VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pred banjalučkim odbornicima 11 regulacionih planova

    Pred banjalučkim odbornicima 11 regulacionih planova

    Na redovnoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, zakazanoj za 28. april, pred odbornicima će se naći čak 50 tačaka dnevnog reda, među kojima dominira 11 regulacionih planova, ali i tri prijedloga kreditnih zaduženja kroz program kapitalnih investicija.

    Ponovo će se raspravljati o prijedlozima donošenja regulacionih planova „Centar – Jug“, „Lazarevo 3“ i „Park“, kao i o izmjenama za prostor Regionalnog centra u Banjaluci. Na dnevni red vraćaju se i izmjene regulacionih planova „Jug 7“, Centralnog područja grada, „Paprikovac – Petrićevac, zona B“, „Lazarevo 4“, „Borik“, „Lazarevo 1 i 2“ te „Paprikovac – Petrićevac, zona A“.

    Podsjećamo, većina ovih planova, ako ne i svi, već su se nalazili pred odbornicima na prethodnim sjednicama, ali nisu dobili potrebnu podršku za usvajanje, a pojedini čak ni za otvaranje rasprave.

    Na sjednici će se razmatrati i Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za donošenje odluke Vlade Republike Srpske o utvrđivanju opšteg interesa za potpunu eksproprijaciju nepokretnosti, u svrhu izgradnje javne komunalne infrastrukture – mosta u naselju Dolac.

    Pred odbornicima će se naći i Prijedlog odluke o utvrđivanju parcela za osnivanje prava građenja bez naknade za porodice sa četvoro i više djece, mlade bračne parove do 35 godina starosti i samohrane roditelje.

    Biće razmatran i Prijedlog odluke o preraspodjeli budžetskih sredstava, kojim je predviđeno povećanje izdvajanja za Kalendar turističkih manifestacija, kao i ponovo predloženo utvrđivanje obračuna osnovice za rentu.

    Odbornici će raspravljati i o tri kreditna zaduženja kroz program kapitalnih investicija, koja se odnose na izgradnju javnih garaža, rekonstrukciju Parka „Petar Kočić“ te rekonstrukciju i izgradnju dječijih igrališta u Banjaluci. Ukoliko ovi prijedlozi dobiju podršku, Grad Banjaluka bi se zadužio za ukupno 12,6 miliona KM.

  • Vučić o izborima: Oni znaju da će izgubiti

    Vučić o izborima: Oni znaju da će izgubiti

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, nakon obilaska novoizgrađenog objekta namenjenog specijalnim jedinicama “Kobre”, da je on uvek bio džentlmen koji je čestitao pobednicima.

    Odgovoarajući na pitanja novinara kako komentariše pisanja opozicionih medija o tome da nikada neće čestitati izbore “pobednicima”, Vučić je rekao da samo prava gospoda čestitaju pobednicima i priznaju poraz. “Pogledajte samo Orbana”, podsetio ih je Vučić.

    Ali, kako je rekao, oni znaju da će izgubiti izbore. To će biti narodna volja i ona će to pokazati, rekao je Vučić i dodao: “Nisu priznali poraz ni kada su izgubili sa 40 indeksnih poena, a ko nije u stanju da to kaže jednom, nikada neće”.

    Kako je rekao, on je uvek, kada je gubio i sa jedan odsto, čestitao. “To vam je razlika između gospode i onih koji to nisu. Njima se sve se zansiva šta lažu da će stranci da urade. Traže da naša deca i naše majke i škole ne dobijaju novac. Traže da ništa ne dobijamo”, rekao je on, komentarišući pisanja opozicionih medija da će Srbija ostati bez sredstava iz EU fondova.

  • Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će naftovod Družba biti popravljen do kraja aprila.

    “Što se tiče naftovoda, kao što smo obećali, biće popravljen do kraja aprila. Ne u potpunosti, ali dovoljno da funkcioniše. Rezervoari neće svi biti popravljeni, to je dug proces, ali to je druga stvar… “, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Berlinu, nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, prenosi Ukrinform.

    Dodao je da veruje da će se to poklopiti sa drugim obavezama zemalja Evropske unije, pre svega Mađarske, koja je blokirala određene odluke važne za Kijev.

    Zelenski je ranije izjavio da će popravke naftovoda Družba biti završene ovog proleća, što će omogućiti tranzit nafte.

    Mađarska je blokirala 90 milijardi evra kredita EU Ukrajini, kao i usvajanje 20. paketa sankcija EU i otvaranje pregovaračkih klastera.

    U zamenu za odmrzavanje finansijske pomoći, Mađarska zahteva obnavljanje naftovoda Družba.

  • 10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    Prema saopštenju Centralne komande SAD (CENTCOM), u operaciji pomorske blokade Hormuza učestvuje više od 10.000 američkih mornara, marinaca i pripadnika vazduhoplovstva, uz podršku više od deset ratnih brodova i desetina aviona.

    „Više od 10.000 američkih mornara, marinaca i vazduhoplovaca, zajedno sa više od 12 ratnih brodova i stotinu aviona, sprovodi misiju blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka“, navodi se u saopštenju.

    Kako ističu iz CENTCOM-a, tokom prvih 24 časa nijedan brod nije uspio da probije blokadu, dok je šest trgovačkih plovila poslušalo naređenja američkih snaga i okrenulo se nazad prema iranskim lukama u Omanskom zalivu.

    Blokada se, kako tvrde, sprovodi nepristrasno prema brodovima svih država koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja, uključujući luke u Persijskom i Omanskom zalivu. Istovremeno, američke snage naglašavaju da podržavaju slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz za brodove koji idu prema lukama koje nisu u Iranu.

    Podsjetimo, američka blokada pomorskog saobraćaja prema iranskim lukama počela je juče u 10 časova po istočnom vremenu, odnosno u 16 časova po našem vremenu, na osnovu odluke predsjednika Donalda Trampa.

    Do ovog poteza došlo je nakon što su tokom vikenda u Islamabadu propali pregovori između američke i iranske delegacije. Nakon toga, Tramp je najavio „dvostruku blokadu“ Hormuškog moreuza, kroz koji je već ranije Iran ograničio prolaz brodova.

    Američka vojska navodi da će ograničenja biti sprovođena duž Persijskog zaliva, Omanskog zaliva i Arapskog mora, istočno od Hormuškog moreuza, te da će obuhvatiti cijelu iransku obalu, uključujući luke i energetsku infrastrukturu.

    CENTCOM je upozorio da će svi brodovi koji bez odobrenja pokušaju da uđu ili izađu iz ovog područja biti izloženi presretanju, preusmjeravanju i zapljeni. Ipak, naglašeno je da će humanitarne pošiljke biti dopuštene.

    S druge strane, Iranska revolucionarna garda (IRGC) najavila je odmazdu, čime se dodatno povećava rizik od eskalacije sukoba u regionu od ključnog značaja za globalno snabdijevanje energentima.

  • MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi podstaći globalnu recesiju, izazvati rast inflacije i dovesti do oštrog pada na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U sve nestabilnijem okruženju, fond sa sjedištem u Vašingtonu (Washington) naveo je da ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste, te je smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na osnovu dosadašnjeg uticaja rata, piše Gardijan (The Guardian).

    U svom polugodišnjem izvještaju MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i imati najvišu stopu inflacije u skupini G7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.

    Međutim, prema najgorem, „teškom scenariju“, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s „rubom globalne recesije“ tek peti put od 1980. godine.

    Nestabilnost cijena nafte

    Cijene nafte u ponedjeljak su ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda završeni bez pomaka, te nakon što je započela američka blokada Hormuškog moreuza.

    U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 odsto, na 98,5 dolara po barelu, podstaknuta nadom u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Vašingtonu na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.

    Upozorio je da će se zemlje širom svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući da posljedice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrječne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 procentni poen, na 2,3 odsto

    Britanija s najvećim smanjenjem prognoze u G7

    Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama grupe G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 procentnih poena, na 0,8 odsto, te upozorio da će inflacija porasti na gotovo 4 odsto.

    Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministarka finansija Rejčel Rivs (Rachel Reeves) priprema da iskoristi sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Rivs, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene podrške preduzećima.

    Komentarišući izvještaj MMF-a, Rivs je izjavila:

    „Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.

    Obećala sam da će moj privredni pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća.“

    MMF predstavio tri moguća scenarija

    S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ (World Economic Outlook – WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstakao inflaciju u odnosu na prethodne prognoze objavljene prošle jeseni.

    Pjer-Olivije Gurinša (Pierre-Olivier Gourinchas), glavni ekonomista MMF-a, rekao je:

    „Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.“

    U središnjoj, „osnovnoj prognozi“, koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi sa prošlogodišnjih 3,4 odsto na 3,1 odsto u 2026, što je smanjenje od 0,1 procentnog poena u odnosu na prethodni izvještaj.

    Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 odsto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Hormuškog moreuza i dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje dublje i duže poremetili globalnu privredu.

    Prag svjetske recesije

    U „nepovoljnom scenariju“, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 odsto, a inflacija porasla na 5,4 odsto. Prema „teškom scenariju“, sa dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 odsto ove godine.

    To je prag koji se opšte smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tokom pandemije kovida (Covid) 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.

    Uz to, inflacija bi premašila 6 odsto, što bi primoralo centralne banke širom svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.

    Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstakao je da se usredsrede na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga.

    „Neciljane mjere — ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije — popularne su. No, često su loše osmišljene i skupe“, rekao je Gurinša.

  • Drama u Kotor Varošu: Bombom prijetio porodici

    Drama u Kotor Varošu: Bombom prijetio porodici

    Policija u Kotor Varošu sinoć je uhapsila J.B. iz ovog mjesta zbog sumnje da je prijetio da će pobiti članove porodice.

    Uhapšeni se sumnjiči za krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici“, nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti.

    Porodična drama policiji je prijavljena oko 19 časova.

    – Lice se sumnjiči da je oko 19, časova u u dvorištu porodične kuće u Kotor Varoši aktiviralo ručnu bombu „M75“, tako što je izvuklo osigurač i prijetilo da će ubiti sebe i članove porodice. Nakon pregovora sa policijskim službenicima, lice je vratilo osigurač u ručnu bombu i istu odložilo- saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.U toku je kriminalistička obrada lica lišenog slobode, nakon čega će policijski službenici istog uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima sprovesti Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

  • Maloljetnik iz BiH osumnjičen za ubistvo Banjalučanina u Zagrebu

    Maloljetnik iz BiH osumnjičen za ubistvo Banjalučanina u Zagrebu

    Maloljetnik M.B. (17) iz Gradiške uhapšen je zbog sumnje da je u Zagrebu ubio Milorada Popovića (22) iz Banjaluke, a sud mu je odredio istražni pritvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja krivičnog djela.

    Ubistvo se dogodilo 12. aprila u porodičnoj kući u zagrebačkom naselju Šestine. Prema saopštenju Policijske uprave zagrebačke, zločin se dogodio između 8.15 i 15.05 časova, kada je osumnjičeni, s namjerom da usmrti 22-godišnjaka, iz vatrenog oružja ispalio najmanje tri hica. Dva su pogodila Popovića, u predjelu glave i grudi, od čega je preminuo na licu mjesta.

    Nakon ubistva maloljetnik je napustio mjesto zločina. Policija ga je pronašla istog dana oko 21.45 časova na ulici, gdje je svojim ponašanjem izazvao sumnju.

    Prema navodima policije, mladić je djelovao dezorijentisano, a tokom razgovora s policajcima priznao je da je ubio osobu u kući u Šestinama. U jednom trenutku pokušao je da pobjegne, ali su ga policajci ubrzo sustigli i uhapsili.

    Operativnim radom policija je potom provjerila adresu koju je naveo i u kući pronašla tijelo ubijenog mladića. Identitet žrtve u prvi mah nije bio poznat, a kasnije je utvrđeno da se radi o Miloradu Popoviću iz Banjaluke.

    Tokom kriminalističke obrade maloljetnik se branio ćutanjem i nije želio da otkrije motiv ubistva. Prema dosadašnjim informacijama, kao mogući povod spominje se incident između dvojice mladića koji se dogodio večer prije zločina.

    Mediji u Hrvatskoj navode da su njih dvojica nakon zabave u kući zamolili vlasnika objekta da tu prespavaju. Istražioci sada pokušavaju utvrditi šta se tačno dešavalo u objektu prije pucnjave.

    Kuća u kojoj se ubistvo dogodilo, prema nezvaničnim informacijama, navodno je trebalo da služi kao ilegalna kockarnica.

    Prema informacijama iz istrage, i osumnjičeni i žrtva su državljani Bosne i Hercegovine i u Hrvatskoj su, navodno, boravili ilegalno.

    Izvori bliski istrazi navode da je osumnjičeni maloljetnik od ranije poznat policiji u Republici Srpskoj. Više puta je privođen i dovodio se u vezu sa krijumčarenjem ilegalnih migranata preko granice s Hrvatskom.

    Kako se navodi, riječ je o takozvanom „starijem maloljetniku“ koji će 15. aprila napuniti 18 godina, a rođen je u Gradišci i bio je nastanjen na području Laktaša.

    Istragu o ubistvu vodi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje pokušava utvrditi motive i sve okolnosti ovog zločina.

  • Automobilom sletio u kanal kod Banjaluke pa povrijeđen

    Automobilom sletio u kanal kod Banjaluke pa povrijeđen

    Boško K. povrijeđen je kada je vozilom sletio s puta u mjestu Mišin Han kod Banjaluke, saznaje “Glas Srpske”.

    Nesreća se desila danas popodne, a na terenu su bili pripadnici policije i ekipa Službe hitne pomoći.

    Ljekari su povrijeđenom ukazali pomoć na licu mjesta.

  • Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Јi razgovarali su u Pekingu o konfliktu na Bliskom istoku, situaciji u azijsko-pacifičkom regionu i ukrajinskoj krizi.

    – Ruski i kineski ministri spoljnih poslova razmijenili su mišljenja o međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interes – navodi se u saopštenju iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

    U saopštenju se dodaje da su Vang i Lavrov razgovarali i o pripremama za sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga ove godine.

  • Tramp pozvao London da se vrati eksploataciji nafte iz Sjevernog mora

    Tramp pozvao London da se vrati eksploataciji nafte iz Sjevernog mora

    Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas Veliku Britaniju da ponovo započne eksploataciju energenata iz Naftnog polja Sjeverno more, ističući da Norveška prodaje sopstvenu naftu Velikoj Britaniji po duploj cijeni.

    – Evropskoj uniji očajnički je potrebna energija, a Velika Britanija i dalje odbija da otvori naftno polje Sjeverno more, jedno od najvećih na svijetu. Tragično. Aberdin bi trebalo da se razvija – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Prema njegovim riječima, prodajući Britaniji naftu po duploj cieni, Norveška stiče bogatstvo.

    – Velika Britanija je u boljoj situaciji za eksploataciju energenata u Sjevernom moru nego Norveška, i trebalo bi da buši – napisao je Tramp, služeći se sloganom koji je koristio u kampanji a koji se odnosi na njegove pozive da se poveća eksploatacija naftnih derivata “drill, baby, drill”.

    Tramp je takođe pozvao na prekid izgradnje novih vjetrenjača koje generišu električnu energiju iz energije vjetra.