesto školskog dvorišta dobio rat, umjesto knjiga – rov, umjesto bezbrižnosti – borbu za goli život i opstanak – naglasio je Dodik.

    On je naglasio da je Spomenko ubijen iako nikome nije bio prijetnja, već dječak koji je prerarno spoznao surovost života i lošu stranu ljudi, bio je dječak koji je ostao bez majke, bake, doma, ali i sa mogućnošću izbora da ide negdje daleko ili da ostane.

    – On je izabrao ovo drugo, ostao je da brani svoj dom i uz svoj narod. Spomenko Gostić danas i ubuduće nije i ne smije biti broj, niti statistika, već heroj, junak. I dok god se njegovo ime izgovara, postoji i obaveza da se istina brani, bez straha i bez ćutanja, jer on je tu s nama i pored nas na vječnoj straži – istakao je Dodik.

    On je ukazao da dok muslimani decenijama pokušavaju raznim lažima da prekrajaju istoriju, da relativizuju zločine i da biraju čije će žrtve pamtiti, a čije ne, čije su žrtve više vrijedne, a čije nisu, ime Spomenka Gostića stajaće nad njima kao vječna optužnica i upozorenje da su stradala i srpska djeca i da su ih upravo njihovi ubijali.

    U porti Spomen-hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas će biti služen pomen najmlađem odlikovanom borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću koji je poginuo na današnji dan prije 33 godine na ozrensko-maglajskom ratištu.

    Spomenko Gostić rođen je 15. avgusta 1978. godine u Doboju, a kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20. marta 1993, nedaleko od svog sela Јovići na planini Ozren. Tada je, osim njega, život izgubilo još pet srpskih vojnika.

    Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, gdje počivaju njegova majka i baka, koje se, kao i Spomenkovo selo Јovići, danas nalazi u Federaciji BiH.