VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pravosuđe BiH: Funkcije završavaju istragama, suspenzijama i smjenama

    Pravosuđe BiH: Funkcije završavaju istragama, suspenzijama i smjenama

    Malo ko je u proteklim godinama došao na čelo Tužilaštva BiH a da karijeru nije neslavno završio, s tim što je sada takav primjer zabilježen i u Sudu BiH. Afere, suspenzije, smjene i istrage su gotovo postale matrica po kojoj funkcije gube nosioci visokih pravosudnih funkcija.

    Hapšenje i smjena Debevca

    Na dugom spisku ovakvih primjera je upisano i ime Ranka Debevca, koji je za predsjednika Suda BiH imenovan 14. decembra 2016. Uhapšen je u decembru 2023. godine, a prije nekoliko dana ga je Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH razriješila pozicije i predsjednika i sudije Suda BiH.

    Na tu odluku postoji mogućnost žalbe Drugostepenoj komisiji, a u međuvremenu Debevec se suočava i s optužnicom Tužilaštva BiH.

    Prijava protiv Kajganića

    U Tužilaštvu BiH je situacija, kada je riječ o rukovodiocima, drastično gora. Nakon što su njegovi prethodnici mandat napuštali prije vremena, i aktuelni glavni tužilac Milanko Kajganić se suočio sa problemima.

    Početkom ove godine, naime, objavljeno je da je deset udruženja podnijelo zahtjev VSTS-u za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu Kajganića zbog povreda službene dužnosti. Kajganić je u martu komentarisao prijave protiv njega.

    “Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, rekao je Kajganić, protiv kojeg je u junu na adresu Tužilaštva BiH stigla anonimna krivična prijava.

    Smjena Tadićeve

    Kajganić je na čelu Tužilaštva BiH naslijedio Gordanu Tadić, koja je funkciju izgubila zbog smjene u jesen 2021. godine. Disciplinskom tužbom ona je, između ostalog, prijavljena za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele.

    Tadićeva je na čelu Tužilaštva BiH bila od septembra 2016. godine, prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana na funkciju 2019. godine.

    Postupak protiv Salihovića

    Naime, VSTS je na vanrednoj, telefonskoj sjednici 28. septembra 2016. godine donio odluku da će dužnost glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti tadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića da obavlja tu funkciju.

    Salihović je, naime, od septembra 2016. godine suspendovan s pozicije glavnog tužioca, a potom je protiv njega vođen disciplinski postupak kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca. U novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega. Preminuo je u junu 2024. godine, dok je proces protiv njega još bio u toku.

    Smijenjen i Barašin

    Smijenjen je i njegov prethodnik Milorad Barašin, koji je preminuo u julu 2018. godine u bolnici u Mostaru. Njemu su se spočitavali “neprimjereni kontakti” sa pripadnicima kriminalnog miljea. Postupak je okončan tako što su on i predstavnici Prvostepene disciplinske komisije napravili sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, te je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog tužioca 2011. godine.

    Odvojiti žito od kukolja

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, podsjeća da je u svim istraživanjima, koja mjere povjerenje građana u institucije, pravosuđe uvijek u vrhu liste onih kojima se najmanje vjeruje.

    “Ovakvi slučajevi još više uzdrmavaju ionako poljuljano povjerenje građana u pravosuđe. Izgleda da je već odavno vrijeme da se u pravosuđu u BiH konačno odvoji žito od kukolja. Tu radi veliki broj nezavisnih profesionalaca, ali oni koji su na ključnim pozicijama su ili najčešće korumpirani, ili imaju ozbiljne profesionalne nedostatke. Potrebno je utvrditi ko je dostojan pravosudnih funkcija, a ko nije, kako bi pravosuđe ozdravilo, jer je to jedini način da ozdravi i cjelokupno društvo”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Šta je trulo u državi

    Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluka prvostepene komisije da Ranko Debevec bude razriješen funkcije sudije i predsjednika Suda BiH samo dodatno potvrđuje da nam je pravosuđe korumpirano. Do sada su, dodaje Tomašević, zbog lošeg rada te upletenosti u korupciju smjenjivani tužioci, a sada se to prelilo i na sudije.

    “Sve ovo nam govori da na ovim prostorima može da se kupi čak i pravda. Smjena Debevca je dokaz da nema nezavisnog pravosuđa niti prave pravde i da je ‘nešto trulo u državi Danskoj’, zbog čega se hitno mora reagovati. Bez nepristrasnog i nezavisnog pravosuđa nema ni prava, ni pravde, ni države”, rekao je Tomašević za “Nezavisne novine”.

  • Odlazak bez trijumfa; Kako je BiH ušla u najdublju političku krizu

    Odlazak bez trijumfa; Kako je BiH ušla u najdublju političku krizu

    Nakon gotovo pet godina Kristijan Šmit odlazi sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Odlazi bez velikih uspjeha kojima bi mogao da se pohvali, ali sa političkim i institucionalnim nasljeđem koje će zemlja osjećati još dugo. Malo koji visoki predstavnik je u tako kratkom periodu toliko duboko intervenisao u politički sistem BiH, a još manje njih ostavilo je iza sebe toliko podjela i otvorenih pitanja.

    Od trenutka kada je 1. avgusta 2021. godine preuzeo funkciju od Valentina Incka bilo je jasno da će njegov mandat biti drugačiji. Međutim, malo ko je mogao pretpostaviti da će gotovo svaki ozbiljniji politički spor u zemlji na kraju biti riješen njegovim dekretom, a ne dogovorom domaćih političkih aktera. Upravo zbog toga, umjesto približavanja stavova, BiH je dobila još dublje nepovjerenje među narodima i institucijama.

    Paradoks njegovog mandata ogleda se u činjenici da je gotovo svaku političku blokadu rješavao nametanjem odluka. Time su možda privremeno otklanjani pojedini problemi, ali je istovremeno stvaran presedan da se politički procesi više ne završavaju kompromisom, već intervencijom međunarodnog predstavnika. Demokratija je tako postajala sve više formalna, a politička odgovornost domaćih institucija sve manja.

    Šmit je intervenisao u gotovo svim ključnim oblastima – od državne imovine, Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, preko finansiranja izbora i rada Centralne izborne komisije, pa do krivičnog zakonodavstva, finansiranja političkih stranaka i institucija na nivou BiH. Nijedan visoki predstavnik u posljednjih nekoliko godina nije toliko često posezao za bonskim ovlašćenjima.

    Posebno će ostati upamćene njegove izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. Upravo ta odluka izazvala je jednu od najvećih političkih i institucionalnih kriza od završetka rata. Sudski postupci koji su uslijedili otvorili su brojna pitanja o pravnoj sigurnosti, legitimitetu odluka i funkcionisanju pravosudnog sistema BiH.

    Ni njegove intervencije u Federaciji BiH nisu prošle bez kontroverzi. Mijenjanje Izbornog zakona i Ustava Federacije, suspendovanje pojedinih ustavnih odredbi radi formiranja vlasti, kao i brojne izmjene izbornih pravila ostavile su utisak da se pravila mogu mijenjati i tokom same političke utakmice, što je dodatno narušilo povjerenje u izborni proces.

    Posebnu dimenziju cijelom mandatu dala je činjenica da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zbog toga ga Republika Srpska od početka nije priznavala za visokog predstavnika, što je dodatno produbilo političku krizu i otvorilo pitanje legitimiteta svake njegove odluke.

    Ako se podvuče crta, teško je pronaći oblast političkog života u BiH u koju Kristijan Šmit nije intervenisao. Još teže je pronaći primjer u kojem su njegove odluke dovele do trajnog političkog dogovora domaćih aktera. Naprotiv, iza sebe ostavlja zemlju u kojoj su institucije slabije, političke podjele dublje, a međusobno povjerenje gotovo potpuno urušeno.

    Možda će upravo to biti najvažnije nasljeđe njegovog mandata. Ne broj odluka koje je donio, već činjenica da je Bosna i Hercegovina danas vjerovatno dalje od unutrašnjeg političkog dogovora nego što je bila kada je preuzeo funkciju. A posljedice takvog načina upravljanja neće nestati njegovim odlaskom – tek će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko su duboke.

  • Stevandić podržao Deklaraciju o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda

    Stevandić podržao Deklaraciju o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske i Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“ o Deklaraciji o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda u BiH, čiji su predlagači ove dvije organizacije.

    Stevandić je pružio podršku ovoj inicijativi, ističući da će Deklaracija biti dostavljena svim poslaničkim grupama sa sjedištem u Republici Srpskoj na uvid.

    Kako je navedeno, na narednom kolegijumu Narodne skupštine Republike Srpske biće razmatrano kada će se Deklaracija naći na dnevnom redu, odnosno na kojoj sjednici će biti otvorena rasprava o ovom dokumentu.

  • BiH izvozi sirovine, a skupo uvozi gotove proizvode

    BiH izvozi sirovine, a skupo uvozi gotove proizvode

    BiH već godinama bilježi spoljnotrgovinski deficit koji se mjeri u milijardama, tako što izvozi polugotove proizvode s niskom dodanom vrijednošću, a uvozi gotove proizvode po mnogo višim cijenama. Sve ovo ne brine predstavnike vlasti, jer se oni bave samo politikom, dok im se ekonomija zemlje svodi na zaduživanja.

    BiH je od 2020. godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni s inostranstvom ostvarila deficit od čak 70 milijardi maraka.

    Negativan trend nastavio se i ove godine, jer je BiH u prva četiri mjeseca ostvarila izvoz od skoro šest milijardi maraka. Iako je taj izvoz veći u odnosu na isti period prošle godine, to nije bilo dovoljno jer je BiH istovremeno uvezla robu u vrijednosti od preko 10 milijardi maraka, čime je stvoren deficit od preko četiri milijarde maraka.

    „Povećanje spoljnotrgovinskog deficita BiH rezultat je kombinovanog djelovanja bržeg rasta uvoza u odnosu na izvoz, pada izvoza na tržišta CEFTA-e te smanjenja izvoza energenata, uz istovremeni rast troškova uvoza mineralnih goriva o kojima je BiH zavisna.

    Evropska unija dodatno učvršćuje poziciju glavnog izvoznog tržišta BiH, dok visoka uvozna zavisnost i dalje ostaje osnovni strukturni uzrok rasta spoljnotrgovinskog deficita“, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ističe da su glavni problemi spoljnotrgovinskog deficita BiH strukturne slabosti, koje se ogledaju u tome da izvozimo poluproizvode s nižim cijenama, a uvozimo finalne s mnogo višom vrijednošću.

    „Taj visoki trgovinski deficit reper je nekonkurentnosti naše proizvodnje. Nismo u stanju da zadovoljimo domaću tražnju konkurentnim domaćim proizvodima nego ih uvozimo, i na taj način dolazi do odliva dijela potrošnje našeg stanovništva prema zemljama iz kojih dolaze ti proizvodi“, rekao je Mlinarević.

    Ekonomski analitičar Svetlana Cenić kaže da je još veći problem to što nikoga od predstavnika vlasti ne zanima ovaj problem, kao ni činjenica da se gasi teška industrija.

    „Ovdje se ništa ne preduzima, osim što se zadužuje i živi od danas do sutra. Ono, hajde da vidimo koliko su se povećali prihodi zato što je inflacija ogromna, i daj da vidimo kako namaći pare za budžet, kako kupiti izbore, a ove odgovore niko ne daje niti hoće da ih nađe. Kad saberete svo njihovo znanje o ekonomiji, to je ‘Gospode Bože’.

    A onaj ko misli da se politika može odvojiti od ekonomije, taj nema pojma ni o čemu, jer politika je ta koja diktira tempo ekonomiji, a kako ga diktira, to možemo vidjeti po stanju u državi“, zaključila je Cenićeva.

    Kada posmatramo izvoz iz BiH, postoji dio u kojem „prednjačimo“: izvozimo obrazovane, talentovane, vrijedne i mlade ljude koji doprinose poboljšanju ekonomije i života u zemljama u koje odlaze trbuhom za kruhom. Tako ono što su oni tamo stvorili svojim znanjem i radom, kasnije uvozimo u BiH i to papreno plaćamo.

  • Veličanje ustaštva i isticanje simbola tzv. Armije RBiH će postati krivično djelo

    Veličanje ustaštva i isticanje simbola tzv. Armije RBiH će postati krivično djelo

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, a kojim se uvode dva nova krivična djela: Јavno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije Nezavisne Države Hrvatske i Јavno isticanje i promovisanje zastava i simbola tzv. Armije RBiH.

    Donošenje dopuna ovog zakona proizašlo je nakon usvajanja Rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola te Zaključaka, a koje je Narodna skupština Republike Srpske, jednoglasno, usvojila na 35. posebnoj sjednici.

    – Stoga, s ciljem zaštite društva i suzbijanja širenja ideologije koja u javnom prostoru promoviše mržnju i netrpeljivost, ovo zakonsko rješenje, inkriminiše promociju i veličanje ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, predviđa odgovarajuće sankcije i kazne – saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Kada je u pitanju krivično djelo “Јavno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije NDH”, propisano je da će se kazniti, onaj ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, društvene mreže ili na drugi način, na javnom mjestu ili javnom skupu promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.

    Istom kaznom kazniće se i ko javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili na drugi način stavlja u promet simbole, oznake, zastave, pozdrave, parole ili druge sadržaje kojima se promoviše ili veliča ustaštvo ili ustaška ideologija NDH.

    Ukoliko je usljed vršenja ovog krivičnog djela došlo do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda i ostalih koji žive u Republici Srpskoj, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do pet godina, a istom kaznom kazniće se i organizator ili lice koje finansira ili na drugi način pomaže vršenje krivičnog djela.

    Kada je u pitanju krivično djelo “Јavno isticanje i promovisanje zastava i simbola tzv. Armije RBiH”, propisano je da će se kazniti, onaj ko javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili na drugi način stavlja u promet zastave, simbole, oznake, pozdrave, parole kojima se promoviše ili veliča tzv. Armija RBiH, kaznom zatvora do tri godine. Ukoliko usljed vršenja ovog krivičnog djela dođe do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda i ostalih koji žive u Republici Srpskoj, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do pet godina.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, po hitnom postupku.

    Nakon usvajanja Rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola Nezavisne Države Hrvatske i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, Narodna skupština Republike Srpske donijela je Zaključak vezano za ovu rezoluciju, kojim je zadužila Vladu Republike Srpske da u roku od 60 dana izradi i u skupštinsku proceduru uputi izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, kojim bi se zakonski regulisalo uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu i veličaju ideologiju NDH i ustašku nacističku i fašističku ideologiju, a koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda.

  • Povećanja primanja nezaposlenog roditelja četvoro i više djece

    Povećanja primanja nezaposlenog roditelja četvoro i više djece

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o izmjenama odluke o utvrđivanju mjesečnog iznosa novčanog primanja nezaposlenog roditelja četvoro i više djece u Republici Srpskoj, kojom će ovo primanje od 1. avgusta 2026. godine biti uvećano sa dosadašnjih 750 na 800 KM.

    – Vlada se opredijelila da poveća novčano primanje za nezaposlene roditelje četvoro i više djece u Republici Srpskoj, a riječ je o nastavku – jedne odgovorne politike koja kontinuirano pruža podršku višečlanim porodicama. Do sada su se na mjesečnom nivou izdvajala sredstva u bruto iznosu od 1.209 KM, a da nakon povećanja po korisniku izdvajaće se bruto iznos od 1.289,68 KM – navodi se u saopštenju.

    Uvećano primanje će korisnicima biti isplaćena u septembru, za avgust mjesec.

    Prosječno je 5.000 korisnika ovog novčanog primanja, tako da će se do kraja godine iz budžeta izdvojiti dodatnih 2.015.250 KM za ove namjene.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o isplati finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u iznosu od 1.250.000,00 KM.

    Sredstva se raspoređuju za 15 nerazvijenih i 20 izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica.

  • BiH bez isplata iz EU fonda

    BiH bez isplata iz EU fonda

    Evropska unija će dio sredstava iz Fonda za reforme i rast namijenjenog Zapadnom Balkanu preusmjeravati zemljama koje brže sprovode dogovorene reforme, dok će one koje zaostaju u ispunjavanju obaveza ostati bez dijela planiranog novca, saznaje Euronews od izvora u EU.

    Evropska komisija je ovaj finansijski instrument uspostavila 2024. godine s ciljem da dodatno podrži zemlje kandidate u sprovođenju reformi potrebnih za pristupanje Uniji.

    Riječ je o programu vrijednom šest milijardi eura koji obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a njegova svrha je ubrzanje ekonomskog razvoja i evropskih integracija u regionu.

    Do sada je isplaćeno oko 673 miliona eura, pri čemu je najveći dio sredstava završio u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje bilježe najbrži napredak u reformskim procesima.

    Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina i dio ostalih zemalja regiona značajno zaostaju u realizaciji obaveza.

    Prema pravilima fonda, isplata sredstava se vrši isključivo nakon što se ispune dogovoreni reformski koraci, a u slučaju kašnjenja Evropska komisija ima mogućnost da obustavi isplate i preusmjeri novac drugim državama.

    Kraj juna označen je kao prvi važan rok za ocjenu ispunjenosti obaveza, nakon čega će Komisija detaljno analizirati rezultate svih zemalja i raspodijeliti neiskorištena sredstva onima koje su ostvarile najbolji učinak.

    Najveći gubitnik u ovom trenutku mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije povukla nijednu tranšu iz fonda, jer nije sprovela ključne reformske mjere, što se dijelom povezuje i sa složenim institucionalnim uređenjem.

    Komesarka za proširenje Marta Kos ranije je upozorila zemlje Zapadnog Balkana da ubrzaju reforme ili će izgubiti dio evropske finansijske podrške.

    Iz Evropske komisije poručuju da se ne radi o oduzimanju sredstava, već o principu uslovljenosti, prema kojem se novac isplaćuje isključivo za realizovane reforme.

    „Reforme moraju ostati prioritet kako bi zemlje u potpunosti iskoristile mogućnosti koje nudi Plan rasta za Zapadni Balkan“, poručili su iz Evropske komisije, prenosi BN.

  • Stručnjaci Srpske upozoravaju: Salmonela se širi kroz hranu i lošu higijenu

    Stručnjaci Srpske upozoravaju: Salmonela se širi kroz hranu i lošu higijenu

    Salmonela je jedna od najčešćih bakterijskih infekcija koja izaziva gastrointestinalne tegobe kod ljudi, a može se u velikoj mjeri spriječiti jednostavnim mjerama – pravilnom termičkom obradom hrane, higijenom ruku i odgovornim rukovanjem namirnicama, rekla je Srni načelnik Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir.

    Ističući da salmonela predstavlja važan javnozdravstveni problem širom svijeta, Vukmirova ističe da je ovo pitanje sigurnosti hrane i svakodnevnih higijenskih navika, a ne samo medicinski problem.

    Ona je navela da je najčešći izvor zaraze hrana životinjskog porijekla, dodavši da se posebno izdvajaju sirova ili nedovoljno termički obrađena piletina i jaja, kao i proizvodi koji sadrže sirova jaja, poput majoneza, krema ili raznih kolača.

    “Meso, naročito mljeveno, takođe može biti izvor infekcije ako nije adekvatno termički obrađeno”, navodi Vukmirova.

    Pored toga, kaže ona, nepasterizovano mlijeko i mliječni proizvodi mogu predstavljati rizik, kao i kontaminirano povrće i voće, najčešće putem zagađene vode ili zemljišta u kojem je korišteno fekalno đubrivo.

    Prema njenim riječima, važan epidemiološki aspekt je i prenos sa životinja, posebno peradi, ali i kućnih ljubimaca poput reptila.

    Ona je navela da se infekcija može širiti i direktnim kontaktom među ljudima, naročito u uslovima loše higijene ruku i u kolektivima kao što su vrtići, bolnice ili domovi za starije.

    Inkubacioni period, odnosno vrijeme od kontakta do pojave simptoma, najčešće je između šest i 72 časa.

    U većini slučajeva simptomi se javljaju u roku od 12 do 36 časova.

    Bolest najčešće počinje naglo sa simptomima poput povišene temperature, mučnine, povraćanja, grčevitih bolova u stomaku i dijareje.

    Ona navodi da osnova liječenja salmoneloze nije antibiotik, već nadoknada tečnosti i elektrolita.

    “Dehidracija predstavlja najveći rizik, posebno kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika, pa je oralna rehidratacija ključna terapijska mjera, dok se u težim slučajevima primjenjuje intravenska nadoknada tečnosti”, ističe Vukmirova.

    Ona dodaje da je primjena antibiotika rezervisana za teže kliničke slike, sistemske infekcije.

    Načelnik Službe za epidemiologiju ističe da je salmoneloza u velikoj mjeri preventabilna bolest, te da su najvažnije mjere prevencije jednostavne, ali izuzetno efikasne – pravilna termička obrada hrane, posebno mesa i jaja, održavanje higijene ruku, pravilno čuvanje hrane u hladnom lancu i sprečavanje ukrštanja sirove i gotove hrane.

  • Stručnjaci upozoravaju na rizike u korišćenju električnih trotineta

    Stručnjaci upozoravaju na rizike u korišćenju električnih trotineta

    Nabavkom 200 električnih trotineta „BinBin“ u Banjaluci je, pored olakšanog načina prevoza, otvoren i niz pitanja u vezi sa njihovom bezbjednom upotrebom u saobraćaju.

    Ova vozila su u grad stigla prije tri godine i koriste ih građani Banjaluke. Međutim, u praksi se bilježe situacije u kojima njima upravljaju i maloljetna lica, kao i slučajevi vožnje više osoba na jednom trotinetu.

    Pojedini incidenti uključuju nepropisno parkiranje, ostavljanje vozila na nedozvoljenim mjestima ili njihovo neadekvatno korišćenje. Evidentirane su i saobraćajne nezgode, koje do sada nisu imale smrtni ishod.

    U kontekstu bezbjednosti, dodatnu pažnju javnosti izaziva i činjenica da u regionu bilježe i teške posljedice nesreća sa električnim trotinetima, uključujući i smrtne ishode kod maloljetnih lica.

    S obzirom na to da električne trotinete u Banjaluci koriste i maloljetnici, te da se u praksi često ne koristi zaštitna oprema poput kaciga, otvoreno je pitanje nivoa zaštite korisnika i ostalih učesnika u saobraćaju.

    Na ta pitanja za ATV je odgovarao Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, koji ocjenjuje da rizik postoji, ali da on prije svega proizlazi iz ponašanja korisnika, a ne iz samog vozila.

    On navodi da je Republika Srpska ovu oblast zakonski uredila 2021. godine, ali da se u praksi i dalje vidi nesklad između propisa i njihove primjene. Prema podacima koje iznosi, u 2025. godini zabilježene su nezgode u kojima su učestvovali vozači električnih trotineta, od kojih su pojedini bili i uzrok nesreća.

    Govoreći o upoznatosti korisnika sa propisima, Ćopić ističe da dio vozača ne ispunjava zakonske uslove, uključujući starosnu granicu, poznavanje saobraćajnih pravila i obavezno nošenje kacige.

    Poseban rizik, kako navodi, predstavlja vožnja trotoarima, gdje se trotineti mogu naći iako je to u mnogim slučajevima protivno propisima. Ističe da su pješaci, naročito stariji i djeca, posebno ugroženi zbog karakteristika ovih vozila, uključujući brzinu i slabu uočljivost.

    Komentarišući praksu vožnje više osoba na jednom trotinetu i korišćenje od strane maloljetnih lica, Ćopić navodi da se time istovremeno krše više pravila, te da sistem iznajmljivanja ima određene slabosti u provjeri starosti korisnika.

    Na pitanje o odgovornosti, on ističe da se ona dijeli između korisnika, operatera i nadležnih institucija. Korisnici i roditelji, kako kaže, snose odgovornost za način korišćenja, operateri za tehničke i organizacione uslove, dok institucije određuju pravni okvir i vrše nadzor.

    Kao moguće mjere unapređenja bezbjednosti navodi jaču identifikaciju korisnika, ograničenja brzine u pojedinim zonama, obezbjeđivanje zaštitne opreme i dosljedniju kontrolu propisa.

    Iz Gradske uprave Banjaluka na pitanja o eventualnim dodatnim mjerama u vezi sa korišćenjem električnih trotineta i usluge iznajmljivanja „BinBin“ nisu dostavljeni odgovori.

  • EU upozorava Albaniju zbog gradnje na zaštićenim područjima

    EU upozorava Albaniju zbog gradnje na zaštićenim područjima

    Evropski parlamentarci uputili su oštro upozorenje Albaniji da bi njeni pregovori o pristupanju Evropskoj uniji mogli biti ozbiljno ugroženi ako vlada ne promijeni planove za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa vrijednog 1,4 milijarde eura, iza kojeg stoji Džared Kušner, zet Donalda Trampa.

    Ovaj megaprojekat predviđa izgradnju luksuznih odmarališta na ostrvu Sazan, jedinom albanskom ostrvu, kao i na poluostrvu Zvërnec, koje obuhvata zaštićeno močvarno područje Vjosa-Narta.

    Zbog ovog plana u Albaniji već sedmicama traju masovni protesti građana, poznati kao „flamingo revolucija“, tokom kojih demonstranti traže ostavku premijera Edija Rame.

    Tineke Strik, nizozemska europarlamentarka koja predvodi misiju Evropskog parlamenta u toj balkanskoj zemlji, izjavila je za Gardijan da se albansko rukovodstvo „igra vatrom“ forsirajući ovaj projekat. Ona smatra da bi izgradnja odmarališta uništila netaknutu obalu i ekološki zaštićena područja na jugu zemlje.

    „Ako je Rama zaista ozbiljan u vezi sa svojim ambicijama za ulazak u EU, trebalo bi da se povuče sa ovog puta i kaže Trampovom klanu: ‘Žao mi je, ali EU je moj prvi prioritet’“, poručila je Strik, naglašavajući da planirana gradnja u ovako osjetljivom ekosistemu direktno krši ekološke politike i standarde EU.

    Istraživanje europarlamentaraca pokazalo je da su radovi na poluostrvu Zvërnec već nanijeli značajnu štetu prirodi, uključujući uništavanje šuma i drevnih dina, a projekat prate i optužbe za korupciju i netransparentnost pri izdavanju dozvola.

    Premijer Edi Rama ranije je postavio ambiciozan cilj da Albanija završi pristupne pregovore do decembra 2027. godine, a da zvanično postane članica EU do 2030. godine. Međutim, insistiranje na Kušnerovom projektu moglo bi u potpunosti blokirati ovaj proces, uprkos tome što čak 92 odsto građana Albanije podržava evropski put zemlje.