VRBAS Media

Autor: INFO

  • Obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari:; “Ne smijemo zaboraviti žrtve i istoriju”

    Obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari:; “Ne smijemo zaboraviti žrtve i istoriju”

    Na Mrakovici je danas obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari, jednog od najznačajnijih događaja iz Drugog svjetskog rata na prostoru Krajine, ali i simbola stradanja i otpora srpskog naroda protiv nacističke okupacije i ustaškog terora.

    Kod spomen-krsta služen je parastos za poginule borce i civilne žrtve, a brojne delegacije položile su vijence i cvijeće kod Centralnog spomen-obilježja na Mrakovici.

    Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar za rad i boračka pitanja u Vladi Srbije Đorđe Todorov, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, predstavnici institucija Srpske i Srbije, organizacija proisteklih iz Narodnooslobodilačkog rata, boračkih udruženja i brojni građani.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je njegovanje kulture sjećanja od presudnog značaja za očuvanje istine o stradanju srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata.

    „Ne postoji opravdanje za zločine koji su počinjeni nad našim narodom. Naša obaveza je da čuvamo sjećanje na žrtve i da istinu o njihovom stradanju prenosimo budućim generacijama“, rekao je Minić.

    On je istakao da Republika Srpska i Srbija predstavljaju garant očuvanja identiteta i zajedništva srpskog naroda, naglašavajući da se sloboda može sačuvati samo kroz snažne institucije i jedinstvo.

    „Ne želimo biti protiv bilo koga, ali imamo obavezu da čuvamo ono što je naše i da svako stradanje našeg naroda bude dostojanstveno obilježeno. Svim žrtvama dugujemo trajno poštovanje i zahvalnost“, poručio je Minić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Kozara simbol svih srpskih stradanja i da je važno da se na ovom mjestu okuplja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve.

    „Činjenice o stradanju su jasne. Ovdje su pokupili preko 80.000 Srba, odveli ih u Jasenovac i pobili na najokrutnije načine. Njihova politika je bila jednu trećinu raseliti, jednu prekrstiti i jednu trećinu pobiti. SPC nas uči da ne zaboravimo i oprostimo, ali ovo se nikada ne može oprostiti“, istakao je Dodik.

    On je naglasio da srpski narod mora čuvati svoje istorijsko pamćenje i podsjetio na, kako je rekao, potrebu da se govori o svim stradanjima kroz istoriju.

    „Moramo govoriti jasno o tim događajima, jer ne smijemo da zaboravimo našu prošlost“, poručio je Dodik.

    Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Đorđe Todorov rekao je da Kozara predstavlja mjesto borbe za opstanak srpskog naroda.

    „Ovo je sveta srpska zemlja, gdje se vodila borba za opstanak. Pokušali su nečastivi da zatru srpsko ime, ali nisu uspjeli. Uvijek ćemo se vraćati ovdje, da se podsjećamo naše slavne i krvave istorije“, rekao je Todorov.

    On je naglasio da je važno čuvati sjećanje na stradanja i prenositi istinu budućim generacijama.

    „Zato treba da pamtimo. Ovo je bio genocid nad srpskim narodom. Oni neka zovu to kako hoće, ali mi znamo šta je bilo“, rekao je Todorov.

    Potpredsjednik SUBNOR-a Drago Todić podsjetio je da je ofanziva na Kozaru počela 10. juna 1942. godine, kada je oko 45.000 njemačkih, ustaških i drugih snaga napalo područje koje je branilo oko 3.500 partizanskih boraca.

    On je istakao da cilj napada nije bio samo uništenje partizanskih jedinica, već i civilnog stanovništva.

    „Nakon završetka bitke, 68.600 civila odvedeno je u logore Nezavisne Države Hrvatske, među kojima je prednjačio Jasenovac, jedini logor za djecu u Evropi. Iz tog logora malo ko se vratio, a mnoge porodice su nestale, sela spaljena i opustošena“, rekao je Todić.

    Naglasio je da se tačan broj stradalih nikada neće moći utvrditi, ali da raspoloživi podaci svjedoče o ogromnim ljudskim gubicima na području Kozare i Potkozarja.

    Kozara i Potkozarje postali su 1942. godine jedno od najvećih žarišta otpora njemačkoj okupaciji i ustaškom teroru. Slobodnu teritoriju i oko 80.000 civila branilo je oko 3.500 partizana, kada su je 10. juna napale višestruko jače njemačko-ustaške snage.

    Bitka je trajala 45 dana, a njene posljedice ostavile su dubok trag u istoriji ovog kraja. Prema dostupnim podacima, tokom Bitke na Kozari ubijeno je oko 40.000 civila, dok je 68.000 ljudi odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.

    Obilježavanje godišnjice na Mrakovici još jednom je poslalo poruku o značaju čuvanja kulture sjećanja i poštovanja prema svim žrtvama Kozaračke epopeje.

  • “BiH i Srbija su se same isključile iz NATO deklaracije”

    “BiH i Srbija su se same isključile iz NATO deklaracije”

    Kao što je bilo očekivano, zapadni Balkan nije spomenut u deklaraciji nakon ovosedmičnog NATO samita u Ankari, što je drugi put zaredom, nakon prošlogodišnjeg samita u Hagu.

    Nikola Lunić, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda, za “Nezavisne” kaže da to za njega ne samo da nije iznenađenje, nego očekivana posljedica nekoliko važnih činjenica.

    “Srbija i BiH nisu pouzdani partneri”
    Lunić smatra da su, na neki način, zemlje poput Srbije ili BiH same aktivno tome doprinijele.

    “Isključile su se same, godinama ranije, odbijajući da ažuriraju strateška dokumenta koja bi NATO-u i EU poručila da su pouzdani partneri kakvim se formalno predstavljaju. Hrvatski predsednik Milanović je na marginama samita otvoreno pomenuo srpsko naoružavanje i upozorio da će Hrvatska morati adekvatno da odgovori. Ipak, Alijansa je kolektivno odlučila da ne zapiše ono što uznemirava jednu od njenih članica. Taj jaz, između onoga čega se pojedini saveznici pribojavaju i onoga što Alijansa formalno registruje, rečitiji je od same tišine koju je samit ostavio za sobom”, naglašava on.

    Američka uloga
    Drugi razlog je samo unutrašnje repozicioniranje unutar NATO članica, posebno u kontekstu odluka koje donose SAD pod palicom Donalda Trampa, američkog predsjednika.

    “Vašington povlači opremu i ljudstvo iz Evrope i insistira da evropski saveznici preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Čitav rečnik samita nosi potpis Alijanse koja se reorganizuje oko sopstvenog jezgra, ne one koja širi periferiju – a u toj vrsti reorganizacije, region jednostavno ispada iz vidokruga, ne zato što je izbrisan, već zato što više nije deo pitanja koje se postavlja”, mišljenja je Lunić.

    On, međutim, upozorava da to ne znači da region nije dio bezbjednosnih razmišljanja unutar NATO-a, već smatra da je upravo suprotno.

    “Region je samo odsutan iz njenog zvaničnog rečnika. Ispod formalnog kominikea, region se bez sumnje bezbednosno pomera: Hrvatska, kao članica NATO-a, gradi trilateralnu odbrambenu saradnju sa Albanijom i Kosovom; grčko-kiparsko-izraelski bezbednosni okvir učvršćuje istočni Mediteran; Turska ponovo otvara pitanje povratka u F-35 program i naglašava značaj južnog krila. Region se, drugim rečima, ne organizuje u odsustvu NATO-a – organizuje se pored NATO-a, kroz bilateralne i trilateralne formate kojima Alijansa u tišini daje legitimitet”, naglašava Lunić.

    Evropska bezbjednosna arhitektura
    On smatra da je problem za zemlje poput BiH i Srbije što nisu odlučne oko toga šta je zaista njihova bezbjednosna politika, posebno imajući u vidu činjenicu da se evropska bezbjednosna arhitektura upravo sada ponovo organizuje.

    “Ankare je samit koji je pokazao da se evropska bezbednosna arhitektura gradi bez čekanja na neodlučne kandidate da pronađu izlaz iz sopstvenog lavirinta zabluda. Za region opterećen svim oblicima hibridnih pretnji i neizvesnošću američke posvećenosti, strpljenje evropskih saveznika, polako ali primetno, ističe. Pitanje više nije da li će ceo region biti pozvan da se integriše u kolektivni sistem bezbednosti – pitanje je koliko dugo će vrata ostati otvorena dok Srbija i BiH i dalje razmišljaju kako da to izbegnu”, smatra on.

    Podsjećanja radi, NATO je u završnoj deklaraciji naglasio da je i dalje posvećen članu V koji podrazumijeva da je napad na jednu članicu napad na cijelu Alijansu, a Rusija je ponovo naznačena kao dugoročna prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti.

    Glavni dio teksta govori o povećanom izdvajanju Evrope za odbranu i boljem integrisanju odbrambene industrije zemalja članica. Posebno poglavlje posvećeno je podršci Ukrajini, ali i pitanju sigurnosti plovidbe Ormuskim moreuzom.

  • Stevandić odgovorio Blanuši: Branite SDS od Vukanovića, a ne njega od mene

    Stevandić odgovorio Blanuši: Branite SDS od Vukanovića, a ne njega od mene

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša pogriješio kada je, kako navodi, pokušao da stane u odbranu Nebojše Vukanovića, umjesto da se bavi problemima unutar sopstvene političke organizacije.

    Stevandić je, u objavi na društvenoj mreži X, poručio da bi Blanuša trebalo da “brani sebe i SDS od Vukanovića, a ne njega od njega”, tvrdeći da je lider Liste za pravdu i red svojim djelovanjem ugrozio i odnose sa političkim partnerima.

    “Branite sebe i SDS od Vukanovića, a ne njega od mene”, naveo je Stevandić, dodajući da je Vukanović, prema njegovim riječima, nakon ranijih sukoba sada “na spisak svojih neprijatelja dodao i SDS i Blanušu”.

    Stevandić je ocijenio da se ne treba, kako je naveo, “podilaziti političkoj psihоzi” i pozvao da ga, kako ističe, ne uvlače u unutrašnje sukobe opozicionih stranaka.

    “Ne podilazite psihоzi i ne uvlačite me u vaše blato”, poručio je Stevandić.

  • Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka: Vodu koristiti racionalno, moguće restrikcije

    Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka: Vodu koristiti racionalno, moguće restrikcije

    Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka danas je ponovo apelovao da građani potkozarskih sela vodu koriste racionalno, jer potrošnja nastavlja da raste iznad granica održivog, a iz Vodovoda su upozorili na moguće restrikcije u vodosnabdijevanju.

    – Pozivamo sve građane u potkozarskim selima na solidarnost i odgovornost, kako bismo prebrodili predstojeći period sve do okončanja radova na zamjeni dovodnog cjevovoda do rezervoara Tunjice i kako bi cijelu sezonu svi imali vodu – rekao je zamjenik komandanta Gradskog štaba Miroslav Ševo.

    Ševo, koji je šef Stručno-operativnog tima, ukazao je da naglo i izraženo povećanje potrošnje jasno ukazuje na zalivanje bašta, travnjaka i voćnjaka, punjenje bazena i druge vidove nenamjenskog korištenja vode.

    On je istakao da su pripadnici Komunalne policije bili na terenu i uočili nepravilnosti pri korištenju vode, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    Ševo je još jednom pozvao poljoprivredne proizvođače da ne stvaraju zalihe, koristeći vodu iz vodovodne mreže, već ukoliko imaju potrebu za vodom, da se obrate stručnim saradnicima u mjesnim zajednicama u kojima žive.

    Poljoprivrednicima će u tom slučaju cisternama besplatno dostaviti pripadnici gradskog Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice.

    Direktor preduzeća Vodovoda Radovan Majkić rekao je da Fabrika vode radi pojačanim kapacitetom, te da je sistem pod maksimalnim pritiskom.

    On je naveo primjer da mjerači u Prijakovcima, Mišinom Hanu, Potkozarju i Piskavici između 18.00 i 23.00 časa, bilježe protok od 25 litara u sekundi, dok je normalno 10 litara u sekundi.

    – Ukoliko se nastavi ovaj trend prekomjerne potrošnje, bićemo prinuđeni pristupiti privremenim prekidima isporuke vode prema Potkozarju, dijelovima Mišinog Hana i Ramića, dok bi prema Piskavici i Dragočaju moglo doći do ograničene isporuke, a sve zarad akumuliranja veće količine vode u rezervoarima – rekao je Majkić.

  • Sokolski dom opet na sudu

    Sokolski dom opet na sudu

    Okružni privredni sud u Banjaluci zakazao je glavnu raspravu u slučaju Sokolskog doma za 15. juli ove godine, a iz Gradske uprave za BL portal kažu da očekuju da će u što skorijem roku ući u posjed svoje imovine.

    Pravna sapunica oko ove građevine u centru Banjaluke traje već godinu i po dana, a sve je počelo krajem decembra 2024. godine kada je pokrenut parnični postupak po tužbi Grada, kojeg zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske, protiv „Sokolskog društva“ radi utvrđenja i predaje u posjed.

     

     

    Nakon privremenog prekida zbog upravnog spora koji je riješen u korist Grada, proces je zvanično nastavljen.

    „Protiv navedenog rješenja o nastavku postupka tuženi Sokolsko društvo Banjaluka je izjavilo žalbu Višem privrednom sudu Banjluka, na koju je PRS Sjedište zamjenika Banjaluka dostavilo odgovor 15. avgusta prošle godine. Četiri dana kasnije urgirano je kod Višeg privrednog suda Banjaluka da se o žalbi odluči u što je moguće kraćem roku“, navode iz Gradske uprave za BL portal.

    Dodaju da je, nakon što je Viši sud usvojio žalbu, nastavljen postupak pred Okružnim privrednim sudom za ispražnjenje i predaju u posjed ovog objekta Gradu, kao i da je pripremno ročište zaključeno, a glavna rasprava zakazana za 15. jul.

     

    Inače, na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića u martu 2024. godine Skupština grada jednoglasno je donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

    Nakon više od dvije godine, rekonstrukcija i adaptacija tog objekta nije ni započeta, iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđeno 1,5 miliona KM kredita namjenjenih za adaptaciju i izgradnju sportske gimnazije

  • Minić: Očekujemo realizaciju izgradnje još jednog mosta na Drini

    Minić: Očekujemo realizaciju izgradnje još jednog mosta na Drini

    Građani mogu očekivati realizaciju izgradnje još jednog mosta na Drini, rekao je za RTRS predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

    – To je realno i to je već u prostorno-planskoj dokumentaciji Republike Srbije. Ono što je bitno, to su naši putevi i veze sa Srbijom. Ako gledamo rijeku Drinu, mi se stalno trudimo da ne bude granica. Imamo sjeverni dio kada je u pitanju Semberija. Imamo središnji dio koji se odnosi na Bratunac i dio Zvornika. Imamo Višegrad i imamo Hercegovinu gdje se ide u Crnu Goru, ali može se koristiti kao tranzit za Srbiju – naveo je Minić.

    Ističe da je jako bitno da se grade brze ceste.

    –  Biće nužan još jedan most. Više detalja ćemo moći reći, ali u ovom momentu možemo reći da će ići. A mi čak i razmišljamo o pozicioniranju tog mosta – naveo je Minić.

    Podsjetio je da je ministar saobraćaj i veza Srpske Zoran Stevanović bio prošle sedmice na sastanku u Beogradu sa kolegom iz resornog minstarstva Srbije.

    – Tako da mogu reći javno građanima da očekujemo realizaciju izgrdanju još jednog mosta. I to je veoma bitno. Pazite, transport ljudi, dobara i svega ostalog nekada će biti sigurno izuzetno opterećen. I bitno nam je da imamo što više mostova na Drini. Nadamo se da će oni nekada biti zajednički – zaključio je Minić.

  • Stanivuković: Prihvatam da budem mandatar za sastav nove Vlade RS

    Stanivuković: Prihvatam da budem mandatar za sastav nove Vlade RS

    Draško Stanivuković, predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, objavio je da prihvata prijedlog Branka Blanuše, predsjednika SDS-a, da bude mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske nakon izbora.

    “Takav prijedlog prihvatam sa punim osjećajem časti i odgovornosti, uvjeren da je došlo vrijeme da konačno realizujemo ono što građani Republike Srpske s pravom očekuju već decenijama. Biću potpuno posvećen sprovođenju svih mjera i politika promjena koje smo zajedno obećali, sa jasnim ciljem da rezultati budu vidljivi u životu svakog čovjeka”, napisao je Stanivuković.

    Kako je dodao, PSS je iskreno i čvrsto stao uz kandidate SDS-a za inokosne funkcije, Branka Blanušu i Marinka Božovića.

    “Potpuno smo uvjereni da bez ovakve naše odluke jedinstvo ne bi bilo moguće. Upravo zato, svjesni važnosti ovog koraka, odlučili smo da preuzmemo odgovornost i damo punu podršku našim zajedničkim kandidatima. Naša podrška neće biti samo formalna, već će se ogledati u iskrenom radu, profesionalnom pristupu i snažnom angažmanu svakog narednog dana”, istakao je on.

    Podsjećamo, Branko Blanuša, predsjednik SDS-a i kandidat za predsjednika Republike Srpske, istakao je da Draško Stanivuković, predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, treba da bude mandatar za sastav nove Vlade RS.

    On ističe da je upravo formiranje i vođenje Vlade RS najteži i najodgovorniji posao nakon promjene vlasti.

  • Predsjedništvo usvojilo Prijedlog budžeta institucija BiH

    Predsjedništvo usvojilo Prijedlog budžeta institucija BiH

    Predsjedništvo je utvrdilo Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu.

    Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu dostaviće se Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje, po hitnoj proceduri.

    “Daje se ovlaštenje Srđanu Amidžiću, ministru finansija i trezora u Savjetu ministara, da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva, izvještava o Prijedlogu budžeta za 2026. godinu. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja”, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Prijedlog budžeta u iznosu od 1,58 milijardi KM usvojen je jednoglasno.

  • Plan za atentat na Trampa?

    Plan za atentat na Trampa?

    Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno su porasle nakon što su američki mediji objavili da je izraelska obavještajna služba Vašingtonu dostavila informacije o navodnoj novoj iranskoj zavjeri za atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa.

     

    Ovu informaciju prvi je objavio The Wall Street Journal, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, dok zvanične potvrde iz Bijele kuće za sada nema.

    Izraelske obavještajne informacije stigle u Vašington

    Prema pisanju “The Wall Street Journala”, izraelske službe su američkim vlastima dostavile obavještajne podatke koji ukazuju na to da je Iran navodno razradio novi plan za atentat na Donalda Trampa.

    Izvori upoznati sa slučajem navode da detalji o načinu izvođenja, vremenu ili stepenu pripremljenosti navodnog plana nisu objavljeni.

    Američka administracija nije zvanično potvrdila autentičnost tih informacija, dok je Bijela kuća odbila da komentariše operativna bezbjednosna pitanja, poručivši da se bezbjednost predsjednika tretira kao apsolutni prioritet.

    Tramp meta prijetnji od ubistva Sulejmanija

    Iran već godinama otvoreno poručuje da Donalda Trampa smatra odgovornim za likvidaciju generala Kasema Sulejmanija, komandanta elitnih snaga Kuds pri Iranskoj revolucionarnoj gardi.

    Sulejmani je ubijen u američkom napadu bespilotnom letjelicom u Bagdadu u januaru 2020. godine, po naređenju tadašnjeg predsjednika Trampa.

    Od tada su brojni iranski zvaničnici i predstavnici režima više puta javno govorili o potrebi “osvete”, dok su na pojedinim skupovima i komemoracijama mogle da se čuju prijetnje upućene američkom predsjedniku.

    Više pokušaja atentata posljednjih godina

    Donald Tramp je posljednjih godina bio meta više ozbiljnih bezbjednosnih incidenata.

    Najpoznatiji se dogodio 13. jula 2024. godine tokom predizbornog skupa u Batleru u saveznoj državi Pensilvanija, kada je napadač otvorio vatru, a Tramp zadobio lakšu povredu desnog uha.

    Samo dva mjeseca kasnije, pripadnici Tajne službe spriječili su naoružanog muškarca koji je čekao u blizini Trampovog golf-kluba u Vest Palm Biču na Floridi.

    Prema dostupnim informacijama, bezbjednosne službe su u aprilu ove godine spriječile i planirani oružani napad tokom večere Udruženja dopisnika iz Bijele kuće, događaja kojem su prisustvovali Tramp i članovi njegove administracije.

    Pojačane mjere bezbjednosti

    Iako američke vlasti nisu zvanično potvrdile navode iz obavještajnih izvještaja, američki mediji navode da su mjere obezbjeđenja predsjednika posljednjih dana dodatno pojačane.

    Tramp je i ranije javno govorio da je svjestan prijetnji koje dolaze iz Irana, dok američke službe bezbjednosti već godinama procjenjuju da se prijetnje protiv njega moraju tretirati kao ozbiljne zbog dugotrajnog neprijateljstva između Vašingtona i Teherana.

    Nove tenzije između SAD i Irana

    Objavljivanje informacija o navodnoj zavjeri dolazi u trenutku kada su odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo veoma zategnuti zbog sukoba na Bliskom istoku i brojnih regionalnih bezbjednosnih pitanja.

    Analitičari upozoravaju da bi svaka potvrda ovakvih obavještajnih saznanja mogla dodatno da pogorša odnose dvije zemlje i poveća rizik od nove eskalacije u regionu.

    Za sada, međutim, navodi o navodnom iranskom planu ostaju na nivou medijskih izvještaja zasnovanih na anonimnim izvorima i nisu zvanično potvrđeni ni iz Vašingtona ni iz Teherana, navodi “YeniSafak”.

  • Vrhovni sud RS poništio koncesiju za “Bukovu kosu”

    Vrhovni sud RS poništio koncesiju za “Bukovu kosu”

    Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu “Bukova kosa” kod Prijedora, čime je napravljen značajan presedan za zaštitu životne sredine i ljudskih prava.

    Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu i mještana Bukove kose, podnesene 2023. godine, prvobitno bile odbijene kao neosnovane.

    Centar za životnu sredinu i mještani tužili su Vladu zbog izostanka legitimne javne politike i adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti. Sporno je bilo i što Dokument o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj nije ažuriran od 2006. godine, te Vlada nije imala adekvatno pravno uporište za dodjelu koncesije. Iako su ovakvi pravni propusti javno ukazivani, to nije zaustavilo realizaciju istraživanja i otvaranje rudnika.

    Vrhovni sud je sada, tri godine kasnije, odlučio u korist tužilaca, potvrđujući da javnost ima legitiman pravni interes da ospori odluke Vlade koje nisu u skladu sa propisima i koje nose rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.

    Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, povodom ove odluke je izjavio:

    “Ovo predstavlja vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine. Sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti. Zloupotreba autonomije ekonomskog odlučivanja izvršne vlasti, kada je ono nerazdvojivo od pitanja zaštite životne sredine, više nije moguće. Nadamo se da ova odluka u zakonske okvire vrati postupanja nadležnih organa, ali i druge projekte koje smo osporili, gdje postupci još traju”.

    Advokat Dragana Stanković, koja je zastupala tužioce u ovom postupku, istakla je važnost pravnih stavova suda:

    “Zadovoljna sam ovom važnom presudom Vrhovnog suda. Prihvaćeni su navodi da mještani, i Centar, imaju pravo da osporavaju odluku Vlade da njihova životna sredina uopšte bude predmetom koncesije koja može da je ugrozi, jer je to pitanje koje zadire u njihova prava. Vrhovni sud je jasno svojim stavom potvrdio i da nepoštivanje zakonskih procesnih jemstava transparentnosti i zaštite životne sredine osujećuje zakonski cilj da koncesija bude dodijeljena najbolje kvalifikovanom ponuđaču. Napominjem da je jedno od tih jemstava i načelo nediskriminacije, pa smo tokom postupka ukazivali i na problematičnost uslova postavljenih u samom javnom pozivu za dodjelu koncesije, za koje smatramo da su diskriminatorni i da ne mogu obezbijediti izbor najboljeg ponuđača. Vrhovni sud je upozorio i da je ova koncesija dodijeljena bez navođenja razloga iz kojih bi se moglo zaključiti koji su zakonski kriterijumi za dodjelu ispunjeni, te da su time i tužioci spriječeni da valjano osporavaju takvu odluku”.

    Dok se pravna bitka vodila, mještani na terenu trpe posljedice izvođenja geoloških istraživanja i eksploatacije, uključujući zagađenje vazduha i voda, uzurpaciju privatne imovine i ugroženu bezbjednost. Miroslav Stakić, aktivista i mještanin Bukove kose, poručio je da se borba nastavlja.

    “Ovom presudom je konačno ogoljen sav besmisao i bezakonje kojem smo izloženi već tri godine. Otvaranjem ovog rudnika mještani su ostali bez vode i bez mogućnosti da udišu zdrav vazduh zbog konstantnog samozapaljenja uglja. Lokalni put više nije bezbjedan, a privatna imovina nam se bukvalno otima pred očima. Od samog početka smo potpuno isključeni iz procesa odlučivanja po pitanju Bukove kose, nismo imali ni javne rasprave, niti pravo da kažemo ijednu riječ o sudbini naših ognjišta. Na djelu vidimo nezapamćenu devastaciju i zloupotrebu moći, koja nikako ne bi smjela da se dešava u 21. vijeku. Ova presuda je dokaz da smo pravno bili u pravu, ali naša borba na terenu se nastavlja sve dok se ova otimačina potpuno ne zaustavi”, rekao je.

    Ovaj slučaj dobio je i međunarodnu pažnju. Izvještaj Specijalne izvjestiteljice UN-a Mary Lawlor iz 2026. godine preporučio je reviziju dozvola za ovaj rudnik, a u decembru 2025. godine slučaj je iznesen i pred Komitet UN-a za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom. Iako je ekološka dozvola za ovaj rudnik do sada poništena dva puta, eksploatacija se nastavlja, a mještani nakon odluke Vrhovnog suda sada očekuju hitno revidiranje zakonitosti rada rudnika i zaštitu osnovnih ljudskih prava, prenosi Mondo.