VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Ustavni sud BiH današnjom odlukom ponizio Parlamentarnu skupštinu BiH i ukinuo zakonodavnu funkciju, te “imenovao Kristijana Šmita za zakonodavca”.

    – Ovo je prvi put u istoriji bilo koje zemlje da njen Ustavni sud prihvata stranca za zakonodavca, a derogira vlastiti parlament – istakao je Stevandić za Srnu.

    On je naveo da to govori u kakav pakao i haos je strano upravljanje dovelo BiH.

    – Na kraju, ona i nema perspektivu isključivo radi stranog upravljanja i eksperimenata nad njenim narodom i institucijama – poručio je Stevandić.

    Ustavni sud BiH tvrdi da su intervencije Kristijana Šmita u Krivičnom zakonu BiH “u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

  • Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika u NSRS

    Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika u NSRS

    Ustavni sud BiH odbio je apelaciju 32 poslanika u NSRS, a vezano za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit.

    Podsjećamo, riječ je o izmjeni koja se tiče nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a prema kojoj je osuđen predsjednik SNSD Milorad Dodik, prenosi Avaz.

    – U ovom predmetu trideset dva poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijela su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21, 31/23 i 47/23) i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 47/23). Spornim Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH dodat je osporeni član 203a. Krivičnog zakona BiH koji inkriminira ponašanje u kojem „službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke“.Sporni Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH nametnuo je visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. jula 2023. godine.

    Ustavni sud je utvrdio da su član 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, određene i predvidljive, a propisana krivičnopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – naveo je Ustavni sud BiH u svom pojašnjenju.

  • Sjednica završena bez ijedne rasprave, sve tačke izglasane

    Sjednica završena bez ijedne rasprave, sve tačke izglasane

    Odbornici Skupštine grada Banjaluka završili su 10. redovnu sjednicu u rekordno kratkom roku, bez ijedne rasprave o tačkama koje su ostale na dnevnom redu. Na trenutke je sve djelovalo nevjerovatno, gotovo komično, kao da odbornici žure na godišnji odmor, posebno jer je riječ o posljednjoj sjednici prije pauze, a novo zasjedanje se ne očekuje do izbora u oktobru.

    Od početne 24 tačke izbačeno je osam, od 16 naknadno predloženih dopuna ušlo je 15, pa je konačni dnevni red imao 31 tačku. Nakon što je dnevni red utvrđen, odbornici su za oko pet minuta prešli sve tačke, bez prijava za diskusiju, a zatim su nakon pauze sve preostale tačke izglasali.

    Šta je izbačeno iz dnevnog reda

    a dnevnog reda ispalo je osam tačaka iz osnovnog prijedloga. Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je povukao Odluku o komunalnom redu, pa se o njoj odbornici nisu ni izjašnjavali.

    Podršku za uvrštavanje nisu dobili nacrt rebalansa budžeta Grada Banjaluka za 2026. godinu, odluka o reklamiranju na teritoriji grada i izmjene odluke o komunalnim taksama.

    Iz dnevnog reda ispao je i regulacioni plan za prostor između Bulevara srpske vojske, Pilanske ulice, željezničke pruge “Sunja, Doboj” i novoplanirane saobraćajnice, zatim prijedlog odluke o izradi regulacionog plana “Park”, kao i izmjene dijela regulacionog plana za prostor između ulica Srpskih ustanika, Stevana Bulajića i potoka Jularac, radnog naziva “Starčevica 2”.

    Podršku nije dobilo ni kreditno zaduženje Grada za finansiranje kapitalnih investicija, u okviru kojeg je bila predviđena rekonstrukcija i sanacija parka “Petar Kočić”.

    Šta je ušlo kao dopuna

    Od 16 naknadno predloženih dopuna, u dnevni red ušlo je njih 15. Odbornici su prihvatili jednu tačku koja se odnosi na zamjenu nekretnina između privatnog lica i Grada, dok druga tačka o zamjeni nekretnina nije dobila podršku.

    U dnevni red ušle su izmjene i dopune Programa uređenja građevinskog zemljišta Odjeljenja za saobraćaj i puteve za 2026. godinu, informacija o poslovanju JP “DEP-OT” za 2025. godinu, kao i plan poslovanja tog preduzeća za 2026. godinu.

    Uvrštena su i imenovanja članova upravnih odbora više javnih ustanova. Riječ je o Centru za razvoj poljoprivrede i sela, Centru za obrazovanje odraslih, Banskom dvoru, Centru za socijalni rad, Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, Domu zdravlja i Gradskoj razvojnoj agenciji.

    Odbornici su na dnevni red dodali i dodjelu poslovnih prostorija u Rakovačkim barama Udruženju građana “AirSoft tim Čuvar”, zakup poslovnog prostora u Kordunaškoj ulici, izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar-Aleja”, kao i izmjenu regulacionog plana centra Krupe na Vrbasu.

    Predsjednik Skupštine Ljubo Ninković najavio je da će naredno zasjedanje biti održano tek nakon izbora u oktobru.

  • Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je, kako je naveo, „branio imovinu” i da je za to „platio cijenu, ali da mu nije žao”, ističući da je odluka da se uđe u politički i pravni sukob sa Kristijanom Šmitom bila svjesna i namjerna. Dodik je ocijenio da bi, u suprotnom, kako tvrdi, bio omogućen prenos nadležnosti kroz nametnute odluke.

    Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je naveo da je postojao izbor između pasivnog prihvatanja i aktivnog otpora, te da je SNSD odlučio da se „bori”. Prema njegovim riječima, prihvatanje Šmitove uloge bi značilo i prihvatanje nametanja zakona o imovini, što je, kako tvrdi, želio da spriječi kroz političko i pravno djelovanje.

    Posebno oštro je kritikovao Ustavni sud BiH, nazivajući ga „politički montiranom inkvizicijom” i tvrdeći da njegove odluke u posljednje dvije do tri godine smatra ništavnim. Dodik je naveo i da Sud nije u punom sastavu te da, prema njegovom mišljenju, ne funkcioniše kao nezavisna pravna institucija, već kao politički instrument.

    Istakao je i da očekuje da Sud potvrdi odluke koje smatra spornim, ali da od današnje odluke nema nikakva očekivanja. Dodik je dodao da zakone u BiH, kako je naveo, može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, a ne visoki predstavnici, te da je, prema njegovom stavu, riječ o pravnom i političkom nasilju.

    Dodik je posebno naglasio da je zahvalan poslanicima SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su ranije pokrenuli inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH, iako, kako je rekao, u tom procesu nije bio konsultovan. Ocijenio je da je riječ o „impulsivnoj, ali logičnoj reakciji”.

    Govoreći o izbornom procesu, Dodik je rekao da SNSD ulazi u predstojeće izbore u neravnopravnim okolnostima, ali da će, kako tvrdi, ostvariti pobjedu uprkos pritiscima međunarodne zajednice. Upozorio je na, kako je naveo, moguće „izborne inženjeringe” i manipulacije kroz elektronske sisteme glasanja.

    Dodao je da se kroz takve izmjene, prema njegovom mišljenju, pokušava stvoriti politička rascjepkanost i oslabiti političke strukture u Republici Srpskoj. Kritikujući elektronsko glasanje, naveo je da ono nema dovoljnu transparentnost i da izaziva nepovjerenje u izborne procese.

    Na kraju, Dodik je poručio da Republika Srpska ima institucionalnu snagu da odoli pritiscima, te da će to biti potvrđeno i na predstojećim političkim odlukama u Narodnoj skupštini, uključujući i rasprave o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH. Istakao je da Republika Srpska, kako je rekao, funkcioniše kao snažan politički i institucionalni subjekt.

  • Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas u Banjaluci sa šefom Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH ambasadorom Rikom Holcaplom sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić upoznao je ambasadora Holchapla sa stavovima institucija Republike Srpske, ističući da su bezbjednost i mir očuvani, te da su institucije Republike Srpske posvećene zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i svojih ustavnih nadležnosti u okviru tog sporazuma.

    Naglasio je i da je saradnja institucija Republike Srpske i Misije OEBS-a po tim pitanjima stabilna i konstruktivna.

    Govoreći o izbornom procesu, Stevandić ukazao je da Misija OEBS-a nije komentarisala odluku Kristijana Šmita kojom se narušavaju principi ravnopravnog finansiranja političkih partija i izborne jednakosti, ocijenivši da takav izostanak reakcije nije u skladu sa mandatom, demokratskim principima i vrijednostima koje OEBS zastupa.

  • Na auto-putu Gradiška–Banjaluka počela ispitivanja kolovoza

    Na auto-putu Gradiška–Banjaluka počela ispitivanja kolovoza

    Na dionici auto-puta Gradiška–Banjaluka, poddionici Glamočani–Mahovljanska petlja, od danas do 7. jula mjeriće se kvalitet kolovozne konstrukcije i stepen slijeganja pod opterećenjem.

    Ovoj aktivnosti prethodilo je geodetsko snimanja terena.

    Postupak ispitivanja odvijaće se u voznoj i zaustavnoj traci, u oba smjera na cijeloj predviđenoj dionici, saopšteno je iz preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”

    Sve ove aktivnosti sprovode se radi što kvalitetnije pripreme projekta rehabilitacije kolovoza na dionici auto-puta Gradiška–Banjaluka.

    Iz “Autoputeva” vozačima skreću pažnju na dodatni oprez prilikom vožnje ovom dionicom u toku pomenutih aktivnosti, te da brzinu kretanja prilagode uslovima na putu, poštujući promjenjivu saobraćajnu signalizaciju.

  • Spajić: Slučaj Komnenić i slučaj Vučićević nisu uporedivi

    Spajić: Slučaj Komnenić i slučaj Vučićević nisu uporedivi

    Novinar i autor emisije „Načisto” na Televiziji Vijesti Petar Komnenić dobio je zabranu ulaska u Srbiju, potvrđeno je iz više izvora. Prema navodima, on je za ovu odluku saznao 30. juna prilikom napuštanja Srbije, kada mu je na graničnom prelazu sa Crnom Gorom saopšteno da se njegovo ime nalazi u sistemu.

    Komnenić je, kako je naveo, nekoliko dana ranije ušao u Srbiju bez ikakvih problema, dok je prilikom izlaska obaviješten o zabrani. Ovaj potez u političkim krugovima se dovodi u vezu sa ranije najavljenim recipročnim mjerama Beograda, nakon što su crnogorske vlasti proglasile nepoželjnim urednika i vlasnika „Informera” Dragana J. Vučićevića.

    Premijer Crne Gore Milojko Spajić reagovao je saopštenjem u kojem je ocijenio da se ne može praviti znak jednakosti između slučaja Komnenića i slučaja Vučićevića. On je naveo da se ne može govoriti o reciprocitetu, jer su, prema njegovim riječima, u pitanju različiti novinarski pristupi i standardi.

    Spajić je dodatno istakao da su javni nastupi Dragana J. Vučićevića, kako tvrdi, usmjereni na vrijeđanje Crne Gore, njenih građana i državnih funkcionera, te da to, po njegovoj ocjeni, nije u skladu sa profesionalnim standardima novinarstva.

    Sa druge strane, jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević ocijenio je da Spajićeva reakcija potvrđuje da on stoji iza odluke o zabrani ulaska Vučićeviću u Crnu Goru. On je naveo da premijer, kao predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ima ključnu ulogu u donošenju takvih odluka.

    Knežević je dodao da je riječ o mjeri koja, prema njegovom mišljenju, predstavlja širi politički potez, te je kritikovao i izostanak reakcija u ranijim sličnim slučajevima u regionu.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je zabrana ulaska Vučićeviću u Crnu Goru „velika greška” i upozorio da bi Srbija mogla da uvede recipročne mjere. On je poručio da, kako je rekao, „ne smiju da se kažnjavaju ljudi koji drugačije misle”.

    Vučić je dodao da bi eventualne mjere mogle obuhvatiti više osoba koje, prema njegovim tvrdnjama, učestvuju u „hibridnom djelovanju protiv Srbije”.

    Petar Komnenić je godinama prisutan u crnogorskom javnom prostoru kao novinar i urednik, a u svojim tekstovima i analizama često je kritički pisao o politici Beograda i djelovanju srpskih državnih struktura u regionu. U pojedinim slučajevima njegove ocjene i interpretacije izazivale su političke reakcije i polemike.

    Prema navodima iz ranijih tekstova, Komnenić je kritički komentarisao i djelovanje prosrpskih političkih aktera u Crnoj Gori, kao i politiku srpskog državnog vrha, što ga je često dovodilo u centar medijskih i političkih sporenja.

    Zbog toga se njegov rad u dijelu javnosti opisuje kao izrazito kritički prema politici Beograda, dok ga drugi vide kao dio šireg medijskog i političkog pluralizma u Crnoj Gori.

  • Ovo su najveći poreski dužnici u Republici Srpskoj

    Ovo su najveći poreski dužnici u Republici Srpskoj

    Dug najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj, prema najnovijoj listi, doseže iznos veći od četvrtine milijarde maraka. Od tog iznosa na neizmirene obaveze 100 preduzeća odnosi se 248,16 miliona, dok isto toliko preduzetnika za poreze i doprinose duguje 9,46 miliona maraka.

    Poreska uprava Republike Srpske već godinama objavljuje listu najvećih poreskih dužnika, a posljednji put ta lista ažurirana je krajem aprila.

    Na neslavnoj listi godinama se uglavnom nalaze jedna te ista preduzeća. Prvo mjesto, među pravnim licima, drži derventska fabrika cijevi “Unis” u stečaju koja za poreze i doprinose duguje nešto više od 15 miliona maraka, a slijedi je “Niskogradnja” iz Laktaša i “Doboj-putevi” u stečaju sa neizmirenim obavezama teškim nešto više od  11,70 miliona maraka.

    Na listi pet najvećih dužnika među preduzećima četvrtu poziciju zauzima Nova drvna industrija “Vrbas” sa obavezama teškim 10,78 miliona maraka, a slijede je javno preduzeće “Šume Republike Srpske” sa dugom od 8,68 miliona maraka.

    ŠAMPIONI

    Kada je riječ o preduzetnicima, prvu poziciju drži banjalučka preduzetnička radnja “Želimir” sa dugom za poreze i doprinose od skoro 500.000 maraka. Drugo mjesto pripada prijedorskom “Petom neplanu” sa obavezama teškim od 301.490 maraka, dok treću poziciju drži ugostiteljska radnja iz istog grada “Voulez Vous” sa neizmirenim dugom većim od 270.000 maraka. Četvrta pozicija pripada “Notaru” iz Višegrada koji duguje 192.576 maraka za poreze i doprinose, a slijedi ga banjalučka “Mesnica kod Guzijana” sa neizmirenim obavezama teškim 162.922 KM.

    Poreska uprava Republike Srpske prvi put je u martu 2013. godine javno objavila “crnu listu” na kojoj su se našli najveći dužnici za poreze i doprinose, a kada su podvukli crtu taj dug je tada iznosio oko 750 miliona KM.

    ŠTA JE CILj

    Cilj nadležnih u Poreskoj upravi prilikom objavljivanja te liste bio je da se poveća transparentnost rada, ojača poreska disciplina, ali i podstaknu dužnici da izmire obaveze, te da Srpska dobije efikasniju naplatu javnih prihoda.

    – Neka od tih preduzeća koja se nalaze na listi u međuvremenu su  reprogramirala obaveze za poreze i doprinose. Tu imamo i fire koje su završile u stečaju. Izmirenje duga preduzeća, koja su ušla u taj proces, zavisi i trajanja čitavog tog stečaja. Dugovi za poreze i doprinose kod pomenutih preduzeća su trenutno u nekim zakonskim procesima – kazao je “Glasu” predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić i dodao da bi bilo dobro napraviti detaljnu analizu da li oni koji su na crnoj listi, ako se isključe oni koje su reprogramirali obaveze i oni koji su u stečaju, povećavaju ili smanjuju dug.

    Naveo je i da kompanije ne mogu da utiču na pojedine probleme, posebno u današnje vrijeme zbog globalnih dešavanja zbog čega zapadaju u krizu po pitanju izmirenja obaveza.

    – Ti problemi posebno su trenutno izraženi u proizvodnim preduzećima, odnosno prerađivačkoj industriji – naveo je Škrebić.

    I SOKOLAC NA SPISKU

    Na listi najvećih dužnika nalazi se i opština Sokolac, a koja prema najnovijoj listi Poreske uprave, za poreze i doprinose duguje čak 6,30 miliona maraka.

    Takođe, Javna ustanova za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, ali i Centar za socijalni radu iz ove opštine imaju neizmirene obaveze za poreze i doprinose i to od 1,62 miliona, odnosno 756.569 maraka.

    Na crnoj listi nalaze se i druge javne ustanove kao što su Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u likvidaciji čije su obaveze teške 2,60 miliona, dok Javna ustanova “Centar za dnevno zbrinjavanje djece i  omladine” Doboj duguje takođe više od milion maraka za poreze i doprinose.

  • Opasne hemikalije u odjeći i igračkama sa Temua i Sheina

    Opasne hemikalije u odjeći i igračkama sa Temua i Sheina

    Popularne i povoljne platforme za poručivanje garderobe, igračaka i stvari za kuću iz inostranstva, u mnogim domaćinstvima su dio svakodnevne kupovine. Ipak, testiranje pokazuje da ni Temu, ni Shein nisu bezbjedni.

    Gotovo 70 odsto proizvoda sa ovih platformi sadrži opasne hemikalije, a Evropska unija, koja je prepoznala opasnost po ljudsko zdravlje, uvela je nove mjere kako bi ograničila uvoz sa ovih internet platformi.

    Svakodnevno u zemljama Evropske unije ulazi preko 5 miliona paketa male vrijednosti, a brendovi poput Sheina, Temua i AliExpressa privlače više od 400 miliona kupaca mjesečno. Na godišnjem nivou, kupi se oko 4,5 miliona tona tekstila brze mode, a čak 90 odsto je napravljeno od jeftinih sintetičkih materijala poput poliestera, elastina i najlona.

    Riječ je o odjeći koja je meka plastika, koja se ne razgrađuje i vremenom postaje mikroplastika. Stručnjak za hemikalije iz potrošačke organizacije BEUC, Pele Mus je upozorio na čitavu situaciju.

    “Svake sekunde u EU uđe oko 200 proizvoda. Dok razgovaramo, gotovo hiljadu proizvoda je već ušlo u Evropu, a samo mali dio njih biće pregledan”.

    Problem nisu samo odjeća već i igračke

    Potrošačka organizacija Testachats testirala je igračke sa platforme Shein.

    “Samo jedna igračka bila je potpuno ispravna. Važno je naglasiti da nismo namjerno birali proizvode koji su djelovali nebezbjedno, već smo nasumično odabrali 45 igračaka. Oko 60 odsto njih predstavljalo je stvarni bezbjednosni rizik, uključujući sitne djelove koje djeca mogu progutati ili nezaštićene elektronske komponente”, izjavila je portparolka Laura Klejs.

    Toksični tekstil

    “Riječ je o hemikalijama za koje već decenijama znamo da su štetne. One mogu izazvati rak, neplodnost, poremećaje u razvoju djece i dugo ostaju u životnoj sredini”, rekao je Mus.

    Izveštaj Greenpeacea iz 2025. godine pokazao je da je 32 odsto testiranih Shein proizvoda premašilo dozvoljene granice propisane evropskom uredbom REACH.

    Istraživači su takođe pronašli:
    olovo i kadmijum u obući,
    formaldehid u dječijem kostimu,
    nonilfenol etoksilate u kabanici.

    Riječ je o hemikalijama koje mogu da izazovu hormonske poremećaje, oštećenje organa, iritacije, alergije i povećati rizik od raka.

    Više od 50 odsto testiranih proizvoda sadržalo je opasne količine teških metala i velika većina proizvoda ne ispunjava evropske standarde, pa ukupna slika bezbjednosti proizvoda i dalje izaziva zabrinutost.

  • Krišok na čelu OHR-a, iz Republike Srpske traže kraj Šmitovog nasljeđa

    Krišok na čelu OHR-a, iz Republike Srpske traže kraj Šmitovog nasljeđa

    Američki diplomata Luis Krišok zvanično je preuzeo dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Kristijana Šmita.

    Njegovo imenovanje uslijedilo je nakon odluke Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), koji je Krišoku povjerio obavljanje funkcije do izbora novog visokog predstavnika u punom mandatu.

    U prvom obraćanju javnosti Krišok je poručio da će djelovati u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i ovlašćenja koja pripadaju visokom predstavniku, naglašavajući da OHR ostaje posvećen očuvanju mira, stabilnosti i podršci institucijama BiH.

    – Naš prioritet ostaje očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kao i dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka – istakao je Krišok.

    Promjena na čelu OHR-a izazvala je različite reakcije u Republici Srpskoj. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da nema potrebe za imenovanjem novog visokog predstavnika, navodeći da je sasvim dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika.

    – Bonska ovlašćenja su za Republiku Srpsku neprihvatljiva. Dok god postoji takav nedemokratski mehanizam, BiH nema perspektivu – poručila je Cvijanovićeva.

    Sličan stav iznio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji smatra da odlazak Kristijana Šmita predstavlja politički poraz koncepta međunarodnog nametanja odluka.

    Prema njegovim riječima, naredni korak trebalo bi da bude poništavanje svih odluka koje je Šmit donio tokom svog mandata.

    – Dobro je što odlazi, ali posljedice njegovog djelovanja ostaju. Nijedna odluka niti zakon koji je samovoljno nametnuo ne bi trebalo da ostanu dio pravnog sistema BiH – rekao je Košarac, ponovivši stav da Šmit nikada nije imao legitimitet za obavljanje funkcije.

    Koliko je realno da institucije Republike Srpske ili BiH preispitaju ili stave van snage odluke bivšeg visokog predstavnika, te da li bi aktuelni vršilac dužnosti dozvolio takav razvoj događaja, komentarisao je bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

    On smatra da određene Šmitove odluke mogu biti predmet preispitivanja, ali ne očekuje da će Luis Krišok tokom privremenog mandata donositi poteze koji bi dodatno opteretili političke prilike u BiH.

    – Vjerujem da neće ulaziti u ozbiljnije političke procese dok se ne izabere novi visoki predstavnik. Očekujem da će se njegov rad uglavnom svesti na administrativne i tekuće poslove, bez donošenja odluka koje bi imale dalekosežne političke posljedice – ocijenio je Aćimović.

    Podsjećamo, Upravni odbor PIK-a najavio je da bi izbor novog visokog predstavnika trebalo da bude okončan što je prije moguće, a kao krajnji rok za postizanje dogovora pominje se 14. jul.