VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ostojić: Izmjenama zakona o pravima boraca poboljšati standard boračkih kategorija

    Ostojić: Izmjenama zakona o pravima boraca poboljšati standard boračkih kategorija

    Vlada Republike Srpske utvrdila je izmjene zakona o pravima boraca kojima se povećava borački dodatak i osnovica za invalidnine, a glavni cilj je poboljšanje standarda boračkih kategorija, rekao je za Јutarnji program RTRS Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Istakao je da se borački dodatak povećava sa četiri na četiri i po KM, dok će osnovica za invalidnine iznositi 1.100 KM, uz najavu da će i dalje biti povećavana.

    – Samo ovo povećanje nije dovoljno. Ništa nije dovoljno i borci su zaslužili mnogo više – poručio je Ostojić.

    Uvodi se i novo pravo na posebnu novčanu naknadu za borce starije od 65 godina i bivše logoraše, a proširuje se i priznavanje statusa za pripadnike Vojske Republike Srpske Krajine.

    – To su ljudi koji za vrijeme rata nisu bili zaposleni. To su poljoprivrednici. Nisu si uplaćivali doprinose. To su ljudi koji prvi uzmu oružje i krenu braniti državu. Oni će oni imati primanje mimo ovoga, još jedno, ukupno dva boračka dodatka odnosno jedno kojem je osnovica 9 KM – kazao je Ostojić.

    Ministarstvo će nastaviti i stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija i dokup staža za demobilisane borce od 1996. godine do 2.000 godine.

    Za sprovođenje zakona biće potrebno oko 550 miliona miliona maraka.

    O svemu ovome Ostojić će danas razgovarati s predstavnicima nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Podsjetimo, Vlada Republike Srpske prošle sedmice usvojila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno–otadžbinskog rata Republike Srpske kojim se povećava osnovica za borački dodatak sa četiri na četiri i po KM, a za invalidnine će biti 1.100 KM.

     

  • Dinosaurusi u Trapistima nisu dobrodošli

    Dinosaurusi u Trapistima nisu dobrodošli

    Mještani banjalučkih Trapista, odnosno Delibašinog sela, ne treba da brinu zbog planirane gradnje Dino parka na ovom području, tvrde iz Gradske uprave Banjaluka, uprkos peticiji iza koje je stalo 75 domaćinstava, a u kojoj traže da se od ove lokacije odustane, zbog, kako su naveli, infrastrukturnih ograničenja.

    Iz Gradske uprave za BL portal kažu da su prije donošenja odluke o parku na ovoj lokaciji, izvršene detaljne analize terena, obilasci i konsultacije sa stručnim licima.

    „Na sva pitanja u vezi sa infrastrukturom i pristupnim putevima odgovore će dati projektna dokumentacija, koju izrađuje ovlašćena projektna kuća“, navode iz Grada.

    Upravo su pristupni put, ali i pitanje kompletne infrastukture i bezbjednosti zbog potencijlano većeg broja posjetilaca i pojačanog saobraćaja, bili glavni razlozi zbog kojeg su reagovali mještani Gornjih Priječana, koji su za BL portal prije sedam dana potvrdili da u Gradsku upravu šalju i peticiju.

    Kako danas kaže Slađana Latinović, jedna od mještanki koja o svim ovim aktivnostima redovno izvještava i na društvenim mrežama, odgovor na peticiju nisu dobili, a od borbe da Dino park “zaobiđe” njihovo naselje neće odustati.

    Ipak, iz Gradske uprave u odgovoru BL portalu, i dalje tvrde da bi ovaj park uticao na poboljšanje kvaliteta života u naselju i da planirani sadržaj ne predstavlja rizik po bezbjednost građana.

    „Izgradnja parkova ne predstavlja rizike po bezbjednost mještana i građana, upravo suprotno. Doprinosi svojim sadržajima poboljšanju kvaliteta života. Ukoliko se misli na same rizike unutar planiranog parka, o njima se svakako detaljno razmišljalo i analizaralo u projektnoj dokumentaciji, kao što će biti slučaj i pri samoj izgradnji i korišćenju. Parkovi će biti obezbijeđeni svim potrebnim, u skladu sa važećim propisima vezano za sigurnost i bezbjednost“, poručuju iz Gradske uprave.

    Iz Grada dodaju i da su za projekat već konsultovane nadležne institucije, kao i da će sve potrebne saglasnosti biti pribavljene kroz proces izrade projektne dokumentacije.

    Projekat koji je mijenjao lokacije

    Planirani Dino park u Banjaluci trebalo bi da bude izgrađen na području katastarske opštine Delibašino selo, na području Trapista, a kompleks će zauzimati oko 8.000 kvadratnih metara i biće podijeljen na dvije cjeline – avantura park i tematski Dino park, najavili su iz Gradske uprave početkom marta ove godine.

    Dino park u javnosti je prvi put najavljen kao projekat koji bi trebalo da bude izgrađen u rekreativnoj zoni na Banj brdu, ali je ta ideja izazvala reakcije dijela javnosti i organizacija koje su upozoravale da bi takav sadržaj mogao narušiti prirodni ambijent jednog od najposjećenijih izletišta u gradu.

    Nakon toga, Gradska uprava je odustala od te lokacije, a kasnije je najavljeno da bi Dino park mogao biti dio nove rekreativne zone u Trapistima, gdje je planiran razvoj turističkih i adrenalinskih sadržaja. Tako se došlo do konačne lokacije – Delibašino selo, udaljeno oko pet kilometara od centra Banjaluke, uz samu rijeku Vrbas.

  • Tramp traži da auto-industrija proizvodi oružje

    Tramp traži da auto-industrija proizvodi oružje

    Pentagon, odnosno Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država, obratilo se vodećim američkim proizvođačima automobila i industrijskim kompanijama sa ciljem da se poveća proizvodnja oružja i vojne opreme, u potezu koji podsjeća na praksu iz Drugog svjetskog rata, kada je civilna industrija bila masovno mobilisana za potrebe vojske.

    Pentagon traži podršku industrije
    Prema pisanju „Wall Street Journala“, na koje se pozivaju svjetske agencije, visoki zvaničnici Ministarstva odbrane već su održali razgovore sa rukovodstvom nekoliko velikih kompanija, uključujući američke proizvođače automobila General Motors, na čijem je čelu izvršna direktorica Mary Barra (Meri Bara), i Ford, kojim upravlja Jim Farley (Džim Farli).

    Razgovori su obuhvatili mogućnosti proizvodnje oružja i druge vojne opreme, odnosno potencijalno preusmjeravanje dijela industrijskih kapaciteta ka odbrambenom sektoru.

    Širi plan Trumpove administracije
    Ovi preliminarni i široko postavljeni razgovori započeti su još prije izbijanja rata u Iranu, ali su u međuvremenu dobili na značaju. Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa (Tramp) želi da proizvođači automobila i druge američke kompanije preuzmu veću ulogu u proizvodnji oružja, navodi WSJ.

    Zvaničnici Pentagona poručili su da bi američki proizvođači mogli biti potrebni kao podrška tradicionalnim dobavljačima iz odbrambene industrije, te su ispitivali da li kompanije mogu brzo da se prilagode i pređu na vojnu proizvodnju.

    Uključene velike kompanije
    Među kompanijama koje su učestvovale u razgovorima nalaze se i američka vazduhoplovna kompanija GE Aerospace, kao i Oshkosh, američki proizvođač specijalizovanih vozila i mašina.

    Reuters navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi ove informacije, dok General Motors, Ford, GE Aerospace i Oshkosh nisu odmah odgovorili na upite za komentar van radnog vremena.

    Pentagon: cilj je brza ekspanzija kapaciteta
    U saopštenju dostavljenom Reutersu, jedan zvaničnik Pentagona istakao je da je Ministarstvo odbrane „posvećeno brzom proširenju odbrambene industrijske baze iskorištavanjem svih dostupnih komercijalnih rješenja i tehnologija kako bi se osiguralo da naši borci zadrže odlučujuću prednost“.

    Pritisak zbog rata i iscrpljenih zaliha
    Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su američke zalihe oružja značajno smanjene. Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, kao i tokom izraelskih vojnih operacija u Gazi, Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara vrijedne vojne opreme, uključujući artiljerijske sisteme, municiju i protivtenkovske rakete.

    Dodatni pritisak stvara i aktuelni rat protiv Irana, kao i nedavni američki vojni udari, zbog kojih Pentagon intenzivno radi na obnavljanju i povećanju zaliha.

    Sastanci na najvišem nivou
    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump se još u martu sastao sa direktorima sedam velikih odbrambenih kompanija. Tema sastanka bila je ubrzanje proizvodnje i obnova vojnih kapaciteta, u trenutku kada Pentagon nastoji da nadoknadi potrošene resurse.

    Rekordni vojni budžet
    U tom kontekstu, Trump je ovog mjeseca zatražio ogromno povećanje vojnog budžeta – za dodatnih 500 milijardi dolara, čime bi ukupna potrošnja dostigla čak 1,5 biliona dolara.

    Ako se ovi planovi realizuju, američka industrija bi mogla ponovo ući u fazu masovne mobilizacije za potrebe vojske, slično kao tokom najvećih globalnih sukoba u prošlosti, kada su fabrike automobila i civilne opreme bile ključni stub vojne proizvodnje.

  • U ovim zemljama na granici mogu da vam uzmu telefon i traže šifru

    U ovim zemljama na granici mogu da vam uzmu telefon i traže šifru

    Putovanje odavno više nije samo pasoš, karta i kofer. Danas nosite cijeli svoj život u džepu, i upravo to postaje problem čim pređete granicu. U sve većem broju država, granična kontrola ne završava se na dokumentima.

    U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

    U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

    Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

    Odbijanje može skupo da vas košta
    U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

    Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

    Granice više nisu samo fizičke
    Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

    Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

    Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

    Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

  • Nijedan brod ne može da probije američki obruč

    Nijedan brod ne može da probije američki obruč

    Rat između Amerike, Irana i Izraela ušao je u 46. dan. Bijela kuća je saopštila da se uskoro očekuje druga runda pregovora između SAD i Irana i da će ona najvjerovatnije ponovo biti održana u Islamabadu.

    ijela kuća takođe je demantovala izvještaje da su SAD zatražile produženje primirja s Iranom koje ističe sledeće nedjelje. Portparolka Karolina Livit izjavila je da su pregovori “produktivni i u toku”, kao i da se Amerika “osjeća dobro u vezi sa izgledima za sporazum s Iranom”.

     

    Saopšteno je i da se američka blokada iranskih luka u Ormunskom moreuzu i dalje nastavlja, dok je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da je rat “vrlo blizu završetka”.

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da razmatra mogući prekid vatre u Libanu nakon pritiska Vašingtona, prenosi Blic.

    Politico: Američka mornarica igra smrtonosnu igru u Ormuskom moreuzu

    Američka ratna mornarica ima novu ključnu misiju u Ormuskom moreuzu – da pronađe i uništi iranske morske mine prije nego što izazovu potpuni haos u globalnoj ekonomiji. Pijretnja je stvarna jer, iako su iranske zalihe sa hiljadama mina smanjene nakon američko-izraelske kampanje, nisu u potpunosti uništene. Američka vojna obavještajna služba vjeruje da su neke od tih mina već postavljene u more, tvrdi američki zvaničnik upućen u situaciju koji je, zbog trajanja operacija, želio da ostane anoniman, piše Politiko.

     

    Već i sama prijetnja iranskim napadima na trgovačke brodove bila je dovoljna da parališe moreuz i izazove potrese na energetskim tržištima. Kada bi mina oštetila ili uništila samo jedno komercijalno plovilo, promet naftnih tankera dodatno bi se usporio, ako ne i potpuno zaustavio, što bi produbilo globalnu energetsku krizu, piše Politico.

    Američki razarač zaustavio iranski teretni brod

    Američki razarač presreo je juče iranski teretni brod koji je pokušao da probije pomorsku blokadu. Plovilo pod iranskom zastavom isplovilo je iz luke Bandar Abas, prošlo kroz Hormuški moreuz i nastavilo plovidbu uz obalu Irana, ali ga je razarač s navođenim projektilima USS Spruance (DDG 111) uspešno preusmerio i primorao na povratak, objavilo je Centralno zapovedništvo američke vojske (CENTCOM).

    Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedjeljak, nijedan brod nije uspio da je probije, dodali su.

    Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

    Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i djelovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

    Amerika uvela nove sankcije Iranu

    Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedeljak, nijedan brod nije uspeo da je probije, dodali su.

    Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”
    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

    Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i delovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

    Amerika uvela nove sankcije Iranu

    Ministarstvo finansija SAD uvelo je nove sankcije za oko dvadesetak pojedinaca, kompanija i plovila za koje tvrdi da su dio iranske ilegalne infrastrukture za transport nafte. Odluku je donijela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) tog ministarstva.

    U saopštenju se navodi da su sankcionisani djelovali u okviru mreže iranskog naftnog magnata Mohameda Hoseina Šamkanija, sina visokog savjetnika bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija. Tim povodom, ministar finansija Skot Besent rekao je da će Trampova administracija nastaviti da “smanjuje iranske ilegalne mreže krijumčarenja i aktivnosti terorističkih posrednika”.

  • U prvom kvartalu od poreza prikupljeno 6,3 milijarde KM

    U prvom kvartalu od poreza prikupljeno 6,3 milijarde KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i Poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su u prvom kvartalu od poreza ukupno naplatile oko 6,3 milijarde KM.

    Prihodi od indirektnih poreza veći za 169 miliona KM

    Kako se navodi u saopštenju UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM i veći su za 169 miliona KM ili 6,14% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM.

    “Uprava je u prva tri mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva tri mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su dvije milijarde i 403 miliona KM i veći su za 8,75% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u prva tri mjeseca 2025. godine”, piše u saopštenju UIO BiH.

    Dodaje se da je u martu 2026. godine prikupljeno milijardu i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, ili 8,96% više u odnosu na mart 2025. godine.

    “Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 245 miliona KM. Najveći dio prikupljenih prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila milijardu i 328 miliona KM, Republika Srpska 744 miliona KM i Brčko distrikt 75 miliona KM”, navodi se u saopštenju.

    Poreska uprava FBiH prikupila više od dvije milijarde KM

    Iz Poreske uprave FBiH saopštili su da su poreski obveznici u ovom entitetu u periodu januar-mart 2026. godine uplatili 2.159.940.276 KM javnih prihoda, što je za 17.768.397 KM manje nego u istom periodu prethodne godine.

    “Na dan 31. mart 2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 135.308, a na dan 31. mart 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 132.195”, ističe se u saopštenju UIO BiH.

    Na račun javnih prihoda u RS uplaćeno 118,5 miliona KM više novca

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 1,222 milijarde maraka, što je za 118,5 miliona KM ili 11 odsto više u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

    “Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza bilježi rast od 12 procenata, doprinosa za 10 procenata, dok je povećanje naplate po osnovu ostalih javnih prihoda 11 odsto”, istakli su iz Poreske uprave RS.

    Naveli su da je, kada su u pitanju doprinosi, naplata u periodu januar-mart ove godine iznosila 711,9 miliona KM, što je za 65 miliona KM više nego u istom periodu 2025, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja veća za po 10 odsto, dok je za Fond dječje zaštite naplata doprinosa veća za 12 procenata, a za Zavod za zapošljavanje veća je za 11 odsto.

    “Direktni porezi su u prva tri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 346,6 miliona KM, što je za 37,2 miliona maraka više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza ostvarena je kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od oko 200 miliona maraka, što je za osam odsto više”, dodali su, između ostalog, iz Poreske uprave RS.

  • Cijene nafte stagniraju

    Cijene nafte stagniraju

    Cijene nafte danas su uglavnom stagnirale na berzama, pa je nafta Brent bila oko 95 dolara po barelu, a američka sirova nafta VTI oko 92 dolara.

    Trgovci nastavljaju da procjenjuju aktuelna dešavanja na Bliskom istoku i signale da bi sukob uskoro mogao da se smiri, što bi omogućilo saobraćaj kroz Ormuski moreuz, prenio je “Trejding ekonomiks”.

    Američka vojska je saopštila da je potpuno obustavila komercijalni saobraćaj do i iz iranskih luka, iako neke informacije ukazuju na to da nekoliko brodova u vezi sa Teheranom nastavlja da prolazi kroz moreuz.

    Vašington post piše da američko Ministarstvo odbrane planira da u narednim danima rasporedi dodatnih 6.000 vojnika u regionu, a zatim još 4.200 do kraja mjeseca.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je sukob “vrlo blizu završetka”, dodajući da se čini da su iranske vlasti spremne da postignu mirovni sporazum.

  • Vučić o porukama Lavrova: Ništa što je rekao nije netačno – nisu laki dani pred Srbijom

    Vučić o porukama Lavrova: Ništa što je rekao nije netačno – nisu laki dani pred Srbijom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova o tome kako bi EU da pretvori Srbiju u tampon zonu za konfrontaciju sa Rusijom.

    Naveo je kako je u razgovorima uvijek govorio da je Srbija na evropskom putu, ali da se trudio da to nikad ne bude nauštrb ruskih, ali pre svega srpskih interesa.

    – Gledao sam da tako ostane iako je prostor veoma sužen. Јasno mi je da je to bila važna tema na sastanku kineskog i ruskog ministra spoljnih poslova. Јasno je i da će biti brojnih očekivanja od Srbije u narednom periodu. Svakome je Bog dao onoliko tereta koliko može da ponese. Nije lako vrijeme pred nama. Ništa što je rekao nije netačno – rekao je Vučić nakon sastanka sa vojnim vrhom Srbije u kasarani na Banjici.

    Kako je naveo, trudili su se da na svaki način sačuvaju njihovu poziciju, dok su se drugi trudili da ona postane nemoguća, neki čak i u Srbiji.

    – Do sada smo izdržali, vidjećemo koliko još ćemo moći, ali mislim da će biti ispravna politika. Izabran sam od naroda kao neko ko treba da štiti slobodu, nezavisnost, suverenitet. Daću sve od sebe da takvu politiku vodimo i u narednom periodu. Nisam preveliki optimista što se tiče stanja u svijetu. Da će biti lako neće, ali nije ni do sada bilo, naše je da se borimo za našu zemlju. Veći, ljepši i svetiji cilj od čuvanja Srbije nemamo – dodao je on.

    Poručio je da će Srbija nastaviti da usklađuje zakone sa EU, da se radi na ozbiljnijoj saradnji sa SAD, ali i da vjeruje u dalje unapređenje odnosa sa Kinom, kao i u očuvanje i unapređenje saradnje sa Rusijom.

  • Savjet ministara: Dodatni zajam IBRD-a od 45 miliona evra za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj

    Savjet ministara: Dodatni zajam IBRD-a od 45 miliona evra za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj

    Savjet ministara usvojio je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o zajmu 45 miliona evra, dodatno finansiranje Projekta unapređenja zdravstvenih sistema u Republici Srpskoj, između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

    Riječ je o nastavku finansiranja ranije odobrenog projekta za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga i finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj, te sufinansiranja projekta rekonstrukcije, izgradnje i opremanja četiri psihijatrijske ustanove dodatnim zajmom od 45.000.000 evra, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Ministarstvo finansija i trezora će nakon okončanih pregovora Savjetu ministara dostaviti nacrt sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje.

    Savjet ministara utvrdio je Prijedlog sporazuma o zajmu za dodatno finansiranje za projekt unapređenja geoprostorne infrastrukture i procjene vrijednosti nekretnina između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 35.200.000 evra.

    Projekat je usmjeren na unapređenje tačnosti i dostupnosti informacija o zemljišnoj administraciji u BiH uključujući više komponenti, među kojima su razvoj infrastrukture geoprostornih podataka u Republici Srpskoj, uspostava registra zgrada i izgradnja centralnog arhiva u Srpskoj sa IT infrastrukturom za digitalno arhiviranje zemljišne evidencije, u skladu sa standardima EU.

    Zajam je alociran na Republiku Srpsku, a datum zatvaranja projekta je 30. januar 2032. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Prijedlog sporazuma sa osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, a za potpisnika iz BiH predložen je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

  • Radončić: Bošnjačka politika se pogubila i otišla u desni populizam

    Radončić: Bošnjačka politika se pogubila i otišla u desni populizam

    Lider Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić smatra da se trenutna bošnjačka politika pogubila i da je otišla u desni populizam. Gostujući u emisiji Telering, Radončić kaže da predsjednik stranke “Narod i pravda” Elmedin Konaković nije doživio samo lični politički poraz, već da je poražena i konstruktivna bošnjačka politika.

    Odgovarajući na pitanje zašto se vratio u politiku, Radončić je rekao da stvari u BiH idu veoma loše i da je neophodna politika kompromisa i dijaloga.

    – Drugi razlog je užasna ekonomska situacija, gdje se vidi da su na nekim političkim pozicijama, namjerno ću reći u Federaciji ili u Savjetu ministara, nekompetentni ljudi koji nisu iz realnog sektora. To se osjeća u padu standarda, nema velikih investicija, stranih investicija, nema ništa, opšte nezadovoljstvo građana i lično mislim da kada je bošnjačka politika politička reprezentacija u pitanju, BiH, moj narod, zaslužuju bolju poziciju koja će ih liderski voditi, za razliku od ove sada – rekao je Radončić.