VRBAS Media

Autor: INFO

  • Krediti skuplji nego u regionu, dugovi sve veći: Alarm ekonomiste za finansije Srpske

    Krediti skuplji nego u regionu, dugovi sve veći: Alarm ekonomiste za finansije Srpske

    Plan Vlade Republike Srpske da se u naredne tri godine zaduži za dodatnih 6,4 milijarde KM izazvao je ozbiljna upozorenja ekonomista, dok Milenko Stanić ističe da obaveze po kreditima koje je Srpska već preuzela sežu sve do 2050. godine.

    Dokument okvirnog budžeta Republike Srpske za period od 2027. do 2029. godine pokazuje da Vlada planira zaduženja od 2,4 milijarde KM u 2027. godini, te po dvije milijarde KM u svakoj od naredne dvije godine.

    Kada se tome pridoda više od 2,5 milijardi KM zaduženja planiranih za 2026. godinu, dolazi se do podatka da bi Republika Srpska za svega četiri godine mogla da se zaduži za ukupno oko 10 milijardi KM.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je riječ o razmjerama zaduživanja koje domaća ekonomija teško može podnijeti.

    On podsjeća da je rast zaduživanja posljednjih godina dramatičan kada se uporedi sa ranijim periodom.

    – Ako pogledamo budžete iz prethodnih godina, vidjećemo ogromnu razliku. Do 2010. godine godišnja zaduženja Republike Srpske bila su do oko 100 miliona KM. Do 2015. godine taj iznos je porastao na 300 ili 400 miliona. Od 2020. godine planirana i realizovana zaduženja kretala su se između 700 i 950 miliona KM godišnje. Ove godine smo, međutim, napravili ogroman skok i došli do rekordnog iznosa većeg od dvije i po milijarde KM – rekao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da se ovakav trend sada ne zaustavlja, već Vlada već unaprijed planira da i naredne tri godine svake godine uzima kredite u iznosima većim od dvije milijarde KM.

    Stanić navodi da je takav teret ogroman imajući u vidu ekonomsku snagu Republike Srpske i njene izvorne poreske prihode, koji iznose oko 5,3 milijarde KM.

    – Kada imate zaduženja koja predstavljaju ogroman dio ukupnog budžeta, jasno je da je riječ o ozbiljnom problemu za ekonomiju kakvu ima Republika Srpska – upozorava on.

    ### Skupi krediti dodatno opterećuju Srpsku

    Posebno zabrinjava cijena po kojoj se Republika Srpska zadužuje, smatra Stanić.

    On podsjeća da su kamatne stope na pojedina zaduženja ove godine dostizale 6,25 i 6,37 odsto, dok su pojedini aranžmani na američkom tržištu prelazili i sedam odsto.

    – To su izuzetno visoke kamatne stope. Federacija BiH se, recimo, zaduživala na Londonskoj berzi po stopi od pet odsto. Zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, uglavnom se zadužuju po stopama od pet do najviše pet i po odsto, dok je prosjek zaduživanja država Evropske unije znatno niži – rekao je Stanić.

    Prema njegovom mišljenju, upravo kamatna stopa koju traže investitori predstavlja jedan od najrealnijih pokazatelja povjerenja u javne finansije.

    – Jedno su izvještaji kreditnih agencija, a nešto sasvim drugo je trenutak kada neko stvarno treba da vam pozajmi novac. Kreditori određuju cijenu novca i ona pokazuje koliki rizik vide. Visoke kamatne stope znače da je povjerenje u javne finansije Republike Srpske veoma nisko – smatra Stanić.

    On upozorava da će posljedice sadašnjeg zaduživanja osjećati generacije koje dolaze.

    Umjesto da budući prihodi budu usmjereni u razvoj privrede, otvaranje novih radnih mjesta i izgradnju infrastrukture, veliki dio novca mogao bi odlaziti na vraćanje ranije preuzetih obaveza.

    – Ako ostvarimo veće prihode, oni će se trošiti na otplatu dugova. Ako ih ne ostvarimo, slijedi novo zaduživanje. Na taj način građanima Republike Srpske praktično se oduzima budućnost – kaže Stanić.

    ### Za četiri godine novih 10 milijardi KM

    Kada se planirano zaduženje za 2026. godinu sabere sa iznosima predviđenim Dokumentom okvirnog budžeta za naredne tri godine, dolazi se do približno 10 milijardi KM novih kredita.

    Stanić smatra da je to ogroman iznos za Republiku Srpsku, posebno ako se ima u vidu broj stanovnika i stanje domaće privrede.

    Još veći problem, kako kaže, jeste pitanje gdje završava novac dobijen zaduživanjem.

    – Ne vide se ozbiljni rezultati. Ne otvaraju se nova radna mjesta, nema velikih proizvodnih investicija, dok se postojeći privredni kapaciteti gase. Preduzeća koja smo naslijedili od prethodnih generacija nestaju, a nova se ne stvaraju. Trošimo više nego što stvaramo, a na sve to plaćamo veoma visoke kamate – istakao je Stanić.

    On upozorava da javnost možda nema ni potpunu sliku stvarnog nivoa zaduženosti Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, dio obaveza, posebno dugovi javnih preduzeća i pojedini drugi oblici zaduživanja, ne prikazuju se na način koji bi omogućio potpun pregled ukupnog finansijskog tereta.

    – Stvarno stanje duga vjerovatno nećemo znati dok ne dođe do promjene vlasti i dok se ne napravi potpuni presjek svih obaveza. Postoje različite kategorije dugova i ne prikazuju se svi na isti način. Zbog toga smatram da javni podaci ne daju kompletnu sliku – rekao je Stanić.

    Ipak, čak i zvanični dokumenti pokazuju da će Republika Srpska značajne iznose za otplatu postojećih kredita vraćati sve do 2050. godine.

    Svako novo zaduženje dodatno produžava taj period, upozorava Stanić.

    – Novi krediti znače da se rokovi otplate ponovo pomjeraju za pet ili deset godina. Potrebno je da neko podvuče crtu i utvrdi stvarno stanje, a zatim uvede restrikcije i napravi plan smanjenja duga. Budućim generacijama moramo ostaviti investicije, radna mjesta i mogućnost pristojnog života, a ne obavezu da vraćaju dugove nastale zbog neracionalnog trošenja prethodnih vlasti – zaključio je Stanić.

  • Otkriveno zašto je direktor CIA iznenada stigao u Moskvu

    Otkriveno zašto je direktor CIA iznenada stigao u Moskvu

    Direktor CIA Džon Retklif (John Ratcliffe) tokom iznenadne i nenajavljene posjete Moskvi upozorio je ruske zvaničnike da ne preduzimaju akcije protiv članica NATO, posebno baltičkih država, objavili su američki mediji pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima.

    Retklif je u utorak, 25. avgusta, boravio u ruskoj prijestonici, a administracija američkog predsjednika Donalda Trampa prvobitno nije saopštila zbog čega je šef CIA otišao u Moskvu.

    Detalje su sada objavili Wall Street Journal i Politico.

    Upozorenje zbog Estonije, Letonije i Litvanije
    Prema pisanju Politica, glavna poruka koju je Retklif prenio ruskoj strani odnosila se na moguću eskalaciju rata u Ukrajini i poteze Moskve prema istočnim članicama NATO.

    “Razgovor je prvenstveno bio usmjeren na upozorenje Rusiji protiv bilo kakve eskalacije prema baltičkim državama”, rekao je izvor upoznat s posjetom.

    Posebno su pomenute Estonija, Letonija i Litvanija.

    Wall Street Journal navodi da je posjeta uslijedila nakon novih procjena američkih obavještajnih službi prema kojima bi ruski predsjednik Vladimir Putin u narednim godinama mogao pokušati da testira odlučnost NATO-a ograničenim napadom na neku od članica Alijanse.

    Takav scenario bio bi izuzetno rizičan jer član 5 NATO ugovora predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

    U Moskvu stigao iz Letonije
    Zanimljiv detalj otkrili su javno dostupni podaci o praćenju letova. Vojni transportni avion C-17 kojim je Retklif stigao u Moskvu prethodno je poletio iz Letonije.

    Posjeta je izazvala veliku pažnju u Vašingtonu i evropskim prijestonicama jer je riječ o prvom javno poznatom odlasku direktora CIA u Moskvu tokom aktuelnog Trampovog mandata.

    Došla je i u trenutku kada Rusija i Ukrajina pojačavaju napade dronovima i raketama daleko od linije fronta, dok je Moskva posljednjih sedmica uputila niz prijetnji zemljama NATO koje podržavaju Ukrajinu.

    Retklif imao još jednu poruku za Kremlj
    Ukrajina, međutim, nije bila jedina tema.

    Politico navodi da je Retklif od ruskih zvaničnika zatražio i smanjenje vojne i ekonomske podrške Iranu.

    Prema izvorima tog medija, šef CIA prenio je želju Vašingtona da Moskva prestane da dijeli oružje i odbrambenu tehnologiju s Teheranom. Ruskoj strani je, takođe, poručeno da ne “pretjeruje u reakciji” ukoliko bude pogođena američkim sankcijama povezanim s Iranom.

    Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) samo dan ranije zaprijetio je značajnim proširenjem sankcija zemljama koje odbijaju da smanje ekonomske veze s Iranom.

    Tramp: Posjeta je bila “polurutinska”
    Donald Tramp pokušao je da umanji spekulacije o dramatičnoj pozadini Retklifovog puta.

    U radijskom intervjuu odbacio je tvrdnje da je direktor CIA otišao u Moskvu kako bi Putina odgovorio od testiranja odlučnosti NATO ili eventualnog napada na Veliku Britaniju.

    Posjetu je opisao kao “polurutinsku”, ali je priznao da je bila povezana i s nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini.

    “Mrzim da razočaram ljude. Voljeli bismo da se rat u Ukrajini završi”, rekao je Tramp.

    Kremlj potvrdio razgovore
    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Retklif tokom boravka u Moskvi razgovarao s predstavnicima ruskih obavještajnih službi, prenosi Reuters.

    “Mogu samo da kažem da je bilo kontakata preko specijalnih službi. Mogu da kažem i to da nije bilo sastanka s ruskim predsjednikom. Naravno, predsjednik Putin je o svemu odmah informisan”, rekao je Peskov.

    On nije želio da otkrije o čemu se razgovaralo.

    Ni CIA nije javno iznijela detalje razgovora.

    Politico ocjenjuje da je posjeta Moskvi još jedan primjer kako Tramp koristi direktora CIA za “osjetljive kontakte s velikim američkim protivnicima”. Retklif je, podsjeća ovaj medij, u maju tajno putovao i na Kubu, gdje je vlastima prenio upozorenje da sprovedu temeljne reforme ili se suoče s američkom kampanjom pritiska.

  • Stevandić: Kasaba radi kasabalijski

    Stevandić: Kasaba radi kasabalijski

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ponovo se oglasio na društvenoj mreži X, nakon što su pojedinci reagovali na njegov prethodni komentar o glumcu i piscu Feđi Štukanu i njegovom boravku u Prištini.

    Stevandić je poručio da se na njegove riječi, kako smatra, odgovara izvrtanjem i „mahalškim podvalama“, zbog čega je odlučio da, kako je naveo, uzvrati istim načinom komunikacije.

    „Kasaba laže beskompromisno. Kasaba radi kasabalijski. Evo mojih riječi i mahalskih podvala. I da im onda odgovorim na način kojim oni razmišljaju“, napisao je Stevandić.
    Objašnjavajući svoju novu objavu, Stevandić je posebno kritikovao Štukana, ali i one koji su, kako tvrdi, pokušali da njegove prethodne riječi predstave drugačije od onoga što je zaista napisao.

    „Štukan jeste ološ iz kasabe koji se naslađuje srpskim mukama na Kosovu, a ovi lažovi su još veći ološ od njega i to su upravo potvrdili“, naveo je Stevandić.

    Njegova nova objava uslijedila je nakon što je prethodnim komentarom izazvao brojne reakcije, kada je Štukanu poručio da bi, ukoliko već govori o mogućnosti ulaska na Kosovo i u Srbiju, mogao pokušati da posjeti Republiku Srpsku, odnosno Banjaluku.

    Stevandić je tada reagovao na Štukanovu objavu iz Prištine, u kojoj je glumac, uz fotografiju sa albanskim izdavačem i bivšim graničnim policajcem Behxhetom Bicijem, napisao: „Ako je Kosovo Srbija, kako mogu da uđem na Kosovo, a u Srbiju ne?“

  • „Neka proba u Banjaluku“: Stevandić odgovorio Štukanu nakon posjete Prištini

    „Neka proba u Banjaluku“: Stevandić odgovorio Štukanu nakon posjete Prištini

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić reagovao je na društvenoj mreži X na boravak glumca i pisca Feđe Štukana u Prištini, poručivši mu da bi mogao pokušati da posjeti Republiku Srpsku.

    „Hitler bi takođe mogao ući na Kosovo, ali u Srbiju ga ne bi pustili, kao ni bilo kojeg po vlastitom priznanju narkomana i snajperistu paravojne formacije tipa Patriotske lige BiH“, napisao je Stevandić.

    On je potom dodao da bi Štukan mogao da pokuša da dođe u Banjaluku.


    „Neka proba u Srpsku, recimo u Banjaluku, naselja Starčevicu ili Lauš. Ili da posjeti Vulturese“, naveo je Stevandić.

    Stevandić je na ovaj način komentarisao Štukanov boravak u Prištini, gdje se glumac i pisac susreo sa albanskim izdavačem i bivšim graničnim policajcem Behxhetom Bicijem.

    Štukan je uz fotografiju sa Bicijem na društvenoj mreži X prethodno napisao: „Ako je Kosovo Srbija, kako mogu da uđem na Kosovo, a u Srbiju ne?“

  • Sud BiH čeka izjašnjenje Mevlida Jašarevića

    Sud BiH čeka izjašnjenje Mevlida Jašarevića

    Nakon što je Tužilaštvo BiH zatražilo mjere zabrane za Mevlida Jašarevića, koji je na 15 godina zatvora osuđen zbog terorističkog napada na američku ambasadu u Sarajevu, te bi na jesen trebalo da izađe iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i drugih mjera BiH u Vojkovićima, Sud BiH čeka njegovo izjašnjenje, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    “Sud će nakon pribavljenog izjašnjenja branioca i optuženog, a uvažavajući sve predmetne okolnosti, donijeti odluku po navedenom prijedlogu, u skladu sa zakonom”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

    Tužilaštvo traži mjere zabrane

    Tridesetosmogišnjaku se, podsjetimo, trenutno sudi pod optužbama da je prijetio osoblju zatvora u kojem se trenutno nalazi, poznatom kao “bh. Alkatraz”, a ove jeseni trebalo bi da bude pušten na slobodu, jer mu ističe zatvorska kazna za napad na američku ambasadu. Ipak, iz Tužilaštva su, zbog novog predmeta pred Sudom BiH, zatražili mjere zabrane.

    “U tom predmetu su iz Tužilaštva BiH juče predložene mjere zabrane u skladu sa zakonom, kako bi se osiguralo prisustvo optuženog za vrijeme postupka”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Tužilaštva BiH u petak, 21. avgusta.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, robija Mevlidu Jašareviću  ističe 27. oktobra, a jedno je sigurno – pritvor mu neće biti određivan, ali mu, dakle, prijete mjere zabrane.

    Jašarevića zanimalo da li će biti pušten

    Nedavno ga je na ročištu, na novom postupku koji se protiv njega vodi, zanimalo da li će biti pušten kada mu uskoro istekne kazna na koju je osuđen ili će mu biti određen pritvor. Sudija Mirza Đozo mu je odgovorio da postupak koji se sada vodi protiv njega nije povezan sa predmetom u kojem je osuđen i da Sud ne može predviđati šta se može dešavati.

    Sam Jašarević je, još 2022. godine, u izjavi za “Nezavisne novine” rekao da nema državljanstvo BiH, te da je tražio da ostatak zatvorske kazne odsluži u Srbiji, što mu je tamošnje pravosuđe odbilo.

    “Ja sam rođen u Novom Pazaru, imam samo državljanstvo Srbije, nemam nijedno drugo. Prije godinu dana poslao sam Ministarstvu pravde BiH da želim premještaj u Srbiju. Onda su oni to proslijedili u Ministarstvo pravde Srbije, a oni Višem sudu u Beogradu, Posebnom odeljenju. Nakon godinu dana stiglo mi je rješenje da mi se to odbija. Poslao sam žalbu na to rješenje, a poslao sam pismo i Aleksandru Vučiću. Zamolio sam ga da mi pomogne”, rekao je tada Jašarević.

    Upravnik zatvora: Biće ono što Sud odluči

    Siniša Perković, upravnik Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, kaže da je, u slučaju “Jašarević”, na potezu Sud.

    “Ja u meritum presuda ne ulazim. Biće ono što sud odluči. Ako odluči da ga osude, mi ćemo ga držati u zatvoru. Ja samo izvršavam ono što Sud BiH naloži. Vidite, njemu kad istekne ovaj period na koji je osuđen, mi o tome obavještavamo Službu za poslove sa strancima. Naša je dužnost da im javimo da on izlazi iz zatvora, te da ga pustimo na kapiju. Da li će ga oni čekati, voziti u Srbiju, ili pustiti da hoda slobodno, to nije naše. Onog dana, kada njemu istekne zatvorska kazna, ukoliko ne bude pritvora ili presude, on izlazi napolje”, rekao je Perković nedavno za “Nezavisne novine”.

    U novom postupku uloženi materijalni dokazi

    Kada je riječ o aktuelnom suđenju protiv Jašarevića, Tužilaštvo BiH je prije nekoliko dana uložilo materijalne dokaze. U spis je uloženo više desetina materijalnih dokaza, na koje odbrana nije imala primjedbi. Sudija je, kao i prethodnih ročišta, ukazao optuženom da Sudu ne šalje pisma i da treba da se konsultuje sa advokaticom.

    Podsjetimo, Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo je krajem 2013. godine pravosnažnu presudu Jašareviću od 15 godina zatvora zbog napada na američku ambasadu u Sarajevu, počinjenog 28. oktobra 2011. godine.

    Jašarević je, prema dostupnim informacijama, tog dana ispalio 105 metaka i teško, u obje noge, ranio policajca Mirsada Velića. Onesposobljen je snajperskim hicem pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a potom uhapšen.

  • Prevoznici najavili protest

    Prevoznici najavili protest

    Bh. prevoznici okupiće se u ponedjeljak, 31. avgusta, ispred Parlamentarne skupštine BiH, odakle će se zajedno sa porodicama uputiti u protestnu šetnju do zgrade Delegacije Evropske unije u Sarajevu, kako bi skrenuli pažnju na goruće probleme sa kojima se suočavaju.

    Nikola Brković, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, kazao je za „Nezavisne novine“ da je riječ o regionalnom protestu na kojem će učestvovati prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana.

    “Ovo je regionalni protest. Prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i BiH, svako u svojoj zemlji okupiće se ispred Evropskih komisja u periodu od 12 do 14 časova. Doći će i sa porodicama, zaposlenima i vlasnicima firmi kako bismo zajedno ukazali na probleme sa kojima se suočavamo”, kazao je Brković.

    Kako je rekao, prevoznici očekuju da će nadležnima uputiti jasnu poruku i još jednom zatražiti ispunjavanje svojih zahtjeva.

    “Prvo ćemo poslati poruku da ne odustajemo od svojih zahtjeva. Ukoliko ne naiđemo na razumijevanje i ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni, naredna odluka biće blokada svih graničnih prelaza, kao što je to bilo u januaru ove godine”, upozorio je Brković.

    Na pitanje da li očekuje da će nadležni reagovati i ispuniti zahtjeve prevoznika, Brković je rekao da nije optimista.

    “Mislim da neće. Da su htjeli, ispunili bi nam zahtjeve i ranije”, kazao je on.

    Kako je pojasnio, situacija je za mnoge prevozničke kompanije postala veoma teška i pojedine firme bi, ukoliko se problemi ne riješe, mogle biti prinuđene da obustave rad.

    “Mnoge firme će morati stati sa radom ukoliko se ovakva situacija nastavi”zaključio je Brković.

    Podsjetimo, Evropska komisija još uvijek nije ponudila rješenje za ukidanje ograničenja boravka profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana u Šengenskoj zoni.

    Profesionalni vozači, koji u Šengen ulaze isključivo radi međunarodne transportne operacije i trgovine, i dalje se tretiraju kao obični turisti. Zbog pravila 90/180 vozači dobijaju zabrane ulaska, a prevoznici ostaju bez radne snage.

    “To pravilo 90/180 je prvenstveno napravljeno da suzbije rad na crno. Mi moramo tražiti alternativnu zamjenu, tj. drugog vozača. Zato što taj vozač kad ispuni svojih 90 dana, svjedoci smo da čak i ovih dana da su neki vozači dobijali zabrane ulaska u Šengen zonu narednih 90 dana”, rekao je ranije Brković.

  • Više glasačkih listića, skeneri i elektronski prenos: Kako će izgledati oktobarski izbori

    Više glasačkih listića, skeneri i elektronski prenos: Kako će izgledati oktobarski izbori

    Iz Centralne izborne komisije BiH poručuju da će predstojeći opšti izbori biti nešto složeniji za birače zbog većeg broja glasačkih listića, ali ističu da su tokom priprema za uvođenje novih izbornih tehnologija analizirani i njihovi mogući nedostaci i rizici.

    U CIK-u navode da osnovni cilj uvođenja novih tehnologija nije dodatno komplikovanje izbornog procesa, već efikasnije glasanje i brže utvrđivanje rezultata, uz smanjenje mogućnosti ljudske greške i povećanje transparentnosti.

    – Primjena izbornih tehnologija zasniva se na iskustvima iz pilot-projekata, analizi utvrđenih problema, kao i mjerama predviđenim za njihovo sprečavanje i otklanjanje – navedeno je u odgovoru CIK-a BiH na upit Srne.

    Pitanje uvođenja novih tehnologija posebno je važno zbog mogućnosti da veći broj glasačkih listića i nova procedura produže vrijeme provedeno na biračkom mjestu, odnosno da se zbog toga produži i izborni dan.

    Iz CIK-a, međutim, tvrde da rezultati ranijih testiranja ne ukazuju na takav scenario.

    Tokom lokalnih izbora 2024. godine sprovedena su četiri pilot-projekta u okviru kojih su testirane različite tehnologije. Nakon toga CIK BiH usvojio je završni izvještaj o pilot-projektima, kao i Studiju izvodljivosti za uvođenje određenih izbornih tehnologija u izborni proces BiH. Oba dokumenta dostavljena su Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Posebnu pažnju u CIK-u posvećuju optičkim skenerima, koji su bili testirani na 143 biračka mjesta. Prema njihovim podacima, prosječno vrijeme potrebno za glasanje iznosilo je od 40 do 44,9 sekundi, i to uključujući i najduži glasački listić koji je korišten na lokalnim izborima 2024. godine.

    Dodatni pokazatelj, kako navode, jeste činjenica da je 140 od 143 biračka mjesta na kojima su korišteni skeneri zatvoreno u predviđenom roku. CIK iz toga zaključuje da tehnologija nije izazvala veće gužve niti značajno usporila glasanje.

    U međuvremenu je izmijenjen i dizajn glasačkih listića. Iz CIK-a pojašnjavaju da je to učinjeno upravo sa namjerom da se vrijeme potrebno za glasanje i obradu rezultata dodatno skrati.

    Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji priznaju da će birači na oktobarskim opštim izborima imati složeniji zadatak jer će dobiti veći broj glasačkih listića.

    Zbog toga se pripreme ne odnose samo na tehničku opremu. CIK planira intenzivno testiranje sistema, simulacije kompletnog izbornog dana, obuku članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, ali i dodatno informisanje građana o načinu glasanja.

    Kada je riječ o potencijalnim problemima, iz CIK-a naglašavaju da oni nisu zanemareni. Naprotiv, tvrde da je upravo identifikovanje mogućih tehničkih i drugih poteškoća bilo jedan od razloga za sprovođenje pilot-projekata i izradu Studije izvodljivosti.

    – CIK BiH nije zanemario moguće rizike primjene izbornih tehnologija – navedeno je u odgovoru koji je potpisala stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.

    Tokom testiranja optičkih skenera, od ukupno 145 uređaja njih 143 je radilo, dok dva nisu korištena. Na tri skenera bilo je potrebno intervenisati zbog zamjene memorije, zbog čega je kao jedna od preporuka navedeno obezbjeđivanje rezervnih memorijskih kartica na biračkim mjestima.

    Testiranje je pokazalo i da je 98 odsto rezultata putem elektronskog sistema uspješno preneseno. Preostalih dva odsto rezultata moralo je biti preneseno ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže koje se pojavilo neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.

    U CIK-u kao jednu od prednosti elektronskog prenosa ističu to što su tako dostavljeni rezultati ostajali neizmijenjeni i bili kontinuirano dostupni javnosti. Istovremeno, kod ručno utvrđenih rezultata u pojedinim slučajevima dolazilo je do izmjena tokom naknadnog procesa.

    Međutim, iskustva drugih zemalja pokazuju da primjena izbornih tehnologija nije uvijek išla u željenom pravcu. Brojne evropske države nakon problema sa elektronskim glasačkim uređajima odlučile su da se vrate tradicionalnom glasanju papirnim listićima i ručnom prebrojavanju.

    Prema dostupnim podacima, sistem optičkog skeniranja glasačkih listića kakav se sada uvodi u BiH, odnosno model koji kombinuje papirno glasanje i skeniranje listića, koristi se još u Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku.

  • Skoro 300.000 KM za dokumentaciju mosta u Docu: Jeftinija ponuda proglašena nepravilnom

    Skoro 300.000 KM za dokumentaciju mosta u Docu: Jeftinija ponuda proglašena nepravilnom

    Grad Banjaluka konačno je izabrao ko će izraditi urbanističku i projektnu dokumentaciju za most u Docu, a posao vrijedan 297.660 KM sa PDV-om trebalo bi da pripadne grupi ponuđača koju predvodi banjalučka firma „Fabrum Solutions“.

    Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača gradonačelnik Draško Stanivuković donio je danas, 25. avgusta, nakon postupka javne nabavke koji je pokrenut još u martu.

    Uz „Fabrum Solutions“, u izabranoj grupi su „Građevinski institut“ Banjaluka, JNU „Institut za zaštitu i ekologiju RS“ i „RIG teh“ Banjaluka.Njihova ponuda iznosi 297.660 KM sa PDV-om, odnosno oko 254.410 KM bez PDV-a. Procijenjena vrijednost cijele nabavke bila je 256.410 KM bez PDV-a, što znači da je izabrana ponuda tek oko 2.000 KM ispod procijenjene vrijednosti.

    Na tender su, međutim, stigle dvije ponude, a druga je bila više nego dvostruko jeftinija.

    Grupa koju su činili „Institut za građevinarstvo“ Banjaluka i „Gradis, BP Maribor“ ponudila je da posao uradi za 140.400 KM sa PDV-om, što je čak 157.260 KM manje od cijene izabrane grupe.

    Ta ponuda ipak je proglašena nepravilnom.

    Kako je navedeno u odluci, njena cijena bila je više od 20 odsto niža od druge ponude, zbog čega je Komisija od ponuđača zatražila pojašnjenje neprirodno niske cijene.

    Zahtjev je vodećem članu grupe dostavljen 12. avgusta, a ostavljen mu je rok od četiri dana da odgovori. Pojašnjenje u tom roku nije dostavljeno, pa je ponuda ocijenjena kao nepravilna.

    Tako je u postupku ostala samo prihvatljiva ponuda grupe koju predvodi „Fabrum Solutions“, koja je potom i izabrana za najpovoljnijeg ponuđača.

    Tender za izradu urbanističke i projektne dokumentacije za most Dolac raspisan je 13. marta ove godine. Obavještenje o nabavci u međuvremenu je dva puta ispravljano, 21. aprila i 27. jula, a ponude su konačno otvorene 3. avgusta.

    Izbor projektanta predstavlja novi korak u višegodišnjoj priči o mostu u Docu, ali još ne znači i početak njegove izgradnje.

    Prema ranije utvrđenim uslovima tendera, nakon zaključenja ugovora slijedi izrada projektne dokumentacije, a tek nakon završetka projektovanja mogu uslijediti dalji postupci potrebni za početak radova.

    Ni današnjom odlukom postupak još nije potpuno zaključen. Protiv nje može biti izjavljena žalba Kancelariji za razmatranje žalbi u roku od deset dana, dok je izabrani ponuđač prije potpisivanja ugovora dužan dostaviti traženu dokumentaciju o ispunjavanju uslova.

  • Otvaranje Gradskog olimpijskog bazena kasni

    Otvaranje Gradskog olimpijskog bazena kasni

    Javno preduzeće „Akvana“ saopštilo je da će remont Gradskog olimpijskog bazena, koji je prema prvobitnom planu trebao biti završen do 24. avgusta 2026. godine, produžiti za nekoliko dana.

    Tokom realizacije radova ukazala se potreba za dodatnim radovima i usklađivanjem pojedinih faza remonta, zbog čega završetak svih aktivnosti zahtijeva nešto više vremena od prvobitno planiranog. Prema trenutnoj dinamici, očekujemo da radovi budu završeni tokom naredne sedmice. O tačnom datumu otvaranja JP „Akvana“ će javnost blagovremeno obavijestiti, čim za to budu ispunjeni svi uslovi, navedeno je u saopštenju.

    Naveli su da su svjesni značaja Gradskog olimpijskog bazena za građane, sportske klubove i sve korisnike i zahvaljuju na razumijevanju i strpljenju.

    – Cilj JP „Akvana“ je da radovi budu završeni u najkraćem mogućem roku, ali da se bazen otvori tek kada budu ispunjeni svi uslovi za njegov siguran i nesmetan rad – poručili su iz ovog preduzeća.

     

     

     

  • Vipotnik upozorava na urbanizaciju, betonizaciju i gubitak zelenih površina

    Vipotnik upozorava na urbanizaciju, betonizaciju i gubitak zelenih površina

    Vlada Republike Srpske usvojila je informaciju o izradi prostornog plana Republike Srpske za narednih 20 godina, ali značajnu odgovornost za pretjeranu urbanizaciju i betonizaciju imaju i jedinice lokalne samouprave, koje donose urbanističke planove i neposredno upravljaju razvojem svog prostora, izjavio je Srni ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je ukazao da je prostor ograničen resurs te da svaka odluka o njegovom korišćenju ima dugoročne posljedice, zbog čega je veoma važno da postoji dobra saradnja republičkih institucija, lokalnih zajednica, struke i javnosti.

    On je rekao da prostorni plan Republike Srpske predstavlja “tehnički ustav”, odnosno najviši strateški dokument prostornog uređenja Srpske i svi planovi nižeg reda moraju biti usklađeni s njim.“Planiranje je temelj svakog uređenog društva. Ako prostor planiramo kvalitetno, onda možemo istovremeno da gradimo, razvijamo privredu, štitimo prirodne resurse i obezbijedimo kvalitetnije uslove za život”, naveo je Vipotnik.

    Prema njegovim riječima, kada prostor nije planski uređen, javljaju se problemi koje je kasnije veoma teško ispraviti, a to su pretjerana urbanizacija, betonizacija, bespravna gradnja, nedovoljno razvijena komunalna, saobraćajna i društvena infrastruktura, gužvme i gubitak zelenih površina.

    Vipotnik je rekao da prostorno planiranje više nije samo pitanje izgleda grada, već i pitanje otpornosti na klimatske rizike i zaštite stanovništva.

    “Ne smijemo zaboraviti ni klimatske promjene, koje dodatno mijenjaju način na koji planiramo prostor. Danas je neophodno ostavljati dovoljno zelenih površina koje snižavaju temperaturu u gradovima, čuvati prirodne tokove rijeka, izbjegavati gradnju na plavnim područjima i razvijati infrastrukturu koja je otpornija na ekstremne vremenske prilike”, naglasio je Vipotnik.

    Vipotnik je napomenuo da je donošenje odluke o izradi novog prostornog plana Republike Srpske i značajna politička odluka, koja dokazuje spremnost odgovornih da planski i ravnomjerno razvijaju Republiku, ali i da zaštiti njenu imovinu od napada koji su sve intenzivniji.

    “Svjedoci smo da su iz godine u godinu urbanistički pritisci sve veći. Gradovi rastu, povećava se potreba za novim stambenim i poslovnim objektima, a investitori traže nove lokacije za gradnju. To je, sa jedne strane, pokazatelj ekonomske aktivnosti i razvoj, ali, s druge strane, ako se tom procesu ne pristupi odgovorno, možemo vrlo lako doći u situaciju da izgubimo ono što je neprocjenjivo – prostor, prirodu i kvalitet života”, naveo je Vipotnik.

    Govoreći o betonizaciji, Vipotnik je ocijenio da problem nastaje onda kada se gradi bez dovoljno zelenih površina, parkova, drvoreda, prostora za rekreaciju, bez adekvatne saobraćajne i komunalne infrastrukture.

    “Savremeno urbanističko planiranje podrazumijeva da svaka nova gradnja mora biti praćena ulaganjem u javne sadržaje, javni prevoz, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, energetsku infrastrukturu i sisteme za odvođenje oborinskih voda. Samo tako možemo govoriti o održivim i funkcionalnim naseljima”, istakao je Vipotnika.

    Prema njegovim riječima, posebno važan izazov je bespravna gradnja.

    “Ona nije samo pravno pitanje, već pitanje bezbjednosti, zaštite životne sredine i jednakosti svih pred zakonom. Objekti koji se grade bez dozvola često ne ispunjavaju propisane tehničke standarde, mogu ugroziti bezbjednost ljudi, narušiti planski razvoj naselja i stvoriti velike probleme u pogledu priključenja na infrastrukturu”, napomenuo je Vipotnik.

    Vipotnik je istakao da veliku pažnju treba posvetiti energetskoj efikasnosti i kvalitetu gradnje.

    “Objekti treba da troše manje energije, da budu funkcionalniji, pristupačniji i prilagođeni savremenim standardima. To nije važno samo zbog zaštite životne sredine, već i zbog smanjenja troškova života za građane”, rekao je Vipotnik.

    Vipotnik je poručio da je najvažnije je shvatiti da prostor nije obnovljiv resurs i da ono što je jednom izgrađeno ostaje generacijama.

    “Zato svaka odluka o gradnji mora biti promišljena i zasnovana na struci, zakonu i javnom interesu. Naš cilj nije da zaustavimo razvoj, već da obezbijedimo da se Republika Srpska razvija planski, odgovorno i u skladu sa principima održivosti”, zaključio je Vipotnik.