Autor: INFO

  • Sjevernokorejski hakeri ukrali milijarde sa Binancea, FBI prati tok novca

    Sjevernokorejski hakeri ukrali milijarde sa Binancea, FBI prati tok novca

    Američki Federalni istražni biro (FBI) potvrdio je da iza hakerskog napada na kripto-berzu Binance, u kojem je ukradena digitalna imovina vrijedna više od šest milijardi dolara, stoji Sjeverna Koreja. Riječ je o najvećoj krađi kriptovaluta do sada, a američke vlasti prate pokušaje hakera da prebace i operu ukradena sredstva.

    Za napad izveden 29. oktobra odgovorna je sjevernokorejska hakerska grupa TraderTraitor, saopštio je FBI u subotu. Istu grupu ranije je kao počinioca identifikovala i američka kompanija TRM Labs, koja analizira transakcije kriptovaluta.

    Prema analizi TRM Labsa, napadači su većinu ukradenih 6,3 milijarde dolara premjestili u roku od svega 20 minuta, nastojeći da sredstva prebace prije nego što budu zamrznuta.

    Kako prenosi ATV, FBI je zajedno sa američkom Tajnom službom i poreskom istražnom službom utvrdio da hakeri ukradenu imovinu uglavnom pretvaraju u eterijum. Američke vlasti očekuju da će novac potom pokušati da operu korišćenjem decentralizovanih finansijskih platformi i servisa za trenutnu zamjenu kriptovaluta.

    FBI je objavio i adrese digitalnih novčanika povezanih sa ovom aktivnošću, pozivajući kripto-berze, operatere blokčejn mreža i druge pružaoce usluga digitalne imovine da blokiraju transakcije povezane sa tim adresama.

    Binance preuzeo troškove krađe

    Kompanija Binance saopštila je da je vlastitim sredstvima pokrila oko 90 odsto ukradene imovine, kako korisnici ne bi snosili gubitke. Za nadoknadu je izdvojeno približno 6,34 milijarde dolara, dok se preostalih deset odsto odnosi na tokene kojima se rjeđe trguje i koje je teže nabaviti u većim količinama.

    „Binance će preuzeti finansijski efekat ukradene imovine, a ne naši korisnici“, poručili su iz kompanije.

    U pokrivanje štete uključen je i dio rezervnog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog približno milijardu dolara, koji je namijenjen zaštiti korisnika u slučaju većih bezbjednosnih propusta.

    Među ukradenom imovinom nalaze se bitkoin, eterijum i stabilni koini, poput tetera i USD koina, čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute, najčešće američki dolar.

    Pojedini izdavaoci stabilnih koina imaju mogućnost zamrzavanja tokena povezanih sa krađom, zbog čega je dio ukradene imovine već blokiran. Ostatak se pokušava pronaći praćenjem transakcija.

    Binance je nakon napada privremeno obustavio isplate kriptovaluta, a njihovo ponovno omogućavanje najavljeno je za nedjelju, 1. novembar, nakon dodatnih bezbjednosnih provjera.

  • Tramp razmatra povratak ruskog gasa u Evropu, Brisel se protivi

    Tramp razmatra povratak ruskog gasa u Evropu, Brisel se protivi

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost obnove isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko Ukrajine, a Vašington vjeruje da bi takav dogovor mogao doprinijeti postizanju energetskog primirja između Moskve i Kijeva. Prijedlog, međutim, nailazi na protivljenje evropskih država koje nastoje trajno smanjiti zavisnost od ruskih energenata.

    Prema pisanju „Volstrit džornala“, američki zvaničnici žele da isporuke budu obnovljene prije zime, a jedna od mogućnosti je da se prodaja ruskog gasa organizuje preko američkih kompanija, čime bi se u posao uključili i američki investitori.

    O prijedlogu su tokom septembarskih posjeta Moskvi i Kijevu razgovarali specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Američka strana smatra da bi povratak na evropsko tržište predstavljao dovoljno snažan ekonomski podsticaj za ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na obustavu napada na energetsku infrastrukturu.

    Kako prenosi ATV, od eventualnog dogovora korist bi mogla imati i Ukrajina, koja bi ponovo ostvarivala prihode od tranzita gasa prema Slovačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama. Ipak, Bijela kuća predlaže da novac od prodaje bude uplaćivan na poseban račun u trećoj zemlji, kako Rusija ne bi mogla neposredno da ga koristi za finansiranje rata. Za sada nije poznato pod kojim uslovima bi Moskva mogla raspolagati tim sredstvima.

    Napadi na energetsku infrastrukturu otežavaju dogovor

    Američka inicijativa dolazi u trenutku nastavka međusobnih napada Rusije i Ukrajine na energetska postrojenja. Ukrajina je prošlog mjeseca, pod Trampovim pritiskom, na gotovo dvije sedmice obustavila napade na ruske rafinerije, ali je Moskva u tom periodu nastavila da gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

    Ukrajinske snage su u petak ponovo napale ruske rafinerije, a prema navodima „Volstrit džornala“, tokom tri dana pogođena su tri velika postrojenja. Vašington zbog toga nastoji da postigne dogovor o prekidu napada na energetsku infrastrukturu prije nove runde pregovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, planirane za sredinu novembra u Abu Dabiju.

    Rusija zasad nije prihvatila američki prijedlog o energetskom primirju.

    Evropa ne želi povratak zavisnosti od ruskog gasa

    Najveću prepreku američkoj inicijativi predstavlja protivljenje evropskih država. Evropska unija je usvojila propise prema kojima bi uvoz ruskog prirodnog gasa trebalo da bude potpuno obustavljen do kraja 2027. godine, dok je evropski komesar za energetiku Dan Jergensen u oktobru poručio da bi zabrana trebalo da ostane trajna.

    „Sigurno ne bih vjerovao Rusiji. Čak i kada bi sutra nastupio mir, čemu se svi nadamo“, rekao je Jergensen.

    Sličan stav iznio je i visoki zvaničnik jedne nordijske zemlje, ocijenivši za američki list da bi povratak kupovini ruskog gasa bio suprotan principima za koje se Evropa zalaže.

    Promjena na evropskom energetskom tržištu vidljiva je i kroz podatke o uvozu. Prije početka rata u Ukrajini Rusija je pokrivala oko 45 odsto evropskih potreba za gasom, dok se njen udio sada procjenjuje na približno 11 odsto. Istovremeno, tečni prirodni gas iz Sjedinjenih Američkih Država pokriva oko 30 odsto evropske potrošnje.

    Ruski gas i dalje stiže u pojedine evropske zemlje tankerima i gasovodom Turski tok, dok je transport preko Ukrajine obustavljen u januaru 2025. godine, nakon isteka ugovora o tranzitu između Moskve i Kijeva. Ukrajinska gasovodna mreža, prema procjenama koje prenosi američki list, mogla bi relativno brzo ponovo biti osposobljena za transport, za razliku od oštećenih gasovoda Sjeverni tok, čija bi obnova zahtijevala mnogo vremena i novca.

    Energetska kriza mogla bi uticati na stav Brisela

    Vašington računa i na promjene na svjetskom energetskom tržištu. Sukob sa Iranom poremetio je snabdijevanje naftom i gasom, dok otežan pomorski saobraćaj u Persijskom zalivu usporava isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara.

    Prema podacima Evropske unije, sukob sa Iranom povećao je evropske troškove energije za približno 100 milijardi evra. Dodatni problem predstavljaju skladišta gasa, koja su popunjena oko 75 odsto, što je ispod devetogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.

    Američka administracija smatra da bi rast cijena i strah od mogućih nestašica mogli navesti evropske vlade da preispitaju protivljenje povratku ruskog gasa.

    Trampova inicijativa predstavlja zaokret u odnosu na njegovu politiku tokom prvog predsjedničkog mandata, kada je kritikovao Njemačku zbog izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, upozoravajući na preveliku zavisnost Berlina od ruskih energenata. Njegova administracija je 2019. godine uvela sankcije tom projektu.

    Sada Vašington razmatra mogućnost da obnova isporuka ruskog gasa bude dio šireg sporazuma o okončanju rata u Ukrajini. Ipak, dogovor još nije postignut, a za njegovu realizaciju bila bi potrebna saglasnost Rusije, Ukrajine i evropskih kupaca, kao i prevazilaženje postojećih pravnih ograničenja u Evropskoj uniji.

  • Tragedija kod Foče: Pronađena tijela žene i njenog sestrića, sumnja se na ubistvo i samoubistvo

    Tragedija kod Foče: Pronađena tijela žene i njenog sestrića, sumnja se na ubistvo i samoubistvo

    Dva tijela pronađena su u porodičnoj kući u naselju Barakovac u Foči, a prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je riječ o ubistvu i samoubistvu.

    Kako prenosi ATV, riječ je o Milici M. i njenom sestriću Darku M., čija su tijela pronađena nakon što je policija dobila prijavu da se duže vrijeme nisu javljali.

    Policiji se juče oko 17 časova obratila njihova poznanica, navodeći da od 22. oktobra nije imala kontakt s njima, iako su se ranije svakodnevno viđali i razgovarali.

    Policijski službenici su, u prisustvu rodbine i prijatelja, ušli u kuću i zatekli dva tijela.

    Prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Obdukcija tijela trebalo bi da bude obavljena sutra, nakon čega bi trebalo da bude poznato više detalja o okolnostima ove tragedije.

  • Bivši šef Mosada otkrio zašto je objavljen snimak agenata: Cilj je bio izazvati masovna hapšenja u Iranu

    Bivši šef Mosada otkrio zašto je objavljen snimak agenata: Cilj je bio izazvati masovna hapšenja u Iranu

    Bivši direktor izraelske obavještajne službe Mosad David Barnea izjavio je da je ta služba namjerno objavila snimak svojih agenata tokom prvog dana napada na Iran u junu 2025. godine, kako bi izazvala masovna hapšenja i otežala iranskim vlastima da identifikuju stvarne izraelske operativce.

    Barnea je ovo otkrio na konferenciji Priority Summit, navodeći da objavljivanje snimka nije imalo samo za cilj demonstraciju operativnih sposobnosti izraelske službe, već i stvaranje zabune unutar iranskog bezbjednosnog aparata.

    Izrael je operaciju „Rising Lion“ pokrenuo 13. juna 2025. godine, kada su bombardovani ciljevi u Iranu, a ubijeni visoki vojni komandanti i naučnici. Istog jutra Mosad je objavio snimak na kojem se, kako je tada tvrdio, vide njegovi agenti na iranskoj teritoriji tokom napada na ciljeve povezane sa balističkim raketama i protivvazdušnom odbranom. Lica operativaca nisu bila vidljiva.

    „Jedan od razloga zašto smo odmah, ujutro na početku operacije, objavili zvanični video s logom Mosada bio je da zaštitimo agente koji su bili tamo. Htjeli smo da u Iranu uhapse toliko ljudi da ne mogu odvojiti žito od kukolja i da na kraju sve puste. Uzgred, upravo se to i desilo“, rekao je Barnea.

    Bivši šef Mosada, koji je tu funkciju obavljao od juna 2021. do juna 2026. godine, tvrdi da su iranske vlasti drugog dana sukoba uhapsile čak 21.000 ljudi.

    „Kada uhapsite 21.000 ljudi, čak i ako ste uhvatili agenta ili dva, na kraju ih morate pustiti, jer će svi imati istu priču: hodao sam ulicom, vozio sam auto, uhapsili su me“, naveo je Barnea.

    O njegovim izjavama izvijestio je Klix, prenoseći i Barneinu tvrdnju da 99,9 odsto agenata Mosada nikada nije otkriveno. Dodao je da neki od ljudi koje su iranske vlasti uhapsile ili pogubile pod optužbama za saradnju sa Izraelom nikada nisu imali veze sa tom službom.

    Na Barneine izjave reagovao je Trita Parsi, izvršni potpredsjednik američkog Instituta Quincy, koji je na društvenoj mreži Iks ocijenio da je riječ o grubom priznanju da je Izrael svjesno izložio opasnosti hiljade ljudi.

    Iranska policija saopštila je u avgustu 2025. godine da je tokom 12-dnevnog rata privela oko 21.000 osoba. Prema tim podacima, više od 260 ljudi uhapšeno je zbog sumnje na špijunažu, a 172 zbog nezakonitog snimanja.

    Organizacije Amnesty International i Human Rights Watch upozorile su u septembru 2025. godine da je Iran nakon početka sukoba uhapsio više od 20.000 ljudi, među kojima su bili novinari, aktivisti za ljudska prava, korisnici društvenih mreža, pripadnici etničkih i vjerskih manjina i stranci. Iranske vlasti, s druge strane, tvrde da su reagovale na stvarne prijetnje izraelskih obavještajnih službi i njihovih saradnika na teritoriji zemlje.

  • Tramp pred izbore za Kongres ponovio prijetnje Iranu

    Tramp pred izbore za Kongres ponovio prijetnje Iranu

    Američki predsjednik Donald Tramp završio je predizbornu kampanju pred izbore za Kongres skupom u saveznoj državi Kanzas, odakle je uputio novu prijeteću poruku Iranu, poručivši da Sjedinjene Američke Države mogu uništiti tu zemlju kad god požele.

    Obraćajući se pristalicama na regionalnom aerodromu u Salini, Tramp je istakao da Vašington ima toliku vojnu nadmoć nad Teheranom da, kako je rekao, odnos snaga nije ni približno izjednačen.

    „Pokušavamo biti fini, ponekad to ne radite. Pokušavamo biti malo fini, ali mislim, znate, biće vrlo blizu. Jednostavno ćemo ih ugasiti. To će biti kraj“, rekao je Tramp.

    Skup u Kanzasu bio je njegov 30. i posljednji predizborni događaj u kampanji pred izbore za Kongres, zakazane za 3. novembar. Prema pisanju indijske agencije IANS, Tramp je u Kanzas doputovao kako bi pružio podršku republikanskom senatoru Rodžeru Maršalu u nastojanju da osvoji novi mandat.

    Kako prenosi Klix, Tramp je tokom nedjelje prethodno održao skup u Ajovi, nakon čega je otputovao u Kanzas. IANS navodi da su ovi događaji održani uprkos tome što je američki predsjednik ranije tokom sedmice otkazao planirane nastupe uživo u dvije savezne države i najavio da će ih zamijeniti telefonskim skupovima.

    Tokom obraćanja ponovio je i tvrdnju da u Sjedinjene Američke Države već 17 mjeseci nije ušla nijedna osoba ilegalnim putem.

    Njegove poruke o Iranu uslijedile su dan nakon što je zamjenik predsjednika iranskog parlamenta izjavio da novih pregovora sa američkom stranom neće biti.

  • Završeno primirje u Oleškom, tokom humanitarne operacije evakuisano više od 750 ljudi

    Završeno primirje u Oleškom, tokom humanitarne operacije evakuisano više od 750 ljudi

    Primirje u ukrajinskom gradu Oleški, u Hersonskoj oblasti, završeno je sinoć, a obje strane ispunile su preuzete obaveze tokom privremene obustave vatre, koja je omogućila dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju civila.

    Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova izjavila je da je operacija protekla bez incidenata i da su ispunjeni svi dogovoreni uslovi.

    „Obje strane su ispunile sve obaveze. To je omogućilo isporuku pomoći stanovnicima i bezbjedan dobrovoljni odlazak onih koji su odlučili da napuste grad“, navela je Lantratova u objavi na platformi Maks, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema njenim riječima, trenutno se razmatra mogućnost nastavka humanitarnih misija kako bi se stanovnicima obezbijedila redovna isporuka osnovnih potrepština.

    Primirje je dogovoreno radi sprovođenja humanitarne operacije u gradu Oleški, koji se nalazi pod kontrolom ruskih snaga u Hersonskoj oblasti.

    U postizanju sporazuma učestvovala je i supruga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp, koja je 30. oktobra saopštila da je iz grada evakuisano više od 750 ljudi.

    Kako prenosi B92, Melanija Tramp ranije je objavila da je privremeno primirje omogućilo dopremanje hrane, vode i lijekova, kao i bezbjedniji izlazak civila iz grada.

    Tokom operacije stanovnicima je omogućen pristup osnovnim namirnicama, dok je za one koji su željeli da napuste područje obezbijeđen humanitarni koridor.

    Ruske i ukrajinske institucije za zaštitu ljudskih prava koordinisale su misiju, a ruska strana navodi da bi saradnja mogla biti nastavljena kroz nove humanitarne aktivnosti.

  • Letonija prvi put preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN

    Letonija prvi put preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN

    Letonija je prvi put u svojoj istoriji preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a tokom jednomjesečnog mandata poseban fokus biće na ratu u Ukrajini i nastojanjima da se ojača međunarodni položaj te baltičke zemlje.

    Ministarstvo spoljnih poslova Letonije saopštilo je da će predsjedavanje iskoristiti za unapređenje nacionalnih interesa i povećanje međunarodne vidljivosti zemlje.

    „Predsjedavanje ćemo iskoristiti na najefikasniji način kako bismo branili interese i vrijednosti Letonije, povećali međunarodnu vidljivost zemlje i pokazali odgovoran pristup“, izjavila je stalna predstavnica Letonije pri UN Sanita Pavluta-Deslandes.

    Jedan od glavnih prioriteta Rige biće da rat u Ukrajini ostane visoko na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti UN, prenio je letonski javni servis LSM.

    Pavluta-Deslandes naglasila je da Letonija učešće u radu ovog tijela prvenstveno vidi kao sredstvo za jačanje sopstvene bezbjednosti i državnosti.

    „Glavni cilj Letonije u Savjetu bezbjednosti UN jeste jačanje bezbjednosti i državnosti naše zemlje, a Savjet je sredstvo za ostvarivanje tog cilja“, navela je letonska ambasadorka.

    Kako prenosi RTRS, letonska diplomatija najavila je i protivljenje pokušajima normalizacije ruske vojne akcije u Ukrajini, kao i suprotstavljanje, kako je navedeno, ruskoj propagandi i dezinformacijama.

    „Ulažemo sve napore da Ukrajina ostane u središtu dnevnog reda Savjeta bezbjednosti UN, da spriječimo normalizaciju ruske agresije, suprotstavimo se ruskoj propagandi i lažima i međunarodnoj zajednici objasnimo ‘imperijalističke’ ciljeve Rusije i njihove globalne posljedice“, poručila je Pavluta-Deslandes.

  • Karni i Tramp razgovarali o carinama i novom trgovinskom sporazumu

    Karni i Tramp razgovarali o carinama i novom trgovinskom sporazumu

    Kanadski premijer Mark Karni razgovarao je sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o budućnosti trgovinskih odnosa dvije zemlje, a pregovarački timovi u narednim sedmicama radiće na postizanju novog sporazuma.

    Karni je nakon razgovora, koji je ocijenio kao dobar, naveo da je riječ o nastavku nedavnih konstruktivnih razgovora o okvirima budućeg trgovinskog dogovora.

    Prema njegovim riječima, cilj sporazuma je stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda porodica i očuvanje kanadskog jezika, kulture i suvereniteta.

    „Naši timovi će sada u narednim sedmicama raditi na postizanju tog cilja“, poručio je Karni u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako prenosi RTRS, kanadski premijer je ranije za Politiko izjavio da je spreman da sačeka novog američkog predsjednika ukoliko njegova vlada ne uspije da postigne odgovarajući trgovinski sporazum sa administracijom Donalda Trampa.

    Trgovinski pregovori između Kanade i SAD odvijaju se otežano, nakon što je Kanada u avgustu napustila pregovarački sto, dok su obje strane tokom jeseni uvele nove carine.

    Nastavak razgovora trebalo bi da pokaže da li će dvije zemlje uspjeti da usaglase uslove buduće trgovinske saradnje i prevaziđu nesuglasice koje su opteretile njihove ekonomske odnose.

  • Praznici u 2027. godini: Radnike u Srpskoj očekuje nekoliko produženih vikenda

    Praznici u 2027. godini: Radnike u Srpskoj očekuje nekoliko produženih vikenda

    Radnike u Republici Srpskoj tokom 2027. godine očekuje nekoliko prilika za produženi odmor, ali će veliki broj praznika pasti za vikend, zbog čega neće svi neradni dani donijeti dodatno slobodno vrijeme. Najpovoljniji raspored biće na početku godine i tokom prvomajskih praznika.

    Nova godina počinje u petak, 1. januara, dok drugi dan praznika pada u subotu. Zaposleni koji ne rade vikendom tako će imati tri uzastopna slobodna dana, od petka do nedjelje.

    Već nekoliko dana kasnije slijede Badnji dan, 6. januara, koji pada u srijedu, i Božić, 7. januara, u četvrtak. Oni koji budu mogli da uzmu slobodan petak, 8. januara, imaće priliku da povežu praznike sa vikendom i odmaraju pet dana uzastopno.

    Kako piše Srpskainfo, Dan Republike Srpske, 9. januar, u 2027. godini pada u subotu, pa neće donijeti dodatni slobodan dan zaposlenima koji inače ne rade vikendom.

    Sretenje, koje se obilježava kao Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Republike Srpske, pada u utorak, 16. februara. Ukoliko Vlada Republike Srpske i naredne godine donese odluku da taj datum bude neradni dan, zaposleni bi mogli spojiti praznik sa prethodnim vikendom i dobiti četiri slobodna dana, od 13. do 16. februara.

    Prvomajski praznici donose pet slobodnih dana

    Međunarodni praznik rada 2027. godine obilježava se 1. i 2. maja, u subotu i nedjelju, što znači da ni ovaj praznik sam po sebi neće donijeti dodatne slobodne dane zaposlenima koji ne rade vikendom.

    Ipak, početak maja donosi povoljniji raspored za pravoslavne vjernike. Veliki petak pada 30. aprila, Vaskrs 2. maja, a Vaskršnji ponedjeljak 3. maja. Uz povezivanje praznika sa slobodnim danima, moguće je dobiti pet uzastopnih dana odmora, od 30. aprila do 4. maja.

    Ni ostatak maja neće donijeti mnogo prilika za produženi odmor. Dan pobjede nad fašizmom, 9. maj, u 2027. godini pada u nedjelju, a ovaj jednodnevni praznik ne prenosi se na ponedjeljak.

    Slično je i sa Danom uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno Danom Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se obilježava 21. novembra i koji će takođe pasti u nedjelju.

    Zbog takvog rasporeda, 2027. godina neće biti posebno povoljna za radnike kada je riječ o broju produženih vikenda, ali će januar i početak maja ipak pružiti nekoliko mogućnosti za duži odmor.

  • Saičić otkrio prioritete nove vlade Srbije: Šta Studentska lista planira u prvih 30 dana

    Saičić otkrio prioritete nove vlade Srbije: Šta Studentska lista planira u prvih 30 dana

    Radomir Saičić, redovni profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i kandidat Studentske liste, govorio je o političkim ciljevima pokreta, formiranju nove vlade Srbije i prioritetima koje bi trebalo realizovati u prvih 30 dana njenog rada.

    Kao tri osnovna cilja Studentske liste izdvojio je borbu za slobodu, istinu i pravdu, uz ocjenu da promjena vlasti sama po sebi nije dovoljna ukoliko ne dođe do uspostavljanja drugačijeg sistema vrijednosti.

    „Godinama smo robovali korumpiranoj vlasti, koja nas je podjarmila urušavajući sve institucije sistema. Oslobađanjem pravosudnog sistema vratićemo pravdu, dok će se oslobađanjem sistema informisanja ponovo čuti istina u javnom prostoru, koji je godinama bio ispunjen klevetama i govorom mržnje“, rekao je Saičić.

    Istakao je da želi državu u kojoj će svi građani biti jednaki pred zakonom, a zapošljavanje zavisiti od stručnosti, a ne od političke pripadnosti. Kao važne oblasti izdvojio je i zdravstvo, obrazovanje, nauku, ekologiju i poljoprivredu.

    Govoreći o različitim političkim stavovima unutar Studentske liste, Saičić je ocijenio da oni ne moraju biti prepreka zajedničkom djelovanju, ukoliko postoji spremnost na dogovor i utvrđivanje prioriteta.

    „Treba pokazati razum, sačiniti listu prioriteta, pragmatično staviti težište na ono što nas spaja, a ne na ono što nas dijeli“, poručio je Saičić.

    Dodao je da očekuje da će, nakon ostvarivanja zajedničkih ciljeva i jačanja međusobnog povjerenja, biti stvoreni uslovi za demokratski dijalog o pitanjima oko kojih postoje različita mišljenja.

    Formiranje nove vlade Srbije

    Govoreći o formiranju nove vlade, Saičić je naveo da će tom procesu prethoditi proglašenje zvaničnih izbornih rezultata i konstitutivna sjednica Narodne skupštine Srbije, nakon čega će vlada biti formirana u zakonskom roku.

    Istakao je da je važno da se postupak ne odugovlači, ali i da izbor ljudi na odgovorne funkcije bude obavljen pažljivo, bez brzopletih odluka.

    Prema njegovim riječima, Studentska lista raspolaže sa 250 kandidata i većim brojem spoljnih saradnika iz različitih oblasti, što bi trebalo da omogući izbor stručnih ljudi za vođenje države.

    O prioritetima Studentske liste, formiranju nove vlade i planovima za prvih 30 dana njenog rada Saičić je govorio u intervjuu za NIN, koji prenosi Srpskainfo.

    Saičić je naveo da se među zajedničkim prioritetima nalaze vladavina prava, borba protiv korupcije, sloboda medija i ekonomski razvoj, zbog čega ne očekuje veće nesuglasice prilikom formiranja nove vlade.

    Šta su prioriteti u prvih 30 dana?

    Kada je riječ o prvim potezima nove vlade, Saičić je kao najvažnije ekonomske zadatke izdvojio stabilnost kursa dinara, redovnu isplatu plata i penzija, kao i sigurno snabdijevanje energentima.

    Posebno je ukazao na potrebu rješavanja pitanja snabdijevanja naftom i gasom, kao i funkcionisanja Elektroprivrede Srbije.

    U tom kontekstu najavio je razgovore sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Delegacija bi u Vašingtonu trebalo da razgovara o isteku odluke OFAC-a o privremenoj suspenziji sankcija Naftnoj industriji Srbije, dok bi u Moskvi tema bila gasni aranžman i mogućnost ugovaranja dugoročnije saradnje.

    Među prioritetima je naveo i utvrđivanje i usvajanje budžeta za 2027. godinu, uz promjene u načinu trošenja javnog novca i veću transparentnost.