VRBAS Media

Autor: INFO

  • Napadnute vojne baze oko Ormuskog moreuza

    Napadnute vojne baze oko Ormuskog moreuza

    Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo je eskalirao u blizini strateški važnog Ormuskog moreuza, nakon što su američke snage napale iranske položaje na ostrvu Larak, a Teheran odgovorio raketnim i napadima dronovima na američke vojne objekte u regionu.

    Nova razmjena udara dodatno je povećala zabrinutost za bezbjednost plovidbe kroz moreuz kojim u uobičajenim okolnostima prolazi približno petina svjetskih isporuka nafte.

    Amerikanci gađali lansere na ostrvu Larak
    Američke snage izvele su u nedjelju napad na dva iranska lansera na ostrvu Larak navodi novinite, nakon što su pripadnici Islamske revolucionarne garde (IRGC), prema navodima američke Centralne komande (CENTCOM), primijećeni kako se pripremaju da ispale rakete koje nose morske mine prema Ormuskom moreuzu.

    Napadi su bili prvi poznati američki udari na ciljeve u Iranu od kraja jula, a Teheran je saopštio da je među iranskim vojnicima i civilima bilo poginulih i povrijeđenih.

    IRGC je američki napad nazvao “strateškom i smrtonosnom greškom” administracije predsjednika Donalda Trampa i najavio odgovor, optužujući “američko-cionističkog neprijatelja” za novu eskalaciju sukoba.

    Iran odgovorio napadima na američke baze
    Iran je potom saopštio da je raketama i dronovima napao dvije američke vazdušne baze u Jordanu kao odgovor na udare na Larak, dok su jordanske vlasti navele da je protivvazdušna odbrana presrela i uništila osam projektila koji su ušli u vazdušni prostor te zemlje.

    Prema dostupnim informacijama, u tim napadima nije bilo žrtava niti materijalne štete.

    Ormuski moreuz ponovo u centru sukoba
    Nova eskalacija dolazi nakon višemjesečnih sukoba oko kontrole i slobode plovidbe kroz Ormuski moreuz, pri čemu Vašington tvrdi da pokušava da osigura prolaz međunarodnom trgovačkom saobraćaju, dok Teheran insistira na tome da ima ključnu ulogu u upravljanju ovim strateškim morskim putem.

    Američke vlasti ranije su saopštile da su iz međunarodnih plovnih ruta uklonjene morske mine, a Tramp je upozorio da će svako plovilo koje bude postavljalo nove mine biti “odmah i sistematski uništeno”.

    Rastu cijene nafte i nervoza na tržištima
    Nove borbe odmah su se odrazile i na finansijska i energetska tržišta, pa je cijena američke WTI nafte porasla iznad 84 dolara po barelu, dok je Brent premašio 89 dolara.

    Istovremeno su američki berzanski fjučersi oslabili, a pad je zabilježen i na velikim azijskim tržištima, što pokazuje da investitori ponovo strahuju od mogućeg širenja sukoba i novih poremećaja u snabdijevanju energentima.

    Vašington i Teheran trenutno nemaju aktivne pregovore, dok regionalni posrednici nastavljaju pokušaje da obnove pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz i spriječe dalju vojnu eskalaciju u Persijskom zalivu.

  • Moskva: Zapad pokreće operaciju za destabilizaciju Rusije pred izbore za Državnu dumu

    Moskva: Zapad pokreće operaciju za destabilizaciju Rusije pred izbore za Državnu dumu

    Evropska unija i vodeće evropske zemlje sprovode opsežnu strategiju za destabilizaciju Rusije uoči izbora, saopštila je Spoljna obavještajna služba Rusije.

    Prema navodima službe, cilj je ometanje glasanja i diskreditovanje njegovih rezultata.

    Na sastanku “koalicije voljnih” u Parizu u julu, evropski lideri su usmjerili kijevski režim na intenziviranje napada i udara na objekte u Rusiji. Takođe, predstavnici obavještajnih službi evropskih zemalja tokom posjeta Ukrajini razmatraju organizovanje sajber-napada na izbornu infrastrukturu.

    – Na nedavnim skupovima u Viljnusu i Berlinu evropski grobari demokratije postavili su pred “nesistemsku opoziciju” zadatke da pronalazi i fabrikuje kompromitujući materijal o predstavnicima sistemskih političkih partija, kao i da organizuje provokacije na biračkim mestima u Rusiji i inostranstvu – navodi se u saopštenju.

    U SVR-u su naveli i da je ruskoj opoziciji u inostranstvu povereno širenje teza o “nelegitimnosti i nezakonitosti” glasanja.

    – Naravno, ni Ukrajina, u kojoj je na vlasti korumpirani režim kojem je odavno “istekao rok”, ni rusofobni “politički emigranti” odvojeni od svoje domovine, niti totalitarno-liberalni zapadni krugovi koji stoje iza njih, neće moći da spriječe ruske građane da naprave svoj izbor. Rusija ume da pruži otpor ne samo agresorima na spoljnom frontu, već i njihovim beznadežnim pokušajima da potkopaju našu zemlju iznutra – naglasili su u SVR-u.

    Parlamentarna skupština Savjeta Evrope i Evropski parlament pripremaju se da odmah nakon izbora objave saopštenja o nepriznavanju njihovih rezultata.

  • Dodik: Nastavljamo da gradimo i povezujemo Republiku Srpsku

    Dodik: Nastavljamo da gradimo i povezujemo Republiku Srpsku

    Infrastrukturna povezanost Republike Srpske jedan je od naših najvažnijih razvojnih prioriteta, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

    – Savremene saobraćajnice, brze ceste i auto-putevi znače bolju povezanost naših gradova i opština, lakši promet ljudi i robe, ali i kvalitetniji život naših građana – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je poručio da podržava usvojeno idejno rješenje nove saobraćajnice koja će povezati Čelinac, Česmu i novi most preko Vrbasa.

    – Ovaj projekat nije samo izgradnja saobraćajnice, već ulaganje u povezaniju, dostupniju i razvojno snažniju Republiku Srpsku. Nastavljamo da gradimo i povezujemo Srpsku – napisao je Dodik.

  • Gnjatić: Roditeljima prvačića omogućite slobodan dan

    Gnjatić: Roditeljima prvačića omogućite slobodan dan

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske čestitao je danas učenicima, prosvjetnim radnicima i roditeljima početak nove školske godine, koja u Srpskoj počinje sutra, 1. septembra.

    Predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić pozvao je poslodavce da zaposlenima čija djeca polaze u prvi razred omoguće da ovaj važan dan provedu sa svojim mališanima.

    „Apelujem na sve poslodavce u Republici Srpskoj da omoguće svim zaposlenima čija djeca sutra kreću u prvi razred da taj dan provedu sa svojim mališanima. Za svako dijete prvi dan škole je važan čin“, rekao je Gnjatić.

    Govoreći o radu Sindikata, Gnjatić je podsjetio na aktivnosti u vezi sa povećanjem plata i zaključivanjem kolektivnih ugovora, naglasivši da razgovori sa nadležnim ministarstvima neće biti prekinuti.

    „Nastavljamo razgovore sa našim resornim ministarstvima. U narednih mjesec dana očekujemo da ispravimo greške u pojedinim kolektivnim ugovorima. Imamo izuzetno korektnu saradnju sa resornim ministarstvima“, kazao je Gnjatić.

    Zbog visokih temperatura nastava će u pojedinim školama u Republici Srpskoj biti skraćena. Gnjatić je za BL portal rekao da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

    Srećan početak nove školske godine učenicima i prosvjetnim radnicima poželjela je i nastavnica biologije i član Sindikata Stojanka Đurđić.

  • Vašington pojačava pritisak na Iran: Nove sankcije na pomolu

    Vašington pojačava pritisak na Iran: Nove sankcije na pomolu

    Administracija Donalda Trampa planira uvesti sankcije još jednoj banci kako bi pojačala pritisak na transakcije povezane s Iranom, rekao je američki ministar finansija Skot Besent.

    Besent je to izjavio u razgovoru za Asošijeted pres uoči sastanaka Grupe 20 u Ešvilu, u saveznoj državi Sjeverna Karolina. Tokom skupa planira odvojene susrete s predstavnicima najvećih razvijenih ekonomija i ekonomija u razvoju kako bi ih podstakao da učestvuju u ekonomskoj izolaciji Irana.

    Američki ministar finansija poručio je da bi pritisak Vašingtona mogao dodatno eskalirati. U intervjuu je rekao:

    „Ovo će biti finansijsko nasilje ako budemo morali.“

    Dodao je i poruku upućenu akterima uključenim u takve poslove:

    „Pokazujemo ljudima da znamo ko ste vi, vi znate ko ste i ovo mora prestati.“

    Besent je ranije najavio novu kampanju usmjerenu na zemlje koje i dalje posluju s već teško sankcionisanom Islamskom Republikom Iran.

    Prema toj najavi, države koje ne prekinu finansijske veze s Iranom mogle bi se suočiti s američkim mjerama odmazde.

  • Stevandić: Ravnopravnost entiteta i bolja komunikacija sa SAD temelj razvoja

    Stevandić: Ravnopravnost entiteta i bolja komunikacija sa SAD temelj razvoja

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da Republika Srpska polazi od stava da su očuvanje stabilnosti i ekonomskog razvoja najbolji čuvari mira, te da su ravnopravnost naroda i entiteta ustrojenih Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i bolja komunikacija i međusobno razumijevanje između Republike Srpske i Sjedinjenih Američkih Država, temelj za razvoj i napredak ekonomske aktivnosti.

    Stevandić je naglasio da je Republika Srpska zainteresovana za saradnju na temelju ravnopravnosti i saradnju sa Istokom i Zapadom, te da želi razvoj bez kočenja, bilo iz Bosne i Hercegovine ili van nje, dodajući da je radostan što nova američka administracija razumije takav položaj Republike Srpske. Saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ukazao je i na nepravedno i neravnopravno tretiranje političkih stranaka u Republici Srpskoj od strane OHR-a, kada je riječ o odluci kojom su obustavljena budžetska sredstva namijenjena isključivo SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.

    Stevandić smatra da to nisu fer izborni uslovi, već mogući izborni inženjering koji je projektovao Kristijan Šmit, što narušava integritet izbora jer diskriminiše isključivo dvije partije.

    Predsjednik Stevandić se danas u Banjaluci sastao sa direktorom Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Spenserom Fildsom, sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, i tom prilikom mu je poželio dobrodošlicu u Banjaluku i uspjeh u radu.

  • Aktivnosti NATO na Arktiku prijetnja bezbjednosti Rusije

    Aktivnosti NATO na Arktiku prijetnja bezbjednosti Rusije

    Vojne aktivnosti NATO-a na Arktiku predstavljaju direktnu pretnju po bezbednost Rusije i povećavaju rizik od oružanog sukoba, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, prenela je danas agencija Interfaks.

    “NATO je u februaru 2026. godine pokrenuo operaciju ’Arktički stražar‘, usmerenu na širenje vojnog prisustva na visokim geografskim širinama. U neposrednoj blizini naših severnih granica u toku su intenzivne vojne pripreme”, napisao je ministar u svom članku “Međunarodna saradnja na Arktiku: izazovi i mogućnosti”, objavljenom na informativnom portalu Arctic.ru.
    Šef ruske diplomatije dodao je da se sprovode “velike, agresivne vežbe” uz učešće zemalja van tog regiona, kao i da se formiraju novi elementi komandno-štabne strukture NATO-a.

    “Takve vojne aktivnosti na Krajnjem severu predstavljaju direktnu pretnju po bezbednost Rusije. Raste rizik od incidenata koji bi mogli da izazovu oružani sukob sa potencijalno katastrofalnim posledicama”, upozorio je Lavrov.

    Prema njegovim rečima, “očuvanje Arktika kao zone mira i saradnje” nije u interesu NATO-a, s obzirom na to da njegove zemlje članice, “kao i čitava vojna alijansa, vode ka militarizaciji regiona i stvaranju žarišta i međunarodnih tenzija u tom području”.

    Ruski ministar spoljnih poslova naveo je takođe da će spoljna politika Rusije na Arktiku ostati sveobuhvatna i pragmatična.

    On je naglasio da Rusija podržava razvoj Arktika kao sastavnog dela svekontinentalnog prostora bezbednosti i saradnje u Evroaziji.

    “Naši sadašnji protivnici trebalo je odavno da nauče brojne lekcije iz istorije i shvate da razgovor sa Rusijom jezikom sankcija i pretnji nema budućnost. Neprijateljski potezi nailaze i nailaziće na adekvatan odgovor, uključujući i onaj asimetrični”, napomenuo je ministar.

    Lavrov je zaključio da Rusija daje prednost konstruktivnom dijalogu u bilo kojem regionu sveta, ali će, ukoliko to bude potrebno, “ruski nacionalni interesi biti zaštićeni svim raspoloživim sredstvima”.

  • Rokovi za zaštitu od mobinga kratki: U Srpskoj 30, a u FBiH samo 15 dana

    Rokovi za zaštitu od mobinga kratki: U Srpskoj 30, a u FBiH samo 15 dana

    Uznemiravanje na radnom mjestu, odnosno mobing, predstavlja ozbiljan problem sa kojim se suočavaju brojni zaposleni u Bosni i Hercegovini. Osim posljedica koje može ostaviti na zdravlje i dostojanstvo radnika, problem može biti i u tome što mnogi nisu upoznati sa procedurama zaštite i rokovima u kojima moraju reagovati.

    Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za BL portal pojašnjavaju šta radnik može učiniti ukoliko smatra da je izložen mobingu, kome može podnijeti prijavu i šta se dešava ukoliko poslodavac ne preduzme ništa.

    Propisi omogućavaju nekoliko načina zaštite, uključujući obraćanje poslodavcu, Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH i sudu.

    **Različita pravila u Srpskoj i FBiH**

    Mobing je na nivou Bosne i Hercegovine obuhvaćen Zakonom o zabrani diskriminacije, koji uznemiravanje na radnom mjestu prepoznaje kao jedan od oblika diskriminacije. Ipak, konkretna procedura zaštite nije identična u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    U Republici Srpskoj ovu oblast posebno uređuje Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, dok se u Federaciji BiH zaštita od uznemiravanja na radu uređuje Zakonom o radu FBiH.

    Iz Institucije ombudsmena navode da radnik koji smatra da je žrtva uznemiravanja, kao i sindikalni ili drugi predstavnik radnika uz njegovu saglasnost, može podnijeti zahtjev za zaštitu poslodavcu.

    Poslodavac, nakon što sazna da postoji sumnja na uznemiravanje, ima obavezu da pokrene postupak kojim će se utvrditi eventualna odgovornost za povredu radne discipline.

    **Pažnja na rokove: U Srpskoj 30, a u FBiH 15 dana**

    Radnici koji sumnjaju da su izloženi mobingu ne bi trebalo da odlažu reakciju, jer su zakonski rokovi za pokretanje postupka relativno kratki.

    U Republici Srpskoj zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu podnosi se poslodavcu najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja. Nakon toga, poslodavac ima 15 dana da odgovori na zahtjev i sprovede predviđeni postupak.

    U Federaciji BiH rok je još kraći. Radnik zahtjev poslodavcu mora podnijeti u roku od 15 dana od dana kada je došlo do uznemiravanja, dok je i poslodavcu ostavljeno 15 dana da postupi po zahtjevu.

    **Sačuvajte poruke, mejlove i zabilježite svaki incident**

    Jedan od najvažnijih koraka za radnika koji smatra da je izložen mobingu jeste sistematsko prikupljanje dokaza.

    Ombudsmeni ukazuju da dokazni materijal mogu predstavljati različiti oblici komunikacije i dokumentacije, ali i svjedočenja osoba koje su bile upoznate sa događajima.

    Među korisnim dokazima mogu biti e-mailovi, poruke, dnevnici događaja i iskazi svjedoka.

    Zbog toga je važno evidentirati svaki sporni događaj – kada se dogodio, gdje, ko je bio prisutan i šta se konkretno desilo. Takođe, preporučljivo je sačuvati pisanu i elektronsku komunikaciju koja može pomoći u utvrđivanju činjenica.

    **Poslodavac ima obavezu da reaguje**

    Prijava uznemiravanja ne bi smjela biti ignorisana. Poslodavac je dužan da zaposlenima obezbijedi uslove u kojima mogu raditi bez ugrožavanja njihovog zdravlja, dostojanstva i sigurnosti.

    Iz Institucije ombudsmena ističu da poslodavac treba da bude sposoban da problem riješi unutar vlastite organizacije – od utvrđivanja šta je dovelo do sporne situacije do preduzimanja konkretnih mjera.

    Cilj takvog postupanja, kako navode, treba da bude stvaranje radnog okruženja u kojem se smanjuje mogućnost pojave mobinga i u kojem se poštuje pravo zaposlenih na zdrave uslove rada.

    **Ako poslodavac ništa ne preduzme, postoje i druge mogućnosti**

    Radnik nije bez zaštite ni u slučaju da poslodavac ignoriše prijavu ili ne preduzme odgovarajuće mjere.

    U takvoj situaciji moguće je obratiti se Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, koja je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, odnosno članom 7, određena kao centralna institucija za zaštitu od diskriminacije.

    Posebno je važno što radnik nije obavezan da čeka okončanje internog postupka kod poslodavca kako bi podnio žalbu Ombudsmenima.

    Iz Institucije ombudsmena pojašnjavaju da zakon omogućava paralelno korištenje različitih mehanizama zaštite. Drugim riječima, obraćanje Ombudsmenima nije moguće tek nakon što radnik iscrpi postupak kod poslodavca, niti je potrebno čekati eventualni sudski postupak.

    Radnik koji smatra da trpi uznemiravanje može se direktno obratiti Instituciji ombudsmena, čiji je postupak nezavisan od drugih oblika zaštite.

    Nakon podnesene žalbe Ombudsmeni provjeravaju navode i sprovode nezavisnu istragu kako bi utvrdili da li je došlo do uznemiravanja na radnom mjestu.

    Postupak može biti završen zatvaranjem predmeta ukoliko se utvrdi da žalba nije osnovana. Ako se, međutim, utvrdi da su navodi o mobingu osnovani, Ombudsmeni mogu izdati preporuku poslodavcu da preduzme mjere radi zaustavljanja spornih postupanja.

    Preporuka može biti izdata i kada se utvrdi da kod poslodavca ne postoje odgovarajuće interne procedure za zaštitu zaposlenih od diskriminacije.

    Poruka Ombudsmena je jasna – radnici koji smatraju da su izloženi mobingu ne bi trebalo da čekaju da problem postane još ozbiljniji. Pravovremena reakcija, čuvanje dokaza i poznavanje zakonskih rokova mogu biti od ključnog značaja za ostvarivanje prava.

  • Peskov: Ostajemo otvoreni za pregovore

    Peskov: Ostajemo otvoreni za pregovore

    Moskva ostaje otvorena za pregovore ruske i ukrajinske delegacije u Turskoj, ali trenutno ne vidi preduslove da do njih dođe, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Ostajemo otvoreni za takve pregovore. Nažalost, još ne možemo da potvrdimo da postoje bilo kakvi preduslovi za njih. Oni ne postoje – rekao je Peskov novinarima.

    On je optužio Kijev da odbija da se obaveže na stvarne mirovne napore.

  • Islanđani odbacili pregovore o članstvu u EU

    Islanđani odbacili pregovore o članstvu u EU

    Većina građana Islanda odbacila je na referendumu prijedlog da se ponovo pokrenu pregovori o članstvu zemlje u EU, pokazali su zvanični rezultati referenduma.

    Prijedlog je podržalo 47,2 odsto birača, a 53,8 odsto se izjasnilo protiv.

    Ukupno je glasalo 225.031 ljudi, što znači da je izlaznost bila 82,5 odsto, prenio je “Јuronjuz”.

    Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon globalne finansijske krize koja ga je teško pogodila.

    Međutim, pregovore o pristupanju je 2013. godine obustavila tadašnja evroskeptična vlada.