VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov: Militarizacija do krajnjih granica vodi u poraz

    Lavrov: Militarizacija do krajnjih granica vodi u poraz

    Težnja NATO-a da se militarizuje do krajnjih granica jednog dana će se završiti porazom, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Čime će se to završiti? Јednog dana će se sigurno završiti. Ako žele da se militarizuju do krajnjih granica, sve će se na kraju jednostavno završiti porazom u njihovoj trci za sopstvenu nadmoć – rekao je Lavrov novinarima.

    On je istakao da u Evropi više ne mogu da sakriju teško stanje u kojem se nalazi evropska ekonomija, uključujući i njemačku.

    – Socijalna sfera ozbiljno trpi, smanjuju se socijalna davanja, dok civilna privreda bježi iz Evrope u SAD, gde su, između ostalog, uslovi za poslovanje znatno povoljniji – dodao je ruski ministar.

    “NATO ne govori istinu”

    Izjave NATO-a da Alijansa ne ratuje protiv Rusije nisu iskrene, smatra ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Oni, za sada, tvrde da ne ratuju protiv nas, ali to je neiskreno – rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    Lavrov je naglasio da se Kijevu, uz direktno učešće evropskih i američkih vojnih struktura, pruža podrška u oružju, obavještajnim podacima i satelitskim informacijama.

    Prema njegovim riječima, Ukrajini se dostavljaju i podaci neophodni za izbor i procjenu ciljeva, kao i za programiranje oružanih sistema kojima se, kako je naveo, gađaju ruski građani i civilni objekti.

  • Poslovna mreža Srđana Amidžića: Milionski poslovi, prenosi vlasništva i saradnja sa budućim savjetnikom

    Poslovna mreža Srđana Amidžića: Milionski poslovi, prenosi vlasništva i saradnja sa budućim savjetnikom

    Prije nego što je preuzeo funkciju ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Srđan Amidžić godinama je razvijao poslovne veze sa Sinišom Kurtešom, koji je kasnije postao njegov savjetnik u Savjetu ministara BiH, ali i sa Draganom Mikerevićem, bivšim premijerom Republike Srpske.

    Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazalo je da su Amidžić i Kurteš tokom godina bili povezani kroz više kompanija iz oblasti konsaltinga, finansijskih usluga, osiguranja i posredovanja. U nekoliko slučajeva Amidžić je svoje vlasničke udjele prenio na Kurteša, uključujući i period neposredno prije njegovog imenovanja za savjetnika u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

    Prema podacima do kojih su došli novinari CIN-a, njih dvojica su bili suvlasnici pet kompanija u BiH i jedne firme u Švajcarskoj. Amidžić pojedine od tih poslovnih udjela nije naveo u imovinskim kartonima koje je dostavljao Centralnoj izbornoj komisiji BiH 2014. i 2019. godine, iako je prema Izbornom zakonu BiH bio obavezan prijaviti imovinu vrijedniju od 5.000 KM.

    CIK BiH nema obavezu provjeravanja tačnosti podataka iz imovinskih kartona, niti zakon predviđa sankcije za nepotpuno prijavljivanje imovine.

    Prva zajednička firma Amidžića i Kurteša bila je „A&K Konsalting“, koju su osnovali nakon što su završili Ekonomski fakultet u Banjoj Luci. Kada je 2014. godine izabran za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Amidžić u prijavi imovine nije naveo vlasništvo u toj kompaniji.

    Samo nekoliko dana nakon predaje imovinskog kartona CIK-u, Amidžić je izašao iz vlasničke strukture firme, a njegov udio bez naknade prešao je na Kurteša. Nakon promjene vlasništva, prihodi kompanije su značajno povećani.

    Poslovna saradnja dvojice partnera nastavljena je 2015. godine kroz mikrokreditno društvo „FinCredit“, koje su osnovali zajedno sa Draganom Mikerevićem, njegovim sinom Dejanom i kompanijom „Finrar“. Amidžić ni ovo suvlasništvo nije naveo u imovinskom kartonu koji je predao nakon završetka poslaničkog mandata 2019. godine.

    U „FinCreditu“ je ostao vlasnik sve do 2023. godine, kada je svoj udio prenio na Kurteša za 1,5 miliona KM. Kompanija je u periodu poslovanja bilježila višemilionski rast prihoda.

    Njihovo poslovno partnerstvo prošireno je i na kompanije „Smart Solution“ i „Euros osiguranje“, osnovane 2015. godine, neposredno prije nego što je Amidžić postao zamjenik gradonačelnika Banje Luke.

    Vlasništvo nad „Smart Solutionom“ preneseno je 2016. godine na „Euros osiguranje“ za iznos od dvije KM. Amidžić se u dokumentima osiguravajućeg društva posljednji put pojavljuje 2019. godine sa udjelom od pet odsto, nakon čega je njegov vlasnički dio prešao na Kurteša.

    U narednim godinama „Euros osiguranje“ ostvarilo je višemilionske prihode i postalo jedna od najznačajnijih kompanija povezivanih sa poslovnim krugom Amidžića, Kurteša i Mikerevića.

    U zajedničke poslovne projekte bila je uključena i Amidžićeva supruga Vanja. Ona je 2015. godine postala suvlasnica brokerske kuće „Finos“, zajedno sa Kurtešom, članovima porodice Mikerević i drugim partnerima. Kasnije je svoj udio prenijela na Kurteša.

    Poslovna saradnja proširila se i izvan BiH. Amidžić i Kurteš su 2017. godine u Švajcarskoj, zajedno sa Predragom Đuraševićem, osnovali kompaniju „Perfect’eau Sàrl“, koja se bavi sanitarnim i termoinstalacijama. Amidžić je iz vlasništva izašao 2021. godine, kada je njegov udio prešao na Kurteša, koji je nekoliko godina kasnije takođe napustio firmu.

    Amidžić u imovinskoj prijavi iz 2019. godine nije naveo ni vlasništvo u švajcarskoj kompaniji, kao ni udio supruge u „Finosu“.

    Nakon što je u avgustu 2023. godine imenovan za ministra finansija i trezora BiH, mjesec dana kasnije za njegovog savjetnika postavljen je Siniša Kurteš. Kurteš je 2024. godine imenovan i za člana Vijeća Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), sa mandatom od četiri godine.

    U ranijim imovinskim prijavama Amidžić je uglavnom navodio stanove i kredite, dok je od poslovne imovine prijavljivao samo pojedine udjele. U prijavi iz 2021. godine naveo je vlasništvo u „FinCreditu“, a za suprugu udio u „Finosu“.

    Prilikom stupanja na ministarsku funkciju 2023. godine prijavio je suvlasništvo u „FinCreditu“, dok je za suprugu naveo vlasništvo u „Finosu“. Iste godine oboje su prenijeli svoje poslovne udjele na Kurteša.

    Time je završena formalna vlasnička povezanost porodice Amidžić sa kompanijama koje su obilježile njegov poslovni period prije ulaska u Savjet ministara BiH.

    Amidžić je, prema navodima CIN-a, više mjeseci izbjegavao razgovor o svojoj imovini i poslovnim vezama. Ipak, prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, samo suvlasništvo u firmama ne predstavlja sukob interesa ukoliko funkcioner nije direktor ili član upravljačkih i nadzornih tijela tih kompanija.

  • Hotel “Palas” planira podići 33,5 miliona kredita: 20 miliona ide za gradnju

    Hotel “Palas” planira podići 33,5 miliona kredita: 20 miliona ide za gradnju

    Hotel “Palas” iz Banjaluke planira se zadužiti za ukupno 33,5 miliona maraka, a kao razloge za dva kredita, od 13,5 i 20 miliona KM, navode refinansiranje postojećih kredita i projektno finansiranje gradnje i rekonstrukcije hotela.

    Navedeno je ovo u Obavještenju o sazivanju i održavanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Hotela “Palas” a.d. Banjaluka, a koja je zakazana za 24. jul.

    Kako je navedeno, sjednica Skupštine akcionara saziva se radi donošenja odluka o sticanju i raspolaganju imovinom velike vrijednosti “dugoročno kreditno zaduženje za refinansiranje postojećih kredita”.

    “Hotel ‘Palas’ a.d. Banjaluka namjerava se kreditno zadužiti kod MF banka a.d. Banjaluka u iznosu od 13.500.000 KM, sa rokom otplate od 84 mjeseca, uz fiksnu kamatnu stopu 8,49 odsto tokom prve tri godine, a nakon isteka tog perioda uz promjenjivu kamatnu stopu od 8,49 odsto + Euribor, uz mogućnost fiksiranja kamatne stope nakon isteka prve tri godine, u skladu sa uslovima banke”, navodi se u Obavještenju.

    20 miliona maraka za gradnju

    Takođe, tu se navodi i kreditno zaduženje za projektno finansiranje gradnje i rekonstrukcije Hotela “Palas”.

    “Hotel ‘Palas’ a.d. Banjaluka namjerava se kreditno zadužiti kod MF banka  a.d. Banjaluka u iznosu od 20.000.000 KM, sa rokom otplate od 60 mjeseci, uz grejs period u skladu sa potrebama projekta i uz fiksnu kamatnu stopu od 7,49 odsto godišnje. Kreditna sredstva biće namjenski korišćena za finansiranje gradnje i rekonstrukcije Hotela ‘Palas’ u Banjaluci”, stoji u tekstu.

    Kako se navodi, u slučaju da se sjednica Skupštine akcionara ne održi u zakazano vrijeme, zbog nedostatka kvoruma, ponovljena sjednica Skupštine biće sazvana u skladu sa Zakonom o privrednim društvima  i Statutom društva.

    Izgradnja hotela počela u oktobru 2024. godine

    Podsjećamo, radovi na izgradnji Hotela “Palas” počeli su u oktobru 2024. godine, a kako je tada kazao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, riječ o investiciji vrijednoj 100 miliona KM.

    “Počinjemo posao na koji se čekao pola vijeka. Sa ovim projektom Banjaluka i Republika Srpska dobijaju svoju najveću investiciju koja iznosi preko 100 miliona KM”, poručio je Stanivuković.

    Dodao je tada da će ovo biti jedan monumentalan objekat koji će dosezati visinu oko 100 metara i koji će se prostirati na gotovo 40.000 metara kvadratnih.

    “Ovaj hotel imaće i brojne sadržaje poput spa centra, kongresne dvorane, šoping zone i preko 200 smještajnih jedinica i 200 parking mjesta. S obzirom na svoju visinu ovaj hotel će imati i svoj vidikovac sa kojeg će protezati nevjerovatan pogled na naš grad. Hotel “Palas” će u svakom smislu biti novi simbol Banjaluke”, kazao je Stanivuković.

    Đorđe Rašić, predstavnik kompanije “Cepter” istakao je tada da je ovo važan trenutak za ovu kompaniju.

    “Riječ je o ozbiljnoj investiciji, a od svega je najvažnije da će na ovaj način kompanija “Cepter” dati Banjaluci nešto što će ostati i budućim generacijama”, rekao je Rašić.

  • Cvijanović: Hvala Narodnoj skupštini, sada ćemo sve istjerati na čistac

    Cvijanović: Hvala Narodnoj skupštini, sada ćemo sve istjerati na čistac

    Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH je nakon sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je podržan njen veto na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahvalila poslanicima što su, kako je rekla, shvatili važnost ove teme.

    „Sada smo dobili priliku da počnemo da popravljamo sve ono što je urađeno i drago mi je da su poslanici i pozicije i opozicije prepoznali opasnost do koje bi došlo da nismo reagovali“, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, druga dva člana Predsjedništva pokušali su da imenuju članove u komisiju s spornim biografijama i sukobom interesa, a s dva člana UNESCO-a, koje su željeli da imenuju u komisiju, htjeli su da, kako je rekla, pokriju neregularnosti koje su radili proteklih godina.

    Jedna od spornih stvari, kako je naglasila, osim pokušaja preuzimanja nadležnosti entitetskih institucija za zaštitu nacionalnih spomenika i kulturnog nasljeđa je i činjenica da je korespondencija s UNESCO urađena mimo procedura, odnosno nije bilo saglasnosti Predsjedništva, što je, kako je naglasila, trebalo da posluži kao pokazna vježba za druge procese kojima bi se predstavnici RS izuzeli iz procesa odlučivanja.

    „Zato nam je bilo važno da nas skupština podrži i sada ćemo istjerati stvari na čistac“, rekla je ona.

  • Stevandić: Ko ne podrži veto, ispisuje se iz srpskog korpusa

    Stevandić: Ko ne podrži veto, ispisuje se iz srpskog korpusa

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u parlamentu da onaj ko ne glasa za veto koji je podnijela srpski član Predsjedništva BiH ispisuje se iz srpskog korpusa.

    “To je crvena linija čojstva, ljudstva i pripadništva Srpskoj i srpskom narodu”, rekao je Stevandić.

    U Banjaluci je u toku 40. posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se poslanici izjasniti o vetu srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović na odluku predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

  • SDS između jedinstva na papiru i podjela na terenu

    SDS između jedinstva na papiru i podjela na terenu

    Predizborna kampanja još nije ni ozbiljno počela, a Srpska demokratska stranka već vodi bitku koja bi se mogla pokazati težom od one protiv političkih rivala. Najveći izazov SDS danas ne dolazi iz redova vlasti, već iz vlastitih struktura, gdje nesuglasice odavno prevazilaze uobičajene razlike u mišljenju i prerastaju u otvorenu borbu za uticaj nad strankom.

    U svakoj političkoj organizaciji postoje različita mišljenja, ali kada ona počnu određivati način sastavljanja kandidatskih lista, raspodjelu funkcija i odnos prema najjačim lokalnim organizacijama, postaje jasno da problem više nije politička strategija nego unutrašnji odnos snaga.

    Najbolji primjer takvog razvoja događaja jeste Bijeljina. Gradonačelnik Ljubiša Petrović, jedan od najprepoznatljivijih funkcionera SDS, javno je pokazao neslaganje sa vrhom stranke, nakon čega je ostao bez mogućnosti da predloži kandidate za izbornu listu. Upravo je to bio uslov pod kojim je bio spreman da ponovo predvodi SDS u ovoj izbornoj jedinici. Rukovodstvo je, međutim, odlučilo drugačije, dajući prednost postojećim parlamentarcima Mirjani Orašanin i Tomici Stojanoviću. Posljedica je Petrovićevo povlačenje iz tog procesa.

    Ovakav rasplet nije nastao preko noći. SDS već duže vrijeme funkcioniše kroz dvije jasno prepoznatljive struje, što se moglo vidjeti i prilikom određivanja kandidata za najvažnije funkcije. Ni Branko Blanuša ni Marinko Božović nisu dobili podršku bez ozbiljnog otpora unutar stranke, što je pokazalo da jedinstvo postoji više formalno nego suštinski.

    Liste su sada zaključene, kandidati poznati, ali pitanje ostaje da li je time završen sukob ili tek počinje njegovo političko ispoljavanje na biračkim mjestima.

    Sociolog Drago Vuković smatra da posljednji događaji predstavljaju kulminaciju procesa koji traje godinama. Prema njegovom mišljenju, dvije sjednice Glavnog odbora pokazale su dubinu podjela. Prvo je izazvao prijedlog da se Pokret za državu integriše u SDS uz kandidaturu Draška Stanivukovića za predsjednika Republike Srpske i Darka Babalja za srpskog člana Predsjedništva BiH. Nedugo zatim uslijedio je novi sukob kada nije prihvaćen prijedlog da članovi Glavnog odbora odluče između Branka Blanuše i Ljubiše Petrovića.

    Vuković smatra da bi posljedice tih odluka mogle biti ozbiljne upravo po predsjedničkog kandidata SDS, jer unutrašnje podjele neminovno slabe izbornu mobilizaciju. Posebno problematičnim vidi činjenicu da opozicija javno govori o zajedništvu, dok su se istovremeno dvije politički najprepoznatljivije ličnosti opozicionog bloka, Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, povukle iz kandidatura za inokosne funkcije. Takvu situaciju opisuje kao izraz političke neiskrenosti koja dodatno narušava povjerenje unutar opozicionog biračkog tijela.

    Slično razmišlja i politički analitičar Radomir Nešković, koji očekuje da će najveće posljedice biti vidljive upravo u Bijeljini. Prema njegovoj procjeni, teško je precizno izmjeriti koliki će biti izborni gubitak, ali smatra da je gotovo izvjesno da će neslaganja između Blanuše i Petrovića ostaviti trag na rezultatu SDS u gradu gdje Petrović ima najveći politički autoritet.

    Nešković ukazuje i na drugi problem koji, po njegovom mišljenju, nije dobio dovoljno pažnje. SDS, kaže, već godinama nema ozbiljnu političku infrastrukturu u Banjaluci, a očekivalo se da će novo rukovodstvo upravo tu pokušati obnoviti stranačku organizaciju. Slično očekivanje postojalo je i za Prijedor, gdje je Blanuša imao snažnu podršku prilikom izbora za predsjednika stranke. Bez ozbiljne organizacije na terenu, smatra Nešković, teško je očekivati značajniji izborni rezultat.

    Na kraju, ostaje dilema koja će odgovor dobiti tek nakon izbora. Da li će birači zanemariti unutrašnje sukobe i glasati za SDS kao političku alternativu vlasti ili će upravo podjele, nesuglasice i borba oko kandidatskih lista ostaviti najdublji trag na konačnom rezultatu?

    Jedno je sigurno – politička snaga nijedne stranke ne mjeri se samo brojem kandidata koje prijavi, već i sposobnošću da pred izbore sačuva unutrašnje jedinstvo. A upravo na tom ispitu SDS ovog puta djeluje ranjivije nego što bi opoziciji bilo potrebno u izbornoj godini.

  • Dodik: Soreka je teški improvizator i manipulator

    Dodik: Soreka je teški improvizator i manipulator

    Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka je teški improvizator i manipulator. Dejtonski sporazum i evropski put nemaju ništa zajedničko. Dejton predviđa pomoć visokog predstavnika u implementaciji civilnog dijela sporazuma, a evropski put je pitanje unutrašnjeg dogovora, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je podsjetio da je Venecijanska komisija još 2005. godine dala mišljenje da je visoki predstavnik smetnja evropskim integracijama.

    – Da je OHR ugašen kada je izgubio svaki smisao, mnogi dogovori bi bili postignuti i BiH ne bi bila na slijepom kolosijeku. Soreka očigledno ima druge planove, ne da grade, već da razgrađuju. Da manipuliše i obmanjuje tako što nametanje zakona od strane Šmita smatra vladavinom prava – napisao je Dodik na Iksu.

  • Zapadni Balkan van fokusa alijanse

    Zapadni Balkan van fokusa alijanse

    Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

    Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

    “Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

    “Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

    Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

    Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

    Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

    To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

    Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

    Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

    U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

    Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

    U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.

  • Ovo su imena nosilaca: Ujedinjena Srpska predala CIK kompletne izborne liste

    Ovo su imena nosilaca: Ujedinjena Srpska predala CIK kompletne izborne liste

    Ujedinjena Srpska je danas Centralnoj izbornoj komisiji BiH predala kompletne izborne liste za Opšte izbore koji će biti održani 4. oktobra.

    Nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedini 3 je predsjednik Ujedinjene Srpske i predsjednik Narodne skupštine Srpske dr Nenad Stevandić.

    Nosilac izborne liste u prvoj izbornoj jedinici je Nenad Mejakić, aktuelni zamjenik gradonačelnika Prijedora. Poslaničku listu u Izbornoj jedinici 2 nosi Aleksandar Trninić, šef Kluba poslanika US u Narodnoj skupštini Republika Srpske.

    Dalje, nosilac u Izbornoj jedinici 4 je Nemanja Ivanović iz Modriče, u Izbornoj jedinici 5 Rade Tešić iz Doboja, a listu u Izbornoj jedinici 6 nosi Milan Trninić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i potpredsjednik stranke.

    Nosilac liste u Izbornoj jedinici 7 je Miladin Radović, inače potpredsjednik US. Potpredsjednica stranke Slavka Brezo je na čelu liste u Izbornoj jedinici 8, a u devetoj jedinici Milan Kovač iz Trebinja.

    Milan Petković, poslanik i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ponovo je nosialc liste za taj nivo vlasti. Nosioci listi u preostale dvije izborne jedinice za Predstavnički dom su Aleksandar Vlačić iz Bijeljine i Saša Simić iz Bratunca.

    Tokom dana, kompletne liste biće dostupne na sajtu i na društvenim mrežama Ujedinjene Srpske.

    Predsjednik Ujedenjene Srpske dr Nenad Stevandić danas je, na pitanje novinara, potvrdio da se na listama nalaze osobe sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

    „Kao i uvijek do sada, sve liste su popunjene. Više ljudi smo skinuli nego što smo stavili na liste“, rekao je Stevandić.

  • Moskva vraća ratne brodove na zapadni Mediteran

    Moskva vraća ratne brodove na zapadni Mediteran

    Rusija je ovih dana rasporedila fregatu Admiral Kasatonov i tanker Akademik Pašin u alžirsku luku Oran, čime je ponovo uspostavila vidljivo pomorsko prisustvo na zapadnom Mediteranu, u neposrednoj blizini Gibraltarskog moreuza. Iako je riječ o zvaničnoj vojnoj posjeti, analitičari ocjenjuju da ovaj potez ima mnogo šire geopolitičko značenje.

    Raspoređivanje fregate Admiral Kasatonov u Alžir prevazilazi okvir rutinske vojne posjete i može se posmatrati kao dio šire ruske strategije očuvanja pomorskog prisustva na Mediteranu nakon značajnog slabljenja njenog položaja u Siriji.

    Iako dolazak jednog ratnog broda sam po sebi ne mijenja vojni balans u regionu, njegova geopolitička simbolika i operativne mogućnosti izazivaju pojačanu pažnju članica NATO-a, posebno država koje nadziru zapadni Mediteran i Gibraltarski moreuz.

    Moderna fregata s moćnim naoružanjem
    Admiral Kasatonov druga je fregata klase Admiral Gorškov. Izgrađena je u Sankt Peterburgu, a u operativnu upotrebu ruske mornarice uvedena je 2020. godine.

    Duga je oko 135 metara, ima deplasman od približno 5.000 tona, razvija maksimalnu brzinu od 29 čvorova i ima posadu od više od 170 članova.

    Riječ je o brodu dovoljno kompaktnom za dugotrajna raspoređivanja daleko od matičnih baza, ali opremljenom naoružanjem koje se obično povezuje s mnogo većim ratnim brodovima.

    Glavno udarno oružje čini vertikalni lanser 3S14 UKSK sa 16 lansirnih ćelija iz kojih se mogu ispaljivati krstareće rakete Kalibr za napade na kopnene ciljeve, protivbrodske rakete Kalibr, nadzvučne rakete P-800 Oniks i hipersonične rakete Cirkon.

    Prema javno dostupnim podacima, rakete Kalibr za gađanje kopnenih ciljeva imaju domet između 1.500 i 2.500 kilometara, dok protivbrodska verzija može pogađati ciljeve na udaljenosti od 220 do 300 kilometara. Rakete Oniks imaju domet do oko 300 kilometara.

    Sposobna za samostalna borbena dejstva
    Protivvazdušnu odbranu broda obezbjeđuje sistem Poliment-Redut, koji kombinuje radar s aktivnom faznom rešetkom i 32 vertikalne lansirne ćelije za rakete različitog dometa.

    U zavisnosti od vrste projektila, sistem može presretati ciljeve na udaljenosti do 150 kilometara i visini do 30 kilometara.

    Fregata je dodatno naoružana topom kalibra 130 milimetara, sistemom bliske odbrane Palaš, protivpodmorničkim i protivtorpednim sistemom Paket-NK, sonarima Zarja M i Vinjetka, a na krmi nosi i protivpodmornički helikopter Ka-27.

    Takve sposobnosti omogućavaju brodu da samostalno izvršava širok spektar zadataka – od protivvazdušne i protivpodmorničke odbrane do napada na površinske i kopnene ciljeve.

    Važnu ulogu ima i tanker
    Posebnu pažnju privlači i raspoređivanje tankera Akademik Pašin.

    Riječ je o savremenom logističkom brodu dometa oko 8.000 nautičkih milja, koji tokom plovidbe može istovremeno snabdijevati gorivom do tri ratna broda.

    Njegovo prisustvo znatno povećava autonomiju ruskih pomorskih snaga i omogućava im dugotrajnije operacije daleko od matičnih luka, bez oslanjanja na infrastrukturu drugih država.

    Alžir postaje važna tačka ruske strategije
    Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine mogućnosti djelovanja ruske mornarice na Mediteranu postale su ograničenije, dok je slabljenje ruskog položaja u Siriji dodatno povećalo značaj odnosa s državama poput Alžira.

    Alžir je jedan od najvećih kupaca ruskog naoružanja i jedan od ključnih bezbjednosnih partnera Moskve u Africi.

    Posjeta Oranu zato se može tumačiti kao pokušaj Rusije da očuva strateški uticaj na južnoj obali Mediterana.

    Šta posebno zabrinjava NATO?
    Iz perspektive NATO-a najveći značaj ima geografski položaj Alžira.

    Zapadni Mediteran predstavlja ključni pomorski koridor između Atlantskog okeana i Sredozemnog mora, dok je Gibraltarski moreuz jedno od najvažnijih svjetskih pomorskih uskih grla.

    Svako povećanje ruske pomorske aktivnosti u neposrednoj blizini tog područja zahtijeva pojačano praćenje savezničkih pomorskih i vazdušnih snaga.

    Italijanski i drugi NATO izviđački letovi, kao i praćenje ruske fregate tokom prolaska kroz centralni Mediteran, pokazuju da Savez ovakva raspoređivanja shvata ozbiljno, iako ih za sada ne smatra neposrednom vojnom prijetnjom.

    Obavještajni potencijal
    Dodatni razlog za pažnju predstavljaju savremeni radarski i sistemi elektronskog izviđanja kojima je fregata opremljena.

    Oni mogu prikupljati podatke o aktivnostima NATO brodova, aviona i komunikacionih mreža, što Rusiji omogućava detaljniji uvid u obrasce djelovanja Alijanse na Mediteranu.

    Takvi podaci mogu imati značajnu vrijednost u eventualnim budućim kriznim ili ratnim scenarijima.

    Ipak, analitičari upozoravaju da ne treba precjenjivati značaj dolaska jednog ratnog broda.

    Alžir ne dozvoljava uspostavljanje stranih vojnih baza na svojoj teritoriji, a istovremeno održava dijalog i određene oblike saradnje s NATO-om kroz Mediteranski dijalog, nastojeći da balansira između odnosa sa Zapadom i tradicionalnog partnerstva s Moskvom.

    Na političkom planu, ovaj potez ima snažnu simboliku. Moskva želi da pokaže da, uprkos ratu u Ukrajini, zapadnim sankcijama i gubitku dijela regionalnog uticaja, i dalje može da projektuje pomorsku moć daleko od svojih obala i zadrži bezbjednosna partnerstva van postsovjetskog prostora.

    Istovremeno šalje poruku da ostaje važan akter u sjevernoj Africi, regionu čiji značaj za evropske članice NATO-a kontinuirano raste zbog energetike, migracionih ruta i bezbjednosti pomorskih komunikacija, prenosi tportal.