VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osam delegata tražilo smjenu Čovića, on ih izignorisao

    Osam delegata tražilo smjenu Čovića, on ih izignorisao

    Osam delegata Doma naroda zatražilo je smjenu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda, međutim taj njihov zahtjev nije stavljen na dnevni red.

    Zahtjev za Čovićevu smjenu uslijedio je nakon što na dnevni red sjednice Doma naroda nisu stavljene dvije tačke koje su tražili delegati. Kao razlog za smjenu navedeno je Čovićevo nepoštovanje Poslovnika o radu Doma naroda, međutim taj zahtjev Čović je praktično ignorisao istakavši da je rasprava o dnevnom redu završena i da njihov zahtjev ne znači ništa.

    Nakon toga nastavljena je sjednica, ali je upitan kvorum te sjednice, s obzirom na to da u sali sjedi 15 delegata, međutim samo njih sedam je prijavljeno na sistem za glasanje.

    Zbog činjenice da u glasanju učestvuje svega šest ili sedam delegata, sami rezultati glasanja su takvi da će sve odluke morati na usaglašavanje, jer za njih, po Čovićevom tumačenju, postoji opšta, ali ne postoji entitetska većina.

    Inače, na samom početku sjednice vidjelo se da ona neće imati normalan tok. Na samom početku pojedini delegati tražili su dopune dnevnog reda, a na šta Čović nije želio da pristane tvrdeći da nisu ispunjeni uslovi da se te tačke nađu na dnevnom redu.

    Nakon što nije udovoljeno zahtjevu da se glasa o dopunama dnevnog reda, uslijedila je pauza od pola sata, a nakon što su se vratili sa pauze, osam delegata i to pet bošnjačkih, jedan hrvatski i dva srpska, tražili su ponovo dopunu dnevnog reda, ali ovaj put sa smjenom Čovića.

    Kao vid protesta zbog činjenice da se o njihovom zahtjevu za smjenu nije ni odlučivalo, tih osam delegata isključilo se iz sistema za glasanje i sada praktično sjede u sali, ali ne glasaju.

  • Stanivuković: Podržaćemo veto Cvijanovićeve

    Stanivuković: Podržaćemo veto Cvijanovićeve

    Za nas je neprihvatljivo vraćanje stranaca u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika, napisao je ovo na društvenim mrežama predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

    – Niko nas ne može uvjeriti da neki stranac iz Kenije bolje zna naše kulturno i istorijsko nasljeđe od ljudi koji ovdje žive. Važno je napomenuti da je praksa imenovanja stranaca u ovu komisiju zaustavljena upravo u vrijeme kada je srpski član Predsjedništva bio gospodin Mladen Ivanić – naveo je on i dodao:

    “I mimo toga, naš stav je aposlutno jasan, protiv smo svakog miješanja stranaca u rad institucija i svega što može ugroziti položaj Republike Srpske.”

    – Za nas nema dileme da će poslanici Pokreta podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, kao što smo podržali i posljednji veto iz maja 2025. godine, jer naša je obaveza da vodimo odgovornu nacionalnu politiku, usmjerenu kao očuvanju i jačanju Republike Srpske, jasan je Stanivuković.

    Ovakva pitanja, kaže on, moraju biti iznad odnosa vlasti i opozicije, a mi dobro znamo razliku gdje prestaje dnevna politika, a počinje nacionalna odgovornost.

    – Tako smo postupili i do sada, tako ćemo postupiti i svaki naredni put – istakao je on.

  • Sve više pacijenata u Hitnoj pomoći

    Sve više pacijenata u Hitnoj pomoći

    Zbog naglog porasta temperature u proteklih nekoliko dana, banjalučka Služba hitne medicinske pomoći bilježi povećan broj pacijenata u ambulantama, kao i povećan broj poziva na broj 124, rečeno je u Domu zdravlja Banjaluka.

    Među pacijentima uglavnom dominiraju hronični bolesnici starije životne dobi koji teško podnose ekstremne vrućine, što, kako su naveli u ovoj zdarsvtvenoj ustanovi, direktno dovodi do pogoršanja njihovih osnovnih ili pridruženih oboljenja.

    “Zdravstvene tegobe i smetnje sve češće osjećaju i mlade, zdrave osobe, a razlog je nepridržavanje doktorskih savjeta tokom vrelih ljetnih dana. Pacijenti se najčešće žale na iscrpljenost, jaku glavobolju, naglo nastalu slabost, kratkotrajne gubitke svijesti i oscilacije krvnog pritiska”, rekli su u banjalučkom Domu zdravlja.

    Kod hroničnih bolesnika situacija je dodatno usložnjena, pa se doktorima javljaju zbog stezanja u grudnom košu, slabo regulisanog krvnog pritiska, kardiovaskularnih tegoba, te neuroloških smetnji u vidu izraženih vrtoglavica i slabosti.

    Kako bi se spriječile ozbiljnije posljedice po zdravlje, iz banjalučkog Doma zdravlja apeluju da se građani strogo pridržavaju preventivnih mjera.

    To podrazumijeva izbjegavanje boravka na otvorenom u kritičnom periodu od 10.00 do 17.00 časova, nošenje adekvatne, lagane odjeće, te adekvatan unos tečnosti uz prilagođenu, laganu ishranu.

    Preporučuje se obavezno nošenje sunčanih naočara za zaštitu očiju, a za pacijente koji liječe neku hroničnu bolest, veoma je važno da redovno koriste svoje lijekove onako kako su propisani.

    Iz banjalučkog Doma zdravlja navode da je izuzetno važno potpuno izbjegavati alkohol, kao i bilo kakav težak fizički rad, posebno rad na visini ili otvorenom prostoru, tokom najtoplijeg dijela dana.

  • Oglasilo se Tužilaštvo o pronalasku tijela u Banjaluci

    Oglasilo se Tužilaštvo o pronalasku tijela u Banjaluci

    U koritu rijeke Vrbas, u mjestu Rekavice, kod Banjaluke, juče, 29. juna oko 11.20 je pronađeno tijelo nepoznate osobe, saopšteno je iz Okružnoj javnog tužilaštva Banjaluka.

    Uviđaj obavili tužilac i policija

    Kako navode, uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa policijskim službenicima PU Banja Luka.

    “Radi utvrđivanja tačnog vremena i uzroka smrti dežurni tužilac je naložio da se izvrši obdukcija beživotnog tijela koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu RS”, saopšteno je iz OJT Banjaluka.

    Podsjetimo, juče je banjalučkog policiji u 11.20 prijavljeno da se na desnoj obali Vrbasa, u pomenutom naselju nalazi tijelo.

    Oni su odmah po prijavi izašli na teren, koji je bio nepristupačan.

     

     

     

  • Eksplozija paket-bombe u Monaku

    Eksplozija paket-bombe u Monaku

    Ispred stambene zgrade u centru Monaka u ponedjeljak uveče dogodila se eksplozija u kojoj su povrijeđena tri člana ukrajinske porodice.

    Vlasti sumnjaju da je riječ o terorističkom napadu i intenzivno tragaju za muškarcem koji je, prema prvim informacijama, neposredno prije detonacije ostavio ranac na ulazu u zgradu.

    U eksploziji koja se dogodila u zgradi u Monaku, duž granice sa Francuskom, povrijeđena su tri člana iste ukrajinske porodice, prenosi Figaro. Riječ je o ukrajinskom oligarhu Vadimu Jermolajevu, koji u Monaku boravi kao “VIP izbjeglica”, i njegovoj supruzi, prenosi Index.hr.

    U eksploziji povrijeđeni roditelji i dijete
    Eksplozija se dogodila neposredno prije 21 sata po lokalnom vremenu u Ulici prečasnog oca Luisa Frole u Monaku, a u njoj su teško povrijeđena dva roditelja, starosti između 50 i 60 godina, dok je dječak (13) u stabilnom stanju, navodi Figaro.

    Prema izvorima bliskim istrazi, najteže je povrijeđena supruga Vadima Jermolajeva, kojoj je eksplozija nanijela teške povrede donjih ekstremiteta.

    Ljekari se bore za njen život, kao i za život njenog supruga. Hitne službe zbrinule su i četvoro lakše povrijeđenih, uglavnom zbog šoka i posjekotina od razbijenog stakla, prenose mediji.

    Premijer Monaka Kristof Mirman izjavio je da se “vjerovatno radilo o terorističkom napadu”.

    Snimljen muškarac kako postavlja ranac pred ulaz zgrade
    Prema prvim izvještajima, na kamerama za video-nadzor viđena je osoba kako postavlja ranac ispred ulaznih vrata zgrade dok su druge osobe ulazile u istu zgradu, prije nego što je pješke pobjegla prema susjednom gradu Bosolej.

    Eksplozija se dogodila u trenutku kada su tri osobe koje su povrijeđene ulazile u zgradu.

    Tužilac Monaka izjavio je da su stručnjaci za deaktiviranje bombi i službenici pravosudne policije na licu mesta, a u Monaku su postavljeni policijski punkotvi.

    Policija Monaka i Francuske traga za osumnjičenim.

    Televizija BFM, pozivajući se na glavnog tužioca Monaka, navela je da je eksplozivna naprava bila takozvana “paket-bomba”.

    Mirman je rekao da se ovakav incident nikada ranije nije dogodio u Monaku, a gradonačelnik Nice Erik Sioti ocijenio je da je napad “tragedija za Monako”.

  • Značajno proširena predsjednička ovlašćenja: Kakvu odluku je donio Vrhovni sud SAD

    Značajno proširena predsjednička ovlašćenja: Kakvu odluku je donio Vrhovni sud SAD

    Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država izglasao je juče da se dozvoli predsjedniku SAD Donaldu Trampu da smijeni demokratsku članicu Federalne trgovinske komisije Rebeku Sloter iz političkih razloga, čime su značajno proširena predsjednička ovlašćenja, prenose mediji.

    Za podršku Trampovoj odluci glasalo je šest, od devetoro sudija Vrhovnog suda, a ona je postala zvanična nakon što je predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts napisao obrazloženje, odnosno presudu, koja poništava 90 godina star pravni presedan koji je sprečavao smjenjivanje zvaničnika nezavisnih agencija po volji predsjednika.

    Ova odluka daje Trampu i budućim predsjednicima SAD veću kontrolu nad vladom i efikasno okončava dvostranačku, nezavisnu prirodu regulatornih agencija koje nadgledaju mnoge aspekte američkog života.

    Tramp je, u objavi na svojoj platformi „Istina“ rekao da je odluka Vrhovnog suda “velika pobjeda”, koja je “jedna od najvažnijih ikada datih u pogledu predsjedničkih ovlašćenja”.

    Vrhovni sud SAD je prethodno danas odbacio pokušaj Trampa da smijeni Lizu Kuk sa funkcije u upravnom odboru Federalnih rezervi i dozvolio joj da nastavi da obavlja dužnost.

    Odlukom donijetom sa pet glasova za i četiri protiv, Vrhovni sud je odbio zahtjev predsjednika da mu se dozvoli da smeni Kukovu sa položaja guvernerke Fedsa nakon optužbi za prevaru u dobijanju stambenog kredita.

    Američki predsjednik je u reagovanju na tu odluku Vrhovnog suda objavio na mreži “Istina” da će njegova administracija odmah preduzeti mjere kako bi obezbijedila da guvernerka Federalnih rezervi Kuk ne donosi odluke koje se tiču dobrobiti SAD, prenosi Sputnjik.

  • Vlada povećala subvencije za Željeznice RS za 35 miliona KM

    Vlada povećala subvencije za Željeznice RS za 35 miliona KM

    Rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu subvencije za „Željeznice Republike Srpske“ povećane su za 35 miliona KM, čime je ukupan grant za ovo javno preduzeće dostigao 45 miliona KM. Nadležni navode da su sredstva namijenjena prije svega za isplatu bruto plata zaposlenih do kraja godine, nakon značajnog pada prihoda i poremećaja u transportu.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske ranije je usvojen rebalans kojim je izvršeno ovo povećanje subvencija, uz obrazloženje da je došlo do pada transporta sirovina i prekida određenih industrijskih tokova, što je direktno uticalo na poslovanje Željeznica. Dodatna sredstva, kako je ranije pojašnjeno iz institucija, treba da omoguće redovnu isplatu plata i sprečavanje otpuštanja radnika.

    V.d. generalnog direktora Željeznica Republike Srpske Dragan Zelenković naveo je da je preduzeće u aprilu doživjelo „transportni i finansijski šok“, te da su obezbijeđena sredstva zahvaljujući Vladi i resornom ministarstvu prvenstveno usmjerena na plate radnika. On je istakao da je cilj da se izbjegnu otpuštanja i redukcije zaposlenih, uz poruku da je neophodno smanjenje troškova i povećanje prihoda kroz jačanje transportnog tržišta i promjenu transportnih tokova.

    Zelenković je naveo da je plan usmjeren i ka pokušaju vraćanja dijela izgubljenih količina transporta, posebno u kontekstu problema sa rudnikom Ljubija, željezarom u Zenici i koksarom u Lukavcu, uz napomenu da se pokušava vratiti najmanje na 50 odsto ranijih obima. Kao jedan od pravaca razvoja pominje se i jačanje saradnje sa drumskim saobraćajem.

    U međuvremenu, isplata majske plate zaposlenima kasnila je, iako je uprava prethodno najavila da će sredstva biti obezbijeđena i isplaćena u ponedjeljak. Iz sindikata su saopštili da plata nije „legla“ na račune ni do kraja radnog dana, uz dodatnu zabrinutost zbog izostanka informacija o planiranoj tematskoj sjednici Vlade i sastancima sa resornim ministrom i sindikatima.

    Nakon toga, Zelenković je saopštio da je plata „puštena“ prema bankama i da bi trebalo da bude isplaćena zaposlenima narednog dana, ali i da nema dodatnih informacija o institucionalnim sastancima i tematskoj sjednici o stanju u preduzeću.

    Prema ranijim podacima, „Željeznice Republike Srpske“ su prošlu godinu završile sa gubitkom od 32,2 miliona KM. Prihodi su pali za oko 40 odsto, odnosno za 35,4 miliona KM, sa 85,11 miliona KM u 2024. godini na 49,7 miliona KM u prošloj godini, što je, prema ocjenama, dovelo do jednog od najvećih gubitaka u istoriji preduzeća.

  • PIC ponovo o visokom predstavniku, ima li dogovora?

    PIC ponovo o visokom predstavniku, ima li dogovora?

    Uprkos očekivanjima SAD da se izbor novog visokog predstavnika završi do kraja mjeseca, prema saznanjima “Nezavisnih”, malo je vjerovatno da će do dogovora doći.

    Podsjećanja radi, Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira danas (30. juna) se u Sarajevu sastaje kako bi ponovo pokušao izabrati nasljednika Kristijana Šmita, a u igri su Antonio Zanardi Landi, italijanski kandidat koga podržavaju i SAD, i Rene Trokaz, francuski kandidat koga podržava većina Evropljana.

    Šta će SAD uraditi

    Za sada je nejasno šta će SAD uraditi nakon izvjesnog ishoda u kojem ne bude postignut konsenzus o nasljedniku Šmita. Dok neki smatraju da se neće desiti ništa posebno, drugi ne isključuju mogućnost da SAD obustave svoj doprinos finansiranju OHR-a. Iz jedne članice UO PIC-a nam je, na pitanje šta ako se to desi, rečeno jednostavno da će se morati pronaći model o preraspodjeli troškova na ostale zemlje.

    Podsjećanja radi, EU finansira 50 odsto OHR-a, SAD oko 20 odsto, Japan deset odsto, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo po oko šest odsto, dok se ostatak troškova odnosi na zemlje Islamske konferencije i druge manje doprinosioce.

    Uloga i pozicija OHR-a

    Po svemu sudeći, glavno pitanje nije osoba koja će sjesti u Šmitovu fotelju, nego uloga i pozicija OHR-a, ali i ugled i uticaj zemalja koje čine PIC.

    Iako se kao jedan od motiva za američki tvrd stav spominje Južna interkonekcija, odnosno potreba rješavanja pitanja državne imovine, teško da je to slučaj. Naime, kada bi postojala finansijska konstrukcija, ozbiljan projekt i definisani odnosi, teško je zamisliti scenario po kojem bi projekt propao zato što nije donesen zakon o državnoj imovini. Posebno zato što su SAD uvijek ranije, kad su u pitanju njihovi interesi, putem komisije za državnu imovinu izdejstvovale izuzeća, kao što je bio slučaj pri izgradnji zgrade Ambasade SAD u Sarajevu. Problem s projektom je to što javnost BiH još nije imala na uvid finansijsku konstrukciju, eventualni ugovor i plan, a ne nerješavanje pitanja državne imovine.

    Zato je jedno od najvažnijih neodgovorenih pitanja zbog čega su SAD spremne da poremete odnose s evropskim saveznicima oko jedne, suštinski nebitne pozicije, posebno imajući u vidu da se sada i SAD slažu sa stavom koji EU zagovara već neko vrijeme da poziciju OHR-a treba postepeno gasiti.

    Jedna od zanimljivih teza je da se to radi ne zbog visokog predstavnika, nego da je riječ o široj strategiji najužeg spoljnopolitičkog tima oko Donalda Trampa, predsjednika SAD, oko svih spoljnopolitičkih odluka, a da je ovo s OHR-om samo jedan dio opšteg plana. Prema ovoj verziji, ideolozi nove spoljnopolitičke uloge SAD žele da se zemlja što manje izlaže međunarodnim obavezama kako bi se fokusirala na nekoliko ključnih prioriteta, poput zapadne hemisfere i eventualne buduće konfrontacije s Kinom.

    Zato je, prema tom scenariju, plan da se maksimalno pokvare odnosi sa saveznicima, kako bi se spriječilo da sutra, nakon eventualne promjene vlasti dođe ponovo do vraćanja spoljne politike na ranije postavke. Trampov tim, naime, ne vjeruje profesionalcima u Stejt departmentu koje smatra dijelom “duboke države” i smatra, opravdano, da će oni iskoristiti prvu priliku koja im se pruži da se odnosi s američkim istorijskim saveznicima resetuju.

    Provokacijama oko prisvajanja Grenlanda, novim prijetnjama povećanjem carina Evropi od sto odsto, vrijeđenjem Danaca da ničim nisu pomogli SAD iako imaju najviše poginulih vojnika po glavi stanovnika u američkim vojnim misijama i insistiranjem na visokom predstavniku koga Evropa ne želi stvaraju se uslovi za trajne poremećene odnose, čak i ako bi se na vlast vratio neko ko bi želio obnoviti transatlantske odnose.

    I odnosi s NATO-om, iako je strateški dogovor postignut na prošlogodišnjem samitu u Hagu o izdvajanjima na odbranu od pet odsto, ponovo se dovode u pitanje od strane Trampove administracije, a pojedini analitičari predviđaju i moguća iznenađenja na predstojećem NATO samitu u Ankari za dvije sedmice.

    BiH bi mogla izvući najdeblji kraj

    Kao što smo već ranije pisali, najdeblji kraj u ovom odmjeravanju snaga bivših saveznika mogla bi izvući BiH, koja je praktično od Dejtona do danas opstajala na međunarodnom konsenzusu oko ključnih politika. Kako se taj konsenzus bude rastakao, BiH će se nalaziti u sve većim problemima, koji bi mogli dovesti do do juče nezamislivih scenarija.

  • Rusija u UN: Spremni smo za diplomatiju, ali smo primorani da odgovorimo vojnim putem

    Rusija u UN: Spremni smo za diplomatiju, ali smo primorani da odgovorimo vojnim putem

    Retorika Kijeva o zaštiti Evrope od Rusije nije ništa drugo do dimna zavjesa za odugovlačenje sukoba, vođenje borbenih dejstava do posljednjeg Ukrajinca i uvlačenje NATO-a direktno u sukob sa Moskvom, izjavila je vršilac dužnosti stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Ana Јevstignjejeva na sjednici Savjeta bezbednosti UN povodom ukrajinskog napada na autobus sa djecom u Brjanskoj oblasti.

    Јevstignjejeva je podsjetila da je u napadu na autobus koji je prevozio bjeloruski fudbalski klub u Gelendžik na odmor poginula trudna žena, majka dvoje djece, koja je pratila tim, dok je još devet osoba povrijeđeno, meću kojima šestoro maloljetnika.

    – Ne radi se o napadu na vojne objekte sa “posljedicama po civilna lica”, niti o “slučajnom pogotku”, već o namjernim postupcima operatera, koji je imao mogućnost da vidi prirodu cilja. Očigledno je riječ o terorističkom aktu protiv civilnog stanovništva – naglasila je.

    Јevstignjejeva je istakla da napadi na studentski dom u Starobeljsku, kao i napad na djecu u Brjanskoj oblasti, svjedoče o tome da za kijevski režim svaka osoba, uključujući i djecu, koja se nalazi na teritoriji Rusije ili kroz nju putuje u tranzitu, automatski postaje meta za likvidaciju.

    – Naravno, bilo bi poželjnije da se ciljevi i zadaci Specijalne vojne operacije ostvare političko-diplomatskim sredstvima. Ipak, u ovom trenutku ne naziru se realna rješenja koja bi uzimala u obzir legitimne interese Rusije – rekla je Јevstignjejeva.

    Prema njenim riječima, sve dok zapadne zemlje ne odustanu od namjere da nanesu strateški poraz Rusiji i obuzdaju njen razvoj, Rusija će nastaviti da se tim pokušajima suprotstavlja vojnim putem.

    – Obraćam se zapadnim članicama Savjeta bezbednosti, čije države proizvode i isporučuju režimu Vladimira Zelenskog sredstva za napad i dalekometno naoružanje kojim se ciljano gađa civilno stanovništvo. Nastavljajući da direktno i neodgovorno snabdijevate Kijev oružjem, odavno ste postali saučesnici u njegovim brojnim zločinima. Za njih snosite direktnu političku i moralnu odgovornost – dodala je ona.

    Kako kaže, za zapadne sponzore podrška kijevskom režimu predstavlja isplativ poduhvat, ne samo sa geopolitičkog, već i sa komercijalnog stanovišta.

    – U stvarnosti, međutim, uspjeha na frontu nema, a mogućnost popunjavanja redova Oružanih snaga Ukrajine prisilno mobilisanim ljudstvom neprestano se smanjuje – dodala je Јevstignjejeva.

    Ona je dodala da je za režim Vladimira Zelenskog trenutno od presudne važnosti da svojim zapadnim sponzorima prikaže navodne uspehe Oružanih snaga Ukrajine kako bi obezbijedio dalji priliv oružja i finansijskih sredstava, prenosi RT Balkan.

  • Sređuje se parking kod Južnog krila UKC

    Sređuje se parking kod Južnog krila UKC

    Parking i zaustavni prostor ispred Južnog krila UKC Republike Srpske u Banjaluci, koji pacijenti i posjetioci godinama koriste kao makadamsku površinu, konačno bi trebalo da budu obnovljeni.

    UKC je dodijelio ugovor za adaptaciju saobraćajnice i zaustavnog prostora vrijedan 669.797,55 KM bez PDV-a, odnosno oko 783.663 KM sa PDV-om.

    Posao je dobila firma “MG Mind” iz Mrkonjić Grada, čiji je vlasnik poznati biznismen Mladen Milanović Kaja. Ugovor je zaključen 9. juna ove godine, a u postupku javne nabavke stigla je jedna ponuda, koja je ocijenjena kao prihvatljiva.

    Riječ je o prostoru neposredno ispred ulaza u Južno krilo, gdje svakodnevno dolaze pacijenti, posjetioci, zaposleni i vozila Hitne pomoći. Umjesto uređenog parkinga i jasno obilježenog zaustavnog prostora, taj dio UKC-a godinama je prepoznatljiv po šljunku, prašini, rupama i improvizovanom parkiranju.

    Problem nije nov. Još 2021. godine objavljeno je da su radovi na izgradnji velike garaže UKC-a oštetili parking između Ginekologije i Južnog krila, te da su prilazna cesta i parking popucali. Od tada je prostor ostao jedno od vidljivijih neuređenih mjesta u krugu najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj.

    Predmet ugovora su građevinski radovi na adaptaciji saobraćajnice i zaustavnog prostora. U odluci o dodjeli ugovora nije precizirano koliko će parking mjesta biti uređeno, niti precizan rok završetka radova, već stoji da ugovor traje do ispunjenja obaveza.