VRBAS Media

Autor: INFO

  • Velika novina u energetici Republike Srpske

    Velika novina u energetici Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske na narednoj sjednici trebalo bi po hitnom postupku da razmotri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se uvodi nova djelatnost – skladištenje električne energije. Ova izmjena dolazi kao odgovor na sve veće potrebe energetskog sektora, ali i ubrzan razvoj novih tehnologija u oblasti proizvodnje i čuvanja električne energije.

    U obrazloženju prijedloga navodi se da važeći Zakon o energetici iz 2009. godine, kao ni njegove izmjene iz 2023. godine, nisu obuhvatile ovu djelatnost. Takođe, skladištenje električne energije nije bilo tretirano ni Zakonom o električnoj energiji, zbog čega je ocijenjeno da je neophodno preciznije urediti ovu oblast. Predloženim izmjenama biće definisana i izuzeća od obaveze pribavljanja dozvole za skladištenje električne energije.

    “Izmjene ovog akta potrebno je usvojiti i da se urede izuzeća od pribavljanja dozvole za skladištenje, jer važećim zakonom iz 2009. godine, kao i njegovim izmjenama i dopunama iz 2023. godine, nije obrađena ova djelatnost, koju nije tretirao ni Zakon o električnoj energiji”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena ovog zakona.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske, koje je predlagač navedenog akta, naveli su u obrazloženju da su izmjene potrebne i zbog ekspanzije proizvodnje električne energije korištenjem solarnih panela, te skladištenja struje pomoću baterijskih sistema.

    “Pored navedenih izmjena vezanih za djelatnost skladištenja električne energije, izmjenama je propisana mogućnost da Narodna skupština odredi projekat od posebnog značaja za Srpsku”, navodi se u obrazloženju ovog akta kojim se, između ostalog, definišu djelatnosti u energetskom sektoru.

    Osamnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se razmatrati ovaj prijedlog zakona, zakazana je za utorak, 17. marta u Banjaluci. Na dnevnom redu sjednice nalazi se ukupno 18 tačaka, navodi Srna.

  • Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Izraelsko ratno vazduhoplovstvo uništilo je nekoliko komandnih centara Hezbolaha tokom talasa napada na jugu Libana i u Bejrutu, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF).

    Vojska navodi da su operativci Hezbolaha djelovali u komandnim centrima radi jačanja napada na Izrael.

    Od eskalacije neprijateljstava početkom ovog mjeseca, IDF je pogodio više od 110 komandnih centara Hezbolaha, navodi portal “Times of Israel”, a prenosi Srna.

  • Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada usvojila je u petak nacrt zakona koji sadrži niz mjera usmjerenih na produbljivanje ekonomskih veza alpske države sa Evropskom unijom. Dokument sada ide na razmatranje u parlament.

    Ukoliko poslanici usvoje zakon, gotovo je sigurno da će se o njemu odlučivati na nacionalnom referendumu, gdje bi mogao naići na snažan otpor nacionalističkih partija koje upozoravaju da bi dalje integracije sa EU mogle ugroziti švajcarski suverenitet i usporiti razvoj zemlje.

    Vladajuće Savezno vijeće saopštilo je da je paket mjera u interesu Švajcarske i da bi osigurao kontinuitet odnosa sa Evropskom unijom, najvažnijim trgovinskim partnerom te zemlje bez izlaza na more.

    „S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, stabilni i pouzdani odnosi sa susjednim evropskim zemljama od strateške su važnosti“, navodi se u saopštenju Saveznog vijeća.

    Iz vijeća su dodali da bi sporazum, koji je prvobitno dogovoren između Švajcarske i Evropske unije u decembru 2024. godine, donio veću pravnu i ekonomsku sigurnost za švajcarsku izvozno orijentisanu privredu i doprinio očuvanju prosperiteta zemlje.

    (Rojters)

  • Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormoski moreuz neće proći “ni litra nafte” dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči. Bila je to potvrda da je Iran, kažu analitičari, pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije – i odlučio na nju udariti.

    Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom s druge strane, od prvog je dana imao vojnu i energetsku dimenziju. U prvih nekoliko sati od početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda je radiom emitovala upozorenja svim brodovima u moreuzu da prolaz nije dopušten. Nije bila to formalna blokada jer Iran nije zatvorio moreuz fizički, ali učinak je bio identičan.

    Iran to nije uspio pomoću mornarice, mina ni protivbrodskih projektila, nego pomoću jeftine tehnologije – dronova.

    Mehanizam je bio jednostavan. “Sve što je Iran trebao učiniti bilo je nekoliko dronova u blizini moreuza”, objasnila je Helima Kroft, globalna šefica strategije za sirovine u globalnoj investicionoj banci RBC Capital Markets.

    “I odjednom su osiguranici i brodske kompanije odlučile da je nesigurno proći kroz tu usku krivinu plovnog puta.”

    Bilo je to, kako je Kroft nazvala, “zatvaranje koje su pokrenuli osiguranici” – ne artiljerijska, nego činovnička odluka. Čim su osiguranici povukli police za brodove u tranzitu u Ormuski moreuz, ekonomski se račun za brodare sam od sebe zatvorio.

    Najveća energetska kriza u 50 godina
    Brodski podaci pokazali su pad prometa od 70 odsto u prvih nekoliko dana, da bi sredinom prve dekade marta promet praktično pao na nulu. Samo su se iranski tankeri koji su nastavili izvoziti naftu prema Kini kretali su se moreuzom.

    Prema podacima Zajedničkog pomorskog informacionog centra (JMIC), između 1. i devetog marta kroz moreuz je prošlo svega 39 teretnih plovila. U normalnim okolnostima moreuz dnevno prođe oko 138 brodova.

    Posljedice su bile trenutne i globalne. Cijena nafte dostigla je gotovo 120 dolara po barelu, da bi se potom stabilizovala oko 90 dolara. “Suočeni smo s onim što izgleda kao najveća energetska kriza od naftnog embarga 1970-ih”, rekla je Kroft.

    “Najgora moguća situacija”
    “Kada su analitičari razmišljali o tome što u globalnim naftnim tržištima može poći po zlu, ovo je otprilike najgora moguća situacija.”

    Uz naftu, globalna snabdijevanja ukapanim prirodnim plinom (LNG) pala su za 20 odsto, prisiljavajući bogatije azijske ekonomije na takmičenje s Evropom za dostupne kapacitete.

    Kolateralne žrtve bile su i države koje nisu učestvovale u sukobu. Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi kroz moreuz, morao je zatvoriti neke od najvećih naftnih polja jer bez mogućnosti izvoza jednostavno nije imao gdje spremiti naftu.

    Prekinute su snabdjevne rute i za 18 odsto globalnog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 odsto globalne primarne proizvodnje aluminijuma, što je dovelo do oštrog skoka cijena na tržištima metala.

    Nafta iz strateških rezervi
    Međunarodni odgovor bio je bez presedana. Međunarodna energetska agencija (IEA) 11. marta objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi svojih 32 članica, više nego duplo u poređenju s 182.7 miliona barela oslobođenih 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini.

    “Izazovi s kojima se suočavaju naftna tržišta neviđenih su razmjera pa sam jako zadovoljan što su članice IEA-e odgovorile kolektivnom akcijom neviđenih razmjera”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

    Ali u istom je nastupu dodao konstataciju koja je bila mnogo važnija: “Ali, da budem jasan, najvažnija stvar za povratak stabilnog toka nafte i plina je obnavljanje tranzita kroz Ormuski moreuz.”

    Četiristo miliona barela, prema Macquarievim analitičarima, ekvivalentno je svega dvadesetodnevnom volumenu koji je u normalnim okolnostima prolazio moreuzom. “Ako to kao da je malo, to je zato što jeste”, kazao je Birlo.

    Iranska strategija
    “Islamski režim vodi rat iscrpljivanja”, rekao je Greg Roman, izvršni direktor Middle East Foruma. Iran lansira jeftine dronove, a SAD i saveznici presreću ih skupim raketam, “što kreira rat iscrpljivanja koji američko izraelsku stranu jako puno košta.”

    S druge strane, uprkos prijetnji potpunom blokadom, Iran je od 28. februara do 11. marta izvezao najmanje 11.7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz koji navodno zatvara.

    Peking je, čini se, dobio amnestiju od pravila koja vrijede za ostale. Ta selektivna propusnost moreuza – otvoren za kineske i iranske brodove, zatvoren za sve ostale – nije nedosljednost iranske strategije, nego njeno srce. Iran ne želi trajno uništiti Ormuski moreuz; želi upravljati njime kao polugom.

    Kineski ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo sve strane na prekid neprijateljstava i garantovanje slobodnog plovidbe kroz moreuz jer Kina je, prema analizi u “Foreign Policy”, kratkoročno izložena: otprilike polovina kineskog uvoza nafte i trećina uvoza LNG-a prolaze Ormuskim moreuzom.

    Ali dugoročno bi Kina, koja je godinama gradila strateške rezerve, elektrifikovala ekonomiju i diversifikovala energetsku infrastrukturu upravo anticipirajući takav scenario, mogla bi iz ove krize izaći kao neočekivani pobjednik.

    Američki odgovor
    Vašingtonu je pitanje Ormuskog moreuza postalo prvim prioritetom. Načelnik združenog stožera SAD-a general Dan Kejn 10. marta rekao je na konferenciji u Pentagonu konferenciji da vojska razmatra opcije za obnavljanje komercijalnog prometa.

    “Razmotrićemo čitav spektar opcija za uspostavljanje vojnih uslova koji bi to omogućili”, rekao je. Predsjednik Donald Tramp isti je dan na Truth Socialu poručio Iranu da će biti udaren “dvadeset puta jače” ako nastavi ugrožavati plovidbene rute.

    Hoće li te prijetnje biti dovoljne, ili će Ormuski moreuz ostati zatvoren duže nego što iko želi, zavisi o pitanju koje ni Goldman Sachs, ni IEA, ni Bijela kuća ne mogu predvidjeti – koliko dugo Iran može podnijeti ekonomsku i vojnu cijenu vlastitog rata iscrpljivanja.

    Istorija geopolitike uči da je odgovor rijetko onaj koji je polazna strana zamislila, navodi “Index”.

  • Oglasio se Osnovni sud u Banjaluci o zahtjevu VSTS za brisanje Dodika iz registra

    Oglasio se Osnovni sud u Banjaluci o zahtjevu VSTS za brisanje Dodika iz registra

    Iz banjalučkog Osnovnog suda potvrđeno je za RTRS da se VSTS BiH obratio ovom sudu sa zahtjevom za dostavljanje informacija o preduzetim aktivnostima na brisanju Milorada Dodika, kao predsjednika SNSD-a, iz registra političkih organizacija.

    – VSTS se obratio Osnovnom sudu u Banjaluci vezano za dostavljanje informacija o preduzetim aktivnostima. na šta će Sud u ostavljenom roku dostaviti odgovor – navedeno je u odgovoru.

    Podsjećamo, nastavljena je hajka sarajevskog pravosuđa na lidera SNSD-a Milorada Dodika. VSTS BiH je od Osnovnog suda u Banjaluci zatražio informacije o brisanju Dodika kao predsjednika stranke iz registra. Pravnici su poručili da je dopis VSTS-a nezapamćen pritisak na sud i sudije.

  • Nagrađena banjalučka doktorka: Neki pacijenti su se očistili od psorijaze

    Nagrađena banjalučka doktorka: Neki pacijenti su se očistili od psorijaze

    Banjalučanka Jelena Petković Dabić, specijalista dermatovenerologije, koja radi u UKC RS, dobitnica je prestižne International Medis Awards za medicinska istraživanja, koja je sa svojim timom radila prvo kliničko istraživanje u svijetu koje je ispitivalo uticaj lijeka Ozempic, namijenjenog liječenju dijabetesa, na pacijente koji boluju od psorijaze i dijabetesa istovremeno.

    U četvrtak, 12. marta, u Ljubljani je proglašeno devet dobitnika 12. International Medis Awards za medicinska istraživanja (IMA), a među njima je bila i Petković Dabićeva, što je veliki uspjeh za medicinu u BiH te podstrek za dalji istraživački rad.

    Kako je došlo do ideje?

    Ona je u razgovoru za “Nezavisne novine” ispričala kako su došli na ideju da rade ovo istraživanje, te koliko je značajna ova nagrada.

    “Uslov za prijavu na konkurs je naučni rad objavljen u visokorangiranom naučnom časopisu sa impakt faktorom iznad jedan (moj rad je imao impakt faktor 4,8). Takođe, rad je morao biti objavljen u proteklih 12 mjeseci. Nagrade se objavljuju iz devet oblasti”, priča Petković Dabićeva.

    Objašnjava da je na tom istraživanju radio čitav tim istraživača, sa njom na čelu. Navodi da je Ozempic lijek koji pacijenti u BiH, odnosno Republici Srpskoj dobijaju na recept, ali samo gojazni pacijenti koji boluju od dijabetesa.

    “Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić, koji je farmakolog, došao je na ideju da ispita taj lijek na pacijentima koji boluju od psorijaze i dijabetesa, znajući da on djeluje antiupalno kod pacijenata sa dijabetesom, jer oni dobijaju dijabetes nakon upale pankreasnih ćelija. S obzirom na to da on poboljšava stanje dijabetesa tako što smanjuje upalu kod dijabetičnih pacijenata, mi smo formirali hipotezu istraživanja da bi taj lijek možda mogao smanjiti upalu i kod psorijaze, jer je ona takođe autoimuna bolest, koja je u osnovi upalna bolest, ali kože”, pojašnjava ona.

    Bilo je teško pronaći pacijente

    No, kako kaže, bilo je veoma teško pronaći pacijente koji imaju obje bolesti, i treću pridruženu, gojaznost.

    Šta je Ozempic?

    Ozempic je lijek koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 i reguliše nivo šećera u krvi, a istraživanja pokazuju da može imati i antiupalno djelovanje.

    “Uspjeli smo pronaći 31 pacijenta, s tim da je pola njih bilo kontrolna grupa, i njima nismo davali lijek (oni su imali terapiju za psorijazu i dijabetes), a druga polovina, njih 15, je primalo Ozempic jednom sedmično tokom tri mjeseca. Nakon tri mjeseca smo uradili statističku analizu, pregledali pacijente, zajedno sa endokrinologom, prof. Bojanom Carić, koja je učestvovala u istraživanju. Kad smo sabrali rezultate, došlo se do izvanrednih podataka, a to je da smo mi bili prva klinička studija u svijetu koja je ispitivala toliki broj pacijenata sa dijabetesom kojima smo davali Ozempic, a usput smo dokazali da smo veoma poboljšali njihovu psorijazu. Pojedini pacijenti su se čak potpuno očistili od psorijaze”, ističe Petković Dabićeva.

    Kroz osmijeh i sa ponosom priča da su među finalistima bili najbolji među jednakima.

    “Svi radovi su bili fantastični, međutim, naš rad je nešto novo, jer osim nas nijedan istraživač nije objavio takvo istraživanje. Moram da priznam da je ova nagrada veliki uspjeh za nas, jer da se među najboljima nađe jedan mali doktor iz male Banjaluke, i to među 11 zemalja centralne i istočne Evrope, sa vrhunskih klinika, nešto je nevjerovatno”, zaključuje ona.

    Inače, International Medis Awards za medicinska istraživanja međunarodna je nagrada koju svake godine dodjeljuje nezavisni međunarodni stručni odbor za izvanredna istraživačka dostignuća. Konkurs se održava u jedanaest zemalja srednje i istočne Evrope u devet medicinskih područja. Svaki nagrađeni dobija bronzanu statuu “Future”, diplomu i finansijsku nagradu.

    Cilj nagrade

    Nagrada je priznanje pionirskim ljekarima i farmaceutima koji, uz redovan rad s pacijentima, sprovode i istraživanja. Cilj nagrade je istaknuti ove ljekare i farmaceute u javnosti kako bi se proširilo znanje o njihovom radu te podstaknulo njih i druge da nastave svoj istraživački rad.

    Biografija

    Jelena Petković Dabić specijalista je dermatovenerologije i radi kao dermatovenerolog na Klinici za kožne i polne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci.

    Predsjednica je Udruženja doktora za kožne i polne bolesti CUTIS, a doktorsku disertaciju iz oblasti autoimunih bolesti – psorijaze odbranila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, gdje danas radi kao docent na Katedri za dermatovenerologiju.

    Koordinator je u dvije multicentrične kliničke studije koje se bave liječenjem teških oblika atopijskog dermatitisa kod djece i odraslih, kao i liječenjem teškog oblika gnojnog hidradenitisa.

    Od 2017. godine vodi i privatnu praksu iz oblasti antiaging medicine, a učestvovala je kao predavač na brojnim domaćim, regionalnim i međunarodnim stručnim skupovima.

    Autor je i koautor velikog broja naučnih radova iz oblasti dermatovenerologije, te stalni sudski vještak iz oblasti dermatovenerologije i estetske medicine.

  • Akcije i dalje u padu

    Akcije i dalje u padu

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u padu, jer su investitori nastavili da procjenjuju sukob na Bliskom istoku i njegov trajni uticaj na globalni ekonomski rast.

    Panevropski STOKS 600 okončao je dan u padu od oko 0,5 odsto, pri čemu je većina glavnih regionalnih berzi zabilježila negativne rezultate, dok su sektori ostvarili mješovite iznose, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks frankfurtske berze DAKS pao je za 0,6 odsto, francuski CAC 40 za 0,9 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,4 odsto.

    Sektori nafte i gasa, osiguranja i komunalnih usluga prednjačili su na listi dobitnika, dok su industrija i rudarstvo zaostajali.

    Funta je danas pala u odnosu na dolar i evro, nakon što su preliminarni podaci pokazali da je britanska ekonomija stagnirala u januaru.

    S druge strane, i evro je oslabio u odnosu na dolar.

    Dojče banka je izgubila na vrijednosti 0,9 odsto nakon što se suprotstavila trendu šireg bankarskog sektora, koji nastoji da ublaži posljedice sukoba na Bliskom istoku.

    Cijene sirove nafte marke “Brent” ostaju iznad nivoa od 100 dolara, uprkos tome što je Međunarodna agencija za energiju prije dva dana objavila da pušta rekordnih 400 miliona barela iz svojih strateških rezervi za hitne slučajeve.

  • Amidžić: Šmit nametnuo odluku, Hasanović potpisao, postavio sam pitanje opravdanosti

    Amidžić: Šmit nametnuo odluku, Hasanović potpisao, postavio sam pitanje opravdanosti

    Ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da je Kristijan Šmit nametnuo odluku u slučaju slovenačke firme “Vijadukt”, a zamjenik ministra Muhamed Hasanović potpisao, te da su primaoci sredstava registrovani u ofšor zoni.

    Reagujući na medijske napise o tome kome je Ministarstvo finansija uplatilo novac u ovom slučaju, Amidžić je rekao da je još ranije, u avgustu prošle godine, postavio pitanje opravdanosti ove isplate.

    Mediji su objavili da je Finistrastvo finansija na osnovu arbitražne presude u slučaju “Vijadukt” isplatilo 51.388.046,69 evra, što je prema tadašnjem kursu iznosilo 100.506.283,36 KM na račun primaoca Vannin Capital for and on behalf of Project Havre Des Pas PC.

  • Put ka EU pod upitnikom

    Put ka EU pod upitnikom

    Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta razmatraće 16. i 17. marta nacrte izvještaja o napretku više država kandidata za članstvo u Evropska unija, koje su pripremili izvjestioci te institucije, među kojima i za Bosnu i Hercegovinu.

    Da li će Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta ovoga puta da etiketira krivce za blokade?

    Brisel insistira, BiH ne reaguje. Put ka EU pod nikad većim upitnikom. Još nema iskoraka ka tom putu, analitičari saglasni i zašto:

    „BiH napravi jedan korak ka EU a tri nazad, jer ključne reforme poput vladavine prava, i borbe protiv korupcije u mjeri koja se očekuje od zemlje kandidata“, kaže direktor Instituta bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović.

    “Problem nisu ovi zakoni, jer su oni dogovoreni, jer oni (poliitčari) nisu dobili zauzvrat šta su tražili jer njima nije bitan EU put ni dobrobit građana niti milijarde za infrastrukturu i koje smo mogli da iskoristimo za lokalne projekte, ponovo će izbornu kampanju dobiti na nacionalnoj retorici”, jasna je politički analitičar, Ivana Marić.

    Politički analitičar Tanja Topić navodi da je kamen spoticanja politički interes, i igranka političara koja se vodi iza kulisa.. Zato je  bar za javnos, ističe Topićeva,, cijeli evropski put Bosne i Hercegovine popločan apsurdima.

    „Jedan od tih paradoksa jeste da se Dragan Čović sa HDZ proglašava šampionom EU integracija, a istovremeno čuva leđa SNSD-u i Miloradu Dodiku koji zastupaju evroskeptičnu tezu da će se EU raspasti i da će se i sama BiH raspasti i da ne treba da ide u EU“, ističe analitičar Tanja Topić.

    E da li će ta imena Evropska unija da navede kao glavne krivce za pridruživanje BiH uniji, znaće se za koji dan, kada Evropski parlament bude razmatrao izvještaje o napretku.

    “Teško je identifikovati stvarnig i jedinog krivca, u tome prednjači SNSD sa Klubom Srba koji u najvećoj mjeri zadnjih godinu ipo blokiraju napredak I sve one zakone koji su uslov za dobijanje velikih iznosa novca”, navodi Marićeva.

    „Najveća preprepreka je u sticanju vladavine prava jer to je ono što predstavljda kost u grlu. Sistem je korumpiran, a to bi za pojedine političke aktere značilo potpuno drugačiju političku sudbinu“, navodi Tanja Topić.

    A dok je ova garnitura političara na vlasti, sudbina BiH u EU skoro da je zapečaćena. Zašto? „Sa dosadašnjom retorikom i koruptivnim radnjama njima nije mjesto u Evropskoj uniji“, jasan je Bećirović.

    „Većini političkih struktura ne odgovara to članstvo i onda oni sami sebi kažu zašto bi sami sebe eliminisali, šta nas briga za sam evropski put i taj maćehinski odnos daje maćehinske rezultate, a ozbiljan pristup bi davao ozbiljne rezultate ovdje imamo sve osim toga”.

    Analitičari su jasni, dok političke blokade i manipulacije sprečavaju napredak BiH u ključnim reformama, a Brisel to i dalje dopušta, najveći gubitnici su građani.

  • Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Američki predsednik Donald Tramp odbio je tokom telefonskog razgovora ove nedelje ponudu ruskog predsednika Vladimira Putina da se iranski obogaćeni uranijum prebaci u Rusiju kao deo sporazuma o okončanju rata koji Sjedinjene Američke Države i Izrael vode protiv Teherana, objavio je danas Aksios, pozivajući se na izvore.

    Neimenovani izvorin su naveli da je Putin taj predlog izneo tokom telefonskog razgovora sa Trampom u ponedeljak, ali da ga je američki predsednik odbio.

    Američki portal navodi da obezbeđivanje iranskih 450 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto, koji bi u roku od nekoliko nedelja mogao da se pretvori u materijal za nuklearno oružje i dovoljan je za više od 10 nuklearnih bombi, jedan je od ključnih ratnih ciljeva SAD i Izraela.

    Teoretski, navodi Aksios, Putinov predlog mogao bi da omogući uklanjanje iranskih nuklearnih zaliha bez raspoređivanja američkih ili izraelskih kopnenih snaga.

    Rusija je već nuklearna sila, a u okviru sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine već je skladištila iranski niskoobogaćeni uranijum, zbog čega spada među retke zemlje koje imaju tehničke kapacitete da prihvate takav materijal, dodaje portal.

    Prema navodima neimenovanih izvora, Putin je tokom razgovora sa Trampom u ponedeljak izneo više ideja za okončanje rata između SAD i Irana, među kojima je bio i predlog o prebacivanju uranijuma.

    “Ovo nije prvi put da je takva ideja izneta. Do sada nije prihvaćena. Stav SAD je da moramo da vidimo da je uranijum obezbeđen”, rekao je američki zvaničnik za Aksios.

    Rusija je slične predloge iznosila i tokom pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu u maju, pre nego što su SAD i Izrael u junu napali iranska nuklearna postrojenja, kao i u nedeljama koje su prethodile početku sadašnjeg rata, podseća portal.

    Tokom poslednje runde pregovora pre izbijanja sukoba, Iran je odbacio ideju o prebacivanju uranijuma i predložio da se on razredi u samom Iranu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali se ne zna da li bi Teheran sada prihvatio takav predlog, navodi američki portal.

    Američki zvaničnik je naveo da Tramp razgovara sa svim liderima, uključujući kineskog predsednika Si Đinpinga, Putina i evropske lidere i da je spreman na dogovor, ali samo ukoliko je on povoljan za SAD.

    U međuvremenu, SAD i Izrael razmatrali su i mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran u kasnijoj fazi rata kako bi obezbedili iranske nuklearne zalihe, navodi Aksios.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je na konferenciji za novinare da SAD imaju “više opcija” za preuzimanje kontrole nad visokoobogaćenim iranskim uranijumom, uključujući mogućnost da Iran dobrovoljno preda zalihe.

    U intervjuu za Foks radio, Tramp je ipak nagovestio da obezbeđivanje tog materijala trenutno nije prioritet.

    “Nismo fokusirani na to, ali u nekom trenutku mogli bismo da budemo”, rekao je Tramp.

    On je, takođe, prvi put priznao da Rusija pomaže Iranu u ratu, nakon izveštaja da Moskva dostavlja obaveštajne podatke za gađanje američkih snaga.

    “Mislim da im Putin možda malo pomaže. A verovatno misli da mi pomažemo Ukrajini”, rekao je Tramp i dodao da bi isto mogla da tvrdi i Kina.