Autor: INFO

  • Ko vraća mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a ko bi mogao zauzeti njihova mjesta?

    Ko vraća mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a ko bi mogao zauzeti njihova mjesta?

    Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine već raspodijelila poslaničke mandate prema utvrđenim izbornim rezultatima, još nije poznato ko će sve zauzeti poslaničke klupe u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske. Pojedini izabrani kandidati već su odlučili da zadrže postojeće funkcije, dok drugi još razmatraju da li će prihvatiti mandat.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković neće prihvatiti poslanički mandat, pa bi njegovo mjesto u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo da pripadne Tanji Vukomanović, aktuelnom narodnom poslaniku.

    I gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić odlučio je da ostane na toj funkciji. U tom slučaju, njegov mandat bi mogao pripasti Mlađanu Dragosavljeviću, načelniku Srpca, koji još nije donio konačnu odluku.

    „To ne zavisi samo od mene, već i od određenih okolnosti. Nemam konačnu odluku kada je to u pitanju“, rekao je Dragosavljević za „Nezavisne“, koje su istražile ko bi mogao ući u novi saziv parlamenta umjesto izabranih kandidata koji odustanu od mandata.

    Ukoliko Dragosavljević ne prihvati mandat, mjesto bi moglo pripasti Mariji Krajišnik, aktuelnom odborniku u Skupštini grada Prnjavor.

    Neizvjesna je i odluka Renate Obradović Popović, predsjednice Skupštine grada Gradiška. Ona je navela da će se o tome razgovarati na stranačkim organima.

    Ako odbije mandat, sljedeći kandidat na listi je Dražen Mikić, koji je takođe predsjednik Skupštine grada Prnjavor. U slučaju da ni on ne prihvati poslaničku funkciju, mandat bi mogao pripasti Ognjenu Žmiriću, aktuelnom delegatu u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Mandat u Narodnoj skupštini neće prihvatiti ni gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor. Njegovo mjesto bi, prema redoslijedu na listi, mogao zauzeti Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice. Ukoliko i Savković odustane, u parlament bi mogao ući Miloš Marjanović, direktor Doma zdravlja Prijedor.

    Slična situacija je i sa Dejanom Kojićem, načelnikom Pala, koji neće prihvatiti poslanički mandat. Umjesto njega u Narodnu skupštinu Republike Srpske trebalo bi da uđe Boris Gojković, direktor preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Pale.

    Konačnu odluku još nije donio ni Jovica Radulović, načelnik Modriče. Ako odluči da zadrži sadašnju funkciju, njegov mandat bi trebalo da pripadne Peri Đuriću, aktuelnom narodnom poslaniku.

    O tome da li će prihvatiti mandat još razmišljaju i Mirna Savić Banjac, gradski menadžer Banjaluke i aktuelni poslanik, te Nebojša Drinić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

    Savić Banjac je navela da će odluka biti donesena na stranačkim organima. Ukoliko njih dvoje odustanu od poslaničkih mjesta, u Narodnu skupštinu mogli bi ući Dragan Milanović, aktuelni banjalučki odbornik, i Milan Grubor, član Pokreta „Sigurna Srpska“.

    Grubor bi, ukoliko ne postane narodni poslanik, mogao dobiti priliku i da uđe u Skupštinu grada Banjaluka, nakon što Igor Radojičić vrati mandat osvojen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

    Ko će na kraju činiti novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske biće poznato nakon što izabrani kandidati donesu konačne odluke. S obzirom na to da izborni rezultati još nisu konačni, moguće su i promjene u raspodjeli mandata.

  • Politička kriza u Poljskoj: Policija ušla u Ustavni sud, predsjednik se hitno vratio u zemlju

    Politička kriza u Poljskoj: Policija ušla u Ustavni sud, predsjednik se hitno vratio u zemlju

    Politička kriza u Poljskoj dodatno se zaoštrila nakon što je policija ušla u prostorije Ustavnog suda u Varšavi, a predsjednik te institucije suspendovan. Zbog razvoja situacije poljski predsjednik Karol Navrocki prekinuo je posjetu Senegalu i hitno se vratio u zemlju.

    „U ovakvom trenutku predsjednik mora biti u Poljskoj. Prekidam put u Senegal i vraćam se“, poručio je Navrocki na društvenoj mreži Iks, prenosi Rojters.

    Policija je saopštila da su njeni pripadnici ušli u zgradu Ustavnog suda nakon incidenata ispred institucije, tokom kojih su na policajce bacani opasni predmeti.

    Istovremeno, Ustavni sud je na svojoj internet stranici objavio da je njegov predsjednik Bogdan Švjenčkovski suspendovan.

    Dugotrajni politički sukob oko funkcionisanja Ustavnog suda praktično je blokirao rad ove institucije. Navrocki, koji je saveznik bivše poljske vlade, ranije ove godine odbio je da položi zakletvu pred trojicom od šest sudija koje je izabrao parlament.

    S druge strane, Švjenčkovski nije dozvolio sudijama koje je imenovala aktuelna parlamentarna većina da preuzmu svoje dužnosti, čime je dodatno produbljen institucionalni sukob u zemlji.

    Kako prenosi B92, politički spor oko Ustavnog suda traje duže vrijeme i doveo je do ozbiljne blokade rada jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u Poljskoj.

  • Cvijanović: BiH se mora graditi dogovorom, a ne nametanjem odluka

    Cvijanović: BiH se mora graditi dogovorom, a ne nametanjem odluka

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je tokom sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH potvrđeno sve izraženije razumijevanje da se politička pitanja u zemlji moraju rješavati dogovorom domaćih predstavnika, a ne nametanjem odluka spolja.

    Cvijanovićeva je navela da je sjednica protekla drugačije od onoga što su, kako je ocijenila, pojedini akteri priželjkivali nakon objavljivanja izvještaja OHR-a.

    „Vidjela se jasna razlika između onih koji zagovaraju vječne intervencije i onih koji govore o potrebi da se okonča era neustavnog nametanja“, napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Ona je naglasila da Republika Srpska ostaje opredijeljena za očuvanje mira i stabilnosti, kao i ustavne pozicije konstitutivnih naroda, ističući da se budućnost BiH treba oblikovati kroz dijalog.

    Komentarišući obraćanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, Cvijanovićeva je rekla da njegov govor nije bio usaglašen u Predsjedništvu BiH.

    „Samim tim predstavlja isključivo njegov lični politički stav“, poručila je Cvijanovićeva.

    O porukama srpskog člana Predsjedništva BiH nakon sjednice izvještavaju Nezavisne.

  • Science: Srbija dobila jedan od najobrazovanijih parlamenata na svijetu, više od polovine poslanika ima doktorat

    Science: Srbija dobila jedan od najobrazovanijih parlamenata na svijetu, više od polovine poslanika ima doktorat

    Novi saziv Narodne skupštine Srbije mogao bi biti jedan od najobrazovanijih parlamenata na svijetu, ocijenio je naučni časopis „Science“, ukazujući na veliki broj univerzitetskih profesora, istraživača i drugih stručnjaka koji su osvojili poslaničke mandate.

    Studentska lista – Studenti pobjeđuju osvojila je 141 od ukupno 250 mjesta u parlamentu Srbije, a među njenim budućim poslanicima nalaze se desetine predstavnika akademske zajednice. Više od polovine njih ima doktorat nauka ili medicine, navodi „Science“.

    Među izabranima su astrofizičari koji se bave istraživanjem evolucije galaksija, inženjeri elektrotehnike, organski hemičari, sociolozi, politikolozi, ekonomisti, ljekari i medicinski istraživači.

    Prema pisanju Nezavisnih, pobjeda studentskog pokreta otvorila je prostor za očekivanja da bi novi parlament mogao donijeti promjene u političkom životu Srbije, ali i u oblasti nauke i visokog obrazovanja.

    Studentska lista najavila je borbu protiv korupcije, uspostavljanje odgovornosti, vladavine prava i sistema zasnovanog na stručnosti i zaslugama. Predstavnici akademske zajednice očekuju veću autonomiju univerziteta, stabilnije finansiranje naučnih istraživanja i dostupnije obrazovanje.

    Bioarheolog Sofija Stefanović sa Univerziteta u Beogradu ocijenila je da je izborni rezultat važan za budućnost univerziteta, ističući da će za potpun oporavak naučnog sektora biti potrebno vrijeme.

    „Bolja vremena su pred nama“, poručio je i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.

    Studentski pokret nastao je nakon protesta pokrenutih poslije pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Protesti su vremenom dobili širu podršku akademskih radnika, nastavnika i građana, a studenti su potom počeli da sastavljaju listu kandidata za parlamentarne izbore.

    Umjesto da se sami kandiduju, studenti su za listu odabrali ljude iz različitih oblasti, među kojima su naučnici, univerzitetski profesori, poljoprivrednici, advokati, umjetnici i nastavnici.

    Predstavnici akademske zajednice očekuju da nova vlast promijeni način funkcionisanja univerziteta i finansiranja naučnih projekata. Kao jedan od problema navode centralizovani sistem finansijskog upravljanja, zbog kojeg fakulteti imaju ograničenu mogućnost samostalnog raspolaganja sredstvima.

    Program Studentske liste predviđa predvidljivije finansiranje, osnivanje nezavisnog Fonda za nauku, smanjenje političkog uticaja na ocjenjivanje istraživačkih projekata i podršku naučnicima koji rade u inostranstvu, a žele da se vrate u Srbiju.

    Nakon izborne pobjede, pred ovim pokretom je i zadatak formiranja nove vlade. Istovremeno se očekuju i predsjednički izbori, koji bi trebalo da budu održani d

  • Viktor Orban stigao u goste kod Dodika: Porodično druženje i poruka o dugogodišnjem prijateljstvu

    Viktor Orban stigao u goste kod Dodika: Porodično druženje i poruka o dugogodišnjem prijateljstvu

     

    Bivši premijer Mađarske Viktor Orban posjetio je večeras Milorada Dodika i njegovu porodicu, a lider SNSD-a objavio je fotografije susreta i poručio da je riječ o prijateljstvu koje traje godinama.

    Dodik je na društvenoj mreži Iks naveo da su on i njegova porodica počastvovani posjetom Orbana i njegove supruge.

    „Pravi prijatelji su prijatelji za cijeli život, a moj prijatelj Viktor i njegova porodica su baš takvi prijatelji“, napisao je Dodik.

    Dodao je da je nekadašnjem mađarskom premijeru prenio zahvalnost srpskog naroda za sve što je tokom svog mandata na čelu mađarske vlade učinio za Republiku Srpsku.

    Orban je na čelu Vlade Mađarske proveo 16 godina, a tu funkciju izgubio je nakon parlamentarnih izbora održanih u aprilu ove godine.

    Dodik i Orban godinama su održavali bliske političke odnose, a mađarski političar je i tokom ranijih posjeta Republici Srpskoj iskazivao podršku njenim institucijama. Orban je u junu 2023. godine boravio i u porodičnom domu Milorada Dodika.

    O večerašnjoj posjeti i poruci lidera SNSD-a izvještava [Srpskainfo](https://srpskainfo.com/politika/ko-je-veceras-stigao-kod-dodika-lider-snsd-otkrio-da-mu-je-u-goste-dosao-viktor-orban/).

  • Bijeljinski SDS tvrdi da Petrović nije izbačen zbog Vukanovića: Sporna podrška studentima i borba protiv litijuma

    Bijeljinski SDS tvrdi da Petrović nije izbačen zbog Vukanovića: Sporna podrška studentima i borba protiv litijuma

    Gradski odbor Srpske demokratske stranke (SDS) u Bijeljini tvrdi da podrška Nebojši Vukanoviću nije stvarni razlog zbog kojeg je gradonačelniku Ljubiši Petroviću prestalo članstvo u stranci, već da iza ove odluke stoje njegovo zalaganje za studentski pokret u Srbiji i protivljenje eksploataciji litijuma, posebno na Majevici.

    Iz bijeljinskog SDS-a navode da je podrška Vukanoviću poslužila kao formalno obrazloženje za odluku o isključenju, koja je, prema njihovim tvrdnjama, bila pripremljena još tokom predizborne kampanje.

    „Stvarni razlozi zbog kojih je iz stranke isključen gradonačelnik Bijeljine su podrška studentima u Srbiji u proteklom periodu i borba protiv eksploatisanja litijuma, posebno na Majevici“, poručili su iz Gradskog odbora SDS Bijeljina.

    Tvrde i da su zahtjevi za Petrovićevo uklanjanje iz stranke stigli iz Srbije, a odgovornost za takav rasplet pripisuju pojedinim visokim funkcionerima SDS-a i BN televiziji.

    U saopštenju su povukli paralelu sa smjenom nekadašnjeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića, tvrdeći da su isti pojedinci učestvovali i u tom procesu, koji povezuju sa podrškom studentima u Srbiji.

    Bijeljinski odbor posebno je kritikovao rukovodstvo stranke zbog izbornih rezultata i načina na koji se odnosi prema Petroviću, ističući da bi odgovornost za stanje u SDS-u trebalo da snose i oni koji su donosili ključne političke odluke.

    „Njihov jedini uspjeh do sada je Srpska demokratska stranka na istorijskom minimumu od postojanja stranke. Srpska demokratska stranka u Bijeljini je bez narodnih poslanika prvi put u istoriji stranke“, naveli su iz Gradskog odbora.

    Dodali su da Bijeljina trenutno nema gradonačelnika iz SDS-a, ocjenjujući da je rukovodstvo stranke svojim potezima doprinijelo slabljenju njenog političkog položaja.

    Kritike su uputili i zbog imenovanja povjereništva u Bijeljini, tvrdeći da su u njega uključeni ljudi koji nisu ostvarili očekivane rezultate na izborima.

    Iz Gradskog odbora SDS Bijeljina poručili su da se nadaju da će unutar stranke biti dovoljno razumnih ljudi koji će spriječiti dalje produbljivanje podjela i podređivanje stranačkih interesa pojedincima.

    Podsjećamo, predsjednik SDS-a Branko Blanuša ranije je donio odluku o isključenju Ljubiše Petrovića zbog, kako je navedeno, kršenja Statuta stranke i javne podrške Nebojši Vukanoviću, kandidatu za srpskog člana Predsjedništva BiH, iako je SDS imao svog kandidata.

    Nakon toga, Blanuša je stavio van snage prvobitnu odluku o isključenju, ali je istovremeno donesena nova odluka kojom je konstatovan prestanak Petrovićevog članstva u SDS-u po drugom osnovu. Ovaj potez uslijedio je nakon što je Statutarna komisija ukazala na proceduralne nedostatke prvobitne odluke, čime je unutarstranački spor dobio novi obrt.

    Više detalja o tvrdnjama Gradskog odbora SDS Bijeljina donosi [Srpskainfo](https://srpskainfo.com/politika/foto-nije-zbog-podrske-vukanovicu-iz-bijeljinskog-sds-tvrde-da-je-petrovic-zbog-ovog-izbacen-iz-stranke/).

  • Hrvatska ponovo traži izbornu reformu u BiH: Jedan izborni ciklus nije dovoljan

    Hrvatska ponovo traži izbornu reformu u BiH: Jedan izborni ciklus nije dovoljan

    Hrvatska traži izbornu reformu u BiH: Jedan izborni ciklus nije trajno rješenje

    Izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine uz podršku hrvatskih birača predstavlja pozitivan korak, ali ne može zamijeniti trajno rješenje pitanja legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, poručeno je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj BiH.

    Zamjenik stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić istakao je da izbor hrvatske članice Predsjedništva BiH uz stvarnu demokratsku podršku hrvatskih birača predstavlja važan pomak i daje joj jasan demokratski mandat naroda koji predstavlja.

    Prema njegovim riječima, takav mandat doprinosi i jačanju povjerenja javnosti u institucije Bosne i Hercegovine.

    Ipak, Ćurić Hrvatinić upozorio je da jedan izborni ciklus nije dovoljan da bi se pitanje legitimnog predstavljanja trajno riješilo. Zbog toga je, kako je naglasio, izborna reforma i dalje neophodna kako bi svaki konstitutivni narod mogao slobodno i djelotvorno birati svoje legitimne političke predstavnike.

    „Ovo nije pitanje favorizovanja bilo kojeg kandidata ili ishoda. Riječ je o očuvanju ustavne ravnopravnosti na kojoj je Bosna i Hercegovina utemeljena i sprečavanju da budući izbori ponovo proizvedu iste sporove oko političkog legitimiteta“, poručio je Ćurić Hrvatinić.

    Stav Hrvatske je da je potrebno pronaći dugoročno rješenje koje će osigurati ustavnu ravnopravnost konstitutivnih naroda i spriječiti ponavljanje sporova o legitimnosti političkog predstavljanja na budućim izborima, prenosi ATV.

  • Lavrov: BRIKS je motor globalnog ekonomskog rasta

    Lavrov: BRIKS je motor globalnog ekonomskog rasta

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je BRIKS postao jedan od ključnih pokretača globalnog ekonomskog rasta, ističući da države članice ove organizacije imaju sve značajniju ulogu u svjetskoj trgovini i privredi.

    Lavrov je naveo da na zemlje BRIKS-a otpada oko 40 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, mjerenog prema paritetu kupovne moći, kao i 23 odsto ukupne svjetske trgovine.

    „BRIKS je danas motor globalnog ekonomskog rasta. Dovoljno je napomenuti da na ovu organizaciju otpada 40 odsto svjetskog BDP-a prema paritetu kupovne moći i 23 odsto ukupne svjetske trgovine. Obim međusobne trgovinske razmjene između država članica već je dostigao 1,2 biliona dolara“, istakao je Lavrov u video-obraćanju učesnicima Poslovnog međuregionalnog foruma BRIKS-a.

    Šef ruske diplomatije ocijenio je da, uprkos složenim geopolitičkim okolnostima, države svjetske većine pokazuju sve veće interesovanje za razvoj i produbljivanje međusobnih odnosa.

    Prema njegovim riječima, važno je nastaviti zajednički rad na iskorištavanju potencijala saradnje i jačanju ekonomskih veza među članicama.

    Lavrov je posebno ukazao na ruske inicijative koje se odnose na uspostavljanje međunarodnih platnih mehanizama otpornijih na spoljne šokove, kao i pokretanje Nove investicione platforme.

    Cilj ovih inicijativa je privlačenje kapitala u ključne privredne sektore država BRIKS-a, ali i drugih zemalja globalnog Juga i Istoka, naveo je Lavrov.

    Izrazio je uvjerenje da će forum doprinijeti uspostavljanju novih poslovnih kontakata i jačanju postojećih partnerstava, uz očuvanje atmosfere prijateljstva i međusobnog razumijevanja.

    Lavrov je učesnicima poželio uspješne razgovore i plodotvorne diskusije, prenosi RTRS.

  • “Republika Srpska očekuje kraj međunarodnog političkog nadzora u BiH”

    “Republika Srpska očekuje kraj međunarodnog političkog nadzora u BiH”

    Republika Srpska vjeruje da je bliže nego ikada okončanju međunarodnog političkog nadzora u Bosni i Hercegovini, a poruke predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u Ujedinjenim nacijama ukazuju na sve jasnije razumijevanje potrebe da domaće institucije preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom, poručila je Ana Trišić Babić, direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

    Ona je pozdravila poruku američke predstavnice pri UN Tami Brus da domaći politički lideri treba da preuzmu odgovornost za upravljanje BiH, kao i stav ruskog ambasadora Vasilija Nebenzje da Kancelariju visokog predstavnika (OHR) treba zatvoriti.

    „Vjerujemo da smo bliže nego ikada okončanju međunarodnog političkog nadzora“, istakla je Trišić Babić.

    Naglasila je da Republika Srpska već decenijama ostvaruje demokratsku odgovornost kroz svoje institucije, redovne izborne cikluse i politički pluralizam.

    Prema njenim riječima, građani Republike Srpske na izborima slobodno biraju svoje predstavnike i odlučuju o političkoj budućnosti, dok institucije imaju legitimitet i kapacitet da samostalno djeluju u okviru nadležnosti utvrđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Trišić Babić je ocijenila da se uspjeh međunarodnog angažmana ne bi trebalo mjeriti trajanjem vanrednih ovlašćenja, već povjerenjem u demokratski izabrane institucije i njihovom sposobnošću da preuzmu punu odgovornost za političke procese.

    „Upravo zato pozdravljamo sve jasnije razumijevanje da se uspjeh međunarodnog angažmana ne mjeri trajanjem vanrednih ovlašćenja, nego povjerenjem u demokratski izabrane institucije i njihovom sposobnošću da preuzmu punu odgovornost za političke procese“, navela je ona.

    Istakla je da Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za mir, stabilnost i dosljedno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, objavila je RTRS.

  • Hrvatska postavlja nove uslove Srbiji, Đurić upozorio na ono što slijedi

    Hrvatska postavlja nove uslove Srbiji, Đurić upozorio na ono što slijedi

    Hrvatska pokušava da iskoristi politički vakuum u Srbiji nakon parlamentarnih izbora kako bi nametnula dodatne uslove na evropskom putu Beograda, a buduću vlast očekuju složeni spoljnopolitički izazovi, ocijenio je Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu strategiju.

    Govoreći o mogućem spoljnopolitičkom kursu Studentske liste, Đurić je za Tanjug rekao da ne očekuje značajnije promjene u početnom periodu njenog eventualnog dolaska na vlast, prije svega zbog različitih političkih i ideoloških stavova unutar same liste.

    Prema njegovoj ocjeni, unutrašnje razlike mogle bi da otežaju donošenje odluka o najosjetljivijim spoljnopolitičkim pitanjima, posebno kada je riječ o odnosima sa Evropskom unijom, Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama.

    „Već smo vidjeli neke najave da ćemo imati delegacije koje će biti poslate i u Moskvu i u Vašington, govorilo se i o politici prema EU. Vjerujem da će se nastaviti evrointegracije, a kada se dođe do tog spoljnopolitičkog dijela najvjerovatnije će postojati neka debata u javnosti o tome kako prema tome treba pristupiti“, rekao je Đurić.

    Poseban izazov predstavljaće pitanje odnosa prema Rusiji, s obzirom na očekivanja iz Brisela da Srbija uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU, što uključuje i uvođenje sankcija Moskvi.

    Đurić smatra da bi Studentska lista mogla da odlaže donošenje odluke o sankcijama Rusiji kako bi izbjegla podjele unutar svojih redova, ali i među biračima.

    On je podsjetio da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Srbija teško može postati članica EU bez usklađivanja politike prema Rusiji, dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala Studentskoj listi pobjedu i obećala podršku.

    „Uvođenje sankcija Rusiji dio je usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike EU i jedan od klastera, što znači da alternativa ne postoji“, naveo je Đurić, dodajući da bi građani u slučaju takve odluke trebalo da budu upoznati sa pozitivnim i negativnim stranama evropskih integracija.

    Hrvatska koristi politički vakuum

    Govoreći o zahtjevima koji su iz Zagreba upućeni nakon pobjede Studentske liste, a odnose se na otvaranje arhiva, pronalaženje nestalih i suočavanje sa odgovornošću za ratove devedesetih godina, Đurić je ocijenio da Hrvatska pokušava da iskoristi period političke tranzicije u Srbiji kako bi učvrstila svoje pozicije.

    Istakao je da Hrvatska, kao članica EU, može da postavlja uslove Srbiji, ali da od Beograda zavisi koliko će na njih pristati i o kojim pitanjima će biti spreman da pregovara.

    „Ako dođe do toga da hrvatski zahtjevi, koji su prilično nerealni, budu problematični za naše članstvo u EU, onda možda postoji način da se diplomatskim putem od nekih zahtjeva odustane. Hrvatska je imala takav problem u odnosu na Sloveniju, imaćemo sigurno neke političke uslove i sve to će biti tema pregovora između naše nove vlasti i hrvatskih predstavnika“, rekao je Đurić.

    On je dodao da je potrebno pažljivo razmotriti svaki od zahtjeva i procijeniti da li su oni prihvatljivi za Srbiju, uz napomenu da je još rano govoriti o tome da bi Hrvatska mogla odlučivati o članstvu Srbije u EU.

    Bez promjene stava o Kosovu i Metohiji

    Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Đurić ne očekuje promjenu stava buduće vlasti Srbije u pogledu nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti.

    Prema njegovoj ocjeni, Beograd je ispunio ono što je bilo potrebno u procesu normalizacije odnosa sa Prištinom, te je sada na Prištini da nastavi taj proces. Smatra i da bi Brisel i evropske države trebalo jasnije da definišu šta se od Srbije očekuje u okviru Poglavlja 35.

    „Što se tiče samog priznanja statusa Kosova, to se neće dogoditi. Više ne postoji ništa što Srbija može da uradi kada je riječ o normalizaciji odnosa sa Prištinom, sve je već urađeno, tako da je sada normalizacija odnosa na Prištini“, poručio je Đurić.

    On je ocijenio da građani Srbije, kao ni bilo koja buduća vlast, neće prihvatiti promjenu sadašnjeg stava države o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, prenosi B92.