VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pet presuda, hiljade maraka duga: Stevandić objavio dokumentaciju o Crnatkovim neplaćenim računima

    Pet presuda, hiljade maraka duga: Stevandić objavio dokumentaciju o Crnatkovim neplaćenim računima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić juče je pred novinarima objavio dokumentaciju koja, prema predočenim sudskim odlukama i rješenjima o izvršenju, pokazuje da je narodni poslanik Igor Crnadak godinama imao dugovanja prema javnim službama i privatnim kompanijama u Banjoj Luci.

    Stevandić je javnosti predočio kopije pet sudskih odluka i rješenja o izvršenju iz kojih proizlazi da je Crnadak, u periodu dok je obavljao funkciju ministra u Savjetu ministara BiH, bio sudskim putem obavezan da izmiri dugovanja za različite usluge – od telefona i grijanja do odvoza smeća i osiguranja vozila.

    Prema objavljenoj dokumentaciji, ukupna vrijednost potraživanja prema Crnatku prelazi 3.700 maraka, a među povjeriocima su se našli banjalučka javna preduzeća, telekom operater i osiguravajuće društvo.

    „Srednje ime Igora Crnatka je dug“, poručio je jednom prilikom Stevandić, navodeći da dokumenti pokazuju da je riječ o dugovanjima za osnovne obaveze koje većina građana redovno izmiruje.

    Među objavljenim dokumentima nalazi se rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci iz aprila 2015. godine, kojim je određeno izvršenje zbog duga prema „Čistoći“ u iznosu od 151,74 KM. Sudskim rješenjem naložen je popis, zapljena i prodaja pokretnih stvari radi naplate potraživanja.

    U novembru 2016. godine Osnovni sud u Banjoj Luci donio je novo rješenje o izvršenju zbog duga prema „Čistoći“ u iznosu od 199,18 KM. Dokumentacija pokazuje da su se potraživanja odnosila na više neplaćenih mjesečnih računa za odvoz smeća.

       

    Na spisku povjerilaca našla se i banjalučka „Toplana“. Osnovni sud u Banjoj Luci je 28. decembra 2015. godine donio rješenje o izvršenju zbog duga od 702,45 KM za grijanje, uz nalog za popis i procjenu imovine radi naplate.

    Dokumenti koje je Stevandić objavio odnose se i na dug prema „Telekomu Srpske“. Presudom iz oktobra 2016. godine Crnadak je obavezan da isplati 978,20 KM sa pripadajućim kamatama zbog neizmirenih telefonskih računa.

    Najveći pojedinačni iznos odnosi se na kasko osiguranje vozila. Prema objavljenoj dokumentaciji, „Bosna-Sunce osiguranje“ potraživalo je od Crnatka 1.744,93 KM po osnovu zaključenog ugovora o osiguranju koji nije bio plaćen.

     

    Stevandić je posebno ukazao na činjenicu da su se postupci naplate odvijali u periodu kada je Crnadak bio ministar u Savjetu ministara BiH.

    „Sud je naložio da mu se zaplijene stvari nakon presude, ali ga je tada čuvala Sipa jer je bio ministar u Savjetu ministara. To govori koliko su se ti ljudi tada osjećali silno i zaštićeno jer su se smatrali favoritom međunarodne zajednice“, rekao je Stevandić.

    ,

  • Stevandić objavio fotografije prijetnji koje dobija: “Politički ološ svjesno ugrožava tuđe živote”

    Stevandić objavio fotografije prijetnji koje dobija: “Politički ološ svjesno ugrožava tuđe živote”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X povodom, kako je naveo, napada i optužbi koje su protiv njega iznijeli Igor Crnadak i Nebojša Vukanović u vezi sa pričom o navodnom “crvenom kombiju”.

    Stevandić je u objavi naveo da iza takvih tvrdnji stoji, kako tvrdi, “svjesno ugrožavanje tuđih života”, optužujući političke protivnike za širenje laži i pokušaj stvaranja atmosfere straha.

    “Slika ekstremista i zločinaca kad se prime na širenje laži Crnatka i Vukana o crvenom kombiju. Politički ološ to radi svjesno ugrožavajući tuđe živote i usput glumi žrtve i traži sažaljenje”, napisao je Stevandić.

    On je uz objavu na društvenim mrežama postavio i fotografije prijetnji koje, kako navodi, dobija, poručujući da oni koji šire ovakvu vrstu narativa snose odgovornost za posljedice.
    Stevandić je u nastavku objave ocijenio da takva politika nema podršku među Srbima, dodajući da će, prema njegovom mišljenju, posljedice ovakvih postupaka osjetiti i druge političke strukture.

    “U svakom slučaju, ovo nije samo politička borba, već pitanje odgovornosti za izgovorenu riječ i posljedice koje ona može proizvesti”, naveo je Stevandić.

  • Gradski odbor Ujedinjene Srpske Prnjavor potvrdio snagu i jedinstvo stranke

    Gradski odbor Ujedinjene Srpske Prnjavor potvrdio snagu i jedinstvo stranke

    Sastanak Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Prnjavor potvrdio je jedinstvo, snagu i jasnu opredijeljenost stranke ka daljem razvoju i jačanju organizacije.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić i Aleksandar Trninić, potpredsjednik stranke i predsjednik US u Izborne jedinice tri, koji su prisustvovali ovom sastanku, pružili su snažnu podršku radu Gradskog odbora i njegovom rukovodstvu.

    Pod vođstvom predsjednika Gradskog odbora Mirka Bukvića, Ujedinjena Srpska u Prnjavoru nastavlja da gradi stabilnu, odgovornu i prepoznatljivu političku organizaciju.

    Konstruktivan razgovor i razmjena ideja potvrdili su spremnost Ujedinjene Srpske da odgovorno radi u interesu građana Prnjavora i Republike Srpske.

    Zajedništvo, odlučnost i jasna vizija razvoja bili su glavne poruke sastanka, koji je još jednom pokazao snagu i jedinstvo Ujedinjene Srpske.

  • Narodna skupština zabranila ustaške simbole i ljiljane

    Narodna skupština zabranila ustaške simbole i ljiljane

    Narodna skupština Republike Srpske izglasala je danas, 9. jula, izmjene Krivičnog zakonika po kojem su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike BiH.

    Zakon je podržan sa 56 glasova za i dva glasa protiv.

    Takođe, Skupština je usvojila i izmjene Zakona o grobljima, kojim je regulisano uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu ideologiju NDH.

    Zašto su usvojene izmjene Krivičnog zakonika?
    Oba zakona izazvala su žestoke rasprave u parlamentu ne samo između srpskih i bošnjačkih poslanika, koji su sa različitih pozicija raspravljali o simbolu ljiljana, već i između poslanika vlasti i opozicije.

    Goran Selak, ministar pravde i predlagač izmjena Krivičnog zakona, ističe da RS pokazuje da ne prihvata veličanje bilo koje zločinačke ideologije. Naglasio je da je kriminalizacija slova U i ljiljana obaveza proistekla iz deklaracije koju je parlament usvojio u martu ove godine.

    “Razlog je jasan svima. Republika Srpska ima pravo i obavezu da krivično-pravnim sredstvima zaštiti svoje ustavne vrijednosti, javni red i mir i dostojanstvo žrtava”, rekao je Selak.

    Prema njegovim riječima, RS ne smije dozvoliti da simboli koji simbolizuju teško stradanje budu prihvatljivi i poželjni. Pojasnio je da krivično sankcionisani neće biti oni koji ove simbole koriste u istorijskom ili umjetničkom kontekstu, već samo kada se veliča ideologija koja predstavlja prijetnju miru. Dodao je da namjera nije stvaranje etničkih podjela i da ovo nije upereno protiv bilo kojeg naroda, već radi sprečavanja veličanja ekstremističkih ideologija.

    Kakav je stav vladajuće većine?
    Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a, rekao je da su pod zastavom Armije RBiH činjeni veliki zločini nad Srbima, što je, kako je rekao, potvrđeno i presudama Haškog tribunala.

    “Ovaj zakon nije uperen protiv bošnjačkog ili hrvatskog naroda u RS”, rekao je Mazalica i dodao da će njegov klub ovaj zakon podržati.

    Naglasio je da je pravno verifikovano da su činjeni zločini nad Srbima i da za srpski narod ovaj simbol predstavlja simbol teške patnje.

    Nije cilj, kako je rekao, eliminisanje simbola bošnjačkog naroda, već sprečavanje isticanja simbola koji mogu dovesti do opasnosti izbijanja etničkih sukoba i ugrožavanja bezbjednosti.

    Kako su reagovali predstavnici Pokreta za državu?
    Ramiz Salkić, poslanik Pokreta za državu, poručio je da ovim zakonom Bošnjake žele napraviti narodom trećeg reda u RS, jer im se sprečava da izraze radost i empatiju korištenjem ovih simbola.

    Naglasio je da će se na Ustavnom sudu BiH suprotstaviti ovom zakonu i dodao da od Ustavnog suda RS ne očekuju ništa, jer ga smatraju produženom rukom vlasti.

    “Bošnjaci neće prestati da suosjećaju s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i Ustav”, rekao je Salkić.

    Šta zamjera opozicija?
    Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a, rekao je da su predviđene izmjene Krivičnog zakonika “pisane na koljenu”, jer su u skupštinsku proceduru upućene u hitnoj, a ne u redovnoj proceduri.

    “Mazalica i Salkić zakuvaju, a onda odu u skupštinski restoran. Pozivam građane da ne nasjedaju na ove provokacije i da se ne pecaju na udicu. Ovo je dizanje tenzija i retorike, a cilj je samo kampanja i dobijanje glasova i zato vjerujem u razum građana BiH”, rekao je Glamočak.

    On je rekao da svi imaju rane iz proteklog rata i da bi sve što se dešavalo trebalo da bude pouka, a ne da služi da se rane ponovo izazivaju i povređuju.

    Šta je još usvojila Narodna skupština Republike Srpske?
    Kada je riječ o Krivičnom zakoniku, naglasio je da je to najvažniji zakon poslije Ustava, a kada se izrađuje u tome učestvuju ugledni pravnici i dugogodišnje sudije i profesori. Onda, kako naglašava, materijal se upućuje u stručnu i javnu raspravu, pa dok je u formi nacrta, nakon čega se u formi prijedloga upućuje u parlament kako bi poslanici mogli uložiti amandmane.

    Smatra da će ove izmjene biti poništene, jer nisu ozbiljno napisane i tvrdi da negativne posljedice dizanja tenzija obično nastupe dugo nakon što se izbori završe.

    Kada je riječ o izmjenu Zakona o grobljima, svi su se saglasili da sve žrtve, uključujući i hrvatske i bošnjačke, imaju pravo da polažu cvijeće na spomenike svojih stradalih u ratu, ali da se ne smiju isticati sporni simboli, kao i da se ne smiju postavljati smotre vojnih jedinica snaga HVO-a, HV-a i ARBiH.

    Izglasano je i više tačaka o povećanju plata zaposlenih u javnim institucijama za pet odsto, koje su tokom rasprave u skupštini bile razmotrene u objedinjenoj raspravi.

    Više plate će, tako, dobiti zaposleni u zdravstvu, policiji, srednjem i visokom obrazovanju, kulturnim institucijama i organima uprave.

    Povećana su prava i naknade pripadnicima poginulih boraca, boraca iz proteklog rata, ratnih vojnih invalida i drugih kategorija.

    Usvojene su i izmjene i dopune još nekoliko zakona, koji su bili raspravljeni na ovoj posebnoj sjednici. Obzirom da nisu završene sve tačke, nastavak sjednice je zakazan za narednu sedmicu.

  • Stevandić: Crnadak i Vukanović treba da odgovaraju zbog širenja laži o “crvenom kombiju”

    Stevandić: Crnadak i Vukanović treba da odgovaraju zbog širenja laži o “crvenom kombiju”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je krivičnu prijavu protiv narodnih poslanika Igora Crnatka i Nebojše Vukanovića zbog ugrožavanja bezbjednosti njegove porodice, uz ocjenu da treba da završe u zatvoru.

    “Crnadak i Vukanović su ugrozili bezbjednost moje porodice, zbog širenja laži o navodnom `crvenom kombiju` u toku rata u Kotor Varošu na osnovu čega moja porodica dobija prijetnje od ekstremista”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Podsjetio je da zbog laži o “crvenom kombiju” postoje sudske presude u njegovu korist i da mu se i bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Dragan Mektić ranije izvinio.

    “Za `crveni kombi` u Kotor Varošu protiv mene ne postoji nikakva istraga niti optužnica. Kada to ugrozi nečiju porodicu, onda taj koji širi takve neistine treba da zna da se za to ide u zatvor”, pojasnio je Stevandić.

    Okrivio je Crnatka i Vukanovića da svjesno izazivaju nasilje prema njemu i njegovoj porodici.

    Stevandić je rekao da nije prijetio da će crveni kombi doći kući Crnatku, koji je to tako predstavio javnosti, već da je metaforički rekao da se onome ko iznosi laži i neistine “crveni kombi vrati kao bumerang”.

    Novinarima je predočio kopije pet sudskih presuda u kojima je presuđen Igor Crnadak zbog ranijeg neplaćanja duga za telefon, osiguranje i komunalne usluge.

    “Sud je naložio da mu se zaplijene stvari nakon presude, ali ga je tada čuvala Sipa jer je bio ministar u Savjetu ministara. To govori koliko su se ti ljudi tada osjećali silno i zaštićeno jer su se smatrali favoritom međunarodne zajednice”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je Vukanović na jučerašnjem zasjedanju vrijeđao ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radana Ostojića, zbog čega je uz pomoć obezbjeđenja i udaljen iz skupštinske sale.

    “Svakoga ko remeti rad parlamenta Republike Srpske izbaciću sa sjednice”, podsjetio je Stevandić.

    Narodni poslanici Igor Crnadak i Nebojša Vukanović smatraju da se Stevandić neprimjenjeno ponašao prema njima

  • Generalni sekretar Predsjedništva BiH: Kožljak ne može da djeluje u ime Predsjedništva, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte

    Generalni sekretar Predsjedništva BiH: Kožljak ne može da djeluje u ime Predsjedništva, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte

    Alija Kožljak, kao šef kabineta jednog člana Predsjedništva, u skladu sa važećim propisima, ne može da djeluje u ime Predsjedništva BiH, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte Predsjedništva BiH drugim organima i institucijama, naveo je u saopštenju Zorana Đerića generalnog sekretara Predsjedništva BiH koje je u posjedu RTRS-a.

    – Takvo postupanje je u suprotnosti sa svim relevantnim propisima koji se tiču rada Predsjedništva BiH – naveo je Đerić i dodao da se odluke i drugi zvanični akti Predsjedništva dostavljaju putem generalnog sekretara Predsjedništva BiH.

    Drugo, kaže Đerić, Odluka o imenovanju članova komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za koju Kozljak navodi da je “stupila na snagu”, je u Ustavom propisanoj proceduri od strane srpskog člana Predsjedništva BiH proglašena veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, što je aktom broj 02/1-021-890/26 od 07.07.2026. godine dvotrećinskom većinom potvrdila Narodna skupština Republike Srpske.

    – Dakle, u skladu sa članom V 2 d) Ustava BiH navedena odluka nije stupila na snagu, te ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Ista ne može biti osnov za bilo kakvo postupanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Kozljak može da iznosi stavove i komunicira samo u ime svog kabineta, a o zvaničnim odlukama Predsjedništva BiH koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, bićete obavještavani isključivo od generalnog sekretara, u skladu sa važećim propisima – poručio je Đerić.

  • CIK počeo da kažnjava, ali nema pojma šta radi

    CIK počeo da kažnjava, ali nema pojma šta radi

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine počela je sa kažnjavanjem političkih partija zbog preuranjene kampanje, međutim iz njihovih diskusija na sjednici može se zaključiti da, u najmanju ruku, nemaju pojma šta rade, a dokaz tome je i da su pojedine odluke povučene sa dnevnog reda, a neke su zbog nedovoljnog broja glasova otišle na usaglašavanje i na kraju su te odluke usvojene sa četiri glasa za i tri glasa protiv.

    Na kraju je CIK u dva slučaja kaznio SNSD sa ukupno osam hiljada KM, DF sa tri hiljade KM, Volju naroda sa 3.000 KM, SDP sa 3.500 KM i SDA sa 4.000 KM.

    Nejasna granica preuranjene kampanje i redovnih izjava

    Ipak, glavni utisak sa sjednice je da je CIK poprilično podijeljen kada je u pitanju kažnjavanje političkih partija, a iz diskusija se moglo zaključiti da u potpuno istim slučajevima služba predlaže različite odluke.

    Takođe, ni članovima CIK-a u potpunosti nije jasno gdje je granica između preuranjene kampanje i “redovnih političkih izjava”.

    Osim toga, CIK ide toliko daleko da čak razmatra i pitanja novinara, pa je tako u slučaju Ilije Cvitanovića, lidera HDZ-a 1990, pojedinim članovima bilo sporno “sugestivno pitanje” novinara, a ne odgovor Cvitanovića. I sam odgovor Cvitanovića pojedini članovi CIK-a ocijenili su kao preuranjenu kampanju, a drugi su rekli da se radi o redovnim političkim izjavama.

    Naime, u ovom slučaju služba CIK-a je predložila da Cvitanović, odnosno “hrvatska petorka” na čijem čelu je HDZ 1990, bude kažnjena sa 3.000 KM, a da kaznu solidarno plati svih pet partija. Službi je sporno što je Cvitanović, odgovarajući na pitanje novinara: “Šta očekujete kada je u pitanju petorka, kakav rezultat i da očekujete da budete vlast”, odgovorio u smislu da će sve uraditi da rezultat bude dobar, da su birači ti koji odlučuju da li će biti vlast ili opozicija.

    Na kraju je ova tačka dnevnog reda povučena i o njoj će se odlučivati drugi put.

    “Glasaću protiv odluke. Treba cijeniti svaki kontekst. Politički život ne može stati, novinari moraju raditi svoj posao. Šta drugo da pitaju nego kakva su očekivanja, i naravno da neće oni koji govore afirmativno govoriti o svojim protivnicima. Treba gledati da li je plaćen nastup”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a.

    Isti slučaj različita ocjena službe

    S druge strane, pred CIK-om bi se uskoro trebala naći i prijava protiv Darijane Filipović, kandidata HDZ-a za člana Predsjedništva BiH, koja je u suštini na pitanje novinara: “Vaši protivkandidati su Zdenko Lučić i Slaven Kovačević, koga će biti teže ili lakše pobijediti”, rekla da bi konkretniji odgovor mogla dati da je izmijenjen Izborni zakon i da se jedan kandidat obraća bošnjačkoj, a drugi hrvatskoj javnosti, ali da je ona osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova.

    U ovom slučaju, prijedlog službe CIK-a, kako se moglo čuti na sjednici je bio da nije u pitanju vođenje izborne kampanje jer se radi o odgovoru na pitanje.

    Zanimljiv je bio i još jedan slučaj. Na sjednici, u prvom krugu glasanja, nije bilo saglasnosti da se kazni Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, zbog izjava izrečenih u jednoj televizijskoj emisiji. U toj emisiji, odnosno izjavi, Dodik je rekao da je Republika Srpska područje slobode, razvoja i investicija.

    “Ovdje je snažna politička figura Milorad Dodik i SNSD. Ljudi poštuju hrabre i jake. Dajte mi snagu da Željka Cvijanović može u ime našeg naroda otići Stejt department u Brisel i isporučiti naše zahtjeve”, rekao je Dodik i zbog toga je kažnjen sa 4.000 KM.

    Tokom diskusija o ovom predmetu bilo je govora o tome da se politički život ne može zaustaviti, da novinari moraju raditi svoj posao i da Dodik nije promovisao Cvijanovićevu niti je rekao da je ona kandidat. Ipak, na kraju je SNSD kažnjen što je Dodik ovo izjavio, sa 4.000 KM.

    “Tanka je nit. Normalno je da predstavnici političkih partija gostuju u medijima i šalju poruke. Politički život ne može stati, i mediji traže odgovore od političara, ali političari moraju da vode računa da ne vrše promociju političkog subjekta i kandidata. Moramo voditi računa šta je zakonska norma, a šta je promocija. Aršini nam moraju biti identični”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    DF kažnjen zbog plakata u školi, a ne zloupotrebe djece

    Još jedan slučaj podijelio je CIK, a to je kažnjavanje DF-a. U tom slučaju aktiv žena DF-a prijavljen je za preuranjenu kampanju jer je postavio poster na školu Vladimir Nazor, u koju idu djeca ometena u razvoju. Ista prijava odnosila se i na to da je DF zloupotrijebila djecu u političke svrhe, međutim služba CIK-a taj dio prijave je odbila i predložila kaznu od 3.000 KM.

    Dakle, DF je kažnjen za vođenje preuranjene kampanje u školi, ali nije zbog zloupotrebe djece u političke svrhe, iako je manifestacija, odnosno humanitarni bazar na kojem se promovisala DF, bio u samoj školi. I oko ovog slučaja nije bilo saglasnosti članova CIK-a, a nakon usaglašavanja odluka je na kraju donesena sa četiri glasa za i tri protiv, i DF je kažnjen sa 3.000 KM.

  • Auto-put Beograd-Banjaluka dobija novu finansijsku injekciju iz Srbije

    Auto-put Beograd-Banjaluka dobija novu finansijsku injekciju iz Srbije

    Srbija nastavlja da finansira izgradnju jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srskoj, a i cijeloj Bosni i Hercegovini.

    Naime, Ministarstvo finansija Srbije donijelo je rješenje kojim se iz tekuće budžetske rezerve Republici Srpskoj preusmjerava 1,174 milijarde dinara, odnosno oko 9,97 miliona evra ili gotovo 20 miliona KM, za nastavak izgradnje auto-puta Rača – Bijeljina.

    Riječ je o dionici koja predstavlja prvi dio budućeg auto-puta kojim bi trebalo da budu povezani Beograd i Banjaluka, prenosi Biznisinfo.

    Prvih sedam kilometara u funkciji ove godine

    Iako je prvobitno bilo planirano da kompletna dionica Rača – Bijeljina, duga oko 20 kilometara, bude završena tokom ove godine, to se ipak neće dogoditi.

    Umjesto toga, do kraja godine u saobraćaj bi trebalo da bude pušteno prvih sedam kilometara auto-puta, od graničnog prelaza Rača do buduće petlje Brodac.

    Na taj način biće uspostavljena funkcionalna veza sa Srbijom, koja privodi kraju izgradnju svoje dionice autoputa Kuzmin – Sremska Rača. Most preko Save već je završen, a nova trasa će se kod Kuzmina spojiti na auto-put Beograd – Zagreb.

    Praktično, vozači će već ove godine moći da koriste novu vezu od auto-puta Beograd – Zagreb, preko Kuzmina i Sremske Rače, pa sve do petlje Brodac na putu prema Bijeljini.

    Srbija finansira najveći dio projekta

    Izgradnja dionice Rača – Bijeljina jedan je od strateški najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, ali i najveći projekat u Semberiji u posljednjih stotinu godina.

    Prema podacima Autoputeva Republike Srpske, ukupna vrijednost projekta iznosi oko 262 miliona KM bez PDV-a.

    Od toga Republika Srbija finansira čak 80 odsto, odnosno oko 206,5 miliona KM, dok Republika Srpska učestvuje sa preostalih 20 odsto, odnosno oko 51,6 miliona KM.

    Ugovor za projektovanje i izgradnju zaključen je u martu 2022. godine sa konzorcijumom koji čine Integral inženjering iz Laktaša, Srbijaautoput iz Beograda i Institut za građevinarstvo IG iz Banjaluke.

    Prema nedavno objavljenim podacima Autoputeva Republike Srpske, zaključno sa aprilom ove godine izvođač je ispostavio 44 privremene situacije u vrijednosti od oko 132,3 miliona KM, što pokazuje da je realizovan značajan dio ugovorenih radova.

    Nastavak prema Brčkom i Banjaluci

    Dionica Rača – Bijeljina predstavlja prvi korak u realizaciji mnogo većeg projekta povezivanja Beograda i Banjaluke auto-putem, ali i Beograda i Sarajeva.

    Nedavno je počela i izgradnja auto-puta od Bijeljine prema Brčkom, što predstavlja drugu dionicu kroz BiH.

    Najnovija odluka Ministarstva finansija Srbije o izdvajanju gotovo 20 miliona KM potvrđuje da Beograd nastavlja snažno finansijski da podržava ovaj strateški projekat, koji bi u narednim godinama trebalo da postane jedna od najvažnijih saobraćajnih veza između Srbije i Bosne i Hercegovine.

  • Saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo obustavljen nakon novih američkih udara na Iran

    Saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo obustavljen nakon novih američkih udara na Iran

    Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz danas je gotovo potpuno obustavljen, nakon što su Sjedinjene Američke Države drugi dan zaredom izvele napade na Iran, prenio je Blumberg.

    Prema podacima o praćenju brodova, većina zabilježenih kretanja odvijala se duž plovnog puta bližeg iranskoj obali, dok je koridor kroz omanske vode, koji podržavaju SAD, ostao uglavnom bez saobraćaja.

    U moreuzu je među većim plovilima primijećen samo jedan supertanker pod američkim sankcijama koji je isplovio iz Persijskog zaliva, kao i kontejnerski brod pod iranskom zastavom, mada analitičari upozoravaju da pojedini brodovi mogu da plove sa isključenim transponderima.

    Zastoj u saobraćaju uslijedio je nakon niza iranskih napada na trgovačke brodove, koji su, prema navodima američke strane, bili povod za najnovije vojne operacije, dok je američki predsjednik Donald Tramp kazao da je prekid vatre sa Iranom okončan.

    Kroz Ormuski moreuz je u sredu u oba smjera prošlo svega 14 teretnih brodova, što je najmanji broj od postizanja privremenog sporazuma između Vašingtona i Teherana sredinom juna.

    Podaci kompanije Kpler pokazali su da je tokom prethodne tri nedjelje prosečan dnevni tranzit iznosio 34 broda, dok je 24. juna zabilježen vrhunac od 59 prolazaka. Tokom perioda intenzivnih sukoba dnevni broj prolazaka uglavnom je bio manji od 20. Saobraćaj tankera za tečni prirodni gas i dalje je u zastoju, iako su dva prazna broda nedavno ušla u Omanski zaliv i kreću se ka istočnom ulazu u Ormuski moreuz.

    Zabilježeni su i novi znaci elektronskih smijetnji u Omanskom zalivu. Podaci praćenja pokazali su da su pojedini brodovi jugoistočno od omanskog grada Lime prividno plovili neuobičajeno velikim brzinama, većim od 30 čvorova, što bi moglo da ukaže na aktiviranje sistema elektronske zaštite i protivdronske odbrane u regionu. Stručnjaci su upozorili da takve elektronske smetnje mogu da utiču na rad brodskih transpondera i otežaju precizno praćenje pomorskog saobraćaja.

  • EU istražuje kineskog giganta čija se oprema koristi i u regionu

    EU istražuje kineskog giganta čija se oprema koristi i u regionu

    Evropska unija i Kina nalaze se na pragu ozbiljnog trgovinskog sukoba, a u centru pažnje našao se kineski gigant Nuctech, jedan od najvećih svjetskih proizvođača bezbjednosne opreme za luke i granične prelaze.

    Dok Brisel ispituje da li je kompanija koristila nelojalne državne subvencije kako bi stekla prednost na evropskom tržištu, stručnjaci upozoravaju i na moguće bezbjednosne rizike, uključujući potencijalnu špijunažu putem tehnologije koja se koristi i u pojedinim zemljama regiona.

    Da li je Kina subvencionisala širenje na evropsko tržište?
    Evropska komisija pokrenula je opsežnu istragu kako bi utvrdila da li je Nuctech, uz podršku kineske države, stekao nepravednu prednost na tržištu.

    Tokom prošlogodišnjih pretresa istražioci su zaplijenili dokumentaciju i elektronske uređaje kompanije zbog sumnje da državne subvencije omogućavaju Nuctechu da na tenderima nudi cijene i do 50 odsto niže od konkurencije.

    Takva poslovna strategija omogućila je kineskoj kompaniji da postane dio ključne evropske infrastrukture u više od dvadeset zemalja, što Brisel sada smatra ozbiljnim bezbjednosnim izazovom.

    Oprema se koristi i u regionu
    Tema je posebno značajna za Balkan, jer se Nuctechova oprema koristi i u pojedinim zemljama regiona.

    Carinska uprava Hrvatske je 2018. godine, sredstvima Evropske unije, nabavila mobilni rendgenski uređaj vrijedan 1,5 miliona evra za luku Rijeka.

    Tri godine kasnije, na graničnom prelazu Bajakovo postavljen je još jedan uređaj vrijedan više od 14 miliona kuna, takođe finansiran većinom sredstvima EU, radi kontrole teretnih vozila i suzbijanja krijumčarenja.

    Iako su carinske službe isticale njegovu efikasnost, ova oprema sada se nalazi u središtu geopolitičkog spora.

    Kompanija je već na američkoj “crnoj listi”
    Nuctech, čijom je upravom svojevremeno rukovodio sin bivšeg kineskog predsjednika Hu Đintaoa (Hu Jintao), već se nalazi pod američkim sankcijama.

    Vašington je kompaniju uvrstio na listu prijetnji po nacionalnu bezbjednost, dok su Kanada i još neke države izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog njenog poslovanja.

    S druge strane, Peking odbacuje sve optužbe i naložio je kompaniji da ne sarađuje sa evropskim istražiocima, što analitičari vide kao test odlučnosti Evropske unije.

    Moguća zabrana poslovanja
    Istraga Evropske unije mogla bi biti završena veoma oštrim mjerama – od potpune zabrane poslovanja na evropskom tržištu do prisilne prodaje dijela poslovanja u Evropi.

    Pored proizvođača bezbjednosne opreme, Brisel pod lupom drži i kineske proizvođače električnih automobila, solarnih panela i vjetroturbina, što pokazuje da je slučaj Nuctech dio mnogo šireg trgovinskog i geopolitičkog sukoba između Evropske unije i Kine, prenosi Blic.