Autor: INFO

  • Kakvu nuklearnu bombu SAD imaju za napade na podzemna postrojenja u Iranu?

    Kakvu nuklearnu bombu SAD imaju za napade na podzemna postrojenja u Iranu?

    Američka nuklearna bomba B61-11, namijenjena uništavanju duboko ukopanih vojnih objekata, našla se u fokusu analiza o mogućem napadu SAD na iransko podzemno postrojenje u planini Pickaxe, nedaleko od Natanza. Iako pojedini analitičari smatraju da bi ovo oružje moglo nanijeti ozbiljnu štetu objektima na velikim dubinama, nema potvrde da Vašington razmatra njegovu upotrebu.

    Spekulacije o mogućem nuklearnom udaru pokrenuo je američki komentator Taker Karlson, koji je 2. novembra objavio da bi administracija Donalda Trampa mogla biti svega nekoliko dana udaljena od takve odluke. Pozvao se na neimenovani izvor, ali nije ponudio dokumente niti druge dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje.

    Karlson je naveo da konvencionalno oružje ne može probiti oko 91 metar granita, zbog čega je, prema njegovoj procjeni, nuklearni napad jedina vojna opcija. Kao mogući datum donošenja odluke pomenuo je 7. novembar.

    Međutim, Tramp je još 15. oktobra u razgovoru za Newsmax odbacio mogućnost korišćenja nuklearnog oružja protiv Irana.

    „Ne, ne bih koristio nuklearno oružje. Ne moramo“, izjavio je tada američki predsjednik, dodajući da takav napad nije potreban.

    B61-11 je gravitaciona nuklearna bomba sa ojačanim kućištem i odgođenim upaljačem. Predstavlja modifikaciju starije porodice bombi B61, koja datira iz šezdesetih godina prošlog vijeka, a u operativnu upotrebu uvedena je 1997. godine, kada je preuzela ulogu razarača bunkera od bombe B53.

    Prema podacima koje navodi National Research Council, B61-11 teška je oko 550 kilograma, a proizvedeno je približno 50 primjeraka. Njena precizna eksplozivna snaga nije javno objavljena. Procjene Nuclear Weapon Archive govore o snazi do 340 kilotona, dok Bulletin of the Atomic Scientists navodi mogućnost od 400 kilotona.

    Za razliku od konvencionalnih bombi koje djeluju eksplozijom na površini ili u vazduhu, B61-11 je konstruisana tako da prije detonacije djelimično prodre u tlo. Time se veći dio energije eksplozije usmjerava kroz stijene, stvarajući udarni talas koji može izazvati urušavanje duboko ukopanih tunela i objekata.

    Ipak, ova bomba ne može prodrijeti stotinama metara u zemlju. Američko Ratno vazduhoplovstvo navodi da njeno ojačano kućište omogućava prodiranje od približno 4,5 do 7,5 metara prije detonacije. Tokom testiranja na Aljasci zabilježeno je prodiranje od oko 1,8 do tri metra u smrznuto tlo.

    Upravo mogućnost stvaranja snažnog podzemnog udarnog talasa razlog je zbog kojeg se B61-11 pominje u kontekstu iranskog kompleksa u planini Pickaxe, poznatoj i kao Kuh-e Kolang Gaz La. Postrojenje se nalazi južno od Natanza, a prema procjenama analitičara koje prenosi BBC Verify, njegovo centralno jezgro moglo bi biti smješteno na dubini od oko 100 metara.

    Institut za nauku i međunarodnu bezbjednost procjenjuje da se kompleks nalazi na dubini od najmanje 100 metara. Izrael smatra da je Iran tamo premjestio centrifuge, dok Teheran tvrdi da se na toj lokaciji ne odvijaju nuklearne aktivnosti.

    Prema proračunima National Academies, nuklearni penetrator snage 300 kilotona mogao bi teško oštetiti tunele u granitu na dubini do približno 150 metara. Teorijska krajnja granica za uništavanje posebno zaštićenih podzemnih ciljeva procijenjena je na oko 200 metara.

    Ipak, ove procjene zasnovane su na teorijskim modelima i ne predstavljaju potvrdu da bi B61-11 mogla uništiti konkretno postrojenje u Iranu. Stvarna dubina kompleksa, sastav stijena i raspored podzemnih prostorija nisu u potpunosti poznati, kao ni precizna snaga same bombe.

    Američka vojska za napade na duboko ukopane objekte raspolaže i konvencionalnom bombom GBU-57 Massive Ordnance Penetrator, poznatom kao MOP. Ona teži oko 13.600 kilograma, a prema podacima BBC-ja može prodrijeti kroz približno 18 metara betona ili 61 metar zemlje.

    Za razliku od B61-11, GBU-57 nema nuklearnu bojevu glavu, ali ima znatno veće mogućnosti fizičkog prodiranja kroz zaštitne slojeve. Stručnjaci koje citira BBC Verify smatraju da ni ove bombe vjerovatno ne bi mogle u potpunosti uništiti kompleks Pickaxe. Ipak, napadi na njegove ulaze, ventilacione otvore i pristupne puteve mogli bi onemogućiti njegovo funkcionisanje.

    Poseban rizik eventualne upotrebe B61-11 predstavljale bi radioaktivne padavine. Zbog ograničene dubine prodiranja, nuklearna eksplozija ne bi bila dovoljno duboko pod zemljom da zadrži radioaktivni materijal. National Academies upozoravaju da bi posljedice po stanovništvo mogle biti slične onima koje izaziva površinska eksplozija nuklearne bombe iste snage.

    Procjene broja žrtava kreću se od nekoliko stotina do više stotina hiljada, u zavisnosti od jačine eksplozije, udaljenosti naseljenih područja i vremenskih prilika, posebno smjera vjetra. Radioaktivne padavine mogle bi zahvatiti veliko područje.

    Upotreba nuklearnog oružja predstavljala bi i presedan, s obzirom na to da ono nije korišćeno u ratnim dejstvima od 1945. godine. Uprkos spekulacijama o mogućem napadu na iranska podzemna postrojenja, nijedan američki zvaničnik nije potvrdio da se razmatra upotreba B61-11, navodi Klix.

  • Azil na Manjači zbrinjava napuštene pse, kapaciteti gotovo popunjeni

    Azil na Manjači zbrinjava napuštene pse, kapaciteti gotovo popunjeni

    Broj prijava zbog pasa koji se kreću bez nadzora na području Banjaluke povećan je u odnosu na prošlu godinu, a nadležne službe upozoravaju da značajan dio problema stvaraju neodgovorni vlasnici koji napuštaju životinje ili ih puštaju da se slobodno kreću ulicama, parkovima i drugim javnim površinama.

    U prvih devet mjeseci ove godine Odjeljenju za komunalnu policiju prijavljena su 31 takva slučaja, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 19. Građani sve češće upozoravaju na pse lutalice, ali i vlasničke pse koji se kreću bez povoca i pratnje, što izaziva zabrinutost zbog bezbjednosti, posebno djece.

    Iz Odjeljenja za komunalnu policiju navode da postupaju i po službenoj dužnosti i na osnovu prijava građana, te da redovno kontrolišu javne površine.

    „Komunalna policija po službenoj dužnosti i po prijavama građana vrši nadzor nad izvođenjem pasa bez nadzora“, naveli su iz Tima za komunikaciju Kabineta gradonačelnika Banjaluke za BL Portal.

    Posebna pažnja usmjerena je na vlasnike koji pse puštaju bez povoca u stambenim blokovima, parkovima i u blizini škola, čime krše gradske propise o držanju i izvođenju kućnih ljubimaca.

    Kada je riječ o napuštenim životinjama, za njihov prihvat i zbrinjavanje, kao i funkcionisanje azila na Manjači, zadužen je Centar za razvoj poljoprivrede i sela. Iz ove ustanove navode da kontinuirano sprovode aktivnosti na terenu, a prioritet su lokacije na kojima borave djeca, uključujući igrališta, školska dvorišta i prostor oko vrtića.

    Psi koji budu pronađeni i uhvaćeni prevoze se u azil na Manjači, gdje im se obezbjeđuju veterinarska njega, hrana, smještaj i medicinski tretman. Sprovodi se i sterilizacija, dok se za životinje nastoji pronaći novi dom uz pomoć volontera.

    Ipak, iz Centra upozoravaju da se problem ne može riješiti samo zbrinjavanjem pasa, jer značajan dio odgovornosti snose upravo vlasnici koji napuštaju svoje ljubimce.

    Rukovodilac Azila za pse na Manjači Marko Tica procjenjuje da je čak 80 odsto pasa koji završe na ulici ranije imalo vlasnike.

    „Problem sa psima lutalicama su neodgovorni vlasnici. Znači, 80 odsto je toga neodgovorno vlasništvo, ljudi uzmu psa, neće da sterilišu ženke, dolazi do koćenja i kasnije do izbacivanja tih ženki i štenaca. To je neodgovorno vlasništvo“, rekao je Tica.

    Posebno je izražen problem u prigradskim naseljima i ruralnim područjima, gdje pojedini vlasnici odbijaju sterilizaciju životinja. Iz Centra ističu da je taj postupak tokom cijele godine besplatan zahvaljujući podršci organizacije Dogs Trust.

    Osim napuštanja životinja, dodatni problem predstavlja i praksa pojedinaca koji pse automobilima dovoze i ostavljaju na zabačenim lokacijama širom grada. Takve životinje se kasnije okupljaju u čopore, što može predstavljati rizik za građane.

    Kada je riječ o kapacitetima azila na Manjači, Tica navodi da su uslovi poboljšani, ali da je smještajni prostor gotovo popunjen.

    „Mi u azilu imamo smještajni kapacitet za oko 160 pasa i oni su skoro popunjeni“, istakao je Tica.

    U toku su i pripreme za završetak radova na novim ispustima za pse, a značajnu pomoć u zbrinjavanju i udomljavanju životinja pružaju volonteri.

    Građani koji primijete napuštene pse mogu ih prijaviti Centru za razvoj poljoprivrede i sela, odnosno Marku Tici na broj 065/640-600 ili Draženu Bojiću na 066/863-394.

    Služba redovno radi od 8 do 16 časova, dok u hitnim situacijama, poput napada ili ujeda psa, terenska ekipa izlazi na intervenciju odmah po pozivu, bez obzira na doba dana.

  • Dodik putuje u SAD na konferenciju MAGA pokreta, najavio susrete sa kongresmenima i senatorima

    Dodik putuje u SAD na konferenciju MAGA pokreta, najavio susrete sa kongresmenima i senatorima

    Lider SNSD-a Milorad Dodik danas putuje u Sjedinjene Američke Države, gdje će učestvovati na konferenciji organizovanoj u okviru republikanskog MAGA pokreta, a tokom boravka planirani su i susreti sa američkim kongresmenima, senatorima i drugim političkim zvaničnicima.

    Dodik je istakao da očekuje razgovore sa ljudima koji učestvuju u donošenju važnih odluka u SAD, naglašavajući da je počastvovan pozivom na događaj koji će biti održan na imanju Mar-a-Lago u Palm Biču.

    „Vjerujem da ću sresti mnogo kongresmena, senatora, razgovarati sa važnim ljudima, nosiocima važnih odluka u SAD. Počastvovan sam što idem na lokaciju koja se zove Mar-a-Lago u Palm Biču. Učiniću sve najbolje za Republiku Srpsku“, rekao je Dodik.

    Govoreći o političkim planovima nakon izbora, najavio je da će SNSD sa koalicionim partnerima već na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske imati dvotrećinsku većinu, koju je označio kao važnu za promjene Ustava Republike Srpske i izbor četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Kako prenosi RTRS, Dodik je poručio da će SNSD realizovati politike predstavljene tokom predizborne kampanje, ali i one koje su najavljivane nakon izbora.

    Kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH, naveo je da su razgovori o mogućoj saradnji vođeni sa HDZ-om BiH, dok je odbacio mogućnost partnerstva sa Strankom za BiH.

    Dodik je ponovio da će se SNSD zalagati za poštovanje Dejtonskog sporazuma i nadležnosti Republike Srpske, te da će tražiti da sve odluke visokih predstavnika budu proglašene ništavnim.

    „Nismo primarno protiv evropskog puta, ali nismo ni da nam se nameću politike koje degradiraju Republiku Srpsku“, rekao je Dodik.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima, ocijenio je da je stanje u Republici Srpskoj stabilno i najavio da bi bruto domaći proizvod trebalo da dostigne 20 milijardi KM. Naveo je i rast prerađivačke industrije, povećanje direktnih prihoda za 10 odsto i indirektnih za šest odsto.

    Prema njegovim riječima, realni rast ličnih primanja iznosi 10 odsto, čime je nadmašena inflacija. Za narednu godinu najavio je povećanje penzija i boračkog dodatka od 7,5 do osam odsto, kao i rast plata u prosvjeti od 1. januara, a potom i ostalim budžetskim korisnicima.

    Dodik je najavio da će se u Republiku Srpsku vratiti u subotu, 7. novembra, a da ga već 11. novembra očekuje novo putovanje u Čikago, gdje će prisustvovati osveštanju objekata Srpske pravoslavne crkve. Povratak u Republiku Srpsku planiran je prije početka rada Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Pobuna u Pentagonu protiv Hegseta

    Pobuna u Pentagonu protiv Hegseta

    U Pentagonu se priprema pobuna protiv američkog ministra odbrane Pita Hegseta, a grupa aktivnih i penzionisanih vojnih i civilnih zvaničnika navodno već mjesecima prikuplja dokumentaciju kojom želi da dovede u pitanje njegov ostanak na funkciji.

    Prema pisanju britanskog „Dejli mejla“, materijali koji bi mogli da kompromituju Hegseta čuvaju se na tri različite lokacije – u sefu za oružje u Sjevernoj Virdžiniji, sefu jedne banke u Vašingtonu i na zapadnoj obali SAD.

    Kako prenosi B92, dokumentaciju su tokom posljednja 22 mjeseca prikupljali sadašnji i bivši zvaničnici Pentagona. Riječ je o elektronskoj pošti, internim bilješkama i zapisima sa sastanaka, za koje izvori tvrde da pokazuju kako su Hegset i njegovi najbliži saradnici zanemarivali pravne i strateške savjete, vrijeđali stručnjake i uskraćivali informacije Kongresu.

    U materijalima se, prema navodima izvora, nalaze i tvrdnje da su pojedinim podređenima upućivane prijetnje zbog stavova ili ličnih osobina koje su nadređeni smatrali nepoželjnim, uključujući ocjene da su „previše woke, gojazni, queer ili nelojalni“.

    Jedan od vojnih zvaničnika koji učestvuje u prikupljanju dokaza poručio je da je sve spremno, navodi se u tekstu. Oni koji su prikupljali dokumentaciju nadaju se da bi ona, zajedno sa spiskom potencijalnih svjedoka, mogla da posluži demokratama ukoliko na predstojećim međuizborima preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom i pokrenu postupak opoziva.

    Sukobi zbog supruge i niza smjena

    Nezadovoljstvo Hegsetovim rukovođenjem, prema navodima iz Pentagona, prisutno je od početka njegovog mandata. Posebnu pažnju izazvala je uloga njegove supruge Dženifer Hegset, bivše producentkinje Foks njuza, koja je učestvovala u kriptovanim prepiskama na aplikaciji Signal o tajnim američkim napadima na Hute u Jemenu u martu 2025. godine.

    Zbog njenog prisustva na suprugovim poslovnim sastancima, pojedini zaposleni u Pentagonu navodno su joj dali nadimak „Joko Ono“.

    Tokom 2025. godine Hegset je, prema navodima izvora, nastavio da donosi odluke bez konsultacija sa obavještajnim i pravnim stručnjacima, nakon čega je uslijedio niz smjena visokih vojnih i civilnih zvaničnika. Među njima su bili sekretar kopnene vojske, načelnik Združenog generalštaba, najviši oficir Ratne mornarice, komandanti u Evropi i Africi, kao i brojne vojne sudije i civilni službenici.

    Posljednji slučaj dogodio se prošle sedmice, kada je Hegset smijenio general-potpukovnika Breta Silviju sa mjesta zaduženog za vojnu strategiju. Teretio ga je za odavanje povjerljivih podataka novinarima o sukobima u Iranu i Ukrajini.

    Sporne tvrdnje o ratu u Iranu

    Izvori koji kritikuju Hegsetovo rukovođenje tvrde i da je javnosti prikrivao stvarno stanje američkih vojnih operacija u Iranu. Prema njihovim navodima, uprkos izjavama o pobjedi, američka vojska nije bila dovoljno pripremljena, vojne baze na Bliskom istoku pretrpjele su ozbiljna oštećenja, a zalihe ključne municije značajno su smanjene.

    Navode i da su postojala upozorenja kako nastavak sukoba nije održiv, ali da je Hegset ipak predstavio plan prema kojem bi vojne baze trebalo da budu spremne za 90 dana funkcionisanja bez spoljnog snabdijevanja električnom energijom, vodom i drugim potrebama.

    Za sada se radi o tvrdnjama izvora na koje se poziva „Dejli mejl“, a dokumentacija koju navodno prikupljaju nezadovoljni zvaničnici mogla bi dobiti politički značaj ukoliko demokrate nakon međuizbora preuzmu Predstavnički dom.

  • Građani plaćaju lijekove koje mogu dobiti na recept

    Građani plaćaju lijekove koje mogu dobiti na recept

    Brojni građani Republike Srpske svakodnevno plaćaju lijekove koje, uz recept, mogu dobiti na teret zdravstvenog osiguranja, a da toga nisu ni svjesni. Među njima su i uobičajeni preparati poput paracetamola, ibuprofena i dječijih sirupa, koji se već godinama nalaze na listama lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Na ovaj problem ukazalo je iskustvo jedne majke iz Banjaluke, koja je tek u razgovoru sa farmaceutom saznala da dječije sirupe ne mora plaćati po punoj cijeni. Nakon što joj je apotekarka rekla da i paracetamol može dobiti na recept, obratila se pedijatru tražeći objašnjenje zašto joj ta mogućnost ranije nije bila poznata.

    „Radim u apoteci već 12 godina i paracetamol i ibuprofen, uključujući i dječije sirupe, sve vrijeme se mogu podići na recept. Problem je što su roditelji potpuno neinformisani. Za sve ove godine, gotovo niko mi nije ušao u apoteku i zatražio ove lijekove na recept“, rekla je za Glas jedna farmaceutkinja, prenosi BL Portal.

    Majka je od pedijatra dobila odgovor da su u pitanju toliko jeftini lijekovi da nema potrebe da se ljekari time opterećuju i obavještavaju roditelje.

    Ipak, izdvajanja koja pojedinačno djeluju zanemarivo mogu predstavljati značajan trošak kada se posmatraju na nivou domaćinstava i cijele Republike Srpske. Građani, s druge strane, redovno uplaćuju zdravstveno osiguranje, a često sami plaćaju preparate za koje već imaju pravo da ih dobiju uz recept.

    Na listama lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nalaze se i pojedini lijekovi za želudačne tegobe, poput omeprazola i pantoprazola. Oni se nalaze na Listi B, na kojoj Fond priznaje i sufinansira veći dio njihove cijene.

    Među lijekovima koje građani često kupuju vlastitim novcem nalaze se i preparati vitamina D3, kao i pojedini lijekovi za regulisanje krvnog pritiska i masnoća u krvi.

    Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko su osiguranici upoznati sa pravima koja ostvaruju preko zdravstvenog osiguranja, ali i da li ih zdravstveni radnici dovoljno informišu o mogućnostima da određene lijekove dobiju na recept, umjesto da ih plaćaju u punom iznosu.

  • Tragičan epilog tuče kod Laktaša: Muškarac preminuo u UKC Republike Srpske

    Tragičan epilog tuče kod Laktaša: Muškarac preminuo u UKC Republike Srpske

    Dragan S. iz Čelinca, koji je teško povrijeđen u masovnoj tuči u Glamočanima kod Laktaša, preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, uprkos naporima ljekara da mu spasu život.

    Iz UKC Republike Srpske potvrđeno je da je pacijent preminuo u nedjelju, 1. novembra.

    „Pacijent je, uz sve napore medicinskog osoblja naše ustanove da mu spase život, preminuo“, saopšteno je iz UKC RS.

    Dragan S. povrijeđen je 12. oktobra tokom masovne tuče koja se dogodila u mjestu Glamočani kod Laktaša. Kako pišu Nezavisne, on je tokom sukoba napadnut metalnom šipkom, pri čemu je zadobio teške povrede.

  • Premijer Belgije ponudio ostavku, kralj još nije donio konačnu odluku

    Premijer Belgije ponudio ostavku, kralj još nije donio konačnu odluku

    Belgijski premijer Bart De Vever ponudio je ostavku kralju Filipu nakon što vladajuća petostranačka koalicija nije uspjela postići dogovor o budžetu za 2027. godinu, čime je otvorena nova politička kriza u zemlji.

    Do zastoja je došlo nakon višemjesečnih pregovora o načinu smanjenja budžetskog deficita i javnog duga. De Veverova vlada pokušava pronaći oko 10 milijardi evra ušteda i dodatnih prihoda, ali su stranke u koaliciji ostale podijeljene oko načina na koji bi taj cilj trebalo ostvariti.

    Belgijski kralj Filip za sada nije prihvatio ponuđenu ostavku, već je pozvao premijera da pokuša pronaći kompromis sa koalicionim partnerima. Kraljevska palata najavila je i razgovore sa liderima ostalih stranaka koje čine vladajuću većinu, počevši od utorka.

    Kako pišu Nezavisne, neslaganja u vladajućoj koaliciji traju mjesecima, a posebno su izražena između flamanske nacionalističke stranke N-VA, koju predvodi De Vever, i liberalnog pokreta MR, s jedne strane, te socijalističkih i centrističkih partnera, s druge strane.

    N-VA i MR zalažu se za smanjenje javne potrošnje, uključujući izdvajanja za zdravstvo, dok socijalistički i centristički partneri smatraju da bi veći dio tereta trebalo da snose građani sa najvećim prihodima, kroz povećanje poreza na imovinu.

    Vlada je sebi postavila rok do utorka za postizanje dogovora o budžetu. Ukoliko kompromis ne bude postignut, Belgija bi naredne godine mogla funkcionisati uz privremeni budžet, koji omogućava mjesečnu potrošnju u visini jedne dvanaestine prošlogodišnjeg budžeta.

    Politička kriza dodatno je opterećena stanjem javnih finansija. Evropska komisija procjenjuje da će javni dug Belgije ove godine dostići 110,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok bi budžetski deficit mogao iznositi 5,2 odsto BDP-a.

    De Vever je ranije upozoravao da bi nastavak rasta duga i troškova kamata mogao dovesti do situacije u kojoj bi država morala uzimati nove kredite kako bi plaćala kamate na postojeća zaduženja.

    Kralj Filip ponovo će se sastati sa premijerom u petak, nakon što obavi konsultacije sa predstavnicima koalicionih stranaka. Ukoliko ostavka bude prihvaćena, kralj bi mogao zatražiti formiranje nove vladajuće koalicije ili raspisivanje prijevremenih izbora.

  • Nakon kratke stabilizacije ponovo kiša, a od 14. novembra i osjetnije zahlađenje

    Nakon kratke stabilizacije ponovo kiša, a od 14. novembra i osjetnije zahlađenje

    Nakon kiše i snijega koji su zahvatili pojedine dijelove BiH, u narednim danima očekuje se postepeno smirivanje vremena, ali će sredinom novembra ponovo uslijediti nestabilne vremenske prilike, a potom i osjetnije zahlađenje.

    Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, od 4. novembra padavine će postepeno slabiti, dok se od 5. novembra očekuje stabilizacija vremena i više sunčanih perioda, naročito u Hercegovini.

    Tokom vikenda, 7. i 8. novembra, kao i početkom naredne sedmice, preovladavaće uglavnom suvo vrijeme. Ipak, u kotlinama, uz riječne tokove i na planinskim prevojima moguća je pojava magle i niske oblačnosti.

    Nova promjena očekuje se od 10. novembra, kada bi širom zemlje trebalo da bude više padavina. Kako navode Nezavisne, veće količine kiše očekuju se u Hercegovini 12. i 13. novembra, dok bi prema kraju prognoznog perioda, do 17. novembra, najviše padavina moglo biti u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim krajevima.

    Meteorolozi najavljuju da bi prodor hladnijeg vazduha mogao donijeti i snijeg na planinama u Bosni.

    Kada je riječ o temperaturama, do 6. novembra očekuje se relativno hladno vrijeme za ovo doba godine, uz postepeni pad jutarnjih vrijednosti. U Bosni će se minimalne temperature uglavnom kretati od tri do osam stepeni, a u Hercegovini do 14 stepeni. U petak, 6. novembra, u pojedinim dijelovima Bosne jutarnja temperatura mogla bi pasti i do minus dva stepena.

    Najviše dnevne temperature u Bosni u tom periodu biće od četiri do 12 stepeni, dok se u Hercegovini očekuje do 18 stepeni.

    Od 7. do 9. novembra prognozirane su izraženije dnevne oscilacije. Jutarnja temperatura u Bosni kretaće se od minus jedan do pet stepeni, a u Hercegovini od pet do 10. Tokom dana u Bosni se očekuje od devet do 15 stepeni, a u Hercegovini do 16 stepeni.

    Blagi porast temperature, posebno tokom noći i jutra, očekuje se od 10. do 13. novembra. U Bosni će se jutarnje vrijednosti kretati od pet do 10 stepeni, a u Hercegovini od osam do 12. Dnevna temperatura u Bosni biće između 10 i 14 stepeni, dok se u Hercegovini očekuje do 16 stepeni.

    Osjetnije zahlađenje najavljeno je od 14. novembra. Jutarnje temperature u Bosni tada bi mogle pasti na minus četiri stepena, dok će se u Hercegovini kretati od tri do osam stepeni. Najviše dnevne temperature u Bosni iznosiće od četiri do devet stepeni, a u Hercegovini od osam do 13 stepeni.

  • Rast minimalca u 2027. godini mogao bi uticati i na cijene proizvoda i usluga

    Rast minimalca u 2027. godini mogao bi uticati i na cijene proizvoda i usluga

    Najavljeno povećanje minimalnih plata u Bosni i Hercegovini od 2027. godine moglo bi donijeti značajno veća primanja zaposlenima, ali istovremeno otvara pitanje da li će rast plata biti praćen novim poskupljenjima, koja bi mogla umanjiti očekivano poboljšanje životnog standarda.

    Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata bude određena prema stručnoj spremi, i to 1.500 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.

    U poređenju sa sadašnjom minimalnom platom od 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o značajnom povećanju. Ipak, eventualna realizacija ovog prijedloga mogla bi uticati i na poslovanje poslodavaca, troškove rada i cijene proizvoda i usluga.

    Posebno bi mogli biti pogođeni sektori u kojima troškovi zaposlenih predstavljaju veliki dio ukupnih rashoda, poput trgovine, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti i manjih proizvodnih preduzeća.

    Ukoliko poslodavci veće troškove plata ne budu mogli nadoknaditi rastom produktivnosti, boljom organizacijom poslovanja ili smanjenjem drugih rashoda, dio dodatnih troškova mogao bi biti prenesen na potrošače.

    Kako piše BN, to bi značilo da bi radnici, uprkos većim primanjima, istovremeno mogli plaćati više za hranu, usluge, ugostiteljstvo i druge svakodnevne potrebe.

    Ipak, povećanje minimalne plate ne znači automatski i novi talas inflacije. Konačan efekat zavisiće od stanja na tržištu, konkurencije, produktivnosti, poreskih opterećenja i mogućnosti poslodavaca da apsorbuju veće troškove bez podizanja cijena.

    Dodatni razlog za zabrinutost predstavljaju postojeći inflatorni pritisci. Prema procjeni Centralne banke BiH, godišnja temeljna inflacija u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosila je 4,33 odsto, dok je rast cijena usluga procijenjen na 4,59 odsto.

    Centralna banka upozorila je i na uticaj poskupljenja energenata na domaće tržište, što dodatno opterećuje kućne budžete.

    Dok sindikati smatraju da su veće minimalne plate neophodne za dostojanstveniji život radnika, poslodavci upozoravaju da povećanje mora biti usklađeno sa stvarnim mogućnostima privrede.

    Ekonomisti, s druge strane, ukazuju na značaj smanjenja opterećenja rada, fiskalnih reformi i povećanja produktivnosti. Ukoliko bi rast plata bio praćen povoljnijim uslovima poslovanja i manjim troškovima zapošljavanja, poslodavci bi lakše mogli podnijeti veća izdvajanja za radnike.

    Odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena, pa je prerano govoriti o konkretnim poskupljenjima. Ključno pitanje ostaje da li će povećanje primanja zaista poboljšati kupovnu moć građana ili će dio tog novca biti poništen novim rastom troškova života.

  • Šta čeka globalnu ekonomiju: Investitori prate izbore u SAD i rezultate najvećih kompanija

    Šta čeka globalnu ekonomiju: Investitori prate izbore u SAD i rezultate najvećih kompanija

    Američki izbori za Kongres, poslovni rezultati najvećih tehnoloških kompanija i novi podaci o zaposlenosti mogli bi obilježiti sedmicu na svjetskim finansijskim tržištima, koja u naredne dane ulaze uz pojačan oprez nakon prošlosedmičnih gubitaka.

    Posebnu pažnju investitora privlače izbori za Predstavnički dom i trećinu Senata, zakazani za utorak, 3. novembra. Republikanci predsjednika Donalda Trampa trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, ali se očekuje da bi demokrate mogle preuzeti većinu u Predstavničkom domu, dok je ishod izbora za Senat neizvjesniji.

    Promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi uticati na regulaciju tehnološkog sektora, bankarskog poslovanja i kriptovaluta, ali i na kompanije koje razvijaju infrastrukturu za vještačku inteligenciju. Posebno su pod lupom veliki podatkovni centri, zbog sve izraženijeg protivljenja javnosti njihovom uticaju na cijene električne energije i životnu sredinu.

    Investitori pažljivo prate i poslovanje najvećih tehnoloških kompanija, naročito nakon prošlosedmičnog pada dionica Alphabeta, matične kompanije Gugla, za više od 12 odsto. Razlozi za negativnu reakciju tržišta bili su visoki troškovi i prihodi ispod očekivanja, što je ponovo otvorilo pitanje isplativosti ogromnih ulaganja u vještačku inteligenciju i podatkovne centre.

    Ipak, ukupni rezultati američkih kompanija za treći kvartal zasad su relativno dobri. Prema podacima FactSeta, do 30. oktobra izvještaje je objavilo 60 odsto kompanija iz indeksa S&P 500, a njihova dobit u prosjeku je bila veća za 30,2 odsto nego u istom periodu prošle godine. Čak 82 odsto kompanija nadmašilo je očekivanja analitičara.

    Kako piše Klix, ove sedmice pažnju tržišta privlače i poslovni rezultati kompanija Apple, AMD, Palantir, Qualcomm, McDonald's, Uber i Airbnb. Više od 100 kompanija iz indeksa S&P 500 trebalo bi da objavi kvartalne izvještaje.

    Posebno se očekuju rezultati Applea za četvrti kvartal fiskalne godine, koji obuhvata period od jula do septembra. Kompanija je ranije najavila očekivani rast prihoda od devet do 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je ostvarila 102,5 milijardi dolara prihoda. Ovo je ujedno prvi kvartalni izvještaj koji vodi novi izvršni direktor Džon Ternus, nakon što je tu poziciju preuzeo od Tima Kuka.

    Dodatnu neizvjesnost donosi izvještaj o zaposlenosti u SAD, koji će biti objavljen u petak. Američki zavod za statistiku rada objaviće podatke za oktobar, a očekuje se otvaranje oko 55.000 novih radnih mjesta, uz nepromijenjenu stopu nezaposlenosti.

    Poređenja radi, u septembru je otvoreno svega 29.000 novih radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 4,2 odsto.

    Ovi pokazatelji važni su i zbog odluka američkih Federalnih rezervi. Američka centralna banka je 28. oktobra zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do četiri odsto, ali odluka nije bila jednoglasna. Dvije članice upravnog odbora glasale su za povećanje stope za 0,25 procentnih poena.

    Ukoliko podaci o zaposlenosti budu znatno bolji od očekivanih, to bi moglo dodatno ojačati očekivanja da će Fed povećati kamate na narednom sastanku, zakazanom za 8. i 9. decembar. Takav razvoj događaja mogao bi uticati na troškove zaduživanja, vrijednost dolara i kretanja na globalnim finansijskim tržištima.

    Osim američkih događaja, investitori će u četvrtak pratiti i odluku Banke Engleske o kamatnim stopama. Referentna stopa u Velikoj Britaniji trenutno iznosi 3,75 odsto, a pojedine velike investicione banke očekuju njeno povećanje.