– Hvala institucijama Republike Srpske što su se pridružile našem obilježavanju 250. godišnjice američke nezavisnosti – napisano je na zvaničnoj stranici Ambasade SAD.
Inače, Palata Republike je uoči praznika 4. jula zasijala u bojama američke zastave.
– Odnos SAD, ali i drugih zemalja se mijenja i to se ne može promijeniti u jednom danu. Imamo da su u jednom danu ukinu sankcije za preko trideset i nešto predstavnika Republike Srpske za projekte koje pripremamo za neke stvari koje još uvijek nisu ni izašle na vidjelo, i neka priča koja generalno Republiku Srpsku diže na pijedestal na kojem ona i treba da bude – poručio je Minić.
On je podvukao da u tom slučaju BiH ne smije da bude smetnja, već servis, gdje zajedničke institucije mogu da ostvaruju važne projekte.
– Onog momenta, a već su vidjeli da je nivo BiH naša smetnja, i to je još jedan način da pokažemo istinu da je Republika Srpska zdrava, da gradimo njene institucije, da ne ugrožavamo nikoga, da jednostavno po prvi put smo neko ko je predmet nekakve opservacije i ličnog kontakta, a ne da imamo etiketirano doslovno da smo loši momci. Velike su ovo stvari – istakao je Minić.
Minić je napomenuo da je važno što je savjetnih američkog predjednika prisustvovao pomenu srpskim žrtvama u Bratuncu, ocijenivši da to pravi neku vrstu jednakosti među žrtvama.
– Obradovalo me što su predstavnici Ruske Federacije i Sjedinjenih Država juče u Bratuncu prisustvovali pomenu za 3.267 ubijenih Srba iz srednjeg Podrinja i Birča. To pravi nekakvu jednakost među žrtvama – rekao je Minić.
On je istakao da se može razgovari o tome da li je jedan narod bolji od drugog u nečemu, ali da se ne može praviti razlika među žrtvama na način da na pomen za jedne žrtve dođu ambasadori iz svih zemalja svijeta, a da se niko ne pojavi na pomenu srpskim žrtvama.
– Prisustvo predstavnika SAD juče u Bratuncu je pokazatelj promjene politike i doprinijeće da na pomene srpskim žrtvama počnu dolaziti predstavnici drugih zemalja i da se čuje da je naša žrtva jednaka svakoj drugoj. Mi samo želimo istinu i ne tražimo ništa drugo osim istine – istakao je Minić.
Premijer Republike Savo Minić upitao je da li BHRT kao javni servis zaista ispunjava svoju ulogu ili se više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva.
– BHRT, koji bi trebalo da bude javni servis svih građana BiH, nema pravo čak ni da uspori muzički program na Dan žalosti posvećen srpskim žrtvama – naveo je Minić.
On je dodao da je zahtjev za suspenziju urednika muzičkog programa BHRT-a Vedrana Prodića otvorio mnogo šire pitanje.
– Ako javni servis ne smije ni simbolično da prilagodi program na Dan žalosti, da li zaista ispunjava svoju zakonsku i društvenu ulogu javnog servisa svih naroda i građana BiH, ili se sve više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva – naveo je Minić na društvenoj mreži Iks.
U Republiici Srpskoj juče je bio Dan žalosti povodom obilježavanja više od tri decenije od stradanja 3.267 Srba u srednjem Podrinju i Birču, koje su pobile muslimanske jedinice.
Zbog potrebe prilagođavanja programa javnog servisa obilježavanju Dana žalosti u Srpskoj, Koordinacioni odbor boračkih organizacija Kantona Sarajevo zatražio je suspenziju muzičkog urednika BH radija jedan Vedrana Prodića.
Njemački dnevni list Frankfurter algemajne cajtung objavio je drugi nastavak istraživanja o navodnom “Sarajevo safariju”, u kojem autor Mihael Martens dovodi u pitanje tvrdnje da su tokom opsade Sarajeva bogati stranci organizovano dolazili kako bi novcem plaćali mogućnost da pucaju na civile.
Kako prenosi Dojče vele, Martens navodi da se priča uglavnom zasniva na dokumentarnom filmu i dvije knjige čiji su izvori anonimni, nepouzdani ili više nisu među živima. Autor primjećuje da pojedini svjedoci u tim djelima čak ni ne nastupaju pod pravim imenima, već pod nadimcima.
U tekstu se ističe da razgovori sa ljudima koji su preživjeli opsadu Sarajeva otkrivaju brojne nedosljednosti u priči o navodnom “lovu na ljude”.
Jedan od sagovornika njemačkog lista je fra Mirko Majdanždić, koji je tokom rata živio u opkoljenom Sarajevu. On ističe da su snajperi predstavljali svakodnevnu prijetnju, ali da nikada nije naišao na bilo kakvu potvrdu tvrdnji o dolasku bogatih stranaca koji su plaćali da pucaju na civile.
Majdanždić odbacuje i navode iz knjige italijanskog pisca Ecija Gavacenija “Vikend-snajperisti”, u kojoj se tvrdi da je jedan franjevac tokom rata govorio o italijanskim snajperistima. Prema njegovim riječima, za takvu priču nikada nije čuo.
Martens se osvrće i na svjedočenje američkog vatrogasca Džona Džordana pred Haškim tribunalom, koje zagovornici teorije o “Sarajevo safariju” često navode kao ključni dokaz. Džordan je tada govorio o osobama koje su, prema njegovom utisku, bile stranci i koje su srpski borci vodili između snajperskih položaja na Grbavici, ali nije izjavio da ih je vidio kako pucaju.
Autor ocjenjuje da se upravo iz tog iskaza izvlače zaključci koji prevazilaze ono što je svjedok zaista rekao, te navodi da je Gavaceni taj iskaz predstavio kao presudan dokaz.
U nastavku teksta Martens piše da među ukupno 4.649 svjedočenja pred Haškim tribunalom niko osim Džordana nije pomenuo navodne strane “turiste-snajperiste”. Pokušao je da razgovara i sa bivšim glavnim tužiocima Karlom del Ponte i Seržom Bramercem, ali bez uspjeha, jer Del Ponte više ne daje izjave medijima, dok Bramerc zbog sadašnje funkcije nije mogao govoriti o toj temi.
Njemački novinar prenosi i stav nekadašnjeg visokog zvaničnika Haškog tužilaštva, koji je želio ostati anoniman. Taj sagovornik smatra da priča o “Sarajevo safariju” predstavlja legendu koja odvlači pažnju od procesuiranja stvarnih ratnih zločina.
Prema njegovim riječima, u višemilionskoj dokumentaciji Haškog tribunala ne postoji materijal koji bi potvrdio tvrdnje o organizovanom dolasku stranih ubica, osim Džordanovog iskaza, koji je, kako navodi, ocijenjen kao nepouzdan i nije imao uticaja na sudske presude. Dodaje i da ni tužilaštva u Bosni i Hercegovini, Italiji i Belgiji nisu pronašla dokaze koji bi potvrdili takve navode.
Na kraju istraživanja Martens navodi da je razgovarao sa više od deset osoba koje su preživjele opsadu Sarajeva i kasnije se profesionalno bavile tom temom, ali da niko od njih nije imao saznanja koja bi ukazivala da je “Sarajevo safari” zaista postojao.
Zaključuje da je priča o stotinama bogatih stranaca koji su dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi iz zabave pucali na civile potpuno nevjerovatna, uz ocjenu da su pojedini strani mediji takve tvrdnje prihvatili bez dovoljno provjere.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je uvjerenje da će Crna Gora prestati sa praksom zabrane ulaska u tu zemlju srpskim državljanima jer bi to omogućilo i da zvanični Beograd odustane od recipročnih mjera.
– Žao mi je jer sam uvek sam bio za slobodan protok robe, kapitala, usluga, posebno ljudi, a čujem da su nadležni državni organi /Srbije/ reagovali recipročno, u skladu sa činjenicom da država mora da reaguje na neprijateljske akte prema svojim državljanima – izjavio je Vučić u Bezdanu.
On smatra nevjerovatnim objašnjenja Podgorice za zabranu ulaska uredniku “Informera” Draganu Vučićeviću, te podsjetio da Beograd nije reagovao na vrlo teške poteze Crne Gore protiv Srbije, poput toga što je Podgorica, između ostalog, priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova.
Vučić je podsjetio da je Crna Gora do sada uvodila zabrane mnogim državljanima Srbije, među kojima i istoričaru Aleksandru Rakoviću i akademiku Matiji Bećkoviću.
– Kada su njima ukinuli zabranu, mom sinu su zabranili ulazak u Crnu Goru zato što je prisustvovao litijama u Pljevljima. A, onda su oni poslali hiljade ljudi na proteste u Beograd i čudom se čudili kada ih je neko zamolio da to ne rade, ne braneći im ulaz u našu zemlju – rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, razgovor, koji je održan na inicijativu američkog predsjednika, trajao je sat i 25 minuta i bio je “poslovan i veoma konstruktivan”, prenijela je RIA Novosti.
Ušakov je naveo da je Putin na početku razgovora čestitao Trampu i američkom narodu Dan nezavisnosti SAD-a. Tokom razgovora, dvojica lidera razmatrala su međunarodnu agendu, sa posebnim osvrtom na sukob u Ukrajini. Putin je, prema navodima Kremlja, iznio procjenu situacije na frontu i ponovio stav Rusije da podržava političko i diplomatsko rješavanje sukoba uz uvažavanje ruskih interesa.
Ušakov je rekao da je Tramp ponovo rekao da je spreman da doprinese brzom prekidu neprijateljstava i pronalaženju mirnog rješenja, uz angažovanje svojih specijalnih izaslanika, Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera. Predsjednici su, kako je navedeno, razgovarali i o perspektivama rusko-američke saradnje nakon završetka sukoba u Ukrajini, pri čemu je Tramp ukazao na značajan potencijal za razvoj odnosa dvije zemlje.
Sagovornici su takođe naglasili važnost očuvanja zajedničkog istorijskog nasljeđa i posebno istakli savezništvo Moskve i Vašingtona tokom Drugog svjetskog rata. Tema razgovora bio je i Bliski istok. Putin je izrazio nadu da će pregovori između SAD i Irana dovesti do obostrano prihvatljivih i dugoročnih rješenja, a takođe je potvrdio i spremnost Rusije da pruži praktičnu pomoć u stabilizaciji situacije u regionu.
Dvojica lidera saglasila su se da uskoro ponovo razgovaraju, a Putin je ponovio poziv Trampu da posjeti Rusiju. Prema podacima Kremlja, ovo je bio četvrti razgovor Putina i Trampa od početka godine i 14. od Trampovog povratka u Bijelu kuću 2025. godine. Razgovor je održan 20 dana nakon njihovog prethodnog telefonskog kontakta.
Sjedinjene Američke Države su 4. jula obilježile 250. godišnjicu osnivanja države, na dan kada je 1776. godine usvojena Deklaracija o nezavisnosti u Filadelfiji.
Najnovije projekcije Centralne banke BiH, prema kojima bi inflacija ove godine trebalo da dostigne 4,4 odsto, a naredne uspori na 3,6 odsto, izazvale su različite reakcije među ekonomskim stručnjacima. Dok iz ove institucije očekuju postepenu stabilizaciju tržišta, pojedini ekonomisti smatraju da su takve procjene znatno optimističnije od stvarnog stanja u ekonomiji.
Centralna banka BiH navodi da su na povećanje inflatornih očekivanja za ovu godinu najviše uticali rast cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, velika zavisnost domaće ekonomije od uvoza, povećani troškovi rada, ali i geopolitičke neizvjesnosti koje i dalje opterećuju globalna tržišta.
Istovremeno, očekivanja finansijskih institucija su da bi se tokom naredne godine inflatorni pritisci mogli postepeno smanjivati zahvaljujući stabilizaciji međunarodnih ekonomskih prilika.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da su takve procjene nerealne i podsjeća da Centralna banka BiH i ranije nije precizno predviđala kretanje inflacije.
– Procjene inflacije uvijek su sastavni dio planiranja svih centralnih banaka. Međutim, kod nas, kao i u pojedinim zemljama regiona, često se ide sa optimističnijim scenarijima, zbog čega se stvarna inflacija potcjenjuje. Smatram da će ovogodišnja stopa biti znatno viša od procijenjenih 4,4 odsto. Dovoljno je pogledati da je u prva četiri mjeseca inflacija u BiH već dostigla 6,6 odsto – rekao je Stanić.
On objašnjava da niže procjene imaju i psihološki efekat, jer bi više zvanične prognoze mogle dodatno podstaći rast cijena. Ipak, naglašava da Centralna banka BiH, zbog sistema valutnog odbora, raspolaže veoma ograničenim instrumentima za kontrolu inflacije.
– Praktično jedini ozbiljniji mehanizam kojim raspolaže jeste stopa obavezne rezerve. Kroz njeno povećanje ili smanjenje može djelimično uticati na monetarna kretanja i kamatne stope, pokušavajući inflaciju približiti ciljanom nivou Evropske centralne banke od dva odsto. Međutim, problem je što privreda, institucije i građani svoje planove zasnivaju upravo na tim zvaničnim procjenama, zbog čega se one često postavljaju opreznije – istakao je Stanić.
Prema njegovim riječima, najveći izazov predstavlja činjenica da domaća ekonomija nema dovoljno snažan rast koji bi mogao nadoknaditi gubitke izazvane inflacijom.
– Već sada je izvjesno da će sindikati tražiti povećanje plata najmanje u visini očekivane inflacije kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih. Ukoliko do toga ne dođe, građani će dodatno osjetiti pad životnog standarda. Dosadašnje iskustvo pokazuje da rast zarada nije mogao pratiti rast cijena upravo zbog slabog ekonomskog potencijala i nedovoljnog privrednog rasta – naveo je Stanić.
Na neravnotežu između ekonomskog rasta i inflacije ukazuju i podaci za prvi kvartal ove godine. Bruto domaći proizvod porastao je svega 2,2 odsto, dok je inflacija premašila 4,5 odsto.
– Kada inflacija raste dvostruko brže od privrede, posljedice najviše osjećaju građani kroz pad realne vrijednosti svojih primanja. Takav trend bi, prema svim pokazateljima, mogao biti nastavljen i u narednom periodu, što znači da su izgledni novi rast cijena i dodatno slabljenje životnog standarda – zaključio je Stanić.
Svjetska tržišta energenata ubrzano se vraćaju u normalu, jer obnavljanje saobraćaja kroz Ormuski moreuz povećava kratkoročne zalihe i smanjuje pritisak na cijene nafte.
Prema procjeni analitičara Citigroupa, cijena nafte tipa brent mogla bi do kraja godine pasti na između 60 i 65 dolara po barelu, usljed očekivanog smirivanja situacije u Ormuskom moreuzu. Brent je posljednji put bio ispod 60 dolara po barelu u januaru ove godine, dok je u četvrtak njegova cijena pala ispod 71 dolara.
Analitičari navode da se ključni pokazatelji tržišta brzo vraćaju u uobičajene tokove.
– Fundamentalni indikatori se brzo vraćaju u normalu. Brodski saobraćaj se normalizuje, kineski kupci su i dalje odsutni, fizičko tržište sirove nafte znatno je oslabilo, a pad zaliha bio je mnogo manji od očekivanog – naveli su iz Citigroupa, prenosi Blumberg.
Saudijski Aramko trenutno zaostaje za drugim proizvođačima iz regiona, koji su već počeli isporuke preko Ormuskog moreuza i snizili cijene za jul i avgust. Istovremeno, referentna nafta brent pala je za oko 30 odsto tokom drugog kvartala, čime su izbrisani svi dobici ostvareni tokom sukoba.
– Povratak organizovanih obrazaca prevoza i rast obima saobraćaja ukazuju na to da komercijalni operateri sve više smatraju da je rizično okruženje pod kontrolom – ocijenili su analitičari Citigroupa.
Slične procjene iznijeli su i drugi veliki finansijski igrači. Goldman Saks smatra da će se globalno tržište nafte suočiti sa viškom ponude nakon potpunog oporavka saobraćaja kroz Ormuski moreuz, dok je Morgan Stenli u posljednjih nekoliko sedmica dva puta smanjio prognozu cijene nafte, upozoravajući na isti rizik.
Očekujući period veće ponude i slabije potražnje, proizvođači sve agresivnije konkurišu cijenama. Saudijski Aramko već je signalizirao veću fleksibilnost prema azijskim kupcima, prilagođavajući cijene kratkoročnim kretanjima potražnje i stanju na fizičkom tržištu.
Prema istraživanju agencije Rojters među trgovcima naftom, cijena za avgust mogla bi biti snižena za između 6,50 i 8,80 dolara po barelu.
Kasno sinoć u Bijeljini održan je sastanak delegacija SDS-a i Pokreta Sigurna Srpska (PSS), na kojem se razgovaralo o mogućem dogovoru o zajedničkom kandidatu opozicije za predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima, prenose mediji iz Republike Srpske.
Delegacije su predvodili lideri stranaka Branko Blanuša i Draško Stanivuković, a glavna tema razgovora bio je pokušaj postizanja dogovora o jedinstvenom nastupu opozicije.
Prema navodima medija, jedna od najozbiljnijih opcija jeste da Stanivuković odustane od kandidature za predsjednika Republike Srpske i umjesto toga bude nosilac liste PSS-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3.
Zauzvrat, Stanivuković traži politički dogovor da, u slučaju izborne pobjede opozicije, dobije mandat za sastavljanje nove Vlade Republike Srpske. Upravo na toj ideji Pokret Sigurna Srpska planirao bi da zasnuje predizbornu kampanju.
Da li će takav dogovor biti postignut moglo bi da bude poznato već danas, kada je za 19.45 časova u Banjoj Luci zakazana sjednica Glavnog odbora PSS-a.
Stanivuković i Blanuša već sedmicama vode pregovore o tome ko bi trebalo da bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Početkom sedmice Stanivuković je poručio da je PSS uputio posljednju ponudu SDS-u i da će, ukoliko ne bude prihvaćena, u nedjelju potvrditi svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Ostaje da se vidi da li je sinoćnji sastanak u Bijeljini promijenio tok pregovora.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić upitao je zvaničnike Evropske unije šta ih sprečava da odaju pijetet nevinim srpskim žrtvama Podrinja, koje su, kako je naveo, svirepo ubijene na kućnom pragu.
Stevandić je u objavi na platformi Iks istakao da ne razumije zbog čega predstavnici EU ne prisustvuju obilježavanju stradanja srpskih civila, navodeći da su to učinili savjetnik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i ambasador Ruske Federacije u BiH.
„Gospodo iz EU, ko vas sprečava i zašto nećete da odate pijetet nevinim srpskim žrtvama Podrinja svirepo ubijenim na kućnom pragu? To mogu zajedno savjetnik predsjednika SAD i ambasador Rusije, ali ne i vi? Izguglajte: B. Vučetić, baka Slavka, B. Kojić, dijete Slobodan Stojanović…“, poručio je Stevandić.
Juče su obilježene 34 godine od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču. Među brojnim prisutnima bili su i pastor Mark Berns, savjetnik za duhovna pitanja američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.