VRBAS Media

Autor: INFO

  • Crna Gora najbliža EU

    Crna Gora najbliža EU

    Nakon što su građani Islanda na referendumu odbacili nastavak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora ostaje jedina zemlja koja bi u vrlo kratkom roku mogla biti spremna za članstvo u Uniji.

    Ulazak Islanda u Evropsku uniju, možda zajedno sa Crnom Gorom i Moldavijom, u naredne dvije godine mogao je pomoći EU da ublaži posljedice izlaska Velike Britanije 2020. godine, piše AP.

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, komentarišući ishod islandskog referenduma, kazao je da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će vrlo brzo biti spremna za Evropsku uniju.

    “Sada je Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo. Naravno, nije još sve završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina”, rekao je Šarec.

    Nastavljaju svoj put

    Ističe da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo.

    “Naravno, nije sve još završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina. Vrlo je važno da politika Crne Gore sada nešto ne koči i da se nešto ne poremeti”, kaže Šarec.

    Smatra da odluka građana Islanda ne bi trebalo da utiče na evropski put Crne Gore.

    “Rejkjavik je odlučio kako jeste. Islanđani su vjerovatno zabrinuti zbog ribarstva, jer je to njima od velike važnosti, ali nisam toliko upućen u unutrašnju politiku Islanda da bih mogao sada reći šta je tačno bilo toliko važno pa su oni odlučili da ne nastave pregovore”, kazao je Šarec.

    Smatra da to za Crnu Goru ne znači toliko, jer Crna Gora treba da nastavi da ide svojim putem kojim je krenula, prenosi RTCG.

    “Island je ipak u nekoj drugačijoj poziciji od Crne Gore, tako da mislim da to ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru”, poručio je Šarec.

    Milović: Najbolja stvar

    Islandsko “ne” EU je najbolja stvar koja je mogla da se desi za Crnu Goru, ocijenio je bivši ministar pravde Andrej Milović.

    On je na mreži X naveo da je glasanjem građana Islanda na referendumu protiv ponovnog pokretanja pregovora sa EU, Crna Gora ostala kao jedina zemlja koja će u naredne dvije godine biti spremna da pristupi EU.

    “EU očajnički želi da pošalje poruku svijetu da je živa i da se širi poslije 13 godina stagnacije, a naš glavni konkurent Island je sam sebe isključio, čime je Crna Gora sada jedini ozbiljni kandidat”, kazao je Milović.

    Prema njegovim riječima, EU više nema opcija.

    “Albanija kasni za Crnom Gorom, zatvorila je svega tri od 33 poglavlja, a druge kandidate da i ne spominjemo”, naveo je Milović, prenose “Vijesti”.

    Smatra da je sada potrebna državnička mudrost, odgovornost prema Crnoj Gori i građanima, kao i političko jedinstvo vlasti i opozicije, da se sprovede i posljednji korak ka članstvu u EU.

    Ribarstvo presudilo?

    Građani Islanda glasali su protiv prijedloga Vlade da zemlja nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je njihov javni servis.

    Oko 270.000 građana sa pravom glasa trebalo je da odgovori sa “da” ili “ne” na pitanje: “Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju EU?”

    Javnost na Islandu bila je podijeljena oko pitanja koja uključuju bezbjednost i ribarsku industriju zemlje.

    Vlada je saopštila da je njen plan za članstvo trenutak “sada ili nikada”, a premijerka je u avgustu poručila biračima da bi glas “ne” okončao sva nagađanja o članstvu u EU.

    Da su građani glasali za i da je Island na kraju pristupio EU, zemlja bi morala da prihvati zajedničku ribarsku politiku Unije, koja bi omogućila španskim, holandskim i drugim ribarskim brodovima da love u islandskim vodama.

    Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenskog prostora slobodnog kretanja.

    Ta zemlja je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon što je globalna finansijska kriza pogodila njenu malu i ranjivu ekonomiju.

    Međutim, evroskeptična vlada prekinula je proces 2013. godine, čime su pregovori okončani.

  • “Inflacija je previsoka”

    “Inflacija je previsoka”

    Novi predsjednik američkih Federalnih rezervi Kevin Vorš upozorio je da inflacija u SAD ostaje previsoka, ali je izbjegao da najavi konkretan potez sa kamatnim stopama, tokom svog prvog velikog govora na skupu vodećih centralnih bankara u Džekson Houlu u Vajomingu.

    Američka inflacija već 65 mjeseci premašuje cilj od dva odsto navodi Observer, a Vorš je poručio da cijene moraju biti “glavni fokus” Feda i ponovo potvrdio opredijeljenost za postojeći inflacioni cilj.

    Porasla očekivanja o povećanju kamata

    Vorš je rekao da bi bilo “teško” tvrditi da su trenutni finansijski uslovi dovoljno restriktivni za ekonomiju, uz ocjenu da se osnovni inflacioni trendovi ne popravljaju dovoljno brzo, nakon čega su na tržištu odmah porasla očekivanja da bi Fed u septembru mogao povećati kamatne stope.

    Ipak, odbio je da se unaprijed obaveže na bilo kakvu odluku, ponavljajući da nije pristalica takozvanih “smjernica unaprijed” i naglašavajući važnost mogućnosti promjene monetarne politike u skladu sa novim ekonomskim podacima.

    Poruka i američkom ministru finansija

    Njegov govor protumačen je i kao suptilna kritika ministra finansija Skota Besenta, pošto je Vorš poručio da su Fedu potrebni “jasni tržišni signali, što je moguće manje filtrirani”, dok Besent posljednjih dana pokušava da utiče na rast prinosa na dugoročne američke obveznice.

    Vorš smatra da rast prinosa može pomoći u obuzdavanju inflacije jer pooštrava finansijske uslove bez intervencije Feda, dok je Besent tvrdio da njihovo povećanje “ne odražava osnovne ekonomske pokazatelje” i preduzeo niz poteza kako bi ih spustio.

    Uprkos razlikama između dvojice ključnih kreatora američke ekonomske politike, tržišni analitičari pozitivno su ocijenili Voršov nastup, a Majkl Pirs iz Oxford Economicsa rekao je da je predsjednik Feda pružio “više jasnoće, ali bez čvrstog obavezivanja”, čime je, prema njegovoj ocjeni, ojačao svoj kredibilitet uoči septembarskog sastanka centralne banke.

  • Vučić: Istorija se vraća u Beograd gdje je sve počelo

    Vučić: Istorija se vraća u Beograd gdje je sve počelo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Beograd sutra, kada se obilježava 65 godina od održavanja prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, biti ponosni domaćin tradicionalnim prijateljima, te da se istorija vraća tamo gdje je sve počelo i odakle je prije mnogo godina poslata snažna poruka mira, jednakosti, uzajamnog poštovanja i razumijevanja među narodima.

    – Dok gradi modernu budućnost i sprema se za `Ekspo 2027`, Srbija ne zaboravlja mostove prijateljstva koje je decenijama čuvala –  poručio je Vučić na “Instagramu”

    On se danas sastao sa šefovima delegacija zemalja koje će sutra učestvovati na sastanku posvećenom obilježavanju 65 godina prve konferencije Pokreta nesvrstanih.

    On će se sutra u 9.30 obratiti na početku plenarnog zasjedanja.

    Skupu će se, kako je najavljeno iz Predsedništva Srbije, obratiti i potpredsjednik Ugande DŽesika Alupo.

    Prva konferencija Pokreta nesvrstanih počela je 1. septembra 1961. godine u Beogradu u zgradi Saveznog izvršnog veća – današnjoj Palati Srbija.

  • Prevoznici saglasni: Želimo da radimo i da tranzitiramo zemljama EU, jer nismo prijetnja bezbjednosti

    Prevoznici saglasni: Želimo da radimo i da tranzitiramo zemljama EU, jer nismo prijetnja bezbjednosti

    Uoči sjednice Evropske komisije koja bi sutra trebalo da odlučuje o statusu profesionalnih vozača Zapadnog Balkana, u Sarajevu organizovana protestna šetnja i vožnja prevoznika iz Srpske i Federacije.
    Želimo da radimo i da tranzitiramo zemljama EU, jer nismo prijetnja bezbjednosti – jednoglasni su prevoznici. Zahtijevaju da im se broj dana boravka u Evropskoj uniji sa 90 poveća na 125 ili 130.

    Ako se Evropska komisija ogluši o njihove zahtjeve, za 14. septembar najavljuju proteste i blokadu granica i roba prema Evropskoj uniji.

    Zijad Šarić, predsjednik UO Konzorcijuma logistike BiH poručio je da vozači nisu migrant i da su uredno prijavljeni u matičnim zemljama.

    – Ista je situacija dvije godine, dobijamo novčanu kaznu, ali i zabranu ulaska u EU od tri do 12 mjeseci – naveo je Nikola Brković član Konzorcijuma logistike BiH, Prnjavor.

    Najveći trošak tu snosi prevoznik, dodaje Edin Čaušević, direktor firme “Frigošped” Žepče.

    – Par slučajeva se desilo u Austriji – vozač zadržan 24 časa u pritvoru, naređeno da se pošalje drugi, a on se vrati drugim prevozom ili avionom – dodao je on.

  • Amidžić: Krnjić bi kao ekspert trebalo da predaje na mafijaškim seminarima

    Amidžić: Krnjić bi kao ekspert trebalo da predaje na mafijaškim seminarima

    Zijad Krnjić bi, kao ekspert, trebalo da predaje na mafijaškim seminarima, Ndrangeta i jakuze imaju šta da nauče iz njegovih reketaških bravura na sjednicama UO UIO, napisao je na Iksu ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH.

    Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u Upravi za indirektno oporezivanje nije usvojen ni na današnjoj 7. elektronskoj sjednici Upravnog odbora UIO, jer je protiv glasao Zijad Krnjić, član UO kojeg imenuje Vlada FBiH, čime nije riješeno popunjavanje radnih mjesta na deset graničnih prelaza, saopšteno je iz UIO BiH.

  • Karan: Nova školska godina da bude ispunjena sticanjem novih znanja i prijateljstava

    Karan: Nova školska godina da bude ispunjena sticanjem novih znanja i prijateljstava

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan čestitao je početak nove školske godine svim učenicima, a posebno prvačićima koji prvi put sjedaju u školske klupe, sa željom da im prvi dan u školi donese radost i osmijehe koji će im ostati u najljepšem sjećanju tokom cijelog života.

    Karan je učenicima poželio da im nova školska godina bude ispunjena sticanjem novih znanja i neraskidivih prijateljstava.

    On je naglasio da škola nije samo mjesto gdje uče iz knjiga, već prostor u kojem izrastaju u dobre i poštene ljude.

    – Naša je dužnost i prioritet da vam obezbijedimo sigurno, moderno i podsticajno okruženje u kojem ćete moći ostvariti sve svoje potencijale, jer ste upravo vi budućnost Srpske – naglasio je Karan.

    On je naveo da će institucije Republike Srpske nastaviti da ulažu u obrazovni sistem i stvaraju najbolje moguće uslove za školovanje.

    – Svim prosvjetnim radnicima želim mnogo uspjeha u radu. Srećan i uspješan početak nove školske godine! – poručio je Karan u čestitki.

  • Moskva spremna za pregovore, ali insistira na rješavanju „osnovnih uzroka“ sukoba

    Moskva spremna za pregovore, ali insistira na rješavanju „osnovnih uzroka“ sukoba

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u razgovoru sa indijskim premijerom Narendrom Modijem da Moskva ulaže sve napore kako bi što prije došlo do okončanja neprijateljstava, piše Russia Today.

    Dvojica lidera razgovarala su o sukobu u Ukrajini tokom sastanka održanog na marginama tekućeg samita Šangajske organizacije za saradnju.

    Indijski premijer pozvao je na mirno rješenje sukoba i poručio da bi sve strane trebalo da krenu tim putem.

    – Hvala vam, dragi premijeru. To je put kojim idemo – odgovorio je Putin.

    Moskva je više puta saopštila da je spremna da nastavi mirovne pregovore o Ukrajini u bilo kojem trenutku, pod uslovom da razgovori budu usmjereni na rješavanje, kako navodi ruska strana, „osnovnih uzroka“ sukoba.

    Među tim pitanjima Rusija ističe i namjeru Ukrajine da se pridruži NATO-u. Moskva smatra da korijeni sukoba sežu do promjene vlasti u Kijevu 2014. godine, koju Rusija opisuje kao puč podržan od Zapada, kao i kasnijih pokušaja ukrajinskih vlasti da vojnom silom uguše pobunu u Donbasu.

    Rusija takođe navodi da Ukrajina nije sprovela Minske sporazume iz 2014. i 2015. godine, čiji je cilj, prema tumačenju Moskve, bio reintegracija separatističkih regiona u sastav Ukrajine uz dodjeljivanje široke autonomije kroz političke reforme.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u tekstu objavljenom u junu za Politiko naveo da je Moskva prethodno pokušala diplomatskim putem da riješi bezbjednosnu krizu u Ukrajini i Evropi.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države i NATO odbacili su ruski prijedlog o pravno obavezujućim uzajamnim bezbjednosnim garancijama u januaru 2022. godine.

    Lavrov je takođe tvrdio da su zapadni saveznici Kijeva sabotirali pregovore između Rusije i Ukrajine koji su održani u Istanbulu, a koji su započeli ubrzo nakon eskalacije sukoba u februaru 2022. godine.

    Prema riječima ruskog ministra, tadašnji britanski premijer Boris Džonson doputovao je u Kijev u aprilu 2022. godine i poručio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da odustane od pregovora i nastavi borbu.

    Lavrov smatra da je time prekinuta mogućnost za postizanje diplomatskog rješenja u toj fazi sukoba.

  • Ekonomist: Putin razmatra novu eskalaciju rata, Kremlj strahuje od neuspjeha

    Ekonomist: Putin razmatra novu eskalaciju rata, Kremlj strahuje od neuspjeha

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, suočen sa zastojem na ukrajinskom frontu i sve izraženijim posljedicama rata po Rusiju, navodno je odlučio da dodatno pojača sukob, piše britanski nedjeljnik Ekonomist, pozivajući se na izvore koji imaju kontakte unutar Kremlja.

    Prema njihovim tvrdnjama, Putin je tokom proteklih nekoliko nedjelja razmatrao naredne poteze, nakon čega je zaključio da mora pojačati pritisak kako bi izbjegao utisak slabosti.

    Mogućnost novog zaoštravanja sukoba izaziva sve veću zabrinutost među zapadnim državama. Direktor američke Centralne obavještajne agencije, Džon Retklif, 25. avgusta iznenada je otputovao u Moskvu, dok su Finska, Njemačka, Rumunija i Slovačka u posljednje vrijeme prijavljivale incidente za koje postoji sumnja da bi mogli biti povezani sa ruskim aktivnostima.

    Jedan od dugogodišnjih saradnika ruskog predsjednika smatra da je Putin posjetu prvog čovjeka CIA Moskvi mogao protumačiti kao signal slabosti Sjedinjenih Američkih Država.

    Kao poređenje navodi se dolazak tadašnjeg direktora CIA Vilijama Bernsa u Moskvu u novembru 2021. godine. Burns je tada upozorio Putina na posljedice eventualnog napada na Ukrajinu, ali je Rusija samo nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2022. godine, pokrenula invaziju.

    Sagovornici Ekonomista navode da Putinovi motivi za eventualno intenziviranje rata nisu isključivo povezani sa međunarodnim odnosima i stanjem na frontu. Važan faktor, kako tvrde, predstavlja i njegovo nastojanje da očuva sopstvenu vlast.

    Iako podrška ratu u Rusiji i dalje postoji, pojavljuju se pokazatelji slabljenja prećutne podrške građana Putinu. Istraživanje nezavisnog centra Levada pokazalo je da čak 57 odsto ispitanika aktuelnu situaciju u zemlji smatra napetom.

    Među glavnim razlozima za takvo raspoloženje građani navode rat, broj poginulih, mogućnost mobilizacije, napade dronovima i neizvjesnost u vezi sa budućnošću.

    Prema izvorima lista, raspoloženje unutar dijela ruske političke i društvene elite još je nepovoljnije. Problem, kako se navodi, nije samo stanje ekonomije ili eventualni vojni neuspjesi, već i osjećaj da je tokom skoro pet godina rata izgubljeno previše vremena.

    – Sve je izraženiji osjećaj da je car go – rekao je jedan od zvaničnika.

    Drugi sagovornik smatra da nijedan pojedinačni ekonomski ili politički problem trenutno nije dovoljan da ozbiljno ugrozi Putina, budući da ruski predsjednik i dalje raspolaže značajnim finansijskim resursima i snažnim represivnim aparatom.

    Ipak, završetak rata bez ostvarenja makar jednog važnog cilja mogao bi predstavljati ozbiljan problem za njegovu poziciju. Prema ocjeni izvora, Putin bi povlačenje bez zauzimanja cijelog Donbasa mogao doživjeti kao direktnu prijetnju sopstvenoj bezbjednosti.

    – Ruski sistem može da podnese mnogo nasilja, ali ne prašta neuspjeh. Vjerovatno smatra da bi završetak rata bez ostvarivanja čak i minimalnog cilja, odnosno zauzimanja cijelog Donbasa, mogao da ga dovede u fizičku opasnost. „Objesiće me“, navodno je rekao saradnicima tokom rata – tvrdi izvor.

    Prema informacijama ruskih izvora, Putin je spreman da u slučaju potrebe angažuje još između 300.000 i 400.000 ljudi. Istovremeno, vlasti bi mogle dodatno pooštriti mjere protiv osoba i grupa koje Kremlj označava kao unutrašnje neprijatelje.

    Zapadne obavještajne službe, s druge strane, procjenjuju da bi nova faza eskalacije mogla podrazumijevati intenzivnije hibridne operacije i sabotaže usmjerene prema državama koje podržavaju Ukrajinu.

    Među mogućim metama mogle bi se naći i pravci preko kojih evropske zemlje dopremaju vojnu i drugu pomoć Ukrajini. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost napada ili sabotaža fabrika u Evropi koje proizvode vojnu opremu namijenjenu ukrajinskim snagama.

    Uprkos tome, zapadne službe, prema navodima Ekonomista, i dalje procjenjuju da Putin nema namjeru da uđe u direktan vojni sukob sa NATO savezom.

  • Minić: Osnovcima po 100 KM, srednjoškolcima i studentima po 150 KM

    Minić: Osnovcima po 100 KM, srednjoškolcima i studentima po 150 KM

    Vlada Republike Srpske donijeće odluku o isplati jednokratne novčane pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima u Srpskoj, a osnovcima će biti isplaćeno po 100 KM, dok će srednjoškolci i studenti dobiti po 150 KM, najavio je Savo Minić, premijer Republike Srpske.

    “Srpska može da pomogne i odlučili smo da to bude po 100 KM učenicima osnovnih škola i po 150 učenicima srednjih škola i studentima”, rekao je Minić nakon sjednice proširenog Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci.

    On je naveo da je obezbjeđivanje ovih sredstava posljedica pojačanih privrednih aktivnosti i većeg priliva sredstava u budžet Republike Srpske.

    Minić je istakao da su roditelji tokom razgovora na terenu izrazili zahvalnost zbog odluke o nabavci besplatnih udžbenika, ali da su ukazali i na druge troškove koje donosi početak školske godine.

    “U razgovoru sa roditeljima, našim porodicama koje svaki dan srećem na terenu, izražena je zahvalnost i pohvala za odluku koja se odnosila na nabavku udžbenika, ali na terenu smo čuli da ima i potrebe za troškovima koji se odnose, na primjer, na nabavku školskog pribora”, rekao je Minić.

  • 55.000 krivičnih prijava zbog objava nakon smrti generala Mladića

    55.000 krivičnih prijava zbog objava nakon smrti generala Mladića

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je danas da je podneseno 55.000 krivičnih prijava prema građanima Republike Srpske zbog objava nakon smrti generala Ratka Mladića.

    odik je naveo da je to urađeno putem aplikacija i drugih aktivnosti i da to govori koliko je BiH podijeljena i nemoguća i koliko Sud i Tužilaštvo treba da budu instrumenti isključivo bošnjačke politike.

    Tužilaštvo bi trebalo da podiže krivične prijave na osnovu zakona koji je neko nametnuo, bez da je prošao u parlamentu. Jedan nakaradan sistem funkcionisanja na kojem moramo da držimo pažnju – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Upitao je da li se sada može očekivati da snimaju one koji budu na sahrani generalu Mladiću, da li treba takva BiH?

    Ovo je neizdrživo, ukazao je Dodik i dodao kako muslimani štite svoje generale koji su direktno odgovorni za zločine nad Srbima, a srpskom narodu ništa ne daju.

    Naglasio je da takve pravosudne institucije nisu predviđene da budu u Ustavu, te vjeruje da će doći vrijeme da nakon izbora to ponovo bude stavljeno na dnevni red i da se o njima razgovara.

    – Muslimani ništa ne čine da očuvaju BiH koja je moguća kao zajednica tri konstitutivna naroda, oni i dalje guraju koncept građanskog uređenja koji nije bio realan – rekao je Dodik.