Iz srpske prijestonice je 3. septembra 1884. godine krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji.
Gradnja pruge je počela 21. juna 1881. godine, što je srebrnim budakom obilježio knez Milan Obrenović.
Ispraćaju prvog voza, okićenog cvijećem i srpskim trobojkama, osim velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza.
Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23 časa.
U prvih osma mjeseci ove godine prihodi od indirketnih poreza iznosili su 8,359 milijardi KM i veći su za 473 miliona KM ili šest postu u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 7,886 milijardi KM.
Uprava je za osam mjeseci 2026.godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 1,446 milijardi KM.
Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u osam mjeseci 2026. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijarde i 913 miliona KM i veći su za 7,35 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u osam mjeseci 2025.godine.
Kada je riječ o avgustu, prikupljeno je 1,114 milijardi KM indirektnih poreza što je za 78 miliona KM više u odnosu na 2025. godinu.
Za finansiranje državnih institucija u osam mjeseci 2026. godine raspoređen je iznos od 672 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 3, 832 milijarde KM, Republika Srpska 2, 145 milijardi KM i Brčko distrikt 215 miliona KM.
Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 162 miliona KM, Republika Srpska 107 miliona KM i Distrikt Brčko 5 miliona KM.
Goran Bundalo, šef Odsjeka za pravna pitanja i propise Grada Banjaluka poručio je kako je pravda spora ali dostižna, povodom sudske presude kojom se potvrđuje ulazak Grada u posjed Sokolskog doma.
Bundalo je istakao da je ovim stavljena tačka na dugogodišnje pravne bitke i samovolju onih koji su nelegalno koristili ovaj objekat.
“Odmah po pravosnažnosti ove presude, oni koji su nelegalno koristili prostorije, iste će morati da napuste i oslobode imovinu koja oduvijek pripada svim građanima”, naveo je Bundalo.
Prema njegovim riječima, ova velika pravna pobjeda otvara vrata za realizaciju višedecenijskog sna.
“Grad odmah nakon preuzimanja ključeva započinje rad na velikom projektu, osnivanju prve sportske gimnazije. Sokolski dom će ponovo postati epicentar mladosti, zdravog života i stvaranja budućih šampiona. Vraćamo gradu ono što je njegovo i gradimo budućnost za naše mlade sportiste”, zaključio je Bundalo.
– Ovo je objava rata Republici Srpskoj, problematizuje se veto, koji je ustavna kategorija. Dva razloga su za to, mržnja – to vidimo i kroz brojne prijave zbog izraza saučešća zbog smrti generala Mladića – dodaje Stevandić.
Stevandić je kaže, zabrinut zbog rušenje ustavnog poretka i napada na Srpsku.
– Smatram da postoji uticaj spolja. I strani sponzori koji su Bošnjacima rekli da idu do kraja, da dođe do sukoba. Poruka je da su sve instutucije svjesne pravnih zamki, i nedorečenosti i da u BiH nikoga ne interesuje pravo, već sila, ucjena i podvala. Mi možemo da se branimo samo pravnim odlukama. Ovo je suštinski objava rata Srpskoj, koji je isposlovao bošnjački član Predsjedništva. Sve odluke na sjednici su donesene jednoglasno, stavovi vlasti i opozicije su potpuno identični po ovom pitanju – dodao je on.
Podsjećamo, Bećirovićev zahtjev se odnosi na rješavanje spora sa srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i Narodnom skupštinom Republike Srpske zbog izjave o proglašenju odluke Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, usvojenoj bez konsenzusa, veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, te odluke parlamenta o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske od 7. jula.
On je za “Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsjednica Mehanizma Grasijela Pati Santana.
Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske, među kojima su i oni sa znakom povjerljivosti.
Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio predsjednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i dokazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.
Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga posljednji put vidjela…
Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju. Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vrijeme smrti. Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.
Riječ je o sprovodnom dokumentu koji garantuje da je lice preminulo, gdje, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.
General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.
Iako mnogi strahuju da bi zbog sve većeg razvoja vještačke inteligencije mogli ostati bez posla, izvršni direktor kompanije Nvidia Džensen Huang smatra da će AI otvoriti stotine hiljada novih radnih mjesta, naročito u zanatskim i tehničkim zanimanjima.
Huang, koji se nalazi na čelu jedne od najvrednijih kompanija na svijetu, smatra da masovna izgradnja infrastrukture potrebne za razvoj vještačke inteligencije već stvara snažnu potražnju za kvalifikovanim radnicima, poput električara, vodoinstalatera i različitih tehničara, piše poslovni list Fortune.
Njegove poruke dolaze nakon upozorenja suosnivača Majkrosofta Bila Gejtsa, koji je nedavno ukazao na mogućnost da vještačka inteligencija dovede do masovne nezaposlenosti.
– Svačiji posao se mijenja. Neka zanimanja će nestati, ali će nastati mnoga nova. Ako pogledate istoriju i razvoj tehnologije, vidjećete da su nakon svake revolucije dolazili nevjerovatni pomaci – rekao je Huang.
On smatra da radna mjesta visokokvalifikovanih stručnjaka, barem u doglednoj budućnosti, nisu ozbiljno ugrožena.
Nvidia je, prema navodima Fortunea, uložila 105 milijardi dolara, odnosno oko 170 milijardi KM, u samo jedan novi data centar u američkoj saveznoj državi Ohajo.
Na tom projektu menadžeri na gradilištima godišnje zarađuju između 140.000 i 170.000 dolara, odnosno od oko 226.000 do 275.000 KM, što je približno dvostruko više od prosječnih primanja u Ohaju.
Investiciona kompanija Blekston očekuje da će do kraja 2026. godine čak četiri puta povećati broj radnika angažovanih na izgradnji data centara – sa sadašnjih 10.000 na oko 40.000.
Međutim, naglu ekspanziju ovog sektora prati ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage.
Procjene pokazuju da bi Sjedinjenim Američkim Državama do 2030. godine moglo nedostajati oko 2,1 milion zanatlija, među kojima više od 130.000 električara.
Upravo zbog toga velike kompanije, poput Gugla, Forda i Blekroka, pokrenule su programe obuke i udružile snage kako bi obrazovale novu generaciju kvalifikovanih radnika.
Dok dio stručnjaka upozorava da bi vještačka inteligencija mogla ugasiti veliki broj postojećih zanimanja, Huang smatra da bi razvoj AI infrastrukture mogao otvoriti potpuno novi talas zapošljavanja, posebno za radnike čije će vještine biti neophodne za izgradnju i održavanje data centara i drugih tehnoloških sistema.
– Helez je svojevremeno govorio o vojno-industrijskoj saradnji sa Iranom, nakon čega se izvinjavao američkim partnerima, dok sam ja od početka upozoravao da je takva politika neodgovorna – istakao je Goganović.
Danas ga pitam, dodao je Goganović, gdje mu je Iran na sajmu naoružanja?
– Nakon svega što se dogodilo između Irana, Izraela i SAD, neka konačno javno kaže koga podržava – Iran ili našeg strateškog partnera SAD? Vrijeme je da se Helez jasno oglasi – poručio je Goganović.
Goganović je danas na sajmu vojne opreme posjetio štandove namjenske industrije iz Republike Srpske, SAD i Kine.
Izborna kampanja zvanično još nije ni počela, ali je sezona dijeljenja jednokratnih novčanih pomoći već u punom jeku.
Penzioneri, osnovci, srednjoškolci i studenti posljednjih dana dobili su razlog za zadovoljstvo, jer je najavljeno nekoliko različitih oblika novčane podrške. Ipak, tajming nije prošao nezapaženo – novac stiže neposredno pred početak kampanje za predstojeće izbore.
Penzioneri sa nižim primanjima dobiće jednokratnu pomoć od 120 KM, dok je za one sa iznadprosječnim penzijama predviđeno po 80 KM.
Na spisku onih koji će dobiti pomoć našli su se i učenici i studenti.
Vlada Republike Srpske odlučila je da osnovcima isplati po 100 KM, dok će srednjoškolci i studenti dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od 150 KM.
Za mnoge porodice ova sredstva svakako dolaze u pravom trenutku. Početak školske godine tradicionalno donosi dodatne troškove, a cijene školskog pribora, hrane, prevoza i drugih potrepština već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan udar na kućne budžete.
Ipak, uz svaku lijepu vijest ovog tipa pojavljuje se i pitanje – zašto baš sada?
Posebno je zanimljivo što je odluka o pomoći učenicima i studentima saopštena u prostorijama političke stranke, neposredno pred početak izborne kampanje.
Teško je, zato, izbjeći utisak da je poruka mnogo šira od same pomoći – da građani dobro zapamte ko je odlučio da novac stigne baš u ovom trenutku.
I Banjaluka dijeli pomoć prvačićima
Vlast na republičkom nivou, međutim, nije jedina koja je odlučila da pred početak školske godine obraduje učenike.
Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je da će banjalučki prvačići dobiti po 100 KM.
Tako su jednokratne pomoći ponovo postale nezaobilazan dio predizborne atmosfere.
Pojave se u pravom trenutku, određene kategorije građana dobiju novac, političari se nadmeću u tome ko je pokazao više brige i velikodušnosti, a u cijeloj priči lako se zaboravi jedna činjenica – novac koji se dijeli nije privatni novac političara.
Riječ je o novcu koji građani pune kroz poreze, doprinose i druge javne prihode.
Jednokratna pomoć tako građanima donosi nekoliko desetina ili stotina maraka, dok političkim strukturama može donijeti mnogo vrijednije – izborne poene.
Antić: Jasno je zašto se pomoć dijeli upravo sada
Politikolog Velizar Antić smatra da nema mnogo dileme o vezi između najavljenih isplata i izbora koji slijede u oktobru.
Prema njegovoj ocjeni, vlast na ovaj način pokušava da utiče na dio biračkog tijela i poveća svoju podršku pred izlazak na birališta.
– Sva pomoć koja se dijeli u ovom trenutku direktno je povezana sa predstojećim izborima. Vlast pokušava da kroz takve mjere pridobije dio birača i vjerujem da će kod jednog broja građana to imati efekta. Ipak, mislim da je većini jasno zbog čega se pomoć ne dijeli, na primjer, početkom godine, nego upravo sada – kaže Antić.
On podsjeća da veliki broj građana živi u teškoj ekonomskoj situaciji i smatra da jednokratne isplate ne mogu biti zamjena za dugoročna rješenja.
– Vlast je svojim potezima, ali i izostankom određenih poteza, veliki broj ljudi dovela u stanje siromaštva. Sada se pomoć od stotinu maraka predstavlja kao veliko ekonomsko dostignuće. Da su prethodnih dvadeset godina stvari rađene kako treba, plate i penzije bile bi znatno veće i ovakva pomoć mnogim ljudima ne bi ni bila potrebna – smatra Antić.
Topić: Građani ne treba da to vide kao milostinju
Politička analitičarka Tanja Topić ukazuje na još jedan aspekt cijele priče – činjenicu da se različiti politički subjekti utrkuju u dijeljenju novca poreskih obveznika, istovremeno jedni druge optužujući za predizborni populizam.
– Zanimljivo je gledati kako se političke opcije nadmeću u tome ko će biti velikodušniji prema djeci, pri čemu ne dijele svoj novac već novac poreskih obveznika. Istovremeno se međusobno optužuju ko je od koga preuzeo tu ideju – kaže Topićeva.
Prema njenim riječima, jednokratne pomoći u praksi su postale uobičajeno sredstvo političke borbe uoči izbora.
Kada novac dijeli jedna politička opcija, to se predstavlja kao izraz posebne brige za građane. Kada isto uradi politički protivnik, onda slijede optužbe za populizam, kupovinu naklonosti birača i ponižavanje građana.
Topićeva ističe da mnogim ljudima ovakva pomoć nesumnjivo dobro dođe, ali smatra da bi pravedniji sistem podrazumijevao jasne kriterijume i pomoć usmjerenu prema onima kojima je ona najpotrebnija.
– Takva podrška bi bila mnogo pravednija kada bi se zasnivala na socijalnoj karti, koja bi pokazala ko zaista živi u najtežim uslovima. Problem je što takav sistem nemamo – naglašava ona.
Posebno je važno, dodaje, da građani jednokratne isplate ne doživljavaju kao poklon ili milostinju političkih lidera.
Novac koji se isplaćuje dolazi iz javnih sredstava, odnosno od cijele zajednice.
– Građani ne bi trebalo da smatraju da su uzimanjem takve pomoći bilo kome dužni svoj glas. To nije novac političara koji ga dijele iz vlastitog džepa – poručuje Topićeva.
Ona ukazuje i na paradoks političkih sukoba u kojima jedna vlast optužuje drugu da se građana sjeti samo pred izbore, iako obje strane istovremeno učestvuju u vlasti, samo na različitim nivoima.
Jednokratne pomoći zato su, čini se, ponovo postale jedan od zaštitnih znakova predizborne sezone.
Građanima novac svakako dobro dođe, posebno u vrijeme rastućih troškova života. Pitanje je, međutim, da li će se nakon izbora nastaviti briga za njihov standard – ili će, kao i jednokratne pomoći, nestati do neke naredne predizborne prilike.
Hrvatski zvaničnici posljednjih dana sve otvorenije govore o mogućnosti blokiranja Srbije na njenom putu ka Evropskoj uniji, a povod su najave o državnim i vojnim počastima na sahrani Ratka Mladića. Istovremeno, Zagreb već duže vrijeme kritikuje i ubrzano naoružavanje Vojske Srbije, zbog čega iz Beograda stižu oštri odgovori.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da bi Srbija, ukoliko se ostvare najave o državnim počastima na Mladićevoj sahrani, praktično sama sebi mogla zatvoriti vrata Evropske unije.
Sličan stav prethodno je iznijela i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je pozvala Zagreb da iskoristi svoju poziciju države članice EU i blokira pregovore Srbije, ali i Crne Gore.
Ovakve poruke izazvale su burne reakcije u Beogradu, dok dio analitičara ocjenjuje da hrvatska politika prema Srbiji ima širu pozadinu i da Zagreb nastoji da ograniči uticaj Beograda u regionu.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da aktuelna reakcija hrvatskih vlasti predstavlja samo nastavak dugoročne politike prema Srbiji, zasnovane na stavu da Beograd nosi glavnu odgovornost za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.
Prema njegovim riječima, takva pozicija Zagreba ostavlja veoma malo prostora za istinski napredak u odnosima dvije države.
– Ne radi se samo o pojedinačnim otvorenim pitanjima između Srbije i Hrvatske. Polazi se od političke osnove prema kojoj Srbija treba da snosi pravne i materijalne posljedice zbog svoje navodne krivice, a tek nakon toga bi se moglo razgovarati o drugim pitanjima – smatra Milivojević.
On ističe i da Hrvatska Srbiju vidi kao ozbiljnog konkurenta u regionu.
– Zagreb teško prihvata činjenicu da Srbija ima značajnu regionalnu poziciju i nastojaće da taj uticaj oslabi. To se, između ostalog, vidi kroz saradnju i političke aranžmane koje Hrvatska razvija sa Albanijom i Prištinom, ali i kroz stalno insistiranje na određenim bilateralnim pitanjima – rekao je Milivojević.
Brnabić: Srbiju prijetnje ne plaše
Na poruke iz Zagreba reagovala je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, koja je Plenkoviću uputila oštre kritike.
Ona je ocijenila da hrvatski premijer nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o civilizacijskim vrijednostima, podsjećajući na njegovu podršku Marku Perkoviću Tompsonu.
Brnabić je, između ostalog, poručila da Srbija neće pristati na poniženja zarad napretka na evropskom putu.
– Evropski put Srbije jeste važan, ali nam je istina važnija. Srbija se neće ponašati kao neke druge države koje će ispuniti svaki zahtjev Zagreba, bez obzira na to koliko bi takvi zahtjevi predstavljali poniženje – poručila je Brnabić.
Dodala je da prijetnje blokadom evropskog puta Srbije ne predstavljaju razlog za zabrinutost u Beogradu.
Plenković: Takav potez značio bi zatvaranje vrata
Plenković je, komentarišući mogućnost da Ratko Mladić bude sahranjen uz državne počasti, rekao da bi takva odluka imala ozbiljne posljedice po evropske ambicije Srbije.
Hrvatski premijer naveo je da takav potez vidi kao poruku kojom bi Srbija sama ugrozila svoj put prema EU.
– Nisam razumio da je riječ o konačnoj odluci, već više kao o najavi. Međutim, ukazivanje državnih počasti čovjeku koji je osuđen za ratne zločine bilo bi ravno tome da Srbija sama sebi zatvara vrata – rekao je Plenković.
Kosor traži blokadu Srbije i Crne Gore
Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor otišla je korak dalje, pozivajući zvanični Zagreb da blokira pristupne pregovore Srbije sa Evropskom unijom.
Svoj stav povezala je sa reakcijama srpskih zvaničnika na smrt Ratka Mladića, a u objavi na društvenoj mreži „Iks“ navela je da bi Hrvatska, kao članica EU, trebalo da iskoristi mogućnost blokiranja pregovora Srbije.
Kosor je u istom kontekstu pomenula i Crnu Goru.
Hrvatsku zabrinjava i naoružavanje Srbije
Pitanje odnosa prema Ratku Mladiću nije jedina tema zbog koje posljednjih mjeseci hrvatski zvaničnici kritikuju Srbiju.
Zagreb već izvjesno vrijeme sa negodovanjem prati modernizaciju i opremanje Vojske Srbije. O tome je više puta govorio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, posebno komentarišući nabavku francuskih borbenih aviona „Rafal“.
Milanović je ranije kritikovao činjenicu da je Srbija kupila nove avione, dok je Hrvatska nabavila korištene primjerke istog tipa.
Međutim, kritike nisu ostale samo na pitanju borbenih aviona.
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nedavno je predložio da Zagreb o procesu naoružavanja Srbije informiše svoje međunarodne partnere, kako bi oni izvršili politički pritisak na Beograd.
Slične ocjene iznio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je upozorio da Srbija, prema njegovom mišljenju, nabavlja ne samo sredstva namijenjena odbrani već i ofanzivno naoružanje.
Vučić: Srbija se ne sprema za rat
Na kritike iz Hrvatske odgovorio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je odbacio tvrdnje da se Beograd priprema za sukobe.
Kako je naveo, Srbija jača svoje vojne kapacitete prije svega radi odvraćanja od eventualne agresije.
– Srbija se ne priprema za rat i ne želi ratove niti sukobe. Naša politika je da budemo dovoljno snažni da možemo da odvratimo svakoga ko bi eventualno razmišljao o napadu – poručio je Vučić.
On je hrvatskim zvaničnicima postavio i pitanje zbog čega se problematizuje nabavka naoružanja Srbije, dok se istovremeno ne postavlja pitanje hrvatske vojne nabavke.
Vučić je podsjetio na nabavku 16 njemačkih samohodnih haubica Panzer 2000 i upitao da li je Hrvatska tada Srbiju konsultovala o tome da li se radi o defanzivnom ili ofanzivnom naoružanju.
Prema njegovim riječima, Srbija odgovorno radi na modernizaciji svoje vojske, a poruke koje dolaze iz Zagreba prvenstveno su namijenjene hrvatskoj javnosti.
Posljednja dešavanja tako su ponovo otvorila nekoliko spornih tema u odnosima Beograda i Zagreba – od evropskog puta Srbije i odnosa prema ratnoj prošlosti, do pitanja regionalnog uticaja i ubrzanog naoružavanja država u regionu.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf pozvao je građane Irana da štede gorivo zbog američke pomorske blokade, prenijela je Al Džazira.
“Naravno, dio odgovornosti za ovu visoku potrošnju ne leži na našem narodu, već na našoj industriji. Ali ono što je jasno jeste da moramo da štedimo benzin u potrošnji”, rekao je Kalibaf.
On je naveo da Iran može iskoristiti količine benzina proizvedene u zemlji ukoliko se njima pravilno upravlja.
“Štednja goriva zahtijeva kolektivnu mudrost i svakako zahtijeva saradnju naroda”, dodao je Kalibaf.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan prošle sedmice izjavio je da se Iran “nije pretvorio u Venecuelu”, uprkos, kako je naveo, sveopštem oružanom i ekonomskom ratu koji protiv zemlje vode Sjedinjene Američke Države.
Pezeškijan je istakao da je iranski narod, uprkos američkim predviđanjima, pokazao postojanost i jedinstvo koji su, prema njegovim riječima, zadivili svijet.