Autor: INFO

  • Ponovljeni izbori u Srbiji: Zabilježeni navodi o kupovini glasova, poznato gdje su uočene nepravilnosti

    Ponovljeni izbori u Srbiji: Zabilježeni navodi o kupovini glasova, poznato gdje su uočene nepravilnosti

    Na ponovljenom glasanju na 53 biračka mjesta u Srbiji do 16 časova glasalo je 35 odsto upisanih birača, a posmatrači Crte tokom izbornog dana zabilježili su više pojedinačnih slučajeva nepravilnosti, uključujući navode o kupovini glasova i uticaju na birače.

    Prema podacima Posmatračke misije Crta, zabilježeni su slučajevi vođenja paralelne evidencije birača, kao i prisustvo trećih lica na biračkim mjestima i u njihovoj neposrednoj blizini.

    Posebnu pažnju privukli su navodi o kupovini glasova u Aleksincu, gdje su posmatrači evidentirali slučajeve u korist jedne izborne liste. Kako prenose Nezavisne, Crta u svom izvještaju nije precizirala o kojoj izbornoj listi je riječ.

    Nepravilnosti su zabilježene i na biračkim mjestima u Novom Pazaru i Majdanpeku, gdje, prema navodima ove posmatračke misije, u više navrata nije pravilno korišćena UV lampa za provjeru birača.

    Osim toga, u Vladičinom Hanu evidentiran je slučaj u kojem identitet birača nije dosljedno utvrđivan.

    Ponovljeno glasanje održava se na 53 biračka mjesta u 24 grada i opštine širom Srbije, a pravo glasa ima više od 24.000 građana.

    Riječ je o biračkim mjestima na kojima je glasanje poništeno ili na kojima nije bilo moguće utvrditi rezultate prethodnog glasanja na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.

  • Poskupjela putarina u FBiH: Vožnja od Sarajeva do Zenice sada osam KM

    Poskupjela putarina u FBiH: Vožnja od Sarajeva do Zenice sada osam KM

    Vozači u Federaciji BiH od danas plaćaju skuplju putarinu na autoputu A1, a vožnja od Sarajeva sjever do Zenice sjever poskupjela je sa sedam na osam KM. Povećanje cijena posebno će pogoditi građane koji svakodnevno putuju na posao, jer će im mjesečni trošak biti veći za 44 KM.

    Prema novom cjenovniku preduzeća „Autoceste FBiH“, cijene putarine nisu mijenjane od 2012. godine, a kao razlozi za korekciju navedeni su rast troškova poslovanja i održavanja, te inflacija.

    Iz ovog preduzeća navode da je poskupljenje sprovedeno u okviru dozvoljenog povećanja do 15 odsto. Bonus od 20 odsto na dopune računa za elektronsku naplatu putarine, odnosno ACC uređaje, ostaje nepromijenjen.

    Za putničke automobile od naplatnog mjesta Sarajevo sjever do Podlugova putarina sada iznosi 1,30 KM, do Visokog 2,20 KM, do Kaknja 4,50 KM, do Lašve 6,20 KM, do Zenice jug 6,90 KM, a do Zenice sjever osam KM.

    Najveće poskupljenje na ovim relacijama iznosi 15 odsto, koliko je povećana cijena vožnje do Zenice jug. Putarina do Zenice sjever skuplja je za 14,3 odsto.

    Promjene su zabilježene i na drugim dionicama. Vožnja od Sarajeva zapad do Bradine sada košta četiri KM umjesto dosadašnjih 3,50 KM, dok je za putničke automobile od Ljubuškog do Čapljine cijena 2,50 KM.

    Na dionici Doboj jug – Medakovo cijena nije mijenjana i putarina za putničke automobile i dalje iznosi 0,80 KM. Nove cijene važe i na dionici Svilaj – Odžak, a svi iznosi u cjenovniku uključuju PDV.

    Najveći dodatni izdatak imaće građani koji svakodnevno putuju između Zenice i Sarajeva. Umjesto dosadašnjih 14 KM za povratnu vožnju, sada će plaćati 16 KM dnevno.

    To znači da će za 22 radna dana mjesečno izdvajati 352 KM, umjesto 308 KM, odnosno 44 KM više. Na godišnjem nivou trošak putarine biće veći za 528 KM, prenosi RTRS.

  • Rastu vodostaji Neretve, Bosne i Drine, Neretva kod Mostara porasla za 54 centimetra

    Rastu vodostaji Neretve, Bosne i Drine, Neretva kod Mostara porasla za 54 centimetra

    Vodostaji Neretve, Bosne i Drine bilježe rast, a najveće promjene zabilježene su na Neretvi kod Mostara, gdje je nivo rijeke za 24 časa porastao za 54 centimetra. Istovremeno, vodostaj Save je u opadanju.

    Prema jutarnjim mjerenjima agencija za vode, Neretva je u Mostaru u 8.00 časova dostigla nivo od 314 centimetara. Najbrži rast zabilježen je između 5.00 i 7.00 časova, kada je vodostaj porastao sa 265 na 313 centimetara.

    Rast je registrovan i na slivu rijeke Bosne, a najveće povećanje zabilježeno je kod Maglaja.

    Drina je kod Bratunca dostigla 84 centimetra, dok su vodostaji kod Foče i Goražda gotovo nepromijenjeni. Nivo Drinjače kod Šekovića povećan je za 12 centimetara.

    Za razliku od ovih rijeka, Sava bilježi pad vodostaja na svim mjernim stanicama.

    Podaci se odnose na mjerenja obavljena u 8.00 časova, a objavljuju ih Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora i Republički hidrometeorološki zavod, prenosi RTRS.

  • Evropska komisija stala iza prava poljskog parlamenta da imenuje sudije Ustavnog suda

    Evropska komisija stala iza prava poljskog parlamenta da imenuje sudije Ustavnog suda

    Evropska komisija ocijenila je da poljski parlament ima ustavno pravo da imenuje sudije Ustavnog suda, čime se uključila u sve dublji politički i institucionalni sukob u Poljskoj oko kontrole nad najvišom sudskom institucijom.

    Iz Komisije je poručeno da je na poljskim vlastima da obezbijede funkcionisanje Ustavnog suda u skladu sa poljskim ustavom i relevantnom sudskom praksom Suda pravde Evropske unije.

    Portparol Evropske komisije istakao je da je imenovanje osam novih članova Ustavnog suda u okviru ustavnih ovlašćenja Sejma, odnosno poljskog parlamenta.

    On je podsjetio i na odluku Evropskog suda za ljudska prava od 5. maja, kojom su izrečene privremene mjere i od poljskih vlasti zatraženo da ne ometaju stupanje na dužnost i obavljanje sudijskih funkcija sudija koje je Sejm imenovao u martu 2026. godine.

    Reakcija Brisela uslijedila je nakon sukoba koji su u petak uveče izbili ispred zgrade Ustavnog suda u Poljskoj, a koji su prenošeni uživo na televiziji, prenosi RTRS.

    Predsjednik Poljske Karol Navrocki prethodno je optužio premijera Donalda Tuska za nasilno preuzimanje Ustavnog suda. Njegova izjava uslijedila je nakon suspenzije predsjednika suda Bogdana Svječkovskog, koji je bio povezan sa prethodnom vladom krajnje desnice.

    Poljski Ustavni sud saopštio je da je sudija sa najdužim stažom Ana Korvin-Pjotrovска suspendovala Svječkovskog i preuzela upravljanje institucijom.

    Ovaj potez dodatno je produbio sukob između Navrockog, saveznika prethodne nacionalističke vlade, i proevropske vlade premijera Donalda Tuska, čije je jedno od glavnih spornih pitanja upravo kontrola nad pravosuđem.

  • Svaki drugi radnik u Srpskoj prima do 1.400 KM, sindikat najavljuje borbu za veće plate

    Svaki drugi radnik u Srpskoj prima do 1.400 KM, sindikat najavljuje borbu za veće plate

    Pregovori o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2027. godinu počinju sutra, a Savez sindikata Republike Srpske najavljuje da će insistirati na značajnijem povećanju primanja, uz poruku da simbolične korekcije više nisu prihvatljive. Sindikalci upozoravaju da veliki broj radnika nije zadovoljan trenutnim zaradama i da je neophodno obezbijediti uslove za dostojanstven život od vlastitog rada.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da će sindikat u pregovore ući sa konkretnim zahtjevima, koji će biti zasnovani na analizama i ekonomskim pokazateljima.

    „Mi se nećemo zadovoljiti simboličnim povećanjem koje se neće osjetiti. Naravno da će zavisiti od odgovornosti posla. Ne želim da licitiram sa iznosima, ali analize pokazuju koliko je to moguće. Mi ćemo izaći sa konkretnim stavom, ali ono na čemu insistiramo jeste da bude osjetno povećanje plata, a ne samo kozmetičke promjene“, poručio je Stanković.

    Prema pisanju RTRS-a, istraživanje među radnicima pokazalo je da više od 80 odsto njih nije zadovoljno visinom svojih primanja.

    Stanković smatra da sadašnje plate ne omogućavaju radnicima dostojanstven život, te da se stanje mora promijeniti već naredne godine.

    „Radnik u 2027. mora da živi puno bolje i kvalitetnije nego sada, a to može samo povećanjem primanja“, istakao je predsjednik Saveza sindikata.

    Dodaje da je neophodno sistemski urediti oblast plata kako bi se zaustavio odlazak radnika iz Republike Srpske i stvorili uslovi za njihov ostanak.

    „Moraju se sistemski urediti stvari da ljudi ne žele da odlaze iz Srpske nego da ostanu, a to je moguće samo ako plate rastu i ako imaju uvjerenje da će plate i dalje rasti“, naglasio je Stanković.

    Ukazao je i na podatak da svaki drugi radnik u Republici Srpskoj ima platu do 1.400 KM, ocjenjujući da je nedopustivo da profit raste, dok primanja zaposlenih stagniraju.

    „Ne može se stalno profit gomilati, a da plate stagniraju“, poručio je Stanković.

    Pred socijalnim partnerima sada je zadatak da usaglase iznos najniže plate za 2027. godinu, uz uvažavanje zahtjeva sindikata, ali i mogućnosti privrede.

  • Bankarski depoziti u BiH od danas zaštićeni do 100.000 KM po deponentu

    Bankarski depoziti u BiH od danas zaštićeni do 100.000 KM po deponentu

    Osigurani depoziti u bankama u Bosni i Hercegovini od danas iznose do 100.000 KM po deponentu, čime je dosadašnji zaštićeni iznos od 70.000 KM povećan za 30.000 KM. Nova mjera trebalo bi da pruži veću sigurnost građanima i dodatno ojača povjerenje u bankarski sektor.

    Odluku o povećanju osiguranog iznosa prije sedam dana usvojio je Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH, a njena primjena počinje 1. novembra.

    Prema pisanju RTRS-a, iz Agencije navode da povećanje osiguranog depozita predstavlja značajan korak u unapređenju zaštite štediša i usklađivanju domaćeg sistema sa standardima i direktivama Evropske unije.

    „Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji“, saopšteno je iz Agencije.

    To znači da će u slučaju propasti banke deponenti imati pravo na isplatu osiguranog iznosa do 100.000 KM po osobi, u skladu sa pravilima sistema osiguranja depozita. Zaštita se odnosi na ukupan iznos osiguranih depozita jednog deponenta u istoj banci, a ne na svaki pojedinačni račun.

    Upravni odbor Agencije odlučio je i da stopa premije koju banke plaćaju za osiguranje depozita u narednoj godini ostane nepromijenjena. Ona će i dalje iznositi 0,26 odsto na godišnjem nivou.

    Povećanje limita osiguranja predstavlja jednu od važnih mjera za jačanje sigurnosti štednje građana i stabilnosti finansijskog sistema u BiH.

  • Promjene na zelenim pijacama: Povrće i dalje prvo, ali voće osvaja sve veći udio

    Promjene na zelenim pijacama: Povrće i dalje prvo, ali voće osvaja sve veći udio

    Vrijednost poljoprivrednih proizvoda prodatih na zelenim pijacama u Republici Srpskoj tokom septembra dostigla je 1,64 miliona KM, što predstavlja rast od 9,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, iza povećanog prometa kriju se i promjene u strukturi kupovine, jer povrće postepeno gubi udio, dok voće zauzima sve značajnije mjesto na pijačnim tezgama.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, septembarski promet iznosio je 1.644.312 KM, što je za 143.217 KM više nego u istom periodu 2025. godine. U poređenju sa avgustom, zabilježen je rast od 141.486 KM ili 9,4 odsto.

    Iako povrće i dalje prednjači po vrijednosti prodaje, njegov udio u ukupnom prometu zelenih pijaca se smanjuje. U septembru ove godine na ovu kategoriju odnosilo se 39,3 odsto prodaje, dok je prije dvije godine taj procenat iznosio 42,8 odsto.

    S druge strane, voće bilježi rast zastupljenosti. Njegov udio u ukupnom prometu povećan je sa 17,4 odsto u septembru 2024. na 19,9 odsto ove godine.

    Mlijeko i mliječni proizvodi zauzimali su 12,5 odsto ukupne prodaje, što je manje u odnosu na 15,4 odsto iz istog mjeseca 2024. godine. Med i vosak učestvovali su sa 5,8 odsto, živina i jaja sa 5,6 odsto, dok je grožđe činilo 3,2 odsto ukupnog prometa.

    Prema pisanju portala BL Portal, od početka godine do kraja septembra na zelenim pijacama u Republici Srpskoj ostvaren je ukupan promet od 13.687.375 KM.

    Najveća vrijednost prodaje zabilježena je u julu, kada je promet dostigao 1.682.248 KM, dok je januar bio najslabiji mjesec. Nakon julskog maksimuma i pada tokom avgusta, septembar je donio novi rast.

    Dugoročnije poređenje pokazuje da promet na zelenim pijacama raste dvije godine zaredom. U septembru 2024. godine iznosio je 1.341.381 KM, godinu kasnije 1.501.095 KM, a ove godine premašio je 1,64 miliona KM. To znači da je ovogodišnji rezultat za oko 22,6 odsto veći nego prije dvije godine.

    Ipak, veći promet ne znači automatski da građani kupuju više hrane ili da su cijene porasle u istom procentu. Statistika bilježi vrijednost prodaje, ali ne razdvaja uticaj cijena od količine prodatih proizvoda.

    Podaci Republičkog zavoda za statistiku odnose se isključivo na prodaju koju porodična poljoprivredna gazdinstva obavljaju neposredno krajnjim potrošačima na organizovanim zelenim pijacama. U njih nisu uključeni promet u marketima niti ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj.

  • Moskva produžila ograničenja

    Moskva produžila ograničenja

    Rusija je produžila zabranu izvoza dizel-goriva do 31. januara 2027. godine, uz određene izuzetke koji će omogućiti ograničene isporuke na inostrana tržišta. Odluka je donesena s ciljem očuvanja stabilnosti domaćeg tržišta goriva, ali će istovremeno uticati i na dostupnost ruskog dizela na međunarodnom tržištu.

    Ruski potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak izjavio je da je odgovarajuća uredba pripremljena, uz napomenu da će pojedine kompanije i dalje moći da izvoze gorivo pod posebnim uslovima.

    Prema pisanju portala B92, Novak je pojasnio da će izuzeci biti odobravani za određene isporuke na svjetska tržišta, kao što je bio slučaj i u prethodnom periodu.

    Rusija je ranije ograničila izvoz dizela zbog problema u snabdijevanju domaćeg tržišta, povećane potražnje i napada ukrajinskih dronova na rafinerije, koji su uticali na proizvodnju i dostupnost goriva.

    Prema najavama ruskih vlasti, u novembru bi izvoz dizela mogao dostići oko 2,15 miliona tona, što je znatno više nego u oktobru, kada je kompanijama pod posebnim kvotama bilo omogućeno da izvezu oko 510.000 tona.

    Posebnu pažnju privlače i isporuke prema Sjedinjenim Američkim Državama, nakon dogovora predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporuci ruskog dizela američkom tržištu.

    Ruske vlasti tako nastoje da istovremeno zadrže kontrolu nad domaćim snabdijevanjem i omoguće izvoz određenih količina goriva, čime bi se izbjeglo gomilanje zaliha u domaćim rafinerijama.

  • Republikanci brane većinu, demokrate žele preuzeti Kongres

    Republikanci brane većinu, demokrate žele preuzeti Kongres

    Na izborima će biti birano svih 435 članova Predstavničkog doma, dok će se u Senatu odlučivati o 35 od ukupno 100 mjesta. Osim toga, birači u 36 saveznih država izabraće guvernere, a na glasačkim listićima naći će se i brojna mjesta u državnim i lokalnim institucijama.

    Republikanci trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, ali njihova većina u Predstavničkom domu je veoma tijesna. Upravo zbog toga će ishod glasanja u pojedinim izbornim okruzima imati veliki značaj za budući odnos snaga u Vašingtonu.

    Prema pisanju portala B92, međuizbori se održavaju na polovini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata i tradicionalno predstavljaju svojevrsnu ocjenu rada aktuelnog predsjednika i njegove administracije.

    Borba za kontrolu Kongresa

    Demokratama je za preuzimanje Predstavničkog doma potrebno da osvoje najmanje 218 mjesta. Trenutni odnos snaga je 218 prema 214 u korist republikanaca, uz dva upražnjena mjesta.

    Kada je riječ o Senatu, republikanci imaju 53 senatora, dok demokratski blok, zajedno sa dva nezavisna senatora, raspolaže sa 47 mjesta. Demokratama je potrebno neto povećanje od četiri mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad ovim domom.

    Važnu ulogu u toj računici ima i potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji kao predsjedavajući Senata može dati odlučujući glas u slučaju izjednačenog odnosa 50 prema 50. To znači da bi republikanci i u takvoj situaciji zadržali kontrolu nad Senatom.

    Ekonomija jedna od glavnih tema

    Među najvažnijim pitanjima koja će uticati na odluku birača nalaze se rast troškova života, inflacija, plate, zaposlenost i bezbjednost. Ekonomska situacija posebno je značajna jer se nezadovoljstvo građana često odražava na rezultate stranke čiji predsjednik trenutno upravlja Bijelom kućom.

    Ukoliko demokrate preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa, Trampova administracija suočila bi se sa snažnijim institucionalnim ograničenjima. Demokratska većina u Predstavničkom domu mogla bi pokrenuti parlamentarne istrage i pojačati nadzor nad radom administracije, dok bi kontrola Senata uticala i na potvrđivanje predsjedničkih imenovanja.

    S druge strane, eventualno očuvanje republikanske većine u oba doma omogućilo bi Trampu da nastavi sprovođenje političkog programa uz manje prepreka u Kongresu.

    Kada će biti poznati rezultati?

    Birališta će se zatvarati u različito vrijeme, zavisno od savezne države, a prvi rezultati očekuju se tokom izborne noći 3. novembra.

    Ipak, konačan ishod pojedinih neizvjesnih izbornih trka mogao bi biti poznat tek nakon nekoliko dana, s obzirom na dodatno prebrojavanje glasova pristiglih poštom i drugih listića.

    Novi saziv Kongresa trebalo bi da počne sa radom 3. januara 2027. godine, kada će postati jasno kakav će odnos političkih snaga obilježiti posljednje dvije godine Trampovog predsjedničkog mandata.

  • Izborni rezultati ponovo na udaru sumnji, u centru pažnje softver i nevažeći listići

    Izborni rezultati ponovo na udaru sumnji, u centru pažnje softver i nevažeći listići

    Sumnje u regularnost Opštih izbora u BiH i mogućnost manipulacije rezultatima putem novih izbornih skenera ponovo su otvorene, nakon što je predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović iznio niz primjedbi na rad Centralne izborne komisije BiH i zatražio odgovore na čak 300 pitanja o funkcionisanju izborne opreme.

    Ajanović tvrdi da javnosti nije objašnjeno na koji način softver evidentira glasačke listiće, kako se kontroliše njegov rad i da li je postojala mogućnost podešavanja uređaja prije početka glasanja.

    Prema pisanju portala Srpskainfo, Ajanović je gostujući na FACE TV ponovo problematizovao pouzdanost skenera i istakao da se eventualne nepravilnosti ne moraju dogoditi samo prilikom prenosa rezultata, već i tokom samog očitavanja listića na biračkom mjestu.

    „Kako je softver evidentirao glasačke listiće, pogotovo nevažećih toliko što je bilo? Ili onih kako je kome trebalo? U tome je problem, prenos nije toliko ni bitan. Softver već može biti prilagođen kako ko hoće, jer ne možemo znati šta je unutra“, upozorio je Ajanović.

    On smatra da je potrebno izvršiti detaljnu forenzičku provjeru uređaja i programa, te javnosti predočiti rezultate nezavisne revizije izborne opreme.

    Posebno je ukazao na vremenski okvir u kojem su obavljeni testiranje i revizija sistema. Prema njegovim navodima, CIK je 11. septembra saopštio da postoji visok stepen sigurnosti izbornog procesa, dok je ugovor sa nezavisnim revizorom iz američke savezne države Alabame potpisan tek 18. septembra.

    Ajanović je otvorio i pitanje nabavke skenera i prateće opreme, za koju je, kako navodi, izdvojeno 75 miliona KM. Tvrdi da prvi uređaji nisu isporučeni prije avgusta, te postavlja pitanje ko je i na koji način podešavao softver.

    Sporan broj nevažećih listića

    Jedan od ključnih argumenata koje iznosi Ajanović odnosi se na veliki broj nevažećih glasačkih listića. On tvrdi da bi upravo ta kategorija mogla biti prostor za eventualne manipulacije izbornim rezultatima i raspodjelom mandata.

    Kao primjer naveo je Tuzlanski kanton, gdje je, prema njegovim podacima, bilo oko 15.000 nevažećih listića, što smatra posebno značajnim u odnosu na broj glasova potreban za osvajanje mandata.

    „U Tuzlanskom kantonu 7.000 glasova je dva mandata, a 15.000 nevažećih listića najmanje tri mandata. Nekome su ukradena dva ili tri mandata, najmanje“, tvrdi Ajanović.

    On je uporedio i procente nevažećih listića u BiH sa podacima iz Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Crne Gore, navodeći da je u tim državama njihov udio znatno manji.

    Šta kažu iz CIK-a i Koalicije „Pod lupom“

    S druge strane, Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član CIK-a BiH, odbacuje mogućnost da su rezultati mogli biti promijenjeni na način na koji upozorava Ajanović.

    Šehić podsjeća da su građani glasali na fizičkim listićima koje su sami popunjavali, dok je nakon zatvaranja biračkih mjesta obavljano automatsko očitavanje, ali i ručno brojanje glasova.

    „Sa stopostotnim uvjerenjem možemo zaključiti da je takva mogućnost isključena“, poručio je Šehić.

    Iz CIK-a BiH ranije su takođe odbacili tvrdnje o mogućnosti manipulacije rezultatima tokom elektronskog prenosa podataka. Objasnili su da skeneri tokom glasanja nisu bili povezani na mrežu, već su se na elektronski režim rada prebacivali tek nakon zatvaranja biračkog mjesta i štampanja izvještaja o rezultatima.

    Dodatne sigurnosne mjere predviđale su i podjelu glavne pristupne šifre na tri nezavisna dijela, kako nijedna osoba ne bi mogla samostalno pristupiti kompletnom sistemu.

    Ipak, Ajanović insistira na tome da se moraju objaviti svi izvještaji o provjerama izborne opreme i odgovoriti na pitanja koja je uputio Komisiji.

    Tvrdi da je pripremio 300 pitanja raspoređenih u 11 tematskih cjelina, ali da nije dobio odgovore. Nakon odbijanja zahtjeva za ponovno brojanje, pokrenuo je i pravne korake, uključujući žalbu nadležnom apelacionom odjeljenju.

    Dok Ajanović traži dodatnu kontrolu i transparentnost, predstavnici izborne administracije i Koalicije „Pod lupom“ odbacuju tvrdnje da su skeneri mogli prekrojiti izbornu volju građana.