VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov: Svijet prolazi kroz duboke promjene

    Lavrov: Svijet prolazi kroz duboke promjene

    Svijet prolazi kroz duboke promjene, kroz transformaciju. Ove promjene će trajati čitavu epohu i nije sigurno da će generacija koja sada živi na Zemlji biti svjedok konačne konfiguracije, ako do nje uopšte dođe, izjavio je ruski ministar u intervjuu ruskim medijima.

    Ovim riječima je šef ruske diplomatije odgovorio na pitanje kako vidi trenutno stanje svijeta, s obzirom na to da se nekada govorilo o bipolarnom svijetu, a zatim, nakon raspada SSSR-a, o unipolarnom, prenosi Sputnik.

    „Zaista, nakon raspada Sovjetskog Saveza, unipolarnost je proglašena gotovo otvoreno. Frensis Fukujama je odražavao težnje, snove i stanje uma zapadnih elita kada je izjavio da je došao kraj istorije – od sada i nadalje će samo zapadni liberalni model u ekonomiji, politici i ljudskim pravima biti jedini, dominantni model na planeti“, podsjetio je Lavrov.

    U to vrijeme ovo je doživljavano na različite načine, ali se ne sjećam da su naši kineski susjedi aktivno komentarisali to, dodao je on.

    Kod nas su se čak mogli čuti oduševljeni komentari da smo najzad zbacili okove komunističkog sistema, primijetio je ministar.

    „Bože, čuvaj Ameriku“, izjavio je ruski predsjednik u Kongresu. Zapadni stručnjaci su popunili sve naše vladine agencije, učestvovali u reformama, u pripremi za privatizaciju i mnogo toga se dešavalo“, objasnio je Lavrov.

  • Islanđani danas odlučuju o povratku u EU

    Islanđani danas odlučuju o povratku u EU

    Građani Islanda danas glasaju o ponovnom otvaranju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Brisel pažljivo prati referendum, jer bi mogao da utiče i na narednu fazu proširenja.

    Islanđani danas na referendumu odlučuju o eventualnom povratku evrointegracijama.

    Dok pristalice ističu ekonomsku stabilnost i veću sigurnost u sve neizvjesnijem svijetu, protivnici upozoravaju na gubitak dijela suvereniteta.

    Prema najnovijem istraživanju agencije “Galup”, objavljenom juče, tijesna većina birača protivi se ponovnom otvaranju pregovora o pristupanju EU, što je zaokret u odnosu na ranija ispitivanja javnog mnjenja.

    Glasanje nije izjašnjavanje o samom članstvu, za šta bi bilo neophodno da Island održi i drugi referendum – o tome da li da pristupi bloku od 27 članica pod uslovima dogovorenim tokom pregovora.

    Rejkjavik je napustio pregovore o pristupanju EU 2013. godine, četiri godine nakon podnošenja zahtjeva, kada je na vlast došla evroskeptična vlada.

    Od tada su rast troškova života i rat u Ukrajini ponovo probudili interesovanje javnosti da se to pitanje otvori.

    Članstvo u EU dalo bi Islandu neposredan glas u odlučivanju preko institucija kao što su Evropska komisija, Savjet ministara i Evropski parlament, a zemlju bi uvelo i u carinsku uniju i otvorilo joj mogućnost da usvoji evro.

    Šta bi povratak Islanda značio za proširenje EU?

    U Briselu se referendum pažljivo prati, jer bi mogao da utiče i na narednu fazu proširenja EU.

    Iz perspektive Brisela, eventualni povratak Islanda značio bi uključivanje jedne bogate i institucionalno stabilne države, koja je već visoko usklađena sa evropskim pravilima i nalazi se na geostrateški važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku.

    Zbog toga pojedini analitičari smatraju da bi povratak Islanda mogao da utiče i na Zapadni Balkan, stvaranjem nove političke dinamike u procesu proširenja.

  • Nova kriza u “Željeznicama”

    Nova kriza u “Željeznicama”

    Sindikalne vođe u “Željeznicama Republike Srpske” (ŽRS) tvrde da Vlada Srpske nije izmirila grant tom preduzeću, te da je zbog toga pod znakom pitanja i isplata plata za jul za oko 1.630 zaposlenih.

    Iz Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS saopštili su da resorno ministarstvo, odnosno Vlada Republike Srpske, nije izvršili uplatu sredstava po osnovu granta, zbog čega je ponovo dovedena u pitanje pravovremena isplata plate za jul 2026. godine.

    – Zbog toga smo uputili hitan dopis Kabinetu generalnog direktora ŽRS i resornom ministru, sa zahtjevom za konkretne odgovor na pitanja kada će biti isplaćena plata za jul, da li je Vlada obezbijedila sredstva po osnovu granta te zašto novac do ovog trenutka nije uplaćen, kao i što se ponovo čeka posljednji dan u mjesecu za isplatu plate – kazao je “Glasu Srpske” u petak predsjednik Sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS Dragan Peulić.

    Zdravstveno osiguranje

    Naglasio je da od nadležnih traže i odgovor da li će zbog eventualnog kašnjenja plata ponovo biti ugroženo zdravstveno osiguranje zaposlenih.

    Takođe, uputili su nadležne da li se na ovakav način misli privući prijeko potrebno izvršno osoblje u “Željeznicama”.

     

    – Na ovakav način se ne mogu privući novi radnici, niti se može zadržati postojeći stručni i izvršni kadar. Radnici koji svakodnevno obavljaju odgovorne poslove i brinu o bezbjednosti željezničkog saobraćaja zaslužuju sigurnost, a ne da svakog mjeseca čekaju posljednji dan i strepe kada će im biti isplaćena plata i da li će im biti uplaćeno zdravstveno osiguranje – kazao je Peulić i dodao da ovim putem jasno poručuju nadležnima da više neće ćutati i čekati posljednji trenutak.

    Ukoliko ponovo dođe do kašnjenja isplate plate ili ugrožavanja zdravstvenog osiguranja zaposlenih, navodi on, već 1. septembra stupiće u obustavu saobraćaja, odnosno radničku neposlušnost.

    Obračunato, ali bez para

    Peulić je dodao i da je u petak nedugo nakon što su uputili hitan dopis dobio odgovor iz uprave “Željeznica” u kojem mu je navedeno da je plata za jul obračunata, ali da grant iz Vlade još nije uplaćen.

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović nije odgovarao na naše pozive, ali se s druge strane javio vršilac dužnosti direktora “Željeznica” Dragan Zelenković koji je naveo da je dobio informaciju o uplati granta iz resora saobraćaja u Vladi Srpske.

    – Dobili smo informaciju da će grant biti uplaćen u petak, što znači da će i plata biti isplaćena u zakonskom roku. Ranije je plata bila isplaćivana polovinom tekućeg mjeseca za prethodni, ali i mi sada nismo u istoj situaciji kao prije tri, četiri godine – kazao je Zelenković .

    Pruge vape za izvršnim osobljem

    Dragan Zelenković nedavno je kazao da ovo preduzeće sve teže dolazi do potrebnog broja radnika, odnosno prije svega izvršnog osoblja.

    – Početkom godine imali smo 1.699 radnika, a trenutno ih imamo 1.628. Dakle, više od 70 zaposlenih je po raznim osnovama napustilo preduzeće za nepunih osam mjeseci ove godine. Najviše je njih penzionisano, dok su ostali tražili sporazumni prekid ugovora o radu – kazao je “Glasu” Zelenković i dodao da su trenutno dovedeni u situaciju da ne mogu popuniti upražnjena radna mjesta.

    Taj problem, naglašava on, prvo nastoje da riješe putem internih oglasa o preraspoređivanju radnika unutar preduzeća.

    – Pored toga, od Vlade smo tražili prijem novih radnika i oni su nam na kraju odobrili prijem do 30 novih zaposlenih za “Željeznice” u narednom periodu. I tu sada imamo problem, jer ne možemo ni tih 30 radnika da obezbijedimo – poručio je tada Zelenković.

  • Počinje obnova banjalučke katedrale

    Počinje obnova banjalučke katedrale

    Katedrala Sv. Bonaventure u Banjaluci, poznata i kao “Biskupova crkva”, jedan od simbola grada na Vrbasu, uskoro će biti u novom ruhu, jer je planirana njena obnova.

    Kako je navedeno iz Banjalučke biskupije, nakon više decenija na fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti, zbog čega je potrebno pristupiti obnovi.

    “U prvoj fazi obnove planirani su: obnova vanjske fasade katedrale, zamjena dotrajale stolarije, sanacija zvonika i konzervacija sačuvanog dijela temelja stare katedrale. U drugoj fazi planiraju se ugradnja vitraja i klimatizacija”, naveli su oni.

    Zašto Banjalučka biskupija traži pomoć za obnovu?

    Prema njihovim riječima, za razliku od prije rata, kada je na području Banjalučke biskupije živjelo više od 120.000 vjernika, danas ih je nešto više od 23.000, dok u Banjaluci živi nešto više od 1.000 u odnosu na prijeratnih 30.000 katolika. Upravo zbog toga, Banjalučka biskupija nije u mogućnosti sama da isfinansira radove, zbog čega su pozvali sve da doniraju sredstva za obnovu.

    “Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje – pojedince, ustanove, poduzeća, zajednice i sve one koji su u mogućnosti – da svojim darom pomognu obnovu katedrale. Obnova katedrale nije samo pitanje obnove jednoga sakralnog objekta, što je pritom njezina prva i najvažnija svrha. Ona je istodobno i nastojanje da se budućim naraštajima ostavi trajno svjedočanstvo vjere i višestoljetne prisutnosti Katoličke crkve na ovim prostorima”, dodali su iz Banjalučke biskupije.

    Svi koji žele svoju pomoć mogu predati rektoru katedrale ili u Ekonomatu Banjalučke biskupije, odnosno uplatiti na račun Banjalučke biskupije uz naznaku: “Za obnovu katedrale” na Banjalučka biskupija, Kralja Petra I 80, 78.000 Banjaluka, INTESA SANPAOLO BANKA DD, Filijala Banjaluka, KM račun: 1549995000247427, Devizni račun: IBAN: BA391549995000247427, SWIFT: UPBKBA22.

    Iz Biskupije su zahvalili opštinama i županijama kao i Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica na dosadašnjoj pomoći, međutim, kako dodaju, to nije dovoljno za završetak svih predviđenih radova u drugoj fazi.

    Kako je nastala Katedrala Sv. Bonaventure u Banjaluci?

    Inače, prva banjalučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine i posvećena je Svetom Bonaventuri, biskupu i crkvenom učitelju.

    “Na izričit zahtjev tadašnjih austrougarskih vlasti crkva nije smjela biti dulja od 18 niti šira od devet metara. Zbog svojih skromnih dimenzija nikada nije u potpunosti odgovarala potrebama vjernika, ali je unatoč tomu služila svojoj svrsi sve do snažnog potresa koji je Banjaluku pogodio 27. listopada 1969. godine. U potresu je katedrala teško oštećena te ju je bilo potrebno srušiti”, navode oni.

    Kako je izgrađena današnja katedrala?

    Kako dodaju, nova katedrala podignuta je nekoliko godina poslije, a projekt je napravio zagrebački arhitekta Matasović.

    “Njegova je temeljna zamisao bila povezana s dvostrukom simbolikom šatora. U Starom zavjetu Božja prisutnost među ljudima prikazivana je slikom ‘šatora Božjega’, dok je nakon razornog potresa velik broj ljudi bio prisiljen privremeno živjeti u šatorima. Ta je simbolika tako postala sastavni dio arhitektonskog rješenja nove katedrale”, objašnjavaju iz Biskupije.

    Prva misa u novoj katedrali služena je na Božić 1973. godine.

    “Godine 2001. izvršena je rekonstrukcija krova te je dovršeno unutarnje uređenje katedrale.

    Posebno mjesto u novijoj povijesti katedrale zauzima pohod pape Ivana Pavla II, koji je 22. lipnja 2003. godine posjetio katedralu i spomen-kapelicu bl. Ivana Merza, prigodom proglašenja Ivana Merza blaženim. Tom je prigodom Sveti Otac darovao kip uskrsloga Krista, koji i danas stoji ispred katedrale”, dodaju oni.

  • EU novac odlazi, vlasti u BiH ne mrdaju prstom

    EU novac odlazi, vlasti u BiH ne mrdaju prstom

    Kao da je riječ o kutiji šibica, a ne o 373,9 miliona evra, vlast u BiH se potpuno nezainteresovano ponaša prema činjenici da bismo mogli izgubiti ova ogromna sredstva, koja su nam dodijeljena u okviru Plana rasta.

    Na političkoj sceni trenutno dominiraju potpuno druge teme, dok su one od krucijalnog značaja tradicionalno na marginama.

    Prošlo je više od sedam dana kako je upozoreno da bismo mogli izgubiti ova sredstva, ali od tada do danas niko nije ni prstom mrdnuo.

    Šta je već izgubljeno

    “Zbog nedjelovanja domaćih vlasti, postoji rizik da ove godine bude izgubljeno 373,9 miliona evra iz sredstava dodijeljenih za BiH u okviru Plana rasta, pored prošlogodišnjeg smanjenja od 108 miliona evra”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH 21. avgusta 2026.

    Poručili su da ponuda Evropske unije od gotovo milijardu evra za BiH kroz Plan rasta, u zamjenu za sprovođenje usaglašenih reformi, i dalje predstavlja značajnu priliku za zemlju i njene građane.

    Međutim, o toj prilici se, na domaćem političkom terenu, najmanje priča. Ne iznenađuje to novinara Dejana Šajinovića, koji godinama prati teme koje se odnose na EU.

    Strogi uslovi

    “Ne čudi me zato što je to novac koji se dobija pod strogim uslovima i strogom kontrolom, pa političari nemaju interes da ga dobiju jer ga neće moći iskoristiti za svrhe koje oni žele, nego na osnovu strogo definisanih kriterijuma”, kaže Šajinović.

    Zato ih, dodaje on, na primjer, ne interesuje novac koji EU daje za izgradnju auto-puteva, iako se nude grantovi i do 40 odsto ukupne vrijednosti projekta, jer se strogo kontroliše trošenje novca, kao što je sad, na primjer, slučaj na izgradnji koridora 5c u Federaciji, gdje se evropske službe angažuju zbog sumnji za zloupotrebe.

    “Zato se radije traže krediti iz izvora koji nisu EU jer su manje kontrole i veći prostor za zloupotrebe”, poručuje Šajinović.

    Nedavno je i Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH, u intervjuu za “Nezavisne novine” komentarisao ovu tematiku. Granas je rekao da bi građani mogli da biraju političare koji će BiH stvarno voditi ka Evropi i upozorio da zbog nesprovođenja reformi novca neće biti za brojne projekte.

    “Novac oduzimaju ljudima”

    Da li je pravedno, upitao je Granas, ljudima ovdje oduzeti dvije milijarde maraka, odnosno oko milijardu evra? Ovih oko 300 miliona evra je, ocjenjuje, izgubljeno.

    “Izgubljeno! Taj novac je mogao biti iskorišten, ali sada ga više nema. A do kraja godine prijeti gubitak još većeg iznosa. To treba zaista ponukati ljude da se zamisle: šta rade političari koji nisu u stanju da donesu te ne baš tako teške reformske odluke da bi dobili evropski novac. Oni taj novac oduzimaju ljudima u ovoj zemlji. Oduzimaju ga bolnicama, putevima, školama, penzijama i šalju ga Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Ja to ne razumijem”, rekao je njemački ambasador u BiH.

    Iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH su u izjavi za “Nezavisne novine” poručili da ponuda Evropske unije od gotovo milijardu evra za BiH kroz Plan rasta, u zamjenu za sprovođenje usaglašenih reformi, i dalje predstavlja značajnu priliku za zemlju i njene građane.

    Kako su naglasili, finansijska sredstva koja je EU stavila na raspolaganje predstavljaju kombinaciju bespovratnih sredstava i izuzetno povoljnih kredita koji bi građanima donijeli konkretne koristi poput izgradnje modernih saobraćajnica, unapređenja energetske infrastrukture, poboljšanja digitalne povezanosti i otvaranja novih radnih mjesta.

    Dodjela sredstava

    “Mjere iz Reformske agende BiH, od čije provedbe zavisi dodjela ovih sredstava, direktno podržavaju korake kojima se osigurava napredak na evropskom putu i poboljšava kvalitet života u oblastima kao što su digitalizacija, poslovno okruženje, energetska tranzicija, obrazovanje i vještine te vladavina prava”, naglasili su oni za “Nezavisne novine”.

    Kako su dodali, skorašnji navodi u javnosti o prirodi EU pomoći u okviru Plana rasta su netačni.

    “Obim finansijskih sredstava dostupnih Bosni i Hercegovini je značajan i ne treba ga potcjenjivati. Primjera radi, samo komponenta bespovratnih sredstava u iznosu od 280,3 miliona evra odgovara približno jednoj trećini godišnjeg budžeta institucija BiH, dok su uslovi kreditiranja znatno povoljniji od onih po kojima se BiH u posljednje vrijeme zaduživala na komercijalnim tržištima”, kažu iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Dodaju da o načinu na koji će BiH koristiti sredstva iz Plana rasta takođe ne odlučuje Evropska komisija.

    Kakav bi tretman imala BiH

    “Nakon sprovođenja usaglašenih reformi, polovina sredstava koja bi Bosna i Hercegovina primila bila bi direktno uplaćena u trezor BiH, a potom raspoređena u skladu s odlukama nadležnih organa. Kontrola javne potrošnje ostala bi u rukama nadležnih domaćih organa, uz obavezu da se sve nepravilnosti direktno prijave Komisiji. U tom pogledu BiH bi, jednako kao i ostali partneri sa zapadnog Balkana, imala tretman sličan državi članici Evropske unije”, poručili su.

    Druga polovina sredstava, kako dodaju, bila bi namijenjena podršci strateškoj infrastrukturi kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF).

    “Od 2009. godine EU je kroz WBIF osigurala više od milijardu evra bespovratnih sredstava za više od 30 infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini koji dokazano donose koristi građanima, uključujući dionice auto-puta na koridoru 5c, vjetroelektrane, projekte unapređenja energetske efikasnosti, sisteme vodosnabdijevanja i postrojenja za upravljanje otpadom”, naglasili su.

    Mehanizmi zaštite

    Važno je, kako dodaju, naglasiti da navedene infrastrukturne prioritete utvrđuje sama Bosna i Hercegovina, a ne Evropska komisija. Projekte u okviru WBIF-a, ističu, direktno predlažu domaće vlasti, a njihova ocjena se vrši na transparentan način i na osnovu objektivnih kriterijuma, uključujući sveobuhvatne analize troškova i koristi.

    “Međutim, budući da je riječ o novcu poreskih obveznika EU, primjenjuju se standardni i opravdani mehanizmi zaštite. Iako prioritete i dalje utvrđuju domaće vlasti, projekti koji povećavaju zavisnost od fosilnih goriva više ne ispunjavaju uslove za finansiranje, u skladu s obavezujućim ciljem EU da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. Postizanje klimatske neutralnosti zajednički je cilj svih zemalja na putu pristupanja i, kako su pokazali ekstremni toplotni talasi ovog ljeta, sve urgentnija realnost širom Evrope”, poručili su oni.

    Pozvali su sve institucionalne lidere i političke aktere u BiH da, kako navode, djeluju brzo i odlučno kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta, u korist građana koje predstavljaju, te ostvarili napredak u evropskim integracijama, kao strateškom cilju zemlje.

  • Sudija Bonomi sprovodi istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića

    Sudija Bonomi sprovodi istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića

    Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale Grasiela Gati Santana, odredila je sudiju Iana Bonomija da sprovede istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića.

    General Mladić preminuo je juče u pritvorskoj bolnici Haškog tribunala, koji ga je osudio na kaznu doživotnog zatvora.

    Mehanizam je, uprkos garancijama Srbije i Republike Srpske, u više navrata odbio da generala Mladića pusti na liječenje u Srbiji.

  • Saučešće Šojgua povodom smrti generala Mladića: Bio je izložen nečovječnim uslovima u Tribunalu

    Saučešće Šojgua povodom smrti generala Mladića: Bio je izložen nečovječnim uslovima u Tribunalu

    Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu izjavio je najdublje saučešće povodom smrti nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića njegovoj porodici i prijateljima.

    On je ukazao na nečovječne uslove u Haškom tribunalu kojima je bio izložen.

    – Sa gorčinom sam primio vijest o smrti generala Ratka Mladića u haškim kazamatima. Nepravedna presuda koju je Ratku Mladiću izrekao Međunarodni tribunal za bivšu Јugoslaviju, kao i nehumani uslovi njegovog zatočeništva, predstavljaju drastičan primer nepoštovanja međunarodnih pravnih normi i principa pravičnog i humanog tretmana zatvorenika – navodi se u njegovom telegramu.

    Mladić je preminuo u četvrtak u Haškom tribunalu.

  • Tramp proglasio sebe za “najvećeg predsjednika u istoriji SAD”

    Tramp proglasio sebe za “najvećeg predsjednika u istoriji SAD”

    Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je sebe za najvećeg predsjednika u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, u tabeli koju je objavio na na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Tramp je u objavi sebe stavio na vrh liste kao “najvećeg”, dok je među “velike” uvrstio predsjednike poput DŽordža Vašingtona, Abrahama Linkolna i Tomasa DŽefersona.

    Njegova lista sadrži i “najveće gubitnike” među kojima su pojedini demokratski predsjednici koje Tramp često kritikuje – Barak Obama i DŽozef Bajden.

    Prema Trampovom rangiranju, “skoro veliki” su Teodor Ruzvelt, Grover Klivlend, DŽon Adams i DŽejms Noks Polk.

    U kategoriju prosječnih Tramp je svrstao pored ostalih Bila Klintona, dok su među onima “ispod prosjeka” DŽejms Bjukenen i Kelvin Kulidž.

    Objavljivanje liste uslijedilo je nakon istraživanja Si-En-Ena, prema kojem 53 odsto republikanskih birača navodi Trampa kao predsjednika Republikanske stranke kojem se najviše dive, ispred Ronalda Regana i Abrahama Linkolna.

  • Macut: Nastaviti dijalog, blokada granice neprihvatljiva

    Macut: Nastaviti dijalog, blokada granice neprihvatljiva

    Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao je danas da država ima razumijevanja za probleme sa kojima se suočavaju prevoznici zbog ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača iz Srbije u šengenskom prostoru, ali da nije prihvatljiva blokada granice, koju su najavili u narednom periodu.

    Macut je na sastanku sa predstavnicima nadležnih ministarstava i organa u vezi sa problemima prevoznika rekao da će Srbija nastaviti dijalog i diplomatsku aktivnost kako bi se pronašlo održivo rješenje koje će omogućiti nesmetan rad domaćih prevoznika, očuvanje njihove konkurentnosti i efikasan transport robe ka tržištu EU.

    Premijer Srbije je naglasio da ovo pitanje ne pogađa samo transportni sektor, već i privredu u cijelosti, imajući u vidu njegov značaj za spoljnotrgovinsku razmjenu, stabilnost lanaca snabdjevanja i nesmetan protok robe, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Poslovno udruženje “Međunarodni transport” u Srbiji najavilo je za ponedjeljak, 31. avgust, mirno okupljanje ispred sjedišta Delegacije EU u Beogradu, a za 14. septembar protest na svim graničnim prelazima ka EU zajedno sa kolegama iz BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    Oni već više mjeseci traže da se nađe rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

  • Vučić: Hag želio Mladićevu smrt iza rešetaka, biće sahranjen gdje porodica bude željela

    Vučić: Hag želio Mladićevu smrt iza rešetaka, biće sahranjen gdje porodica bude željela

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će Srbija, ako je želja porodice generala Ratka Mladića da on bude sahranjen u Srbiji, sve organizovati na pristojan i dostojanstven način.

    Za sada se, kaže, ništa ne zna – sve su medijske spekulacije.

    – Mi smo sada vidjeli da je Hag želio Mladićevu smrt iza rešetaka, oni nisu željeli da dopuste da general umre u Srbiji, da umre tamo gdje je želio, to je anticivilizacijsko ponašanje, ponašanje bez presedana i bez opravdanja – rekao je Vučić.

    Rekao je i da su oslobođeni svi koji su bili optuženi za zločine nad Srbima – od Ante Gotovine do Nasera Orića.

    – Sve one koji su učestvovali u zločinima protiv Srba na prostorima Јugoslavije, uvijek su oslobađali… Oni koji su učestvovali u pogromu u “Oluji”, od Ante Gotovine do ostalih. Oslobođen je i Naser Orić, bez obzira na to što su imali svjedočenje da je lično učestvovao u ubistvu Slobodana Ilića – rekao je Vučić.

    Danas će, kaže, da mjere emocije i u Republici Srpskoj i Srbiji.