Autor: INFO

  • Požar na starim vagonima u Banjaluci, sumnja se da su ga izazvali migranti

    Požar na starim vagonima u Banjaluci, sumnja se da su ga izazvali migranti

    Stari vagoni Željeznica Republike Srpske, koji nisu bili u upotrebi, izgorjeli su u požaru koji je sinoć izbio u banjalučkoj Ulici Željeznička kolonija, a sumnja se da su vatru izazvali migranti koji su se ranije okupljali na toj lokaciji.

    Istraga o uzroku požara je u toku, a radnici Željeznica Republike Srpske i ranije su prijavljivali prisustvo migranata na ovom mjestu, pišu Nezavisne.

    Dragan Zelenković, vršilac dužnosti direktora Željeznica Republike Srpske, potvrdio je da je ovo preduzeće prije nekoliko dana uputilo dopis policiji zbog okupljanja migranata.

    On je naveo da se sumnja da su upravo oni izazvali požar, u kojem je pričinjena materijalna šteta.

    „Za sada ne znamo kolika je šteta. Vagoni jesu bili van upotrebe, ali imali su svoju vrijednost“, rekao je Zelenković.

    Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka intervenisali su sinoć u 22.10 časova, kada su gasili požar na vagonima u Ulici Željeznička kolonija.

    Uzrok požara i okolnosti pod kojima je izbio biće utvrđeni istragom.

  • Viši sud u Nišu objavio spisak 18 osoba koje je pomilovao Vučić

    Viši sud u Nišu objavio spisak 18 osoba koje je pomilovao Vučić

    Viši sud u Nišu objavio je imena 18 osoba koje je pomilovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a protiv kojih su vođeni ili se još vode krivični postupci pred ovom pravosudnom institucijom.

    Među pomilovanima su osobe koje su bile optužene za zloupotrebu službenog položaja, ali i pravosnažno osuđeni kojima su ukinute zatvorske kazne ili druge izrečene mjere, prenose Nezavisne.

    Prema saopštenju suda, 14 osoba oslobođeno je krivičnog gonjenja za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu, dok je Snežana Radivojević oslobođena gonjenja za isto krivično djelo u drugom postupku.

    Na spisku su Srđan Mitrović, Vladislava Ivković, Ivan Mihajlović, Nenad Stanković, Dragan Trajković, Slavoljub Živadinović, Aleksandar Tričković, Miloš Arsić, Sanja Stojanović, Dušica Davidović, Miloš Petrović, Goran Milosavljević, Milorad Jerkan, Miodrag Stojanović i Snežana Radivojević.

    Pomilovanje je odobreno i Ioru Novakoviću, kojem je ukinuto izvršenje pravosnažne kazne zatvora od godinu i šest mjeseci, kao i mjere bezbjednosti u trajanju od pet godina, pod uslovom da u tom periodu ne počini novo krivično djelo.

    Bratislavu Todoroviću odobrena je rehabilitacija po presudi Višeg suda u Nišu, dok je Milosav Simović oslobođen izdržavanja šestomjesečne zatvorske kazne koju je trebalo da služi u stanu, bez elektronskog nadzora. Njemu je ukinuta i mjera bezbjednosti u trajanju od dvije godine.

    Sve odluke o pomilovanju stupile su na snagu danom donošenja, saopšteno je iz Višeg suda u Nišu. Iz ove institucije naveli su da će u predmetima na koje se odluke odnose nastaviti postupati u skladu sa zakonom.

    Podsjećamo, Viši sud u Novom Sadu saopštio je 2. novembra da je od Ministarstva pravde Srbije dobio odluke o pomilovanju 18 osoba protiv kojih su vođeni postupci pred tim sudom, nakon čega je takođe objavio njihova imena.

  • CIK potvrdio rezultate izbora, počeli da teku rokovi za formiranje vlasti

    CIK potvrdio rezultate izbora, počeli da teku rokovi za formiranje vlasti

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je rezultate izbora održanih 4. oktobra, čime su počeli da teku rokovi za konstituisanje novih saziva skupština i formiranje vlasti na svim nivoima u BiH.

    Prema potvrđenim rezultatima, funkciju predsjednika Republike Srpske u naredne četiri godine obavljaće Savo Minić iz SNSD-a, dok će Željka Cvijanović biti srpski član Predsjedništva BiH.

    Novi saziv Predsjedništva BiH činiće i Denis Bećirović iz SDP-a i Darijana Filipović iz HDZ-a, dok su za potpredsjednike Republike Srpske izabrani Ramiz Salkić iz SDA i Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, pišu Nezavisne.

    Kada je riječ o Narodnoj skupštini Republike Srpske, SNSD će u novom sazivu imati 34 od ukupno 83 poslanička mandata. PSS je osvojio 12, a SDS 10 mandata.

    Ujedinjena Srpska, koalicija DNS-NPS i koalicija SP-DEMOS-NDP imaće po pet poslanika. Lista za pravdu i red i SPS osvojili su po četiri mandata, Koalicija za državu tri, dok je Republička stranka Srpske dobila jedan poslanički mandat.

    U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA će imati devet mandata, SNSD šest, SDP BiH pet, a HDZ BiH četiri. Stranka za BiH osvojila je tri mandata, dok će DF, NiP, SDS i PSS imati po dva poslanika.

    Po jedan mandat pripao je Našoj stranci, NES-u, Ujedinjenoj Srpskoj, Listi za pravdu i red, HDZ-u 1990, koaliciji DNS-NPS i koaliciji SP-DEMOS.

    Potvrđivanjem izbornih rezultata počeli su da teku zakonski rokovi za konstituisanje skupština i uspostavljanje novih organa vlasti. Dosadašnja praksa pokazuje da bi među prvim institucijama koje će biti konstituisane trebalo da budu Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske.

    Centralna izborna komisija BiH prethodno je razmatrala i izmijenila uputstvo koje se odnosi na stavljanje mandata u mirovanje i njihovo aktiviranje.

    Usvojen je i prečišćeni tekst uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH, koji su regulisani Izbornim zakonom.

  • SAD izvele napade na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, pogođeno i ostrvo Kešm

    SAD izvele napade na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, pogođeno i ostrvo Kešm

    Sjedinjene Američke Države izvele su ograničene vojne udare na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, uključujući položaje na ostrvu Kešm, nakon što su, prema navodima američkog zvaničnika, iranske snage ispalile rakete zemlja-vazduh na američke vojne letjelice i opremu.

    Napadi su izvedeni u trenutku kada Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske kontakte, a samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp poručio da ne planira novu vojnu akciju protiv Irana poslije međuizbora u SAD.

    Američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da su gađani određeni iranski ciljevi u moreuzu. Prethodno je „Volstrit džornal“, pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da je među metama bilo i ostrvo Kešm, gdje su ranije prijavljene eksplozije, prenosi B92.

    Prema pisanju američkog lista, riječ je o udarima ograničenog obima koji su tokom prethodnih sedmica izvođeni u tajnosti, kako ne bi ostavili utisak da Vašington pokreće širu vojnu kampanju protiv Irana.

    Napadi uprkos Trampovim najavama

    Vojna akcija uslijedila je uoči izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata. Tramp je ranije rekao da SAD neće napadati Iran prije glasanja, a dan uoči novih udara izrazio je sumnju da će uopšte narediti nastavak vojnih operacija, uz ocjenu da bi dogovor sa Teheranom mogao biti moguć.

    Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da su on i Tramp optimistični kada je riječ o mogućnosti pronalaženja rješenja diplomatskim putem.

    Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zalaže se za novi talas napada na Iran. Prema navodima regionalnih zvaničnika i osobe upoznate sa razgovorima, Netanjahu je tokom telefonskog razgovora sa Trampom proteklog vikenda insistirao na novoj vojnoj akciji, ali se američki predsjednik nije obavezao da će je sprovesti.

    Drugi američki saveznici u regionu upozoravaju da bi novi napadi mogli dodatno destabilizovati Bliski istok.

    Pregovori o Ormuskom moreuzu

    Diplomatski posrednici rade na mogućem dogovoru prema kojem bi Iran obustavio napade u Ormuskom moreuzu u zamjenu za ukidanje američke blokade iranskih luka. Novi razgovori planirani su tokom ove sedmice.

    Teheran je u ponedjeljak saopštio da ima dvodnevni plan za ponovno otvaranje moreuza i nastavak nuklearnih pregovora sa SAD, pod uslovom da Vašington prihvati njegove zahtjeve.

    Među njima su ukidanje blokade iranskih luka, obustava sankcija na izvoz iranske nafte i prekid vatre koji bi obuhvatio i Liban. Iran je takođe naveo da bi brodovi kroz ponovo otvoreni moreuz morali da koriste plovidbenu rutu dogovorenu sa Omanom.

    Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da taj plan ostaje osnova za pregovore koji se vode posredstvom drugih država.

    U međuvremenu, britanski Centar za pomorske trgovinske operacije saopštio je da je jedan brod pogođen nepoznatim projektilom tokom prolaska kroz Ormuski moreuz. Na plovilu je nastala rupa, ali su svi članovi posade ostali bezbjedni.

    Iran je ranije preuzimao odgovornost za napade na brodove za koje tvrdi da su koristili neodobrene plovne rute, dok američka vojska odbacuje tvrdnje da su iranske snage postavile pomorske mine na međunarodno priznate plovne puteve.

  • Si Đinping ponudio pomoć u rješavanju krize na Bliskom istoku i bezbjednoj plovidbi kroz Ormuz

    Si Đinping ponudio pomoć u rješavanju krize na Bliskom istoku i bezbjednoj plovidbi kroz Ormuz

    Kineski predsjednik Si Đinping ponudio je pomoć u rješavanju bezbjednosnih izazova na Bliskom istoku, uključujući uspostavljanje sigurnog prolaza za brodove kroz Ormuski moreuz, tokom sastanka sa omanskim sultanom Hajtamom bin Tarikom u Pekingu.

    Razgovor je održan u trenutku pojačanih regionalnih tenzija i posljedica američkog rata protiv Irana, koje se odražavaju i na Oman i Kinu. Si je poručio da Zaliv ne smije postati prostor za nadmetanje velikih sila i geopolitičke sukobe.

    „Zalivski region na Bliskom istoku ne bi smio da postane poprište rivalstva velikih sila ili geopolitičke konfrontacije“, izjavio je kineski predsjednik, prenijela je Sinhua. Dodao je da je Peking spreman da ponudi ideje i rješenja za prevazilaženje bezbjednosnih problema u tom dijelu svijeta, piše BL Portal.

    U zajedničkom saopštenju, koje je objavilo kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, naglašena je potreba za uspostavljanjem normalne i bezbjedne plovidbe kroz Ormuski moreuz, jedan od ključnih pomorskih pravaca za transport energenata.

    Posjeta omanskog sultana ima i istorijski značaj, jer je riječ o prvoj posjeti šefa države Omana Kini od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije zemlje 1978. godine.

    Sukob sa Iranom utiče i na energetsku trgovinu

    Dodatnu zabrinutost izazivaju najave američkog predsjednika Donalda Trampa da bi Sjedinjene Američke Države mogle nastaviti napade na Iran nakon međuizbora koji se održavaju u utorak.

    Eventualni povratak sukobima mogao bi dodatno pogoditi Oman, koji nastoji da sa susjednim Iranom postigne dogovor o plovidbi kroz Ormuski moreuz, ali i Kinu, koja je prije rata kupovala oko 90 odsto iranskog izvoza nafte, navodi Blumberg.

    Iako se izvoz energenata iz Persijskog zaliva posljednjih mjeseci djelimično oporavio, isporuke iranske sirove nafte, koju su koristile pojedine privatne kineske rafinerije, gotovo su potpuno obustavljene. Razlog je američka pomorska blokada, čiji je cilj da izvrši pritisak na Teheran i vrati ga za pregovarački sto.

    Tokom razgovora sa omanskim sultanom, Si je pozvao i na produbljivanje energetske saradnje, kao i jačanje veza u trgovini, investicijama i oblasti vještačke inteligencije.

    Dža Jan Čong, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, ocijenio je da zabrinutost zbog regionalne bezbjednosti i pouzdanosti američkih obaveza podstiče zalivske države da razmatraju bliže odnose sa Kinom.

    „Peking već neko vrijeme nastoji da unaprijedi svoje veze u regionu Zaliva. Potreba da se obezbijedi pristup energentima, u uslovima trajne nestabilnosti oko moreuza Ormuz, daje dodatni podsticaj Pekingu da učvrsti svoje veze u tom regionu“, rekao je Čong.

    Kina će početkom novembra uputiti specijalnog izaslanika za pitanja Bliskog istoka u Iran, Oman i Saudijsku Arabiju, saopštila je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.

  • Amerikanci biraju novi Kongres: Trampovi republikanci pred važnim političkim testom

    Amerikanci biraju novi Kongres: Trampovi republikanci pred važnim političkim testom

    Birači u Sjedinjenim Američkim Državama danas odlučuju o sastavu Kongresa, a rezultati međuizbora pokazaće da li će republikanci predsjednika Donalda Trampa sačuvati kontrolu nad oba doma ili će demokrate uspjeti da preuzmu većinu i ograniče prostor za sprovođenje politike njegove administracije.

    Na glasačkom listiću nalazi se svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i 35 od ukupno 100 senatorskih mandata. Birališta se otvaraju u različito vrijeme, zavisno od savezne države, počevši od pet časova ujutru, dok se posljednja zatvaraju najkasnije u ponoć.

    Ishod glasanja posebno je važan za Trampovu administraciju, jer će odnos snaga u Kongresu uticati na mogućnost sprovođenja njenih političkih planova. Prema posljednjim anketama, demokrate imaju prednost u nacionalnom raspoloženju birača, a među glavnim temama koje utiču na njihovo opredjeljenje izdvajaju se ekonomska situacija i rast troškova života, pišu Nezavisne.

    Članovi Predstavničkog doma biraju se na dvije godine, zbog čega se na svakim međuizborima odlučuje o svih 435 mjesta. Senatorski mandat traje šest godina, a ovog puta birači odlučuju o 35 pozicija.

    Glasanje je moguće obaviti lično prije izbornog dana, putem pošte ili na biračkim mjestima 3. novembra. Kako je navedeno na zvaničnom portalu američke savezne vlade „Vote.gov“, rokovi za podnošenje zahtjeva za glasanje poštom razlikuju se od države do države. U pojedinim saveznim državama taj rok istekao je 27. oktobra.

    Birači koji glasaju poštom pozvani su da listiće vrate što prije, jer u nekim državama moraju stići najkasnije na dan izbora. Popunjeni listići mogu se, u zavisnosti od propisa, predati i lično ili ubaciti u posebne glasačke kutije koje se nalaze na lokacijama određenim od izbornih vlasti.

    Demokrate u prednosti prema anketama

    Prema podacima portala „RealClearPolling“, demokrate u nacionalnim anketama imaju podršku 51,4 odsto birača, dok republikance podržava 43,2 odsto, što predstavlja razliku od 8,2 procentna poena.

    Profesor prava i javne politike i direktor ankete Pravnog fakulteta Market Čarls Frenklin ocijenio je da pad Trampovog rejtinga i zabrinutost građana zbog ekonomije predstavljaju ozbiljan problem za republikance.

    Istraživanje tog fakulteta, sprovedeno u Viskonsinu od 14. do 22. oktobra, pokazalo je da rad američkog predsjednika odobrava 37 odsto ispitanika, dok ga 61 odsto ne podržava.

    Samo 16 odsto anketiranih navelo je da im je finansijski bolje nego prije godinu dana. Nasuprot tome, 42 odsto smatra da je u lošijem položaju, dok je isti procenat ocijenio da se njihova finansijska situacija nije promijenila.

    Neizvjesna borba za Senat

    Pojedine trke za Senat mogle bi imati presudan uticaj na konačan odnos snaga. Prema anketi CNN-a, demokrata Džejms Talariko u Teksasu vodi protiv republikanca Kena Pakstona sa 49 prema 43 odsto, dok u Mičigenu Abdul El-Sajed ima prednost nad republikancem Majkom Rodžersom sa 49 prema 42 odsto.

    Posebna pažnja usmjerena je i na Aljasku, gdje se na glasačkom listiću nalaze dva kandidata istog imena – aktuelni republikanski senator Den Salivan i nezavisni kandidat koji je takođe registrovan kao republikanac.

    Tramp je optužio demokrate da su angažovale drugog kandidata kako bi zbunile birače i umanjile podršku republikanskom senatoru. Ministarstvo pravde pokrenulo je pravne mjere i zatražilo izdvajanje pojedinih glasačkih listića dok traje istraga, dok je demokratska kandidatkinja Meri Peltola negirala bilo kakvu umiješanost.

    Ovaj spor mogao bi da odloži konačne rezultate. Ukoliko ishod glasanja na Aljasci bude odlučivao o većini u Senatu, moguće je da se neće znati koja stranka je osvojila kontrolu nad tim domom Kongresa danima, pa čak i sedmicama nakon izbora.

    Prema najnovijim anketama CBS njuza, demokrate imaju prednost u borbi za Predstavnički dom, dok bi kontrola Senata mogla zavisiti od neizvjesnih trka u Mejnu, Ohaju, Teksasu i drugim saveznim državama. Južnu Karolinu CBS je, s druge strane, označio kao jedno od izbornih poprišta na kojima prednost imaju republikanci.

    Pravni sporovi prate izborni proces i u Kaliforniji. Sudija je izdao privremenu zabranu kojom je saveznoj vladi naloženo da prestane da zahtijeva od državnih i lokalnih izbornih zvaničnika da izdvajaju listiće ili ne broje određene glasove za koje postoji sumnja da potiču od stranih državljana.

  • Oko 20.000 penzionera prima 361 KM, a 143 njih više od 3.000 KM

    Oko 20.000 penzionera prima 361 KM, a 143 njih više od 3.000 KM

    Razlika između najniže i najviše penzije u Republici Srpskoj iznosi više od 3.600 KM, pokazuju podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Dok oko 20.000 penzionera mjesečno prima svega 361 KM, za 143 korisnika prava septembarska penzija bila je veća od 3.000 KM, a najveći pojedinačni iznos dostigao je 3.981,85 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, septembarska penzija isplaćena je za ukupno 296.751 korisnika. Među njima je 143 penzionera čija su primanja premašila 3.000 KM.

    „Najveća penzija za septembar iznosila je 3.981,85 KM“, objavljeno je na Fejsbuk stranici Fonda PIO, prenosi Srpskainfo.

    S druge strane, najnižu penziju od 361 KM, koja se odnosi na korisnike sa do 15 godina penzijskog staža, prima oko 20.000 ljudi.

    Prosječna penzija 724 KM

    Nakon vanrednog povećanja koje je stupilo na snagu u avgustu, prosječna penzija u Republici Srpskoj povećana je sa 698 na 724 KM.

    Ipak, oko 65 odsto penzionera prima prosječnu penziju ili manje od tog iznosa, što pokazuje da najveći dio korisnika raspolaže znatno skromnijim primanjima od onih koji se nalaze na vrhu penzijskog raspona.

    Razlike su vidljive i kada se uporede najniža i najveća penzija. Najveći septembarski iznos bio je gotovo 11 puta veći od najniže penzije za korisnike sa do 15 godina staža.

    Jednokratnu pomoć dobilo skoro 300.000 penzionera

    Pored redovnog povećanja, penzionerima je 27. avgusta isplaćena i jednokratna novčana pomoć.

    Iznos pomoći zavisio je od visine julske penzije, pri čemu su korisnici sa primanjima do 698,48 KM dobili po 120 KM, dok je onima sa većim penzijama isplaćeno po 80 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, pomoć je dobilo ukupno 296.287 korisnika. Iznos od 120 KM isplaćen je za 193.339 penzionera, dok je 102.303 korisnika dobilo po 80 KM.

    Podaci o penzijama ponovo ukazuju na velike razlike među korisnicima ovog prava, posebno između onih sa kratkim radnim stažom i penzionera koji ostvaruju najviše iznose.

  • Banjaluka u novu sezonu grijanja ušla sa starim problemima, rekonstrukcija mreže od maja

    Banjaluka u novu sezonu grijanja ušla sa starim problemima, rekonstrukcija mreže od maja

    Nova sezona grijanja u Banjaluci počela je uz stare probleme sa dotrajalom toplovodnom mrežom, zbog koje se i ove zime očekuju kvarovi i povremeni prekidi u isporuci toplotne energije. Iako su „Eko toplane“ obezbijedile dovoljne količine energenta i pripremile proizvodne kapacitete, za dugoročno stabilizovanje sistema neophodna je obnova distributivne mreže, čiji bi radovi trebalo da počnu u maju naredne godine.

    Član Upravnog odbora „Eko toplana“ Banjaluka Dragiša Zečević rekao je da su svi proizvodni kapaciteti spremni za predstojeće zimske mjesece, ali da najveći problem predstavljaju cjevovodi izgrađeni tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.

    „Svi proizvodni kapaciteti su apsolutno spremni. Energenta ima dovoljno i nabavljamo ga u kontinuitetu tokom sezone. Međutim, ostaje najveći izazov, a to je distributivna mreža u koju se prethodnih godina nije dovoljno ulagalo“, rekao je Zečević za RTRS.

    Prema njegovim riječima, upravo prilikom zagrijavanja starih cjevovoda na početku sezone često dolazi do kvarova, koji zahtijevaju višednevne obustave isporuke grijanja. Očekuje da bi se stanje moglo stabilizovati u narednih petnaestak dana.

    Za rekonstrukciju planirano sedam miliona evra

    Problem dotrajale mreže poznat je godinama, a studija iz 2016. godine ukazala je na potrebu hitnih ulaganja. Tada je procijenjeno da je za urgentnu sanaciju potrebno deset miliona KM, dok bi dodatnih 20 miliona KM trebalo investirati u narednih pet godina.

    Konkretni koraci ka obnovi dijela sistema napravljeni su tek ove godine, kada je pokrenuta procedura kreditnog finansiranja.

    Planirano je oko pet miliona evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, uz dodatna dva miliona evra grant sredstava.

    „Radovi bi najranije mogli početi u maju, nakon završetka grijne sezone. Nadamo se da ćemo u tom periodu uspjeti završiti što veći obim radova, kako bi se poboljšanja osjetila već u narednoj sezoni“, naveo je Zečević.

    Oko 90 odsto reklamacija zbog pucanja cijevi

    Govoreći o pritužbama građana, Zečević je istakao da se najveći broj reklamacija ne odnosi na temperaturu u stanovima, već na potpune prekide u isporuci toplotne energije.

    Prema njegovim riječima, oko 90 odsto reklamacija posljedica je pucanja cijevi i zastoja u sistemu, zbog čega pojedini korisnici ostaju bez grijanja i po nekoliko dana.

    U „Eko toplanama“ postoji automatizovan sistem obračuna bonifikacija, odnosno umanjenja računa za period u kojem grijanje nije isporučivano. Ovo umanjenje obračunava se i kada korisnici sami ne podnesu reklamaciju, ukoliko je evidentirano da je na određenom području grada došlo do prekida isporuke.

    Zečević je upozorio i da isključivanje korisnika sa sistema centralnog grijanja može otežati održavanje projektovanih parametara u stambenim zgradama i uticati na kvalitet usluge za one koji ostanu priključeni.

    Moguće korekcije cijene grijanja

    Jedno od pitanja koje posebno zanima građane jeste mogućnost poskupljenja grijanja. Zečević nije isključio korekciju cijena, navodeći da su troškovi poslovanja preduzeća značajno porasli od njegovog osnivanja.

    Prema njegovim podacima, cijena električne energije povećana je za oko 300 odsto, drveta za oko 50 odsto, plate su porasle gotovo 100 odsto, dok su troškovi održavanja distributivne mreže veći za više od 250 odsto. Istovremeno, cijena toplotne energije povećana je za svega 22 odsto.

    „Eko toplane“ su još 2023. godine zatražile korekciju cijena od Grada Banjaluka, ali, kako tvrdi Zečević, tokom protekle tri godine nije bilo konkretnog odgovora na više od 27 zahtjeva za usklađivanje cijena sa rastom troškova.

    Ipak, u preduzeću smatraju da bi subvencionisanje bilo prihvatljivije rješenje od direktnog poskupljenja za građane.

    „Nama iskreno više odgovara da se ide na subvenciju, a da se ne povećava cijena grijanja, kako bi se što manje korisnika isključivalo sa sistema“, poručio je Zečević.

    Podsjetio je da su predstavnici Grada početkom godine govorili o mogućnosti povećanja cijene grijanja od najmanje 25 odsto, uz obezbjeđivanje dodatnih sredstava za rekonstrukciju mreže, ali da nakon toga nije bilo konkretnog odgovora.

    Zečević je pozvao predstavnike Grada i Gradske skupštine da razgovaraju o problemima toplifikacije, usklađivanju cijena i dugoročnom obezbjeđivanju stabilnog grijanja za Banjalučane.

  • Rusija, Ukrajina i SAD ponovo za pregovaračkim stolom 10. i 11. novembra

    Rusija, Ukrajina i SAD ponovo za pregovaračkim stolom 10. i 11. novembra

    Nova runda trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država biće održana 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof. Razgovori će biti usmjereni na okončanje sukoba, bezbjednosne garancije i humanitarna pitanja.

    Vitkof je na društvenim mrežama naveo da će pregovori obuhvatiti i buduće bezbjednosne sporazume, kao i mjere za deeskalaciju sukoba.

    Američku delegaciju predvodiće Vitkof i Džared Kušner, koji su glavni pregovarači Vašingtona, potvrdio je visoki američki zvaničnik za Rojters, prenosi BL Portal.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na novu rundu trilateralnih razgovora nakon sastanka sa Vitkofom u Sankt Peterburgu, održanog prije dvije sedmice.

    Amerikanci prvo razgovaraju sa evropskim partnerima

    Uoči sastanka u Abu Dabiju, američki pregovarači će tokom ove sedmice boraviti u Briselu, gdje će razgovarati sa predstavnicima Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Evropske unije i NATO-a.

    Na tim sastancima biće razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu, buduća bezbjednosna arhitektura Evrope, kao i ekonomska podrška obnovi zemlje.

    Američki zvaničnik ocijenio je da predstojeći razgovori predstavljaju nastavak diplomatskih napora predsjednika Donalda Trampa da se postigne trajni mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

    Posljednji mirovni pregovori uz posredovanje Vašingtona održani su u februaru, prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

    Nova runda razgovora u Abu Dabiju tako će biti naredni pokušaj da se kroz direktne pregovore tri strane približe rješenju sukoba koji traje od februara 2022. godine.

  • Oslobođeni participacije, ali ne i doplate: Ratni vojni invalidi sami plaćaju pola cijene lijekova

    Oslobođeni participacije, ali ne i doplate: Ratni vojni invalidi sami plaćaju pola cijene lijekova

    Ratni vojni invalidi u Republici Srpskoj, iako imaju pravo na oslobađanje od participacije, moraju sami da plate polovinu referentne cijene lijekova sa Liste B, a ukoliko izaberu skuplji preparat, snose i dodatnu razliku u cijeni. Istovremeno, nadležno Ministarstvo nema podatke o tome koliko je ljudi zbog nedostatka novca prinuđeno da odustane od propisane terapije.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL Portal pojasnili su da oslobađanje od participacije ne znači i potpuno oslobađanje od doplate za lijekove sa Liste B.

    „Dakle, i oni osiguranici koji su oslobođeni plaćanja participacije za lijekove na Listi B plaćaju doplatu u iznosu od 50 odsto“, naveli su iz Fonda.

    Razlika između Liste A i Liste B

    Razlika je u načinu finansiranja lijekova. Kada je riječ o preparatima sa Liste A, Fond osiguranicima koji su oslobođeni participacije pokriva punu referentnu cijenu, odnosno iznos koji priznaje za određeni lijek.

    Kod lijekova sa Liste B Fond finansira polovinu referentne cijene, dok preostalu polovinu plaća pacijent. Ukoliko se odluči za lijek čija je cijena veća od referentne, pacijent mora da plati i tu razliku.

    To u praksi znači da ratni vojni invalid, bez obzira na kategoriju invaliditeta i ostvareno pravo na oslobađanje od participacije, mora imati vlastiti novac za dio propisane terapije.

    Na problem dostupnosti skupih lijekova prije desetak dana upozorili su iz Saveza ratnih vojnih invalida Republike Srpske, ističući da pojedini preparati koštaju nekoliko stotina, pa čak i više od 1.000 KM.

    Iz Fonda navode da je za lijekove sa Liste B tokom 2025. godine izdvojen više od 21 milion KM, ali da ne vode posebnu evidenciju o tome koliko je od tog iznosa utrošeno za liječenje ratnih vojnih invalida.

    Ministarstvo ne zna koliko ljudi ne može da kupi terapiju

    Posebno zabrinjava činjenica da nadležne institucije nemaju podatke o broju ratnih vojnih invalida koji zbog lošeg materijalnog položaja ne mogu da obezbijede propisane lijekove.

    Na pitanje koliko je takvih slučajeva, iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske odgovorili su da ne raspolažu tim informacijama.

    „Ministarstvo ne raspolaže podacima o RVI koji ne mogu kupiti propisanu terapiju, niti ima zakonskog osnova da vodi takvu vrstu evidencije“, naveli su iz Ministarstva.

    Kao mogućnost pomoći onima koji nemaju dovoljno novca za liječenje, Ministarstvo je istaklo jednokratnu novčanu pomoć za zdravstvenu zaštitu. Ona se odobrava korisnicima čije zdravstvene potrebe prevazilaze njihove finansijske mogućnosti, u skladu sa kriterijumima koji se utvrđuju za svaku godinu.

    Za ove namjene postoji posebna budžetska pozicija, ali podaci o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog nedostatka novca ne uspijeva da kupi propisanu terapiju nisu dostupni.

    Prema procjeni Saveza ratnih vojnih invalida, u Republici Srpskoj ima oko 30.000 pripadnika ove kategorije, čije potrebe za liječenjem i rehabilitacijom postaju sve izraženije sa godinama.

    Za doprinose i participaciju 12,3 miliona KM

    Iz Ministarstva navode da je tokom 2025. godine za uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i troškove participacije korisnika boračko-invalidske zaštite izdvojeno oko 12,3 miliona KM.

    Doprinosi se uplaćuju za korisnike koji ne mogu ostvariti zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu.

    Za septembar 2026. godine obračunati su doprinosi za 17.463 korisnika, u ukupnom iznosu od oko 1,1 milion KM.

    Ipak, pitanje dostupnosti lijekova sa Liste B ostaje otvoreno, jer oslobađanje od participacije ne znači i oslobađanje od značajnog dijela troškova terapije, dok institucije nemaju evidenciju o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog toga ostaje bez potrebnih lijekova.