Autor: INFO

Dodik je rekao da su oni koji stoje iza ovakvih odluka pretvorili CIK u vladajuću strukturu u BiH.

On je naveo da je CIK trebalo da bude tehnički, a ne vladajući organ i da zato nema dogovora ni oko čega ni sa političkim faktorima, niti sa učesnicima izbora.

– Niko se nije dogovorio da nešto treba da se radi. To je opet volja jednog neizabranog stranca koji utiče na sud, na izbore i na sve – rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je sve učinjeno i da se to, kaže, vidi po optimizmu nekih ljudi koji su izbor britanske i njemačke strukture u BiH i koji već slave pobjedu.

On kaže da putem tog mehanizma žele da obezbijede i proglašavaju rezultate izbora kako oni hoće, bez obzira na to šta narod misli.

Dodik je istakao da narod u Srpskoj mora da zna da je to upereno protiv njega i njegove slobode.

Podsjećamo, Kancelarija za žalbe BiH odbila je žalbu Planet softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja.

– Prema tome, /ministar spoljnih poslova Elmedin/ Konaković je prevarant i kriminalac koji uporno krši Ustav. To što je neprocesuiran svjedoči o činjenici da je pravosuđe više zainteresovano za izmišljeno, nego za stvarno kršenje Ustava – navela je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona kaže da su najobičnije budalaštine sve što Konaković priča.

– Njega više ni u Sarajevu niko ne uzima za ozbiljno, a kamoli izvan njega. Koliko je relevantan vidi se i po lupetanju. On pojma nema ni ko, ni kod koga, ni kada, ni kojim povodom dolazi u Republiku Srpsku. Skuplja kafanske tračeve pa ih onda plasira u javnost glumatajući obaviještenost, a ustvari se samo blamira – ističe Cvijanovićeva.

Ona poručuje da je SNSD bio i ostao jedino pod punom kontrolom Republike Srpske i njenih građana.

– Isključili smo sa liste kontakata bezveznjake poput Elmedina Konakovića – rekla je Cvijanovićeva komentarišući navode Konakovića da je SNSD remetilački fakto pod kontrolom Moskve.

U poslaničkom pitanju Vulićeva je podsjetila na zakonske odredbe, prema kojima Ministarstvo bezbjednosti, na prijedlog Granične policije i uz saglasnost UIO i nadležnih organa susjedne države, donosi odluku.

– Na osnovu kojeg konkretnog člana zakona i po kojem pravnom osnovu je Upravni odbor UIO nadležan za donošenje odluka u vezi sa otvaranjem privremenih graničnih prelaza, konkretno u slučaju graničnog prelaza Gradiška, da li Upravni odbor ima bilo kakvu formalnu ulogu u tom postupku, ili se saglasnost daje isključivo od UIO BiH, odnosno direktora kao nadležnog organa? – navela je Vulićeva u poslaničkom pitanju.

Ona je zatražila da joj se dostavi detaljna procedura po kojoj je otvoren privremeni granični prelaz Svilaj, sa jasno navedenim institucijama koje su učestvovale u postupku, ko je dao saglasnosti u skladu sa zakonom, da li su saglasnosti dali Ministarstvo bezbjednosti, Granična policija i UIO, te da li je u tom postupku učestvovao Upravni odbor, ili je postupak vođen na nivou nadležnih institucija i direktora UIO.

– Smatram da je od ključnog značaja da se jasno utvrdi nadležnost i postupanje institucija, kako bi se otklonile nedoumice i omogućilo efikasno rješavanje problema gužvi na graničnim prelazima – rekla je Vulićeva.

Vulićeva je poslaničko pitanje uputila i Ministarstvu bezbjednosti, pozivajući se na Zakon o graničnoj kontroli, na član deset, kojim je propisano da se međunarodni granični prelazi određuju međunarodnim ugovorom sa susjednom državom, kao i član 12 koji predviđa mogućnost određivanja privremenih graničnih prelaza radi, između ostalog, preusmjeravanja saobraćaja.

– Šta ste konkretno preduzeli da pokrenete inicijativu prema Hrvatskoj radi zaključivanja međunarodnog ugovora, s ciljem rasterećenja graničnog prelaza Gradiška? – navodi se u pitanju adresiranom na zamjenika ministra bezbjednosti Ivicu Bošnjaka.

Vulićeva traži odgovore na pitanja koja se odnose na neiskorištavanje zakonske mogućnosti za rasterećenje saobraćaja.

– Posebno naglašavam da se u ovom postupku ne radi o nadležnosti Upravnog odbora UIO, već o davanju saglasnosti nadležnih institucija, što dodatno ukazuje da postoji prostor za brže i efikasnije djelovanje – rekla je Vulićeva.

Ona je poručila da građani s pravom očekuju konkretne korake u okviru postojećih zakonskih ovlaštenja kako bi se riješio problem dugih zadržavanja na graničnom prelazu Gradiška.

– Imamo izvrsnog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji može da ponudi sve što treba. Ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona, možemo imati i deset kandidata, ali sada ulazimo u kriznu situaciju u kojoj bošnjački narod može ponovo da izabere hrvatskog člana Predsjedništva – rekao je Čović u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a.

On je poručio kolegama da razmisle o tome da li je išta dobro donijelo BiH kada su Hrvatima drugi birali člana Predsjedništva.

– HDZ je preuzeo svoj dio odgovornosti i pozivamo sve da se slično opredijele i da idemo u drugu fazu – rekao je Čović.

Govoreći o problemima u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Čović je istakao da su potrebne izmjene Izbornog zakona u tom segmentu, ali da do toga trenutno ne dolazi.

– Neko u Domu naroda nameće svoje teme i igre. Tražili smo posebnu sjednicu Kolegijuma kako bismo pokušali naći racionalno rješenje i kako ne bismo izgubili narednih pet mjeseci – rekao je Čović.

Dodao je da su usvojene izmjene i dopune Zakona o gasovodu “Јužna interkonekcija” i to dominantnom većinom.

– Mislim da će na samitu u Dubrovniku biti postignut sporazum između BiH i Hrvatske. Postoji mnogo pravnih i taktičkih koraka, ali sve što radimo ne možemo bez Hrvatske – ukazao je Čović.

On je istakao da će sve biti rađeno paralelno i da bez te komunikacije nema gasa.

– Želimo da se već od sutra administrativno djeluje na terenu. BiH ne preuzima nikakav rizik – investitor donosi novac i ulaže. Ovo je za nas i politički i bezbjednosni projekat. Tamo gdje američki investitor ulaže ovoliki novac, on će voditi računa o bezbjednosti tog prostora – naveo je Čović.

Dodao je da su na sjednici Predsjedništva HNS-a dogovorene strateške odluke u vezi sa izborima, kao i infrastrukturnim projektima na području Federacije BiH.