Autor: INFO

Kao da nije izborna godina, ne svjedočimo čestim brutalnim napadima na političke protivnike, a izostao je i vidljiv 24-časovni terenski rad. Ovogodišnja borba za glasove u Republici Srpskoj se, za sada, razlikuje od ostalih, ali analitičari prognoziraju – ofanziva tek stiže.

Sve će, kako smatraju, da se promijeni kako bude prilazio 4. oktobar, za kada su zakazani opšti izbori 2026. Do tada, ističu, političari su se povukli u ljetnu tišinu, s tim što sve ukazuje na to da je u pitanju ništa drugo nego tradicionalno zatišje pred buru.

Teške riječi

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da smo, s jedne strane, već navikli na teške riječi i uvrede od strane političara, poput sindroma kuvane žabe, pa nam se čini da je sve normalno i uobičajeno.

“Sa druge strane, opozicija se u posljednje vrijeme ‘zabavila o svom jadu’ pa nisu imali vremena da ozbiljnije atakuju na vladajuće. Što se rada na terenu tiče, i te kako je prisutan, samo što nije toliko vidljiv kao do sada. Svoj puni obim i vidljivost u javnosti će dobiti kako se izbori budu približavali, a svakako će ‘eruptirati’ prije 4. oktobra”, kaže Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Naporno mrcvarenje

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je pretkampanja protekla u znaku borbe oko kandidatura, a politički protivnici su se, dodaje ona, gledali preko stola, što unutar opozicionog bloka, što unutar lista istih političkih partija.

“Uz vrućine i naporno mrcvarenje da li će opozicija nastupiti u jednoj ili više kolona, okončano je kandidovanje. Dok većina građana uživa u Svjetskom nogometnom prvenstvu, političarima je jasno da je bolje da se povuku u ljetnju tišinu. Ne sumnjam da će nadoknaditi propušteno i krenuti u ofanzivu provlačenja kroz blato političkih protivnika”, ocjenjuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politikolog Dragana Delić kaže da predizborna kampanja u Republici Srpskoj za sada djeluje neobično mirno u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima. Izostaju, dodaje ona, svakodnevni oštri obračuni među političkim protivnicima, kao i intenzivne terenske aktivnosti koje su ranije obilježavale početak izborne trke.

Prerano za zaključke

“Ipak, prerano je zaključiti da će ovakva atmosfera potrajati do izbora. Iskustvo iz prethodnih izbornih ciklusa pokazuje da političke stranke često najintenzivniji dio kampanje ostavljaju za posljednje sedmice, kada slijede veći skupovi, pojačane medijske aktivnosti i direktniji kontakt sa biračima”, navodi Delićeva.

Prema njenim riječima, jedno od mogućih objašnjenja ovakve situacije jeste i činjenica da se značajan dio političke dinamike trenutno odvija unutar opozicionog bloka.

Nesuglasice i sukobi

“Posljednjih mjeseci svjedočimo nesuglasicama i sukobima kako između opozicionih stranaka, tako i unutar samih partija, što je zasigurno doprinijelo da se dio političke energije opozicionih partija preusmjeri isključivo na unutrašnja pitanja. Da li je riječ samo o zatišju pred buru ili će ovogodišnja kampanja zaista imati drugačiju dinamiku u odnosu na ranije izborne cikluse, biće mnogo jasnije kako se bude približavao izborni dan, 4. oktobar”, kaže Delićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, istekao je rok za predaju kandidatskih lista. Centralna izborna komisija (CIK) BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

Konačne liste

Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće objavljen i broj birača za svaku izbornu jedinicu.

Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

Višemjesečne spekulacije o zajedničkim kandidatima opozicije za dvije najvažnije funkcije u Republici Srpskoj završene su dogovorom između SDS i Pokreta Sigurna Srpska, čiji je lider Draško Stanivuković odlučio da odustane od vlastite kandidature i podrži Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Takav rasplet odmah je podržao Narodni front Jelene Trivić, ali ne i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je ostao pri ranijem stavu da će samostalno ući u trku za člana Predsjedništva BiH.

Nakon predaje kandidature, Vukanović je poručio da nikada nije odustajao od političke borbe i da je još krajem prošle godine najavio da će se kandidovati za srpskog člana Predsjedništva BiH.

„Svako ko poznaje moj karakter zna da nije bilo govora o povlačenju i odustajanju“, rekao je Vukanović.

Iako je oštro kritikovao kandidaturu Marinka Božovića, najavio je da će svoje birače pozvati da podrže Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske.

Vukanović tvrdi da je godinama bezrezervno podržavao kandidate SDS i PDP, te da je očekivao makar korektan odnos i podršku opozicionih partnera.

„Ako već nisu htjeli da me podrže, nisu morali da me napadaju i miniraju, jer je time najveću korist dobio SNSD i vlast“, poručio je Vukanović.

Mogu li birači zaboraviti sukobe?

Ključno pitanje pred izbore jeste da li opozicioni birači mogu za nešto više od dva mjeseca zaboraviti višemjesečne svađe, optužbe i međusobna osporavanja opozicionih lidera.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da trenutna situacija više liči na pokušaj saniranja ozbiljno narušenih odnosa nego na stvarno jedinstvo.

„Ovo izgleda kao lijepljenje komadića razbijene vaze. Mjesecima smo gledali međusobne sukobe i teško je preko noći uvjeriti javnost da su sve razlike nestale“, kaže Topićeva.

Prema njenom mišljenju, opozicija je kroz dugotrajne pregovore izgubila dio kredibiliteta, a dodatni problem predstavlja činjenica da iza postignutog dogovora nisu stale sve opozicione stranke.

Topićeva smatra da je najveću političku cijenu cijelog procesa platio SDS, unutar kojeg su se, kako navodi, otvorila brojna pitanja i tenzije.

„Teško je vjerovati da se svi ti narušeni odnosi mogu brzo popraviti i da će birači zaboraviti ono što su mjesecima gledali“, ocjenjuje ona.

Psiholog: Opozicioni birači i dalje vjeruju svojim liderima

Drugačije viđenje ima psiholog Aleksandar Milić, koji smatra da opozicija i dalje raspolaže značajnim povjerenjem među svojim pristalicama.

„Psihologija birača ne mijenja se preko noći. Ljudi koji su godinama protiv aktuelne vlasti uglavnom i dalje vjeruju opozicionim liderima“, navodi Milić.

On dodaje da opozicija ima i veliki broj kvalitetnih kadrova koji nisu dovoljno prisutni u javnosti.

Prema njegovim riječima, najveći problem opozicije nije nužno međusobna razjedinjenost, već veliki broj građana koji ne izlaze na izbore.

„Mnogi opozicioni birači i dalje sumnjaju u regularnost izbornog procesa i vjeruju da se izbori mogu zloupotrijebiti. Zato ne mislim da je došlo do dramatičnog pada povjerenja u opoziciju“, kaže Milić.

On ipak upozorava da samo formalno jedinstvo nije dovoljno.

„Ne bi bilo dobro ni da opozicija bude potpuno jedinstvena ako nema kvalitetne kandidate i jasnu politiku“, zaključuje Milić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nastavio je sa proceduralnim zloupotrebama i nakon što je Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom podržala odluku srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o zaštiti vitalnog interesa Republike Srpske, tvrde izvori Srne i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović.

Kako Srna saznaje, šef Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Alija Kožljak dostavio je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije, iako ona, nakon veta Željke Cvijanović i potvrde Narodne skupštine Republike Srpske, ne može stupiti na snagu niti proizvoditi pravno dejstvo.

Prema navodima Srne, ovakvim postupanjem nastavljena je, kako se ocjenjuje, proceduralna i ustavna zloupotreba, budući da prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH akte Predsjedništva nadležnim institucijama može dostavljati isključivo Generalni sekretar Predsjedništva, a ne šef kabineta jednog od članova.

Srna navodi da se iz ovakvog postupanja može zaključiti da je riječ o svjesnoj manipulaciji i pokušaju zaobilaženja ustavnih procedura.

Podsjećanja radi, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović napustila je sjednicu Predsjedništva 29. juna, navodeći da su tokom rasprave o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika više puta prekršene ustavne i poslovničke procedure. Uprkos tome, preostala dva člana Predsjedništva glasala su o prijedlogu liste kandidata, na kojoj nije bilo predstavnika iz Republike Srpske.

Cvijanović je potom ovu odluku proglasila destruktivnom po vitalni interes Republike Srpske, a Narodna skupština Republike Srpske juče je dvotrećinskom većinom potvrdila njenu izjavu, čime je odlučeno da sporna odluka Predsjedništva BiH za Republiku Srpsku neće stupiti na snagu.

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović izjavila je da je o nezakonitom postupanju Kabineta Denisa Bećirovića obavijestila sve nadležne institucije.

Ona je navela da je odluku elektronskom poštom Komisiji dostavio šef Bećirovićevog kabineta Alija Kožljak, mimo svih propisanih procedura, iako je riječ o aktu na koji je srpski član Predsjedništva uložila veto.

• Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom podržala izjavu člana Predsjedništva BiH o zaštiti vitalnog interesa Republike Srpske, predmetna odluka ne može proizvoditi pravno dejstvo u skladu sa Ustavom BiH i ne može biti osnov za postupanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a posebno zato što nije dostavljena propisanim procedurama – rekla je Ošap Gaćanović.

Ona je pojasnila da Poslovnik o radu Predsjedništva BiH jasno propisuje da se usvojene odluke, nakon potpisivanja predsjedavajućeg, ovjeravaju službenim pečatom, evidentiraju u djelovodnom protokolu i putem Sekretarijata Predsjedništva dostavljaju nadležnim institucijama.

• U konkretnom slučaju akt nije dostavljen putem propisane službene procedure Predsjedništva BiH, odnosno od strane Generalnog sekretara, već potpuno nezakonito putem Kabineta predsjedavajućeg. Akt je ovjeren pečatom Kabineta predsjedavajućeg Bećirovića i potpisan od strane šefa Kabineta Alije Kožljaka, što nije način dostavljanja akata propisan Poslovnikom – istakla je Ošap Gaćanović.

Ona smatra da ovakvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje Ustava BiH i ustavnih prava Republike Srpske.

• Ako je dosadašnje samostalno komuniciranje sa UNESKO-om i davanje garancija u ime BiH pokazivalo namjeru zaobilaženja institucija, onda ovaj potez ukazuje na pokušaj nametanja jednostranih i nezakonitih rješenja – upozorila je Ošap Gaćanović.

Dodala je da je stručnu službu i članove Komisije obavijestila da po ovako dostavljenom aktu ne postupaju, jer smatra da on nije dostavljen u skladu sa važećim ustavnim i poslovničkim procedurama.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić reagovao je na objavu narodnog poslanika Igor Crnadak, poručivši da su optužbe koje iznosi dio dugotrajne kampanje laži i podmetanja usmjerene protiv njega, te upozorio da takva retorika direktno ugrožava bezbjednost njegove porodice.

Stevandić je naveo da se protiv njega godinama plasiraju neistinite tvrdnje, posebno u javnom prostoru Federacije BiH, s ciljem njegove političke i lične diskreditacije.

„Jeste, ovaj izdajnički ološ je širio laži, naročito u FBiH, o meni i crvenom kombiju, koji nikad nisam vidio. Tako svi ekstremisti koje je time pozvao konstantno prijete i ugrožavaju bezbjednost meni i mojoj porodici. Hulja izdajnička to zna i podmuklo nastavlja. Neće ga laži izvući“, poručio je Stevandić.

Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Crnadak na društvenim mrežama objavio da je Stevandić navodno uputio ozbiljnu prijetnju pominjanjem „crvenog kombija“, pozivajući policiju i tužilaštvo da reaguju.

Stevandić, međutim, kategorično odbacuje takve tvrdnje i ističe da nikada nije imao bilo kakve veze sa pričama koje mu se pokušavaju pripisati, ocjenjujući da je riječ o nastavku političke kampanje zasnovane na manipulacijama i pokušajima da se protiv njega podstakne atmosfera linča.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske naglašava da će nastaviti da obavlja svoju funkciju odgovorno i u skladu sa zakonom, uprkos, kako navodi, kontinuiranim pokušajima političke diskreditacije i pritiscima kojima su izloženi i on i njegova porodica.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić rekao je tokom posebne sjednice parlamenta Srpske da je narodni poslanik Igor Crnadak „demaskiran čovjek u panici“, ocijenivši da njegove optužbe predstavljaju pokušaj skretanja pažnje sa činjenica i vlastite odgovornosti.

Stevandić je u obraćanju poslanicima istakao da se o presudama ne odlučuje političkim govorima, već na sudovima, te da postoje pravosnažne odluke koje, kako je naveo, govore o Crnatkovim ranijim obavezama prema privatnim firmama i institucijama.

„Vi ste, po meni, demaskiran čovjek u potpunoj panici. Morate pričati o presudama, a presude ne donosi Igor Crnadak. Presude donose sudovi“, rekao je Stevandić.

On je naveo da su protiv Crnatka vođeni postupci zbog neizmirenih obaveza prema više subjekata, ističući da su u pojedinim slučajevima donesene odluke kojima je bilo naloženo izvršenje.

„Postoje presude zbog neplaćenih obaveza prema komunalnim službama, osiguranju i drugim firmama. I onda se taj isti čovjek našao da govori o moralu, korupciji i odgovornosti“, rekao je Stevandić.

Обичан народ плаћа рачуне, а неке чува полиција БиХ од извршења, када их не плате. Пресуде судова у Републици Српској су доказ да је Игор Црнадак дужан држави и приватним фирмама. Он сада прича о моралу и корупцији. То није срамота, то је лицемјерје и поганлук најгоре врсте! pic.twitter.com/2EEvOrfKOX

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 8, 2026

Prema njegovim riječima, posebno je sporno što se, kako tvrdi, neistine koriste za stvaranje pritiska i ugrožavanje ljudi koji se nalaze na javnim funkcijama.

„Vi lansirate priče koje su 26 puta odbačene, a posljedice toga trpi moja porodica. Moje dijete i moja supruga dobijaju prijetnje od ljudi koji povjeruju u takve konstrukcije“, rekao je Stevandić.

On je poručio da neće dozvoliti da se, kako je rekao, bez dokaza napadaju ljudi i stvaraju mete prema onima koji brane svoje političke stavove i institucije Republike Srpske.

„Ti crtaš metu svakom Srbinu patrioti koji drugačije misli od vas. To nije politika, to je neodgovornost“, istakao je Stevandić.

Govoreći o kritikama koje su mu upućene, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da iza njega ne postoje pravosnažne presude, za razliku od onih koji ga napadaju.

„Ja sam nepresuđen. Jak sam kao zemlja. Vi ćete snositi odgovornost za sve što ste uradili, a ne Nenad Stevandić“, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Stevandić je zaključio da politička borba mora biti zasnovana na činjenicama, a ne, kako je rekao, na konstrukcijama, pritiscima i pokušajima diskreditacije ljudi koji obavljaju javne funkcije.

U politici se često pokazalo da najveću korist ne ostvaruje onaj ko osvoji najviše glasova, već onaj ko u pravom trenutku povuče potez koji mijenja raspored snaga. Upravo zbog toga nije nemoguće da poslije opštih izbora najveći politički profit ostvari čovjek čije ime građani neće ni pronaći na glasačkom listiću.

Odlukom da Pokret za državu „Sigurna Srpska“ ne kandiduje svog predstavnika ni za predsjednika Republike Srpske ni za srpskog člana Predsjedništva BiH, Draško Stanivuković napravio je potez koji će se tek nakon izbora moći u potpunosti ocijeniti. Međutim, već sada je jasno da je promijenio političku dinamiku unutar opozicije.

Mjesecima su mu politički protivnici, ali i dio opozicione javnosti, spočitavali da insistiranjem na vlastitoj kandidaturi razbija opozicioni blok i direktno ide naruku SNSD-u. Tvrdilo se da lične ambicije stavlja ispred zajedničkog cilja i da je spreman žrtvovati opoziciono jedinstvo zbog vlastitog političkog interesa.

Odustajanjem od kandidature taj argument je praktično nestao. PDP je podržao zajedničke opozicione kandidate Branka Blanušu i Marinka Božovića, dok je Stanivuković javno poručio da su političke promjene važnije od pojedinačnih funkcija. Time je odgovornost za izborni rezultat prepustio onima koji će se zaista naći u izbornoj trci.

Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da je najveći politički dobitnik takvog raspleta SDS, koji je dobio oba kandidata za najvažnije funkcije. Međutim, kada se stvari posmatraju dugoročnije, slika izgleda znatno drugačije.

Ukoliko opozicija ostvari istorijski uspjeh i nakon dvije decenije pobijedi kandidate vladajuće koalicije, Stanivuković će imati sasvim legitimno pravo da tvrdi kako je upravo njegovo odustajanje omogućilo jedinstven nastup. U tom slučaju neće biti čovjek koji je izgubio vlastitu političku bitku, već neko ko je, kako će vjerovatno predstavljati, stavio zajednički interes ispred ličnog.

Drugi scenario, koji mnogi danas smatraju vjerovatnijim, za njega može biti jednako povoljan.

Ako opozicija ponovo ne uspije osvojiti najvažnije funkcije, politička odgovornost gotovo sigurno neće biti usmjerena prema čovjeku koji nije bio kandidat. Teret poraza nosiće prije svega oni koji su učestvovali u izbornoj trci, kao i stranke koje su ih predložile. Stanivuković će u takvoj situaciji moći reći da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi opozicija nastupila jedinstveno.

To otvara sasvim novu političku perspektivu.

Iskustvo Republike Srpske pokazuje da svaki ozbiljniji izborni poraz opozicije gotovo automatski pokreće pitanje odgovornosti i budućeg liderstva. Ukoliko SDS doživi još jedan neuspjeh, teško je očekivati da će unutar opozicionog bloka izostati rasprava o tome ko treba preuzeti vodeću ulogu u narednom političkom ciklusu.

U takvom raspletu Stanivuković ulazi bez najvećeg političkog tereta koji izbori mogu donijeti. Ostaje gradonačelnik Banjaluke, zadržava kontrolu nad vlastitom političkom organizacijom i izbjegava etiketu političara koji je izgubio predsjedničku ili članovsku utrku. Istovremeno može graditi narativ da je bio spreman na kompromis, dok su drugi dobili priliku da pokažu da mogu pobijediti SNSD i nisu uspjeli.

Naravno, politika ne priznaje unaprijed napisane scenarije. Iznenađenja su uvijek moguća, a izborni rezultati često demantuju procjene analitičara. Međutim, upravo zato ovaj potez djeluje kao jedna od rijetkih odluka koja ostavlja prostor za politički dobitak bez obzira na konačan ishod.

Ako opozicija pobijedi, Stanivuković će biti jedan od kreatora uspjeha. Ako izgubi, neće biti među poraženim kandidatima. U oba slučaja ostaje relevantan faktor i potencijalni pretendent na vodeću poziciju unutar opozicionog bloka.

Zbog toga njegovo povlačenje iz kandidature ne treba posmatrati kao znak političke slabosti, već prije kao pokušaj dugoročne strategije. Ponekad se najveći politički kapital ne stvara izlaskom na izbore, nego odlukom da se u pravom trenutku napravi korak unazad kako bi se kasnije otvorio prostor za nekoliko koraka naprijed.

Da li je riječ o potezu koji će obilježiti naredni politički ciklus ili samo o kratkoročnoj taktičkoj odluci, pokazaće izborni rezultat. Ali jedno je već sada izvjesno – Draško Stanivuković uspio je da se pozicionira tako da, bez obzira na ishod izbora, ostane jedan od najvažnijih aktera opozicione političke scene.