Autor: INFO

  • Trišić Babić: Ako je vrijeme domaćih rješenja, mora se raspravljati i o budućnosti OHR-a

    Trišić Babić: Ako je vrijeme domaćih rješenja, mora se raspravljati i o budućnosti OHR-a

    Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić poručila je da je, ukoliko je zaista nastupilo vrijeme domaćih političkih rješenja u BiH, neophodno otvoriti i ozbiljnu raspravu o budućnosti međunarodnog nadzora, uključujući i mandat Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

    Povodom 70. izvještaja visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Trišić Babić ukazala je da OHR, gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nastavlja da djeluje kao trajna institucija, iako je njegov mandat zamišljen kao privremen.

    Kako je navedeno u stavu objavljenom na sajtu Kancelarije za međunarodnu saradnju, posebno je značajno što se pitanje budućnosti međunarodnog nadzora otvara u trenutku kada Sjedinjene Američke Države poručuju da je vrijeme nametljivih međunarodnih intervencija završeno i da odgovornost za budućnost BiH treba da preuzmu predstavnici tri konstitutivna naroda.

    – Ako se odgovornost za političke procese želi vratiti domaćim predstavnicima, onda se mora objasniti kako se taj cilj usklađuje sa daljim zadržavanjem vanrednih ovlašćenja za nametanje zakona, smjenjivanje demokratski izabranih zvaničnika i nadziranje političkih procesa – navedeno je u tekstu.

    Trišić Babić ocjenjuje da izvještaj OHR-a ponovo otvara pitanje institucionalnog legitimiteta međunarodnog nadzora, posebno imajući u vidu da vršilac dužnosti visokog predstavnika iznosi ocjene o ustavnom položaju Republike Srpske i njenim nadležnostima, dok se istovremeno ne vodi ozbiljna rasprava o budućnosti same Kancelarije.

    U tekstu se ističe da Republika Srpska svoj ustavni položaj temelji na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, te da njene nadležnosti ne mogu zavisiti od političkih stavova međunarodnih zvaničnika.

    Posebno je naglašena uloga demokratski izabranih institucija i izborna volja građana, uz ocjenu da Republika Srpska ima institucionalni kapacitet da samostalno odlučuje o svojoj političkoj budućnosti.

    – Preuzimanje odgovornosti stoga ne znači početak nekog novog političkog eksperimenta, nego oslanjanje na postojeći demokratski i ustavni poredak, uz povjerenje u demokratski izabrane predstavnike da samostalno donose odluke u okviru svojih nadležnosti, postižu političke dogovore i odgovaraju za njihove rezultate – navedeno je u stavu.

    Osvrćući se na političke inicijative Republike Srpske u vezi sa vraćanjem ranije prenesenih nadležnosti, Trišić Babić ističe da se takvo zalaganje ne može automatski poistovjećivati sa ugrožavanjem mira ili namjerom za otcjepljenje.

    Dodaje da se promjene nadležnosti moraju sprovoditi u skladu sa propisanim postupcima, ali da pravo na političko zalaganje za drugačije institucionalno uređenje ne može biti osporeno samo zato što se ne podudara sa očekivanjima međunarodnih predstavnika.

    U tekstu je ukazano i na ranije primjedbe Venecijanske komisije Savjeta Evrope iz 2005. godine u vezi sa bonskim ovlašćenjima, posebno kada je riječ o nametanju zakona, smjenjivanju zvaničnika i nedostatku djelotvorne pravne zaštite.

    – Suštinski problem nije samo u tome koliko dugo međunarodni nadzor traje, nego i u tome što se s protokom vremena mijenja opravdanje za njegovo postojanje. Ovlašćenja uspostavljena kao odgovor na vanredne poslijeratne okolnosti ne mogu se decenijama opravdavati isključivo pozivanjem na okolnosti u kojima su nastala – navedeno je u tekstu.

    Trišić Babić smatra da je upravo zbog toga od 70. izvještaja visokog predstavnika bilo opravdano očekivati ozbiljnu analizu budućnosti OHR-a, njegovih preostalih funkcija i uslova za okončanje međunarodnog nadzora.

    Na kraju je poručila da Republika Srpska ostaje opredijeljena za mir, stabilnost, međunarodnu saradnju i dosljedno sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da će zaštitu svog ustavnog položaja i nadležnosti nastaviti da zastupa pravnim, institucionalnim i diplomatskim sredstvima.

    – Ako je nastupilo vrijeme domaćih rješenja, onda budućnost međunarodnog nadzora mora postati predmet jednako ozbiljne rasprave kao i političko djelovanje institucija čiji rad taj nadzor ocjenjuje – zaključila je Trišić Babić.

  • Savjet bezbjednosti postigao kompromis o OHR-u zbog produženja mandata EUFOR-a

    Savjet bezbjednosti postigao kompromis o OHR-u zbog produženja mandata EUFOR-a

    Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija postigle su kompromis prema kojem pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) neće biti otvarano tokom predstojeće sjednice o BiH, kako bi se obezbijedila saglasnost za produženje mandata EUFOR-a za još godinu dana.

    Dogovor je postignut tokom pregovora o nacrtu rezolucije kojim se produžavaju ovlašćenja međunarodnih vojnih snaga u BiH, a prema dostupnim informacijama, tekst nije izazvao prigovore članica Savjeta bezbjednosti.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na izvještaj organizacije „Security Council Report“, Velika Britanija je kao zemlja zadužena za pripremu rezolucije još 14. oktobra dostavila početni nacrt članicama ovog tijela.

    Nakon neformalnih konsultacija, dokument je upućen u proceduru prećutnog odobravanja, koja je završena bez komentara i primjedbi. Konačna verzija pripremljena je 27. oktobra, a glasanje je zakazano za danas.

    Izbjegavanje rasprave o OHR-u omogućilo je članicama da sačuvaju konsenzus o produženju mandata EUFOR-a, s obzirom na različite stavove velikih sila i drugih država o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika.

  • Vučić o saradnicima koji napuštaju stranku: Baš su bili nezadovoljni svih 14 godina

    Vučić o saradnicima koji napuštaju stranku: Baš su bili nezadovoljni svih 14 godina

    Aleksandar Vučić kritikovao je saradnike koji napuštaju stranku nakon izbornog poraza, poručujući da su pojedinci tek sada odlučili da govore o nezadovoljstvu, iako su, kako tvrdi, godinama bili dio iste političke organizacije.

    U video-obraćanju objavljenom na Instagramu, Vučić je rekao da se u teškim političkim trenucima najglasnije oglašavaju upravo oni koji napuštaju dosadašnje saradnike i zajedničke političke ciljeve.

    – U prvim teškim trenucima primijetićete, dragi prijatelji, uvijek su najglasniji oni koji vas napuštaju ili, kako bih rekao, oni koji počine, što mrzim tu imenicu, izdaju ideja, planova, programa i ljudi – rekao je Vučić.

    Posebno se osvrnuo na one koji svoje napuštanje stranke pravdaju dugogodišnjim nezadovoljstvom, ističući da tokom prethodnih godina nije primjećivao takve primjedbe.

    – Baš su bili nezadovoljni svih prethodnih 12, 13, 14 godina, a ja to nisam mogao da primijetim. Bilo im je sve teško i šikanirali smo ih, iako oni poslije 14 godina nisu odustajali. Evo, sad se baš desilo da moraju. Gade mi se takvi ljudi. I nije mi ovo prvi put, nisam iznenađen – poručio je Vučić.

    On je dodao da ljudi koji napuštaju političke saradnike u teškim trenucima često pronalaze različita opravdanja za svoje odluke.

    – Ovo vam pričam samo da znate da, kad počnu da vam objašnjavaju da je to zbog stvari koje ste vi uradili ili niste uradili, a ne zbog njihovog slabog karaktera, samo se nasmiješite i otiđite – naveo je Vučić.

    Govoreći o narednim koracima, najavio je sastanke stranačkih organa, kao i promjene unutar stranke i šireg narodnog pokreta.

    Prema njegovim riječima, predstojeći sastanak Izvršnog odbora, a potom i Predsjedništva i Glavnog odbora, biće prilika za razgovor o dosadašnjem radu i pravcima budućeg djelovanja.

    Vučić je zahvalio članovima i pristalicama koji su ostali uz stranku, poručujući da je potrebno više pažnje posvetiti građanima, a manje ličnim interesima.

    – Srbija časti, ponosa i dostojanstva mora da se pripremi, mora da radi, sebe da mijenja, da svoje greške ispravljamo, da svoje mane pretvorimo u vrline, da zaista više brinemo o ljudima, manje o sebi – rekao je Vučić.

    Dodao je da predstojeća skupština stranke predstavlja priliku za promjene i pripremu za nastavak političkog djelovanja, uz poruku pristalicama da će nastaviti zajedničku borbu.

  • Banke u Srpskoj zarađuju stotine miliona, građani plaćaju sve skuplje naknade

    Banke u Srpskoj zarađuju stotine miliona, građani plaćaju sve skuplje naknade

    Banke u Republici Srpskoj ostvaruju rekordne profite, dok građani sve veći dio svojih primanja izdvajaju za provizije, naknade i druge troškove bankarskih usluga. Umjesto da zaradu dominantno ostvaruju od kamata na plasirane kredite, banke sve više prihoda obezbjeđuju kroz različite dodatne namete koje plaćaju njihovi klijenti.

    Podaci o poslovanju pokazuju da je bankarski sektor u Republici Srpskoj tokom 2025. godine ostvario neto dobit od 266,9 miliona KM, što je za 19,7 miliona KM ili 7,97 odsto više nego godinu ranije.

    Trend rasta nastavljen je i u 2026. godini, pa su banke samo za prvih šest mjeseci ostvarile neto dobit od 165,1 milion KM. Riječ je o povećanju od 23 miliona KM, odnosno 16,18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Kako piše Srpskainfo, ekonomisti upozoravaju da se sve veći dio bankarske zarade ostvaruje kroz nekamatonosne prihode, odnosno naknade za platni promet, vođenje računa, elektronsko bankarstvo i obradu kreditnih zahtjeva, čiji troškovi nerijetko prelaze i 1.000 KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da su banke prepoznale kako se kroz brojne manje, ali redovne naknade mogu ostvariti značajni prihodi.

    – Banke su posredničke institucije koje bi dobit trebalo da ostvaruju prvenstveno na razlici između pasivnih kamata na depozite i aktivnih na kredite. Međutim, težište se prebacilo ka nekamatonosnim prihodima, kao što su troškovi obrade, naknade za vođenje računa i platni promet. Shvatile su da je to izuzetan način da dobro zarade – naveo je Mlinarević.

    On ukazuje i na nedostatak stvarne cjenovne konkurencije među bankama, ističući da su cijene pojedinih usluga gotovo identične, što otvara sumnju u moguće dogovore na tržištu.

    – Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište. Umjesto da se iscrpljuju konkurencijom i snižavaju cijene kako bi privukle klijente, banke se vode logikom: „Bolje da se dogovorimo, pa da podijelimo tržište podizanjem cijena i ostvarujemo visoke profite“. Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka. Ako su cijene kod svih iste, moralo je biti dogovaranja – upozorio je Mlinarević.

    On smatra da bi Konkurencijski savjet BiH trebalo da ispita ovakvu praksu, ali i pravnu osnovanost naplate pojedinih spornih naknada.

    Na problem netransparentnih troškova upozorava i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da banke klijentima ne predstavljaju dovoljno jasno stvarnu cijenu kreditnog zaduženja.

    Prema njegovoj ocjeni, građani se često privlače naizgled povoljnim kreditnim uslovima, dok se značajan dio troškova nalazi u pratećim naknadama i drugim obavezama.

    – Banke bi morale jasnije isticati kolika je stvarna, efektivna kamatna stopa. Međutim, one se ponašaju kao preduzeća koja objavljuju „akcijske popuste“, a prije toga podignu cijene. Privlače građane prividno povoljnim uslovima, dok u pozadini sakriju visoke prateće troškove. Dodatni nameti i takse često se u konačnici približe visini same kamatne stope koju klijent plaća – ocijenio je Stanić.

    Dodatno pitanje koje opterećuje korisnike dugoročnih kredita jeste obračun euribora. Ekonomista Zoran Pavlović ranije je ukazivao na nelogičnost primjene ove evropske referentne kamatne stope u domaćim bankama, s obzirom na to da se novac za kreditne plasmane obezbjeđuje prvenstveno iz depozita građana, privrede i javnih institucija.

    Zbog visokih zarada bankarskog sektora, sve češće se postavlja i pitanje opravdanosti dodatnog oporezivanja ekstraprofita.

    Povoljan poreski ambijent predstavlja još jednu pogodnost za banke. Porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10 odsto, dok se dividende ne oporezuju, što omogućava da se veliki dio ostvarene dobiti prebaci matičnim bankama uz relativno mala poreska izdvajanja.

    Dok zaposleni plaćaju poreze i doprinose na svoje plate, bankarski sektor ostvaruje stotine miliona maraka dobiti, a građani sve veći dio troškova njegovog poslovanja snose kroz provizije, naknade i skuplje usluge.

  • Ukrajina zaustavila napade na ruske rafinerije nakon pritiska iz Vašingtona?

    Ukrajina zaustavila napade na ruske rafinerije nakon pritiska iz Vašingtona?

    Ukrajina je sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije, navodno nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je od Kijeva tražio da odustane od udara na energetsku infrastrukturu Rusije.

    Prema pisanju “Wall Street Journala”, koje prenosi Kyiv Post, američka administracija nastojala je da zaustavi ukrajinske napade kako bi spriječila dodatni rast cijena goriva uoči izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Informacije o obustavi napada zasad nisu nezavisno potvrđene.

    Navodno je Trampov savjetnik Džared Kušner od ukrajinskih vlasti zatražio tridesetodnevnu pauzu, predstavljajući je kao gest zahvalnosti za američke napore u postizanju mira. Uzdržavanje od napada na ruska energetska postrojenja podržavali su i pojedini evropski saveznici.

    Tramp je još 10. oktobra, komentarišući ukrajinske udare na ruske ciljeve, poručio da Kijev treba da ih zaustavi.

    “Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je američki predsjednik.

    S druge strane, ukrajinske vlasti pokušale su da obezbijede određene ustupke u zamjenu za obustavljanje napada. Kijev je tražio da Rusija prekine udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ili da Sjedinjene Američke Države isporuče dodatne rakete za protivvazdušne sisteme “Patriot”.

    Međutim, prema navodima iz izvještaja, dogovor nije postignut, a ruski napadi na ukrajinske ciljeve su nastavljeni.

    Među napadima koji se navode izdvajaju se udar na željeznički peron u Dnjepru, u kojem je poginulo najmanje 14 osoba, kao i napad na Kijev u kojem je stradala najmanje jedna osoba.

    Pritisak Vašingtona posebno je značajan zbog velike zavisnosti Ukrajine od američke vojne pomoći, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Zbog toga bi obustava napada na ruske rafinerije mogla potrajati i nakon novembarskih izbora, navodi se u izvještaju.

    Iako američka administracija nastoji da ograniči rast cijena goriva, pojedini analitičari smatraju da su glavni uzroci poskupljenja povezani sa ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu energenata.

  • Otkriveni detalji o poginulima u nesreći kod Brčkog, najmlađa žrtva imala 24 godine

    Otkriveni detalji o poginulima u nesreći kod Brčkog, najmlađa žrtva imala 24 godine

    Objavljeni su identiteti četvoro pripadnika italijanskog kontingenta EUFOR-a koji su poginuli u padu vojnog helikoptera CH-47 „Činuk“ kod Brčkog. Među stradalima je i 24-godišnja Laura Prokači, studentkinja medicine kojoj je misija u Bosni i Hercegovini bila prvo međunarodno angažovanje.

    Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto potvrdio je da su živote izgubili Simone Ruđa i Klaudio Markezi, narednici avijacije Kopnene vojske Italije, kao i Franko Adrijano Zekilo i Laura Prokači, pripadnici Dobrovoljačkog vojnog korpusa italijanskog Crvenog krsta.

    Laura Prokači bila je porijeklom iz Montegrosa, mjesta u blizini Andrije na jugu Italije. U martu ove godine položila je zakletvu u vojnom korpusu Crvenog krsta, a prema pisanju italijanskih medija, bila je prva žena podoficir iz Andrije koja je stupila u tu službu.

    Prije toga, od 2019. do 2022. godine, volontirala je u udruženju „Miserikordija“ u Kanozi di Pulja, dok je istovremeno studirala medicinu.

    Franko Adrijano Zekilo dolazio je iz Lombardije, a radio je kao tehničar za kardiovaskularnu perfuziju u bolnici u Lenjanu. Čin poručnika u vojnom korpusu italijanskog Crvenog krsta imao je od 1990. godine.

    Od dvoje stradalih pripadnika Crvenog krsta oprostio se i Dobrovoljački vojni korpus ove organizacije, ističući da su izgubili živote obavljajući svoju dužnost i služeći njenim osnovnim principima.

    Simone Ruđa i Klaudio Markezi bili su tehničari leta u Prvom puku avijacije Kopnene vojske „Antares“, sa sjedištem u Viterbu. Ruđa je bio iz Salerna, dok je Markezi, koji je imao 35 godina, bio iz Orvijeta.

    U helikopteru koji se srušio u četvrtak poslijepodne u naselju Gorice kod Brčkog nalazilo se 15 osoba. Četvoro je poginulo, a 11 je povrijeđeno. Prema dostupnim informacijama, niko od povrijeđenih nije u životnoj opasnosti.

    Detalje o identitetu i životnom putu stradalih objavili su italijanski mediji, prenose Nezavisne.

  • Putin: Rusija želi obnovu odnosa sa evropskim zemljama

    Putin: Rusija želi obnovu odnosa sa evropskim zemljama

    Rusija je spremna da radi na obnavljanju odnosa sa evropskim državama, ali istovremeno ne isključuje mogućnost sukoba ukoliko dođe do daljeg zaoštravanja bezbjednosne situacije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je poručio da Moskva podržava sve inicijative koje mogu doprinijeti ponovnom uspostavljanju saradnje sa evropskim zemljama.

    Komentarišući telefonske razgovore sa liderima Finske i Norveške, ruski predsjednik rekao je da Rusija ne želi rat sa Evropom, ali da je spremna i za takav scenario.

    On je upozorio da u slučaju daljeg eskaliranja tenzija ne bi bilo pobjednika.

    Putin je, takođe, istakao da Moskva ne želi da se Baltičko more suoči sa situacijom kakva trenutno postoji u Ormuskom moreuzu.

    Izjava ruskog predsjednika dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Rusije i evropskih država, posebno u vezi sa bezbjednosnim pitanjima i odnosima u regionu Baltičkog mora.

    O Putinovim porukama izvijestila je Radio-televizija Republike Srpske, pozivajući se na Srnu.

  • NIS čeka odluku Vašingtona, danas ističu licence OFAC-a

    NIS čeka odluku Vašingtona, danas ističu licence OFAC-a

    Naftna industrija Srbije (NIS) danas očekuje odgovor američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) na zahtjev za izdavanje posebne licence koja bi joj omogućila nastavak poslovanja, s obzirom na to da ističu dozvole za rad kompanije i transport sirove nafte.

    Osim licence za poslovanje NIS-a, danas ističe i odobrenje kojim je mađarskoj naftnoj kompaniji MOL omogućeno da pregovara sa ruskim Gaspromnjeftom o preuzimanju vlasničkog udjela u srpskoj kompaniji.

    Istovremeno prestaje da važi i dozvola koja Jadranskom naftovodu (JANAF) omogućava transport sirove nafte do NIS-a.

    Iz NIS-a su zahtjev za izdavanje nove posebne licence uputili OFAC-u u subotu, 24. oktobra, a u njemu je posebno ukazano na značaj kompanije za redovno snabdijevanje domaćeg tržišta.

    Naglašeno je da je nesmetan rad Rafinerije nafte Pančevo od ključnog značaja za očuvanje energetske stabilnosti Srbije.

    OFAC je sankcije NIS-u uveo 9. oktobra prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Od tada se poslovanje srpske naftne kompanije nalazi pod posebnim režimom američkih sankcija.

    Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske, ishod zahtjeva za produženje licence odrediće mogućnost nastavka redovnog rada NIS-a i dopremanja sirove nafte preko JANAF-a.

  • Raspodjela ministarstava u Savjetu ministara BiH na čekanju do naredne godine

    Raspodjela ministarstava u Savjetu ministara BiH na čekanju do naredne godine

    Pregovori o raspodjeli ministarskih pozicija u Savjetu ministara BiH mogli bi početi tek naredne godine, iako su nakon prvih razgovora političkih stranaka već vidljivi obrisi buduće vlasti na nivou zajedničkih institucija.

    Centralna izborna komisija BiH trebalo bi najkasnije do 4. novembra da objavi zvanične rezultate opštih izbora, nakon čega se očekuje nastavak političkih konsultacija i razgovora o formiranju vlasti.

    Mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH pripada predstavniku bošnjačkog naroda, ali u SDA za sada ne žele da licitiraju imenima kandidata za ovu funkciju.

    Jedno od otvorenih pitanja u pregovorima moglo bi biti Ministarstvo spoljnih poslova BiH, oko čijeg bi se rukovođenja mogli razići politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka.

    U SNSD-u, s druge strane, trenutno je prioritet formiranje vlasti u Republici Srpskoj, dok se pregovorima o novom sazivu Savjeta ministara ne posvećuje značajnija pažnja.

    Politički analitičari smatraju da ozbiljniji razgovori o raspodjeli pozicija i formiranju novog Savjeta ministara neće početi prije naredne godine.

    Kako navodi RTRS, prvi krug bilateralnih razgovora već je dao određene naznake budućih odnosa među političkim strankama, ali ključna pitanja raspodjele funkcija tek treba da budu otvorena.

  • Prosječna starost ministara 54 godine: Da li je vrijeme za generacijsku smjenu u Vladi Srpske?

    Prosječna starost ministara 54 godine: Da li je vrijeme za generacijsku smjenu u Vladi Srpske?

    Političke promjene u Srbiji nakon pobjede Studentske liste ponovo su otvorile pitanje generacijske smjene u izvršnoj vlasti, ali i mogućnosti da sličan proces zahvati Republiku Srpsku. Prosječna starost članova Vlade Republike Srpske iznosi 54 godine, dok pojedini ministri na svojim funkcijama ostaju godinama, pa i decenijama.

    Među najstarijim članovima aktuelnog saziva Vlade Srpske nalazi se ministarka finansija Zora Vidović, koja je nedavno napunila 72 godine. Na čelu ovog resora nalazi se već osam godina, a njeno upravljanje finansijama Republike Srpske često je predmet kritika, posebno zbog zaduživanja i uslova pod kojima se uzimaju krediti.

    Dugogodišnji član izvršne vlasti je i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, lider Socijalističke partije. On se u Vladi Republike Srpske nalazi bez prekida već 16 godina, tokom kojih je obavljao različite ministarske funkcije, uključujući resor rada i boračko-invalidske zaštite. Prije toga bio je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Među ministrima koji već osam godina obavljaju istu funkciju nalazi se i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić. Njegov kontinuitet u Vladi Republike Srpske takođe otvara pitanje kadrovske smjene i promjena koje bi mogle uslijediti prilikom formiranja novog saziva izvršne vlasti.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi osvježavanje ministarskog sastava trebalo da bude jedan od prioriteta vlasti u Republici Srpskoj, posebno nakon političkih promjena u Srbiji.

    Ipak, Nešković naglašava da podmlađivanje ne bi trebalo da znači izbor neiskusnih kadrova, već pronalaženje ravnoteže između novih imena i životnog iskustva potrebnog za obavljanje ministarskih funkcija.

    „Treba da dođe do osvježavanja i novih imena u Vladi Republike Srpske. Međutim, moje mišljenje je da novi ministri ne bi trebalo da imaju manje od 40 godina života. Za obavljanje ministarske funkcije potrebno je određeno životno iskustvo, a to ljudi koji imaju manje od 40 godina života teško mogu da imaju“, rekao je Nešković za Srpskainfo.

    Prema njegovoj ocjeni, godine starosti ministara vjerovatno neće biti presudan kriterijum prilikom sastavljanja nove Vlade, već će veći značaj imati procjena efikasnosti i sposobnosti budućih članova izvršne vlasti.

    „Vjerovatno je to da će se u budućem periodu ići na efikasnost vlasti. Koliko ko ima godina od ministara u Vladi, manje je bitno. Mislim da će Milorad Dodik izvući pouke iz ovih izbora koji su se dogodili u Srbiji i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da mu se scenario iz Srbije ne bi prelio u Republiku Srpsku“, zaključio je Nešković.