Autor: INFO

  • Rusija upozorava: SAD i Izrael koriste pregovore za pripremu invazije

    Rusija upozorava: SAD i Izrael koriste pregovore za pripremu invazije

    Ruski Savet bezbednosti upozorio je da bi SAD i Izrael mogli da iskoriste pregovore sa Iranom za pripremu kopnene operacije, dok tenzije rastu uprkos nastavku diplomatskih kontakata.

    Sjedinjene Američke Države i Izrael mogli bi da iskoriste aktuelne pregovore sa Iranom kao paravan za pripremu kopnene vojne operacije, upozorio je Ruski savet bezbednosti.

    U saopštenju ovog tela, na čijem je čelu predsednik Rusije Vladimir Putin, navodi se da zabrinutost proizlazi iz činjenice da Pentagon nastavlja da jača svoje vojne kapacitete u regionu, iako su diplomatski razgovori u toku.Prva runda pregovora između Vašingtona i Teherana, održana tokom vikenda u Islamabadu, nije donela konkretne rezultate. Iranska strana za zastoj krivi “nerealne zahteve” SAD, ali ističe spremnost da nastavi dijalog. Predsednik SAD Donald Tramp najavio je moguć nastavak razgovora u narednim danima.

    U međuvremenu, Moskva upozorava da bi, u slučaju neuspeha pregovora, sukob mogao da eskalira već u naredne dve nedelje. Tramp je ranije poručio da nije sklon produženju primirja sa Iranom, koje ističe 22. aprila, i naglasio da ishod može biti različit, iako preferira dogovor.

    Napetosti dodatno podsećaju na ranije incidente, uključujući američko-izraelski napad krajem februara, kao i izraelsko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine, koje je dovelo do kratkotrajnog sukoba.

    Teheran, s druge strane, insistira na trajnom rešenju koje bi uključivalo ukidanje sankcija i garancije protiv novih napada. Istovremeno poručuje da je spreman na odbranu, upozoravajući da bi eventualni kopneni napad bio dočekan snažnim vojnim odgovorom.

    Ruski Savet bezbednosti ocenjuje da Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, kao i da se unutrašnja politička i društvena stabilnost dodatno učvršćuje u svetlu spoljnog pritiska.

  • Netanjahu: Širimo bezbednosnu zonu u Libanu i spremni smo na novi sukob s Iranom

    Netanjahu: Širimo bezbednosnu zonu u Libanu i spremni smo na novi sukob s Iranom

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je naredio vojsci da nastavi jačati bezbednosnu zonu u južnom Libanu i da je proširi prema istoku zemlje, u trenutku kada se istovremeno pregovara o mirovnom sporazumu s Bejrutom. Dodao je da je Izrael spreman na svaki scenario ako se borbe s Iranom nastave.

    „Ovi pregovori se nisu održali više od 40 godina. Sada se dešavaju jer smo vrlo jaki i zemlje nam dolaze – ne samo Liban“, rekao je, aludirajući da Izrael postaje nezaobilazna regionalna sila s kojom i druge zemlje žele sklopiti dogovore.

    Rekao je da u razgovorima s Libanom Izrael ima dva glavna cilja – demontiranje Hezbolaha i održivi mir koji se, kako je naveo, „postiže snagom“.

    Netanjahu je dodao da su izraelske snage usmerene na Bint Džbeil, koji je nazvao glavnim gradom Hezbolaha u južnom Libanu.

    „Paralelno s tim, naše snage nastavljaju napadati Hezbolah, a borbe su usredsređene u Bint Džbeilu. U stvari, spremamo se eliminisati ovo veliko uporište Hezbolaha“, rekao je Netanjahu u svom obraćanju videoporukom.

    Što se tiče Irana, Netanjahu je rekao da Sjedinjene Američke Države obaveštavaju Izrael i da su dve zemlje usklađene oko svojih ciljeva da vide uklanjanje obogaćenog nuklearnog materijala iz Irana, ukidanje kapaciteta za obogaćivanje urana unutar Irana i otvaranje Hormuškog moreuza.

    „Naši ciljevi sa Sjedinjenim Američkim Državama su usklađeni. Želimo da se iranski obogaćeni materijal ukloni i želimo da se eliminišu njegovi kapaciteti za obogaćivanje urana unutar Irana. I, naravno, želimo da se ponovo otvore ključni brodski moreuzi. Prerano je reći kako će se ovo završiti ili čak kako će se razvijati. Ukoliko ponovo dođe do sukoba, spremni smo na svaki scenario“, dodao je.

  • SAD planiraju niz akcija protiv Kube

    SAD planiraju niz akcija protiv Kube

    Sjedinjene Američke Države planiraju “niz akcija” protiv Kube i spremne su da izvrše sva naređenja američkog predsjednika Donalda Trampa, prenijela je ruska agencija RIA pozivajući se na saopštenje Pentagona.

    – Nećemo spekulisati o hipotetičkim scenarijima. Ministarstvo planira niz planova za nepredviđene situacije i ostaje spremno da sprovede predsjednikova naređenja kako budu primljena – saopšteno je iz Pentagona za agenciju.

    Prije toga je kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel izjavio da SAD nemaju opravdani razlog da izvrše vojni napad na to ostrvo, ili da pokušaju da njega svrgnu.

    – Ako bi do toga došlo, ne mislim da bi postojalo ikakvo opravdanje da Sjedinjene Države pokrenu vojnu agresiju na Kubu, ili da preduzmu neku značajnu operaciju ili otmicu predsjednika – rekao je Dijaz-Kanel.

    Prema njegovim riječima, “ukoliko se to desi, biće borbe”.

    – I mi ćemo se braniti, a ako treba da umremo, umrijećemo, jer kao što kaže naša nacionalna himna, „umrijeti za domovinu znači živjeti“ – zaključio je Dijaz-Kanel.

  • Tramp najavio sastanak lidera Izraela i Irana nakon 34 godine

    Tramp najavio sastanak lidera Izraela i Irana nakon 34 godine

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će se lideri Izraela i Libana prvi put sastati nakon 34 godine u četvrtak.

    On je ovu najavu objavio kasno u srijedu na svojoj platformi Truth Social. “Pokušavamo osigurati malo prostora za predah između Izraela i Libana. Prošlo je mnogo vremena otkako su dvojica lidera razgovarala, oko 34 godine. To će se dogoditi sutra. Lijepo”, poručio je on.

    Izraelska vojska je takođe pokrenula kopnenu invaziju na južni Liban, nastojeći zauzeti dodatnu teritoriju i stvoriti ono što naziva tampon zonom.

    Prije nego što su Sjedinjene Američke Države ove sedmice bile domaćin trilateralnih razgovora, Izrael i Liban su posljednji put vodili pregovore 1993. godine, ali oni nisu bili na nivou lidera.

    Slavimo Prepodobnog Nikitu Ispovjednika: Ove tri stvari strogo su zabranjene

    Liban bi vjerovatno zahtijevao prekid vatre prije nego što pristane na ovako visok nivo angažmana s Izraelom, ali Jerusalim je do sada odgađao takvu odluku jer nastoji nastaviti slabljenje Hezbolaha.

    Bezbjednosni kabinet Izraela je tokom sinoćnjeg sastanka raspravljao o mogućem prekidu vatre u Libanu, ali je sjednica, prema izvještajima, završena bez donošenja odluke.

  • Vašington prijeti novim sankcijama

    Vašington prijeti novim sankcijama

    Ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran uskoro ne postignu dogovor o okončanju rata ili produženju primirja koje ističe iduće sedmice, administracija Donalda Trampa priprema teren da ratnu kampanju preusmeri na ekonomsku, s ciljem da Teheran prisili na popuštanje gušenjem njegove ekonomije.

    Ministar finansija Skot Besent kazao je novinarima na brifingu u Beloj kući u sredu da SAD planiraju pojačati ekonomski pritisak na Iran, poručivši da će novi potezi biti „finansijski ekvivalent“ bombardovanja.

    Besent je rekao da je administracija poručila kompanijama i državama da, ako kupuju iransku naftu i ako iranski novac sedi u njihovim bankama, da su spremni primeniti sekundarne sankcije.

    „I Iranci bi trebalo da znaju da će to biti finansijski ekvivalent onome što smo videli u kinetičkim aktivnostima“, kazao je.

    Upozorenje dolazi dan nakon što je Ministarstvo finansija poslalo pismo finansijskim institucijama u Kini, Hong Kongu, UAE i Omanu, preteći uvođenjem sekundarnih sankcija zbog poslovanja s Iranom i optužujući te zemlje da dopuštaju da iranske nezakonite aktivnosti prolaze kroz njihove finansijske sisteme.

    „To je deo ekonomskog priručnika koji Donald Tramp i dalje može koristiti kako bi pritisnuo Iran da prihvati američke predloge za ograničavanje njegovih nuklearnih ambicija“, rekao je za Associated Press izvor upoznat sa razmišljanjima administracije. Osoba je govorila pod uslovom anonimnosti jer nije bila ovlašćena da javno govori o internim razgovorima.

    Moguće zamrzavanje iranskog novca

    U privatnim razgovorima, argument koji se iznosi Trampu glasi da Iranci misle da mogu izdržati pritisak, ali ako ne budu mogli plaćati svoje lojaliste, to bi moglo naterati Teheran za pregovarački sto.

    Neki u administraciji veruju da i dalje postoje dodatne ekonomske mete koje se mogu pogoditi kako bi se Iranu nanela još veća ekonomska šteta, uključujući bonjade, dobrotvorne fondacije koje čine značajan deo iranske ekonomije.

    Besent je novinarima rekao da su dve kineske banke dobile upozorenja u vezi sa rukovanjem iranskim novcem.

    Besent je takođe kazao da su iranski susedi u Zalivu sada spremni razmotriti zamrzavanje iranskog novca u svojim bankama zbog iranske agresije tokom rata.

    Advokat za sankcije Danijel Pikard upozorio je da bi uvođenje sekundarnih sankcija moglo izazvati „diplomatski i ekonomski udar“ od strane saveznika, što bi moglo otežati napore na izgradnji koalicija protiv Teherana.

    „Mnogi naši trgovinski partneri bili su vrlo glasni u pogledu svog protivljenja sukobu u Iranu. Većina stručnjaka za ekonomske sankcije složila bi se da, kada imate više ljudi u timu, šanse da vaše ekonomske sankcije budu efikasne su veće“, rekao je Pikard.

    U sredu su SAD uvele sankcije mreži za krijumčarenje nafte povezanoj s preminulim visokim iranskim bezbednosnim zvaničnikom Alijem Šamkanijem, koji je bio blizak savetnik bivšeg vrhovnog vođe Irana. Sankcije obuhvataju desetine pojedinaca, kompanija i plovila uključenih u tajni transport i prodaju iranske i ruske nafte preko paravan kompanija, od kojih se mnoge nalaze u UAE.

    „Ministarstvo finansija će nastaviti presecanje iranskih ilegalnih mreža krijumčarenja i terorističkih posrednika. Finansijske institucije treba da budu svesne da će Ministarstvo finansija iskoristiti sve instrumente i ovlašćenja, uključujući sekundarne sankcije, protiv onih koji nastave podržavati terorističke aktivnosti Teherana“, rekao je Besent u saopštenju.

    Dodatni pritisak na Teheran

    Zvaničnici Trampove administracije takođe su signalizirali rastuće uverenje da su primirje i blokada isporuka iz iranskih luka u Hormuškom moreuzu preokrenuli tok u Trampovu korist.

    Potpredsednik Džej Di Vens u utorak je rekao da Tramp „ne želi napraviti mali dogovor već da želi postići veliku nagodbu“.

    „To je ponuda koju daje. Ako se obavežete da nećete imati nuklearno oružje, mi ćemo učiniti da Iran procveta“, poručio je Vens.

    Zamenik šefa Trampovog kabineta, Stiven Miler, ponudio je mnogo oštriju ocenu trenutne situacije, sugerišući da je Tramp „odigrao potez šah-mat“ protiv Irana uvođenjem blokade u moreuzu.

    „Ako Iran izabere put dogovora koji je odličan za svet, to je dobro za sve. Ako Iran izabere put ekonomskog gušenja putem blokade, onda će svet ostaviti Iran iza sebe. Uspostaviće se nove energetske rute. Uspostaviće se novi lanci snabdevanja. Druge nacije širom regiona, širom sveta, a posebno Amerika, napajaće svet energijom, a Iran će postati fusnota“, rekao je Miler u gostovanju na Fox Newsu u utorak uveče.

    Deo republikanaca smatra da vredi pokušati svaku taktiku koja može dodatno pritisnuti Teheran.

    „Podržao bih bilo šta. Ako administracija smišlja ideje, ja bih podržao sve. Što više pritiska, to bolje“, rekao je senator Tom Tilis, republikanac iz Severne Karoline.

    Drugi su skeptični, ističući da je Teheran već suočen s nizom ekonomskih kazni koje su imale malo uticaja na njegovo ponašanje.

    „Nisam siguran da će to biti sankcije. Mislim da već sada uvodimo prilično teške sankcije. Lično, nisam optimista da ovo zaista možemo rešiti bez promene režima“, kazao je senator Majk Raunds, republikanac iz Južne Dakote i član odbora za bankarstvo i oružane snage.

    Trita Parsi, izvršni potpredsednik Kvinsi instituta, tink-tenka koji je kritičan prema Trampovoj odluci da pokrene rat, kaže da je Tramp pre objave primirja bio „politički stjeran u ćošak i strateški ograničen“. No sada, tvrdi Parsi, Tramp je možda uspeo promeniti nepovoljnu dinamiku i stvoriti situaciju u kojoj „se čini da Iranu sada treba dogovor više nego SAD-u“.

    „Sada otvoreni prozor Teheranu nudi šansu da prevede prednost na bojnom polju u trajnu stratešku dobit“, napisao je Parsi u novoj analizi.

  • Banjaluka se zadužuje za šminkanje parka i sanaciju dječjih igrališta

    Banjaluka se zadužuje za šminkanje parka i sanaciju dječjih igrališta

    Plan kapitalnih investicija Grada Banjaluka – zvuči ozbiljno, a ozbiljnim poznavaocima lokalnih prilika prvo bi na pamet pala izgradnja kolektora i prečistača otpadnih voda, ili zaobilaznice. Ipak, ambicije gradske vlasti su mnogo skromnije.

    Gradska uprava, na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, na narednoj sjednici Skupštine će od odbornika tražiti odobrenje za podizanje 3 kredita, od ukupno 12,6 miliona KM, za kapitalna ulaganja.

    Od toga bi se, prema ocjenama stručnjaka, jedino izgradnja parking garaže, vrijedne 10 miliona KM, mogla stvarno da se nazove kapitalnom investicijom.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

    – Kapitalne investicije su ulaganja, koje moraju da obezbijede povrat novca i dugoročni benefit. Dakle, ako gradite garažu u kojoj će se naplaćivati parking, to se uklapa u priču – kaže za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.

    Njegov kolega, profesor Milenko Stanić, dodaje da je za uspješnu investiciju bitno da se uloženo brzo vrati.

    FOTO: BN TV INFO/YOUTUBE/SCREENSHOT

    – Treba napraviti elaborat, koji bi pokazao u kom roku se očekuje da se uloženi novac vrati kroz naplatu parkinga. Ako bi se investicija otplatila za 5 godina, onda je to opravdano, sve preko toga u današnjim uslovima nije prihvatljivo kaže Stanić za Srpskainfo.

    Ono što se u ovu priču nikako ne uklapa je šminkanje parka i popravka dječjih igrališta i sve to uz milionske kredite.

    Grad će se u istom „investicionom“ paketu zadužiti i za 1,6 m,iliona KM za rekonstrukciju Parka Petar Kočić, te milion KM za popravku 11 dječjih igrališta.

    Kada je gradski park u pitanju, ako je suditi po prijedlogu, sve će se svesti na šminkanje Staklenca i kićenje starog parka novim čudesima, poput svijetleće fontane.

    – Trenutni nedostatak vodenog motiva, zbog dotrajalosti je potrebno nadoknaditi modernijim elementima uz upotrebu svjetlosnih i video efekata – navodi se u obrazloženju ove kapitalne investicije.

    Posebna priča su dječja igrališta, koja su na prošloj, vanrednoj sjednici, iznebuha i na brzu ruku, na zahtjev gradonačelnika dodata na spisak kapitalnih investicija.

    Tada su odbornici prihvatili da se u tri godine, uključujući izbornu 2026. i izbornu 2028., grad zaduži za ukupno 3 miliona KM i taj novac uloži u igrališta.

    Plan je da se svake godine za te namjene grad zaduži za milion KM i sada je na programu prva epizoda.

    U planu navodi da će novac biti utrošen „za rekonstrukciju potojećih i izgradnju novih dječijih igrališta“, ali nije precizirano kada će se, gdje i koliko igrališta izgraditi.

    Za sada, sve se svodi na popravku ljuljški, penjalica i ostalih zanimacija.

    Tako će se ove godine Banjaluka zadužiti za milion KM, za popravke na 11 igrališta na urbanom području grada. Ako je suditi po skupštinskim materijalima, Gradska uprava otvoreno priznaje da novca u budžetu nema čak ni za održavanje igrališta.

    – Mnoga igrališta u gradu zahtijevaju hitnu rekonstrukciju i sanaciju usljed oštećenja, kao što su pokidane i zahrđale ljuljaške, ekseri koji vire iz uništenih dijelova mobilijara i polomljene daske. Zbog vandalizma, koji je sve prisutniji, ulaganja iz budžeta više nisu dovoljna, da bi dječja igrališta bila funkcionalna i bezbjedna – navodi se u obrazloženju.

    Navedena popravke se, smatra Zoran Pavlović, nikako ne mogu podvesti pod kapitalna ulaganja.

    – Kapitalna investicija nije popravka parkovske galanterije ili infrastrukture. To je održavanje, poput košenja trave u parkovima i eventualno se može okarakterisati kao investicijono održavanje. Pošto se to radi na kredit, pitanje je kako će banka to prihvatiti kao obrazloženje za odobravanje srestava – kaže Pavlović.

    Dodaje da uopštene sintagme, poput „popravka i rekonstrukcija“ ne piju vode, kada su u pitanju zahtjevi za kredit.

    – Bilo bi dobro da je neko napravio kalkulaciju troškova, da navede koliko košta, recimo, popravka jedne ljuljaške i koliko će ljuljaški biti popravljeno. Ni investitor ne može otići u banku  i tražiti 3 miliona KM kredita da gradi zgradu, ako ne navede da li će ta zgrada imati 20 ili 120 stanova – precizirao je Pavlović.

    Takva kalkulacija bi, zasigurno bila zanimljiva i građanima Banjaluke, koji će vraćati „investicione“ kredite za parkove i igrališta, dok grad kuburi sa oronulim ulicama, lošom kanalizacionom mrežom i nestašicom vode u ljetnjim mjesecima.

  • Tramp želi brz kraj rata sa Iranom, ali uz maksimalni pritisak

    Tramp želi brz kraj rata sa Iranom, ali uz maksimalni pritisak

    Američki predsednik Donald Tramp poručio je tokom privatne večere sa holandskim kraljevskim parom u Beloj kući da želi „brzo okončati“ rat sa Iranom. Ipak, njegova strategija za postizanje tog cilja ne podrazumeva popuštanje, već naprotiv – maksimalno povećanje pritiska na Teheran.

    Kako prenosi The Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na zvaničnike upoznate sa detaljima razgovora, Tramp je uz supu od spanaća, školjke i svoju prepoznatljivu dijetalnu kolu izneo holandskom kralju Vilemu-Aleksanderu i kraljici Maksimi američku viziju raspleta krize.

    Tramp je svojim gostima jasno stavio do znanja da je pojačavanje pritiska jedini način da se Teheran vrati za pregovarački sto i da se obezbedi diplomatski ishod sukoba koji je eskalirao krajem februara.

    Kao deo te strategije „maksimalnog pritiska“, Američka centralna komanda (CENTCOM) je u ponedeljak počela da sprovodi jednostranu pomorsku blokadu iranskih luka. Međutim, ovaj potez ne nailazi na odobravanje saveznika.

    Holandska vlada već je odbila da pomogne Vašingtonu u ovoj blokadi, nazivajući je „zabrinjavajućom“ i potezom koji predstavlja „eskalaciju na eskalaciju“. Holandski premijer Rob Jeten, koji je iskoristio posetu monarha da obezbedi pozivnicu za Belu kuću i direktno razgovara sa Trampom, poručio je američkom predsedniku da će evropski saveznici formirati međunarodnu koaliciju za obezbeđenje Hormuškog moreuza – ali tek nakon što borbe u potpunosti prestanu.

    Analitičari upozoravaju da bi mogli proći meseci pre nego što Iran oseti dovoljno snažan ekonomski udarac zbog blokade koja bi ih naterala na ustupke. Zabrinutost ne dolazi samo iz Evrope; Saudijska Arabija je apelovala na Vašington da odustane od plana blokade, strahujući da bi Iran mogao uzvratiti aktiviranjem svojih proksi grupa kako bi zatvorili Crveno more. To bi neminovno dovelo do globalnog skoka cena nafte, što bi stvorilo dodatni domaći pritisak na američkog predsednika.

    Kada je reč o konkretnim uslovima za eventualni mirovni sporazum, Tramp je postavio dva izuzetno oštra zahteva.

    Prvi je zamrzavanje nuklearnog programa: Iran mora da zamrzne obogaćivanje uranijuma na najmanje 20 godina, iako Tramp navodno traži i duži period.

    Drugi zahtev je izmeštanje zaliha: sav obogaćeni uranijum mora biti u potpunosti iznet sa iranske teritorije.

    S druge strane, Teheran je izneo svoju kontraponudu koja podrazumeva petogodišnje zamrzavanje programa, uz striktno insistiranje da sve zalihe uranijuma ostanu unutar granica Irana.

    Oštriji kurs Vašingtona usledio je nakon kolapsa direktnih američko-iranskih pregovora u Pakistanu proteklog vikenda, što su bili prvi formalni razgovori od početka ofanzive 28. februara. Potpredsednik SAD Džej Di Vens, koji je predvodio neuspešnu prvu rundu pregovora, ostaje u pripravnosti da ponovo otputuje u Pakistan ukoliko administracija proceni da je napredak moguć, navodi WSJ.

  • Vlada FBiH usvojila zaključak: Zadužuju se 800 miliona evra na Londonskoj berzi

    Vlada FBiH usvojila zaključak: Zadužuju se 800 miliona evra na Londonskoj berzi

    Vlada FBiH usvojila zaključak kojim će se na Londonskoj berzi zadužiti za 800 miliona evra.

    Prema usvojenom zaključku Vlada FBiH odobrava angažman banaka, zajedničkih vodećih menadžera: “Bank of America”, “Citi”, “Deutsche bank” i “Raiffeisen Bank International”, te zadužuje Federalno ministarstvo finansija da sa istima usaglasi i zaključi odgovarajući ugovorni aranžman i sve druge potrebne dokumente.

    Odobren je angažman pravnog savjetnika Baker Botts LLP London sa kojim će ugovorni angažman nakon dogovora potpisati Federalno ministarstvo finansija.

    Takođe, Vlada FBiH je imenovala stručni tim za prezentaciju ekonomske pozicije FBiH međunarodnim investitorima, u sastavu: Goran Miraščić, Kabinet Premijera Federacije BiH; Samir Bakić, Federalno ministarstvo finansija; Mario Glibić, Federalno ministarstvo finansija; Alija Aljović, Federalno ministarstvo finansija; Anja Kolovrat-Rotim, Federalno ministarstvo pravde, prenosi RTRS.

    Kako piše u zaključku, zadatak stručnog tima je sveobuhvatna prezentacija makroekonomskih pokazatelja, okvira fiskalne politike, stanja javnih finansija, te strateških sektorskih informacija i prioriteta ekonomske politike Federacije BiH, s ciljem osiguranja adekvatnog pristupa međunarodnom finansijskom tržištu.

  • Stručnjaci ukazuju na pad kvaliteta političkog dijaloga

    Stručnjaci ukazuju na pad kvaliteta političkog dijaloga

    Duel između gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i premijera Republike Srpske Sava Minića izazvao je brojne reakcije u javnosti, ali je otvorio i pitanje kvaliteta političkog dijaloga u javnom prostoru.

    Tokom debate često su dominirale međusobne replike i političke poruke, dok su konkretna rješenja i planovi ostali u drugom planu. Posmatrači su primijetili da su učesnici više pažnje posvetili političkom nadmudrivanju nego argumentovanoj raspravi o ključnim temama.

    Pitanja poput projekata, javnih politika i konkretnih rješenja rijetko su dobijala prostor, dok su teme poput političkih odnosa, veza i izbornih rezultata često dolazile u prvi plan.

    U javnosti se posebno izdvojila i rasprava o poznavanju institucija i ustavnog poretka, nakon pitanja o broju članova Ustava Republike Srpske, na koje tokom debate nije dat jasan odgovor.

    Dugo najavljivana debata, prema ocjeni dijela stručne javnosti, nije ispunila očekivanja koja su postavljena prije njenog održavanja.

    Nepoznavanje javnosti

    Marija Milić, strateški savjetnik za javnu komunikaciju, smatra da je način na koji je duel organizovan dodatno doprinio negativnom utisku.

    „Agresivni komentari, koji su uslijedili nakon duela, uključujući i one od visokih političkih funkcionera, srozali su javni prostor za još jednu stepenicu niže. Ono što smo sinoć gledali nije bio problem formata. Bio je problem organizacije i nepoznavanja javnosti. Vizuelni i produkcijski aspekt duela ne odgovara 2026. godini. U vremenu gotovo savršene produkcije, dobili smo televizijski prenos koji je ispod svakog standarda. To nije samo tehničko pitanje, niti bih odgovornost pripisala javnom servisu – to je pitanje cjelokupnog odnosa organizatora prema publici“, kaže Milićeva.

    Prema njenim riječima, moderator ima ključnu ulogu u ovakvim emisijama.

    „U ovom slučaju imali smo moderatora koji fizički ne vlada prostorom, što je u startu ideju normalne komunikacije osudilo na propast. Dakle, sve što smo vidjeli je posljedica loše organizacije i – što je važnije – nepoznavanja psihologije publike. Vidjeli smo nešto mnogo ozbiljnije od lošeg TV formata – izgubili smo prostor i svijest u kojem je debata uopšte moguća. Suviše mnogo ličnog je uneseno u razgovor, posebno kada je u pitanju premijer. Premalo kontrole, premalo strukture. Javni nastup u političkoj komunikaciji nije samo pitanje šta ćete reći – nego kakav utisak ostavlja cjelokupno ponašanje“, kaže Milićeva.

    Dodaje da Minić, prema njenom mišljenju, nije u potpunosti iskoristio priliku koju je imao, posebno imajući u vidu da je Vlada preuzela organizaciju događaja.

    „Minić je u prethodnom periodu djelovao kao osvježenje u komunikaciji SNSD, ali se sinoć taj utisak izgubio. Govor tijela, unošenje suviše ličnog i ukupna postavka nastupa pokazali su da nije spreman za format koji nosi toliki pritisak. Iz iskustva koje imam u javnoj komunikaciji, ovakve situacije najčešće znače da je u posljednjem trenutku uključeno previše ‘savjetnika’, a premalo jasne strategije. Važno je podsjetiti da se TV debata ne održava zbog aktera, već isključivo zbog ljudi. Ono što smo vidjeli tokom organizacije događaja – najave, izmjene, odustajanja – nije stvar formata, već lošeg odnosa prema javnosti i odsustva kulture komunikacije“, smatra ona.

    Milićeva ističe da su političke debate važne za javni prostor, ali da način njihovog organizovanja mora biti kvalitetniji.

    „Ali ne ovako. Jer ako ovako nastavimo – ne gubimo samo kvalitet emisije. Gubimo prostor u kojem je debata uopšte moguća.“

    Koja je poenta?

    Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da se postavlja pitanje da li se ovaj događaj uopšte može nazvati klasičnim televizijskim duelom.

    „Postoje pravila za TV duele, a to je da se najčešće održavaju u predizbornim periodima, kada se kandidati, najčešće za iste funkcije, javno nadmeću pred kamerama. Ovdje to nije bio slučaj. Nije poznato da li će Stanivuković biti kandidat za predsjednika, dok Minić otvoreno kaže da neće. Već taj prvi uslov nije ispoštovan“, kaže Bubonjić.

    Dodaje da je tokom debate bilo pokušaja odgovora na konkretna pitanja, ali da su učesnici često skretali razgovor na teme koje su njima odgovarale.

    „Zadovoljili su formu vidljivosti, pojavili su se u javnosti, s namjerom da na neki način pokažu da su društveno i političko odgovorni. Koja je svrha ovog duela? Postoje spekulacije da je sve bilo izrežirano i da je poslužilo za neke druge svrhe, za podizanje rejtinga jednog ili drugog, da se utabaju temelji za nešto u budućnosti. Mnogo je stvari nejasno“, rekao je on.

    Bubonjić je ukazao i na vizuelne poruke koje su učesnici poslali tokom debate.

    „Vidjeli smo da je Minić na duel došao u ležernom odijelu, bez kravate, čime je pokazao da ne pridaje previše pažnje sagovorniku i cijelom događaju.“

    „Vidjeli smo da su kod Stanivukovića neki detalji prenaglašeni, kao što je maramica sa bojama srpske zastave i igla na reveru sa zastavom, iz čega se vidi da se on vizuelno priprema za nastup koji prevazilazi lokalni nivo. Mogli smo da vidimo i pokušaje skretanja pažnje pomoću vizuelnih i grafičkih prikaza, teatralne nastupe, što je konkretno i obilježilo dosadašnji politički život Stanivukovića. Ništa novo. Jedino novo je što je nejasna cijela forma i koncept cijelog duela“, rekao je Bubonjić.

  • Razmjena optužbi Dodika i Stanivukovića na društvenim mrežama

    Razmjena optužbi Dodika i Stanivukovića na društvenim mrežama

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković razmijenili su danas oštre poruke na društvenoj mreži X, u kojima su iznijeli međusobne optužbe i političke stavove.

    Dodik je u svojoj objavi kritikovao Stanivukovića, navodeći da želi kandidaturu na predstojećim opštim izborima kako bi, kako tvrdi, „pobjegao iz grada u kojem je sve upropastio“, te je naveo da grad, prema njegovim riječima, ima dug od 56 miliona KM.

    On je Stanivukovića nazvao „pozerskim političarem“, optužujući ga za iznošenje neistina, nepoštivanje zakona i loše upravljanje Gradskom upravom. Dodik je takođe naveo da je gradonačelnik, prema njegovim tvrdnjama, odgovoran za nezakonito trošenje budžetskih sredstava, te je postavio pitanje njegovih ličnih finansija i kupovine nekretnina u Banjoj Luci.

    Predsjednik SNSD-a je poručio da je ta stranka politički stabilna i da nema dilema oko svojih kandidata, uz ocjenu da Stanivuković nije ostvario značajnije rezultate ni u političkoj organizaciji iz koje dolazi.

    Ubrzo je uslijedio odgovor Stanivukovića, koji je Dodika kritikovao zbog dugogodišnjeg boravka na vlasti i, kako je naveo, izostanka odgovora na ključna pitanja.

    „Gospodine Dodik, slobodno vi računajte na Minića, ali od sinoć – narod na njega više ne računa“, naveo je Stanivuković.

    On je Dodika optužio da više od dvije decenije izbjegava odgovore na pitanja koja se odnose na projekte i upravljanje javnim resursima u Republici Srpskoj, uključujući izgradnju memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini i rad javnih preduzeća.

    Stanivuković je na kraju poručio da očekuje potvrdu svojih političkih rezultata na narednim izborima, završivši poruku riječima: „Prijatno i doviđenja.“