Autor: INFO

  • Karan uručio odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić – svjedoku golgote i heroini Јasenovca

    Karan uručio odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić – svjedoku golgote i heroini Јasenovca

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uručio je danas u Banjaluci odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić, svjedoku golgote i preživjeloj heroini koncentracionog logora Јasenovac.

    Karan je istakao da Јelena Buhač Radojčić nije samo žrtva logora Јasenovac, već i posljednji svjedok jednog sistema koji je imao za cilj da izbriše srpski narod i da Republika Srpska dodjelom odlikovanja iskazuje poštovanje prema žrtvama, svjedocima istine i svima koji čuvaju sjećanje na njih.

    On je rekao da je nad srpskim narodom u NDH počinjen genocid i da to nije stvar tumačenja, niti političkog stava već istorijska činjenica utemeljena na brojnim dokazima, arhivama, svjedočenjima preživjelih i ozbiljnim naučnim istraživanjima.

    Karan je poručio da je naša obaveza da podsjećamo na srpsko stradanje, ne dozvoljavajući da se žrtve zaborave, ponište ili ponize.

    On je naveo je da je film “Posljednji svjedok” o životu Јelene Buhač Radojčić jedan od načina da se istina o Јasenovcu sačuva.

    – Njena životna priča prevazilazi okvire lične biografije. To nije samo priča jedne žene, to je svjedočanstvo stradanja čitavog jednog naroda, glas onih koji više ne mogu da govore, opomena koja odzvanja kroz vrijeme – rekao je Karan.

    Karan je uručio odlikovanje uoči premijere dokumentarno-istorijskog filma “Posljednji svjedok” koji govori o životu Radojičićeve.

    Premijeri filma, osim Karana, prisustvuju i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve i brojne zvanice iz javnog života.

    Premijera filma upriličena je povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.

    Јelena Buhač Radojčić preživjeli je logoraš Stare Gradiške, po čijoj životnoj priči je nastao scenario za igrani film “Dara iz Јasenovca”.

  • Stevandić: Kroz jedan život koji svjedoči o istini, vide se još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini

    Stevandić: Kroz jedan život koji svjedoči o istini, vide se još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenadi Stevandić izjavio je da se kroz jedan život koji svjedoči o istini, prikazan u dokumentarno-istorijskom filmu “Posljednji svjedok”, vide još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini.

    “Oni su na najsuroviji prljavi način pobijeni, o čemu se moralo ćutati. Za razliku od istorijskog revizionizma koji danas možete da čujete i na svjetskim medijima, istina o Srbima se gušila, gasila, poništavala pandemijskim lažima koje su i u savremenom svijetu postale u zadnjih 30 godina, nešto što pokriva i sakriva velike istine”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci nakon premijere filma “Posljednji svjedok” o životu Jelene Buhač Radojčić, preživjelom logorašu Stare Gradiške.

    Stevandić je naveo da Srbi nisu počinili taj zločin zaborava i da o tome upravo govori to što su institucije Republike Srpske organizovale snimanje filma o Jeleni Buhač Radojčić, dodijelile joj odlikovanje, što je ranije urađeno i u Srbiji.

    “Naša obaveza je da kultura sjećanja postane dio naših života i života naše djece, jer samo tako se ovo neće ponoviti. Slava svim tim žrtvama, čast mi je biti sa gospođom Buhač i čast mi je što je Republika Srpska ta svjetlost koja će biti uvijek provokacija za mrak, a koja će se uvijek održati”, poručio je Stevandić.

    Premijera filma održana je povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.

  • Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se u Sjedinjenim Državama sada mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo, čiji bi predstavnici željeli da se vrate u vrijeme kada je srpski glas bio zabranjen.
    Komentarišući pismo koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio predsjedniku Univerziteta Džadson u SAD, u kojem traži otkazivanje dodjele priznanja lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, Stevandić je rekao da su bošnjački predstavnici navikli da ranijim akcijama Ustavnog suda BiH i visokih predstavnika Srbi nemaju glasa i da se ništa ne čuje što kažu.

    “Sada se ono što srpski predstavnici kažu u Americi čuje mnogo glasnije nego ono što govori političko Sarajevo, pa bi sada ponovo da se vrate u to vrijeme stereotipa kada je naš glas bio zabranjen”, istakao je Stevandić.

    On je naveo da je istina bolna, a da to pokazuju reakcije ljudi koji se uporno zalažu da oni biraju predstavnike Srba, kao i koji će Srbi glas da upotrijebe.

    “Oni to više ne da ne biraju, nego kukaju kada Srbi koje izabere srpski narod govore glasnije od njih i bolje se čuju. Drago nam je da kukaju i kukaće još više kada vide šta ćemo da uradimo”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

  • Banski dvor upozorio: Potrebna potpuna sanacija zgrade

    Banski dvor upozorio: Potrebna potpuna sanacija zgrade

    Banski dvor u ovu godinu ušao je sa većim budžetom u odnosu na prethodnu, ali iz ove kulturne ustanove upozoravaju da jedan od najvažnih problema, bez potpune sanacije zgrade, i dalje ostaje neriješen. Elektorinstalacije su dotrajale, a sistem klimatizacije je zastario i van funkcije.

    Iz Banskog dvora upozoravaju da je potpuna sanacija zgrade  jedan od osnovih preduslova da bi ustanova zaživjela u svom punom kapacitetu. Program rada za 2026. godinu JU „Banski dvor – Kulturni centar“ Banjaluka naći će se pred banjalučkim odbornicima na narednoj redovnoj sjednici koja će biti održana 28. aprila.

    “Ponovo ističemo da bi naredna etapa trebala u što kraćem roku obuhvatiti kompletnu sanaciju i obnovu mašinskih instalacija i dotrajalih elektroinstalacija. U ovom trenutku najviše je izražen problem sa sistemom klimatizacije ustanove, koji je zastario, prevaziđen i u potpunosti van funkcije. Problem sa klimatizacijom kulminirao je prije šest godina, jer su nakon završetka radova na fasadi sa zgrade Banskog dvora trajno uklonjeni svi privremeni klima uređaji, čije vraćanje nije predviđeno po okončanju radova, jer oni prema mišljenju Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, narušavaju autentičan izgled eksterijera zgrade”, navodi se u obrazloženju ove stavke.

    Takođe, iz Uprave Banskog dvora kažu da su svjesni da temeljna sanacija i obnova mašinskih instalacija cjelokupnog objekta iziskuje značajna finansijska sredstva, ali vjeruju da će ona biti obezbijeđena u što kraćem roku.

    Podsjećaju da je uspješno realizovana sanacija spoljašnjeg dijela zgrade tokom 2018. i 2019. godine u okviru koje su u potpunosti obnovljeni krov, fasada, stolarija i ugrađena dekorativna rasvjeta. Tokom 2024. godine uspješno je rekonstruisan i vatrodojavni sistem.

    Kulturni centar ove godine raspolaže sa  budžetom od 2.033.000 KM, što je za gotovo 200.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, najveći dio ovog iznosa odlazi na plate zaposlenih, režijske troškove, kao i realizaciju programa i autorske ugovore. S druge strane, izdvajanja za investiciono održavanje i obnovu Banskog dvora ostaju skromna u odnosu na stvarne potrebe objekta, tačnije samo 50.000 KM.

    U Banskom dvoru tokom prošle godine realizovano je ukupno 318 različitih kulturnih događaja.

  • Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu su zabilježeni novi rekordi, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq indeks dostigli najviše vrijednosti u istoriji, ali je trgovanje proteklo oprezno zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku i iščekivanja kvartalnih rezultata kompanija.

    Dow Jones indeks porastao je 0,24 odsto, na 48.578 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,26 odsto, na 7.041 bod, a Nasdaq 0,36 odsto, na 24.102 boda.

    Pozitivni signali sa Bliskog istoka
    Podršku tržištu pružile su vijesti o smirivanju tenzija na Bliskom istoku. Izrael i Liban dogovorili su desetodnevno primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp saopštio da je Iran u pregovorima ponudio da odustane od nuklearnog oružja na period duži od 20 godina.

    Tramp je dodao da su SAD i Iran „vrlo blizu“ postizanja sporazuma, nagovještavajući mogućnost njegovog potpisivanja u narednom periodu.

    Tržišta zavise od vijesti o ratu
    Analitičari ističu da se kretanje tržišta u posljednje vrijeme gotovo u potpunosti oslanja na vijesti iz regiona.

    „Tržišta osciluju na osnovu pozitivnih i blago neutralnih informacija o situaciji na Bliskom istoku. U posljednjih mjesec i po dana trgovanje zavisi isključivo od vijesti o ratu s Iranom“, rekao je Kris Zakarjeli iz kompanije Northlight Asset Management.

    U prvim sedmicama sukoba između SAD, Izraela i Irana cijene dionica su oštro pale, ali su u posljednje vrijeme, zahvaljujući očekivanjima o mogućem mirovnom sporazumu, indeksi nadoknadili gubitke i dostigli nove rekorde.

    U fokusu i rezultati kompanija
    Pažnja investitora usmjerena je i na kvartalne poslovne rezultate, koji su u većini slučajeva nadmašili očekivanja analitičara.

    Ipak, ima i negativnih iznenađenja. Dionice brokerske kuće Charles Schwab pale su više od sedam odsto, dok je nakon zatvaranja tržišta cijena dionice Netflixa pala oko osam odsto, nakon objave poslovnog izvještaja.

    Rast i na evropskim berzama
    Pozitivno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta. Londonski FTSE indeks porastao je 0,29 odsto, na 10.589 bodova, a frankfurtski DAX 0,36 odsto, na 24.154 boda.

    S druge strane, pariški CAC indeks zabilježio je blagi pad od 0,14 odsto i spustio se na 8.262 boda, prenosi tportal.

  • Odbijena žalba Planet Softa, nabavka izbornih tehnologija dodijeljena američkoj firmi

    Odbijena žalba Planet Softa, nabavka izbornih tehnologija dodijeljena američkoj firmi

    Kancelarija za žalbe BiH odbila je žalbu Planet Softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja.

    Nakon ove odluke izvjesno je da će CIK zaključiti ugovor sa američkom firmom vrijedan 74,5 miliona KM.

    Planet Soft bi mogao pokrenuti i upravni spor pred Sudom BiH.

    Na ove informacije reagovao je i vlasnik Planet Softa Vedran Јarić.

    – Nisu mogli ni naši, a ni međunarodni faktori, da nas podmite da odustanemo, pa su shvatili da je lakše da krenu putem zloupotrebe i nepoštovanja svih propisa. Ko je nudio mito, ko je tražio mito, ko je i na šta zažmirio javnost će saznati uskoro – napisao je Јarić.

    U Kancelariji za žalbe nalazi se još jedna žalba kompanije Provis iz Bijeljine.

  • Knežević: Tražićemo povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova

    Knežević: Tražićemo povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova

    Lider i poslanik crnogorske Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je danas da će njegova stranka inicirati povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova.

    Knežević je najavio da će 10. maja organizovati veliki skup na kojem će zatražiti podršku od stranačkih organa i od svojih aktivista za tu inicijativu, prenosi RTCG.

    On je rekao da je na sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije dobio punu podršku da zajedno sa potpredsjednicima, poslaničkim klubom i odborničkim klubovima otpočnu aktivnosti i kampanju za povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova.

    – Poznato vam je da je Demokratska narodna partija, ulazeći u vladu Milojka Spajića, potpisala koalicioni sporazum da neće potencirati navodno teme koje nas tobože dijele. Јedna od tih tema je bila i deklaracija o povlačenju odluke o priznanju takozvane države Kosovo na teritoriji opštine Zeta, jer smo hteli da damo doprinos da ova vlada u jednom evropskom ambijentu stvori demokratske i institucionalne preduslove da se izglasa trobojka kao narodna zastava, da srpski jezik bude normiran kao službeni, da imamo zakon o državljanstvu i da se povede sveobuhvatan dijalog oko spoljne politike Crne Gore i vlade Milojka Spajića, koja je izrazito neprijateljski nastrojena prema Srbiji i srpskom narodu i njihovim identitetskim, ideološkim i svakim drugim potrebama – naveo je Knežević.

    On je rekao da je DNP odlučio da koalicioni sporazum za tu partiju ne važi nakon što je, kako je naveo, aktuelna parlamentarna većina, potpomognuta Demokratskom partijom socijalista, odbila njihovu inicijativu da se u dnevni red uvrsti prijedlog izmjena i dopuna zakona o državnim simbolima.

    Knežević je istakao da će zbog toga odbornici DNP-a već sutra pokrenuti inicijativu da se u dnevni red uvrsti deklaracija o povlačenju odluke o priznanju tzv. Kosova na teritoriji Zete.

    On je najavio da će poslanički klub DNP-a u Skupštini Crne Gore takođe podnijeti inicijativu u vidu rezolucije u kojoj će tražiti da se vlada Milojka Spajića obaveže da povuče tu odluku.

    – Za ovu našu odluku tražiću podršku i mitropolita Јonikija i mitropolita Metodija, ali i Njegove Svetosti patrijarha Porfirija. Vrijeme je da srpski narod i da većina građana u Crnoj Gori, a njih je preko 85 odsto koji se protive ovakvoj sramnoj odluci, dobiju institucionalnu satisfakciju – poručio je Knežević.

  • Tramp: Veoma važno da papa razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu

    Tramp: Veoma važno da papa razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć da je veoma važno da papa Lav Četrnaesti razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu.

     Papa može da kaže šta želi i želim da kaže šta želi, ali mogu i da se ne složim – rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, prenosi Rojters.

    Kako je istakao, papa Lav Četrnaesti mora da razumije da je ovo realni svijet.

    Papa Lav Četrnaesti je ranije u četvrtak, tokom posjete Kamerunu, oštro kritikovao lidere koji troše milijarde na ratove i istakao da svijet “razara šačica tirana”.

    Prvi papa iz SAD, takođe, je osudio lidere koji koriste religijski jezik kako bi opravdali ratove i pozvao je na “odlučnu promjenu kursa” tokom sastanka u najvećem gradu Kameruna Duali.

    Tramp je prethodno kritikovao papine stavove o ratu, ocijenivši na društvenim mrežama da je prvi papa rođen u Americi “slab po pitanju kriminala” i “loš za spoljnu politiku”.

    Papa Lav Četrnaesti, međutim, ostao je pri svom antiratnom stavu, poručivši da “nema strah od administracije Donalda Trampa”, kao i da je “Božje srce rastrzano ratovima, nasiljem, nepravdom i lažima”.

  • Orban: Ja sam odgovoran za neuspjeh!

    Orban: Ja sam odgovoran za neuspjeh!

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je sinoć da je odgovoran za poraz svoje stranke Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila i pozvao na “potpunu obnovu desničarske zajednice”.

    Postojali svi uslovi da bude drugačije

    U svom prvom velikom intervju nakon izbornog poraza, za Jutjub kanal “Patriota”, na direktno pitanje ko je odgovoran za poraz na izborima, odgovorio je: “Ja, ja sam predsjednik stranke”.

    On je izjavio da njegova politička kampanja nije uspela, iako je imao sve uslove da bude drugačije i da prihvata odgovornost za loše rezultate.

    – Dobili smo 2,3 hiljada glasova, dok je naš protivnik dobio 3,1 milion – naveo je Orban i dodao da obećava da će analizirati zašto su oni koji nisu glasali ranije, a sada su izašli glasali protiv njegove stranke.

    Na pitanje da li će se povući sa mjesta predsjednika, rekao je da su rezultati bili jasni i da je to veliki poraz.

    – Ako mi tim kaže da sjednem na zadnju klupu, uradiću to. A ako kažu da treba da vodim tim u utakmici kao kapiten, i to ću učiniti – najavio je Orban.

    Treći put da mora da regorganizuje Fides

    Rekao je da je ovo treći put da mora da „reorganizuje Fides kao pokret“ otkako je stranka izgubila parlamentarne izbore 2002. godine i obećao je da će posao obaviti „ne samo sa zadovoljstvom, već i sa radošću“ ako dobije mandat za to.

    Orban je rekao da će predložiti sazivanje stranačkog kongresa kako bi se izabralo novo rukovodstvo, uključujući predsjednika i potpredsjednike.

    – Do kraja juna završićemo prvu fazu obnove – rekao je on.

    Naglasio je da bi desnica, ako prođe kroz potpunu obnovu, veoma brzo mogla da postane sposobna za akciju i da se suprotstavi nepravdi.

    On je rekao da je već u izbornoj noći, na osnovu izlaznosti birača, bio svjestan rezultata.

    – Vidio sam da će biti problem, prošao sam kroz taj emotivni rolerkoster kao i svi ostali. Shvatio sam da naša kampanja nije funkcionisala. Bila je izgrađena na drugačijoj izlaznosti birača, onoj kakvu smo imali ranije. Svi koji su došli dodatno glasali su u znak protesta protiv nas – ocijenio je Orban.

    Korupcija i luksuzni način života elite uticali na rezultat

    Složio se da su korupcija i luksuzni način života elite oko Fidesa uticali na rezultat.

    – Nikada nisam prikrivao korupciju, uvijek sam podržavao da vlasti preduzimaju akciju. Ali luksuz je druga stvar i uticao je na rezultat. Ovo ne može ovako da se nastavi – napomenuo je Orban.

    Dodao je da je spreman da nastavi da vodi stranku i da su godine na čelu zemlje bile najljepše u njegovom životu.

    – Ako dobijem povjerenje za to, rado ću voditi stranku naprijed. Iz sveg ovog bola dolazi i nova energija, odjednom se osjećam mlađe – dodao je Orban.

    Govoreći o novoj vladi, rekao je da se Tisa obavezala da će poboljšati živote ljudi, dodajući da se nada da će biti u stanju da ispune to obećanje.

    Fides će podržati svaku dobru mjeru

    Orban je obećao da će Fides „podržati svaku dobru mjeru i suprotstaviti se svakoj lošoj“, dodajući da će tamo gde vide da se nanosi šteta ili nepravda, „stati protiv toga“.

    Osudio je poziv budućeg premijera Petera Mađara predsjedniku Tamašu Šuljoku da podnese ostavku kao „potpuno pogrešan“.

    – Podjednako je pogrešno prijetiti Ustavnom sudu ili drugim ustavnim institucijama – upozorio je Orban.

    Istovremeno, izrazio je uvjerenje da je njegova vlada mnogo postigla u pogledu socioekonomskog razvoja zemlje tokom 16 godina na vlasti.

    – Možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli i imamo snagu da branimo ono što smo izgradili – rekao je mađarski premijer.

    Orban je poželeo uspjeh sljedećoj vladi, koju će formirati Peter Mađar, lider stranke Tisa, koja je osvojila većinu mjesta u parlamentu zemlje.

    Takođe je rekao da “želi onima koji se nadaju da će život da im se poboljša kao rezultat ovih promjena da se njihove nade ispune”.

    Na izborima 12. aprila, stranačka koalicija Fidesa i njegovih partnera Hrišćanskih demokrata, izgubila je izbore od opozicione stranke Tisa.

    Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok obavijestio je juče lidera Tise Petera Mađara da će mu povjeriti mandat za sastav nove vlade.

  • Zašto je hrana luksuz u BiH

    Zašto je hrana luksuz u BiH

    Dok građani u BiH svakodnevno izdvajaju sve više novca za osnovne namirnice, poređenja sa cijenama u evropskim zemljama otvaraju ozbiljno pitanje – kako je moguće da se u bogatijim državama jede jeftinije nego kod nas.

    Nekada je odlazak u inostranstvo bio rezervisan za kupovinu odjeće, dok se danas sve češće razmatra putovanje zbog hrane. Primjeri iz italijanskih marketa pokazuju da se osnovne namirnice mogu kupiti znatno povoljnije nego u domaćim prodavnicama, uprkos višestruko većem standardu.

    Razlike su posebno vidljive kod konzervirane hrane. Dok se u Italiji pakovanja tunjevine prodaju po cijenama koje su višestruko niže, u Banjaluci isti ili manji proizvodi dostižu znatno veće iznose. Već na tom primjeru jasno se vidi nesrazmjer.

    Slična situacija je i sa gotovim jelima poput raviola. Iako su cijene gotovo izjednačene, razlika u kvalitetu i porijeklu dodatno naglašava nelogičnost domaćeg tržišta.

    Kod dodataka poput pesta razlike su još izraženije. Proizvodi koji u Italiji važe za standardne i pristupačne, kod nas se prodaju po višim cijenama, često bez istog kvaliteta.

    Najveća odstupanja primjećuju se kod sireva. Dok su u zemljama proizvodnje dostupni po razumnim cijenama, u BiH dostižu znatno više iznose, čak i kada se prodaju u manjim pakovanjima. Time postaju luksuz, a ne svakodnevna namirnica.

    Sličan trend prati i pića i ulja. Proizvodi poput proseka ili maslinovog ulja, koji su u Italiji široko dostupni po nižim cijenama, kod nas se prodaju znatno skuplje, često u manjim pakovanjima.

    Ni osnovne namirnice poput tjestenine ne odstupaju od ovog obrasca. Isti proizvođači nude iste proizvode, ali uz značajno više cijene na domaćem tržištu.

    Zanimljivo je da kod mesa razlike nisu toliko izražene. Cijene junetine i svinjetine u zapadnim zemljama često su slične onima u BiH, što dodatno naglašava nelogičnost kada su u pitanju drugi proizvodi.

    Poređenja sa Njemačkom pokazuju isti obrazac. Proizvodi poput čokoladnih namaza, džemova ili kikiriki putera tamo su osjetno jeftiniji, dok se kod nas prodaju po znatno višim cijenama, čak i kada su u pitanju manja pakovanja.

    U konačnici, građani širom BiH plaćaju hranu po cijenama koje su jednake ili više nego u razvijenim evropskim državama, dok su prihodi neuporedivo manji. Akcije u domaćim marketima rijetko donose značajne uštede, za razliku od zapadnih tržišta gdje su popusti često drastični.

    Takva situacija dovodi do toga da kupovina postaje pažljivo planirana, često svedena na minimum. Mnogi proizvodi se izbjegavaju, a potrošnja se prilagođava ograničenom budžetu.

    Na kraju ostaje isto pitanje koje se sve češće postavlja – koliko dugo će ovakav odnos cijena i standarda biti održiv i ko će prvi ponuditi odgovor na njega.