Američka vojska saopštila je da će od ponedjeljka započeti blokadu svih iranskih luka, ublažavajući raniju prijetnju predsjednika Donalda Trampa da će u potpunosti blokirati strateški Hormuški moreuz, nakon što su rani izvještaji ukazali da su brodovi prestali prelaziti ovaj prolaz.
Potez dolazi nakon maratonskih pregovora o primirju između SAD-a i Irana u Pakistanu, koji su okončani bez dogovora i postavili teren za novo zaoštravanje sukoba. Iranski lideri poručili su da će odgovoriti na blokadu.
Centralna komanda američke vojske (CENTKOM) objavila je da će blokada obuhvatiti sve iranske luke, počevši u ponedjeljak u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (16 časova i 30 minuta u Iranu), i da će biti „nepristrasno provođena protiv brodova svih država“.
CENTKOM je naveo da će i dalje dozvoljavati prolaz kroz moreuz brodovima koji putuju između neiranskih luka, što predstavlja ublažavanje u odnosu na raniju Trampovu prijetnju o potpunoj blokadi moreuza.
Objava blokade zaustavila je ograničeni brodski saobraćaj koji se u moreuzu obnovio nakon uspostave primirja, navodi se u ranom izvještaju Lojds List Intelidžensa. Prema podacima morskih trekera, više od 40 komercijalnih brodova prešlo je moreuz od početka primirja, dok je prije rata kroz njega svakodnevno prolazilo otprilike između 100 i 135 plovila.
Kasnije u nedjelju, Tramp je nastavio javni sukob oko rata sa papom Lavom, žestoko ga napavši u objavi na mreži Trut Soušal u kojoj je poglavara Katoličke crkve nazvao „užasnim u spoljnoj politici“. Ovaj izuzetno oštar napad uslijedio je nakon što je papa osudio rat i zatražio od političkih lidera da zaustave borbe i pregovaraju o miru.
Blokada je vjerovatno zamišljena kao dodatni pritisak na Iran, koji je od početka rata izvezao milione barela nafte, dobrim dijelom vjerovatno kroz takozvane „tamne“ tranzite koji izbjegavaju sankcije i nadzor zapadnih vlada.
Tramp takođe nastoji potkopati iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom nakon što je od Teherana zatražio da ponovo otvori ovaj prolaz kroz koji je prije početka borbi prolazilo oko 20 odsto globalne nafte. Američka blokada mogla bi dodatno uzdrmati svjetska energetska tržišta.
Cijene nafte porasle su u ranom trgovanju nakon objave blokade. Cijena američke sirove nafte porasla je za osam odsto, na 104,24 dolara po barelu, dok je cijena Brenta, međunarodnog standarda, porasla za sedam odsto, na 102,29 dolara. Brent je prije rata krajem februara koštao oko 70 dolara po barelu.
Niz visokorangiranih iranskih zvaničnika zaprijetio je odmazdom. Mohsen Rezaei, vojni savjetnik i bivši komandant Revolucionarne garde, napisao je na mreži Iks da iranske oružane snage imaju „krupne, još neiskorištene poluge“ za odgovor na blokadu Hormuza. Poručio je da Iran neće biti prisiljen na poteze „tviter porukama i imaginarnim planovima“.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf, koji je predvodio iransku delegaciju u pregovorima, obratio se Trampu u saopštenju po povratku u Iran: „Ako se budete borili, i mi ćemo se boriti“.
Revolucionarna garda Irana kasnije je saopštila da moreuz ostaje pod „potpunom kontrolom“ Irana i otvoren za civilne, nenavedene vojne brodove, dok bi vojni brodovi, kako su prenijele dvije poluzvanične iranske novinske agencije, dobili „snažan odgovor“.
Tokom 21-časovnih pregovora ovog vikenda u Pakistanu, američka vojska je saopštila da su dva razarača prešla kroz moreuz kako bi započela poslove čišćenja mina, što je bio prvi takav prolaz otkako je rat počeo. Iran je to negirao.
Pregovori licem u lice, okončani u ranim nedjeljnim satima, bili su na najvišem političkom nivou između dugogodišnjih rivala još od Islamske revolucije 1979. godine.
Tramp je izjavio da su nuklearne ambicije Teherana bile glavni razlog neuspjeha pregovora. U komentaru za Foks njuz ponovo je zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu ako Iran ne odustane od svog nuklearnog programa.
„Za pola dana ne bi im ostao nijedan most na nogama, ne bi imali ni jednu elektranu i vratili bi se u kameno doba“, rekao je Tramp.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je predvodio američku delegaciju u pregovorima, izjavio je da će Vašington trebati „jasnu obavezu da oni neće tražiti nuklearno oružje“.
Iranski pregovarači nisu mogli pristati na sve američke „crvene linije“, rekao je američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašćen javno iznositi pregovaračke pozicije. Te crvene linije uključivale su da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja, prekid obogaćivanja uranijuma, demontažu ključnih objekata za obogaćivanje i predaju svog visoko obogaćenog uranijuma, kao i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza te prekid finansiranja Hamasa, Hezbolaha i pobunjenika Hutija.
Iranski zvaničnici rekli su da su pregovori propali zbog dvije ili tri ključne tačke, optužujući SAD za, kako su naveli, pretjerane zahtjeve. Kalibaf, koji je ukazao na određeni napredak u razgovorima, poručio je da je vrijeme da Sjedinjene Američke Države „odluče mogu li zadobiti naše povjerenje ili ne“.
Iranski ministar spoljnih poslova tvrdio je da su Sjedinjene Države srušile pregovore kada su bili „na par centimetara“ od dogovora, ali nije ponudio dokaze za tu tvrdnju.
„Suočili smo se sa maksimalizmom, pomjeranjem golova i blokadom“, napisao je Abas Aragči na mreži Iks.
Ni Iran ni SAD nisu naznačili šta će se dogoditi nakon isteka primirja 22. aprila.
Pakistanski ministar spoljnih poslova Išak Dar izjavio je da će njegova zemlja u narednim danima pokušati olakšati novi krug dijaloga. Iran je, prema navodima državne novinske agencije IRNA, poručio da je otvoren za nastavak razgovora.
Iranski nuklearni program već je dugo u središtu tenzija i prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat. U dosadašnjim borbama poginulo je najmanje 3.000 ljudi u Iranu, 2.055 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaliva, a oštećena je infrastruktura u najmanje šest zemalja.
Teheran već dugo negira da želi razviti nuklearno oružje, insistirajući na svom pravu na civilni nuklearni program. Za postizanje istorijskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kojeg je Tramp kasnije povukao SAD, bile su potrebne višemjesečne i višekratne runde pregovora. Stručnjaci ističu da je iranski zalih obogaćenog uranijuma, iako još nije vojnog kvaliteta, udaljen tek za kratke tehničke korake od toga.
