VRBAS Media

Autor: INFO

  • Blanuša: Biću kandidat SDS-a za predsjednika Republike

    Blanuša: Biću kandidat SDS-a za predsjednika Republike

    Iako su opšti izbori u Republici Srpskoj tek za sedam mjeseci, opozicija već danima priča o raspodjeli ključnih funkcija. O tome je u emisiji “Telering” govorio i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, kojeg je stranka delegirala kao predsjedničkog kandidata.

    Razgovori u opoziciji nisu nikada jednostavni, kaže Blanuša, dodajući da postoje različiti interesi pojedinaca i stranaka. I o tome se, kaže, mora razgovarati. Daje šansu koalicionom dogovoru, ali, ipak, podsjeća, odluke organa SDS su jasne.

    – Odluka moje stranke je da ja budem kandidat za predsjednika Republike na opštim izborima ove godine. Јa kao predsjednik stranke moram poštovati odluke Glavnog odbora i Skupštine, kao najvišeg organa stranke. A sa Draškom Stanivukovićem i sa njegovim pokretom treba da razgovaramo. Mislim da ćemo se na kraju dogovoriti oko raspodjele funkcija i da onda izađemo u javnost i da iznesemo konačnu odluku – istakao je.

    Blanuša je najavio da se stranka već sprema za opšte izbore u ovoj godini.

    – Vrlo brzo ćemo već na sljedećoj sjednici Glavnog odvora formirati glavni izborni štab, poslije toga izborne štabove na nivou lokalnih zajednica, opštinskih, gradskih i praktično krenuti u izborni režim rada gdje nema puno prostora za politiku, već više za aktivnost i za rad na terenu – dodao je.

    On je naglasio da opozicija mora imati zajedničku platformu svih stranaka u kojoj će građani Republike Srpske razumjeti sa čim idu na naredne izbore i kako vide Republiku Srpsku u budućem periodu.

    SDS je, kaže, i dalje najjača opoziciona stranka, ako se gledaju rezultati na izborima.

    – Imamo najveći broj poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, najviše poslanika u Predstavničkom domu i Parlamentarnoj skupštini BiH, najviše načelnika ako se pogledaju lokalnih zajednice u odnosu na ove druge opozicione stranke. Tako da je tu situacija sasvim jasna – ističe Blanuša.

    Blanuša je spomenuo i nepisano pravilo u kandidaturama, da kad opozicioni blok daje zajedničke kandidate za dvije inokosne funkcije, ona opoziciona stranka koja je najjača ima pravo prvog izbora.

    – Bez obzira šta ko mislio i šta ko pričao, ne znam šta će pokazati naredni izbori, još uvijek je Srpska demokratska stranka najjača opoziciona stranka jer je za mene na prethodnim izborima glasala polovina biračkog tijela – ističe Blanuša.

    On je istakao da bi uvođenje elektronskog praćenja izbora promijenilo, prije svega, integritet izbornog procesa.

    – Tamo gdje su ponovljeni izbori, jasno su utvrđene izborne regularnosti, počevši od posmatrača, članova biračkih odbora, izlazaka na izbore bez identifikacionih dokumenta. Јa imam informacije kako su izbori tekli u 8. februara, odnosno šta je bilo sve pred te izbore. Јa sam rekao nek se izbori ponove na svakom onom biračkom mjestu gdje ima sumnje da je bilo izbornih nepravilnosti. Nesumnjivo je da u Doboju, Zvorniku i Bratuncu postoje lokalni moćnici koji imaju svoj sistem, svoju organizaciju, svoju infrastrukturu vezanu za SNSD. I pripremili su se za te izbore i zato utrošili dobar dio javnih sredstava. Pogledajte kakve resurse ima SNSD, a kakve svi ostali. Tu je ogromna razlika – kaže Blanuša.

    Kako ističe njegov cilj nije rušenje SNSD-a, nego promjena vlast na izborima.

    – Valjda se vlast mijenja na izborima, a ne na ulici, sa nekim stranim faktorom.Niti nam treba Kristijan Šmit, niti nam treba Kancelarija viskog prestavnika. I da je kakve sreće, mi odavno u BiH ne bi imali Kancelariju OHR-a – kaže Blanuša.

  • Spor oko kandidata sve vidljiviji

    Spor oko kandidata sve vidljiviji

    Dok vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, uprkos unutrašnjim nesuglasicama, i dalje uspijeva da nastupi kao jedinstven blok, opozicija se ponovo suočava s podjelama unutar vlastitih redova.

    Glavna pitanja koja se nameću jesu ko će biti kandidati za najvažnije funkcije, ko je spreman na kompromis, a ko vjeruje da upravo njegova politička opcija treba da bude osovina oko koje će se okupiti ostatak opozicije.

    Iako su posljednjih dana pojedini opozicioni lideri slali poruke o potrebi zajedničkog nastupa, sve je više znakova da bi takav dogovor mogao biti teško ostvariv. Kandidata ima mnogo, funkcija je malo, a spremnost na ustupke za sada djeluje najmanja.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović već je ranije javno iskazao ambiciju da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Njegovu kandidaturu prije nekoliko mjeseci otvoreno je podržao gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović iz SDS.

    Međutim, ostale opozicione stranke uglavnom izbjegavaju da se izjasne o toj ideji, što Vukanović otvoreno zamjera. On podsjeća da je godinama podržavao zajedničke opozicione kandidate na različitim nivoima vlasti.

    – Očigledno je da su pojedini škrti na podršci, iako sam skoro dvije decenije bez ikakvih uslova stajao iza kandidata opozicije, od lokalnih izbora do kandidatura za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH. Ako već nema otvorene podrške, očekivao sam bar da me ne osporavaju – poručio je Vukanović.

    U međuvremenu je iz Narodnog fronta stigla ideja o drugačijem rasporedu funkcija. Prema tom prijedlogu, kandidati za dvije najvažnije pojedinačne funkcije bili bi Branko Blanuša i Draško Stanivuković.

    U toj kombinaciji Vukanoviću bi, prema toj zamisli, pripala pozicija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dok bi Jelena Trivić bila predložena za premijerku.

    Takav raspored očigledno nije naišao na odobravanje Vukanovića, koji je pozvao Trivićevu da javno kaže da li će podržati eventualnu kandidaturu Stanivukovića.

    Odgovor, barem za sada, nije dobio. Trivićeva je ranije jasno poručila da ne želi da govori o konkretnim imenima, već da je najprije potrebno da sve opozicione stranke sjednu za isti sto i razgovaraju o zajedničkom programu i planu ekonomskog oporavka Republike Srpske.

    – Ne želim da izgovorim nešto što bi moglo uvrijediti nekog ili isključiti druge iz razgovora. Moramo prestati sa licitiranjem imenima – izjavila je ona ranije, dodajući da se trudi da dodatno ne podgrijava tenzije u opozicionom bloku.

    U dosadašnjim javnim kombinacijama za dvije ključne funkcije opozicije Vukanovićevo ime rijetko se pojavljivalo.

    Zbog toga se postavlja pitanje da li bi on ponovo mogao ostati bez kandidature ili će, u konačnici, iz opozicionih planova ispasti Draško Stanivuković, čiju kandidaturu Vukanović već duže vrijeme odbacuje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi ključna odluka mogla zavisiti od SDS-a, koji je ranije već izašao s prijedlogom da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    – Ostaje da se vidi da li će SDS podleći pritiscima iz Beograda i dijela vlastitog članstva te podržati Stanivukovića, koji otvoreno pokazuje ambiciju da preuzme funkciju predsjednika entiteta – kaže Topićeva.

    Prema njenim riječima, Vukanovićeva kandidatura ima i principijelnu dimenziju.

    – On je godinama bio jedan od najaktivnijih opozicionih političara i često je vodio kampanje za druge kandidate. Logično je da sada očekuje da ostatak opozicije stane iza njega – navodi ona.

    Topićeva ukazuje i na, kako kaže, novu političku dinamiku među nekadašnjim rivalima.

    – Zanimljivo je da su pojedini političari koji su ranije bili u otvorenom sukobu sada počeli da podržavaju jedni druge. Tako Igor Radojičić predlaže Jelenu Trivić za premijerku, dok ona između Vukanovića i Stanivukovića pokazuje sklonost prema mlađem gradonačelniku – smatra Topićeva.

    Prema njenoj ocjeni, takve političke kombinacije dodatno stvaraju utisak nejedinstva u opozicionom bloku i ostavljaju prostor vlasti da ih prikaže kao posvađane i fokusirane isključivo na raspodjelu funkcija.

    Istovremeno, kako dodaje, brojni problemi, afere i optužbe na račun vlasti ostaju po strani, dok mnogi slučajevi godinama čekaju epilog u ladicama tužilaštava.

  • Pentagon: Prva sedmica rata s Iranom koštala SAD više od 11 milijardi dolara

    Pentagon: Prva sedmica rata s Iranom koštala SAD više od 11 milijardi dolara

    Pentagon je Kongresu saopštio da je prva sedmica rata s Iranom Sjedinjene Američke Države koštala 11,3 milijarde dolara.

    Zvaničnici su o tome informisali Pododbor Kongresa za budžetska sredstva za odbranu, a jedan senator rekao je da vjeruje kako su troškovi i veći i da navedena cifra ne uključuje sve ratne aktivnosti.

    „Očekujem da je trenutni ukupni operativni broj znatno veći od toga. Ako gledate samo troškove zamjene korišćene municije, oni su već znatno iznad 10 milijardi dolara“, rekao je Kris Kuns, demokrata iz Delavera.

    Kada je zatražen komentar, portparol Pentagona rekao je: „Ne komentarišemo zatvorene rasprave ili pitanja. Što se tiče troškova operacije ‘Epic Fury’, nećemo znati konačne troškove dok misija ne bude završena.“

  • Energetska kriza ponovo u fokus stavila rusku naftu i gas

    Energetska kriza ponovo u fokus stavila rusku naftu i gas

    Američka i ruska delegacija održale su sastanak na Floridi kako bi razgovarali o energetskoj krizi, a izaslanik Vladimira Putina tvrdi da su Sjedinjene Američke Države konačno shvatile značaj Rusije u snabdijevanju energentima.

    Situacija na Bliskom istoku odvratila je veliki dio svjetske pažnje od rata u Ukrajini, za koji je američki predsjednik Donald Tramp obećao da će se završiti dok on bude na vlasti.

    Njegov izaslanik za mirovne pregovore Stiv Vitkof je posljednjih mjeseci razgovarao i s ukrajinskom i s ruskom delegacijom, ali bezuspješno.

    Vitkofovi posljednji razgovori sa zvaničnicima iz Moskve održani su juče na Floridi, a razgovaralo se o energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Iranu, rekao je predstavnik Vladimira Putina.

    Izaslanik Kiril Dmitrijev izjavio je da su SAD bile među „mnogim zemljama koje su sada shvatile ključnu, sistemsku ulogu ruske nafte i gasa u osiguravanju stabilnosti globalne ekonomije“.

    Naglasio je da su navodno shvatili i koliko su destruktivne sankcije Rusiji.

    Mnogi analitičari smatraju da će rastuće cijene nafte uzrokovane ratom u Iranu pomoći Kremlju da se intenzivnije vrati na tržište energenata.

    Rusija trenutno prodaje naftu po nižoj cijeni svojim glavnim kupcima Indiji i Kini, ali zbog poremećaja na tržištu sada može naplatiti punu cijenu.

    To bi Rusiji moglo pomoći da povrati dio novca u budžet koji je značajno potrošen tokom četvorogodišnjeg rata u Ukrajini.

  • Banjaluka raspisala konkurse za kulturne i društvene projekte

    Banjaluka raspisala konkurse za kulturne i društvene projekte

    Nakon usvajanja budžeta Grada Banjaluka za tekuću godinu počela je realizacija brojnih projekata i aktivnosti, među kojima su i javni konkursi i pozivi za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture, umjetnosti i društveno korisnih programa udruženja građana.

    Naime, Grad Banjaluka raspisao je javni konkurs za sufinansiranje projekata kulturnog i umjetničkog stvaralaštva za 2026. godinu, a

    javnim pozivom obuhvaćene su oblasti pozorišne, filmske, muzičke i muzičko-scenske umjetnosti, vizuelnih umjetnosti, književnosti, izdavaštva i umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa.

    Visina sredstava koja se mogu dodijeliti po jednom projektu iznosi do 15.000 KM, a subjekt koji konkuriše može prijaviti jedan projekat.

    “Prijave na javni konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Odjeljenju za društvene djelatnosti putem prijemne kancelarije Gradske uprave Grada Banjaluka (kancelarija broj 11), u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Javni konkurs za sufinansiranje projekata kulturnog i umjetničkog stvaralaštva”, broj: 07-30-521/26, ili putem pošte – preporučeno, na adresu: Grad Banja Luka, Gradska uprava, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Trg srpskih vladara 1, Banjaluka”, navode iz resornog odjeljenja.

    Kako dodaju, projekat se prijavljuje putem prijave (prijavnog obrasca) i izrađuje se isključivo na projektnom i finansijskom obrascu koje je propisao Grad, a koji su dostupni na internet stranici Grada.

    Istovremeno, Odjeljenje za društvene djelatnosti raspisalo je i javni poziv za prijavu projekata udruženja građana i fondacija za sufinansiranje iz budžeta Grada Banjaluka u 2026. godini.

    “Poziv se odnosi na projekte koji doprinose obezbjeđivanju uslova u zajednici za samostalan život lica sa invaliditetom, podršci aktivnostima lica treće životne dobi, ekonomskom osnaživanju žena i prevenciji nasilja u porodici, razvojnim programima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, uključivanju djece u aktivnosti zaštite životne sredine, prevenciji bolesti zavisnosti, zaštiti mentalnog zdravlja i programima zaštite djece od vršnjačkog nasilja”, navode iz resornog odjeljenja.

    Kako dodaju, projekte je potrebno realizovati na području grada do kraja 2026. godine, a visina sredstava koja se mogu dodijeliti po projektu iznosi od 2.500 do 15.000 KM. Udruženje ili fondacija može prijaviti samo jedan projekat.

    “Na javni poziv mogu se prijaviti udruženja i fondacije registrovane u skladu sa zakonom kod nadležnog suda ili drugog nadležnog organa, koje imaju sjedište ili registrovanu organizacionu jedinicu na području grada Banjaluke”, navode oni.

    Kako dodaju, prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Odjeljenju za društvene djelatnosti putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija broj 11), u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Javni poziv za prijavu projekata udruženja građana za sufinansiranje iz budžeta Grada Banjaluka u 2026. godini”, sa pozivom na broj 07-6-91/26, ili putem pošte – preporučeno, na adresu: Grad Banjaluka, Gradska uprava, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Trg srpskih vladara 1, 78 000 Banjaluka.

  • Brisel ubrzava dekarbonizaciju i oslobađanje od fosilnih goriva

    Brisel ubrzava dekarbonizaciju i oslobađanje od fosilnih goriva

    Evropska unija je napravila novi korak kojim se pokušava okrenuti od korištenja fosilnih goriva poput nafte i prirodnog gasa pokretanjem inicijative o jačanju investicija u domaće izvore energije.

    Kako je saopšteno na stranici Evropske komisije, direktan povod za ovu novu inicijativu je rat u Iranu i posljedice koje bi on mogao imati po evropsku ekonomiju, imajući u vidu snažan skok rasta cijena nafte i naftnih derivata, kao i prirodnog gasa.

    Zatvaranja Ormuskog zaliva

    Kao što smo već više puta izvještavali, zbog zatvaranja Ormuskog zaliva došlo je do otežanog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima globalnih tržišta, a Katar, jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa, obustavio je proizvodnju u svojim postrojenjima.

    EU smatra da je ta situacija još jedan dokaz da je odluka o dekarbonizaciji ekonomije ispravna ne samo iz ekološkog aspekta, nego i iz ekonomskog i geopolitičkog.

    “Trenutni geopolitički kontekst ponovo ukazuje na rizike koji se odnose na evropsku zavisnost od uvezenih fosilnih goriva. Građani i industrija su s pravom zabrinuti zbog visokih cijena energenata. Investiranje u čistu energiju je najjeftinije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, navedeno je na stranici Komisije.

    Posljedice po BiH

    Ova nova geopolitička i energetska orijentacija imaće velike posljedice i po BiH, koja je ne samo zavisna od EU zbog evropskog puta na kojem se nalazi, već i zbog ekonomske zavisnosti za njenu industriju.

    Važno je napomenuti da i Evropska komisija priznaje da je to srednjeročno rješenje, što znači da se EU u dogledno vrijeme ne može odreći nafte i naftnih derivata, kao ni prirodnog gasa. Zbog toga, iako EU želi da se srednjeročno oslobodi zavisnosti od uvoza prirodnog gasa, u naredne deceniju do dvije to neće biti moguće, jer se tek tada očekuje da bi obnovljivi izvori možda mogli u velikoj mjeri zamijeniti postojeće fosilne izvore.

    BiH, kao i EU, želi da u narednu deceniju ili dvije obezbijedi izvore prirodnog gasa iz Amerike, zalivskih zemalja i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza osim Rusije u periodu energetske tranzicije.

    Američki investitori

    Kao što smo više puta pisali, američki investitori zainteresovani su za investiranje u Južnu interkonekciju, gasovod koji bi BiH trebalo da poveže s terminalima za tekući gas na Krku u Hrvatskoj, čime bi se obezbijedio alternativni izvor snabdijevanja iz Amerike.

    Delegacija EU nam je odgovorila da EU neće pružiti finansiranje za ovaj projekt, ali smo takođe napomenuli da to nije iznenađenje, s obzirom na to da je i u vrijeme bivše američke administracije Džoa Bajdena bilo jasno da će EU podržati ovaj projekt do određenog roka, a ako se on ne realizuje do tada, neće biti ni evropskog finansiranja.

    O tome je više puta javno govorio i tadašnji ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, insistirajući da se hrvatski i bošnjački političari dogovore o realizaciji ovog projekta. Kao što je već poznato, zbog neslaganja oko uloge “BH gasa” kao glavnog operatera, rokovi nisu ispoštovani i sada nova američka administracija Donalda Trampa pokušava naći alternativne izvore finansiranja.

    Nova inicijativa Evropske komisije

    Nova inicijativa Evropske komisije podrazumijeva potpunu dekarbonizaciju energetskog sistema do 2050, odnosno dostizanje karbon neutralne ekonomije.

    Države članice EU moraju transformisati svoje energetske sisteme u potpuno integrisano, digitalizovano i konkurentno energetsko tržište EU koje se u velikoj mjeri zasniva na obnovljivim izvorima. Pored regulatornih reformi, države članice treba da omoguće i podstaknu dalja ulaganja u čistu energiju, uključujući energetsku efikasnost.

    “Trenutni geopolitički kontekst naglašava rizike povezane sa evropskim oslanjanjem na uvezena fosilna goriva. Građani i industrija s pravom su zabrinuti zbog visokih cijena energije. Ulaganje u čistu energiju predstavlja najpovoljnije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, zaključuju u Evropskoj komisiji.

  • Nevidljivo oružje iz dubine: Iranski “zmaj” koji brine Pentagon

    Nevidljivo oružje iz dubine: Iranski “zmaj” koji brine Pentagon

    Iran nastavlja da jača svoje vojne sposobnosti u Persijskom zalivu oslanjajući se ne samo na klasičnu pomorsku flotu, već i na nove tehnologije koje bi mogle značajno da utiču na bezbjednosnu ravnotežu u regionu.

    Ovo u analizi piše novinar “Politike” Vladimir Vuković navodeći kako se u centru pažnje vojnih analitičara našao novi bespilotni podvodni sistem pod nazivom “Aždar” (persijski zmaj), koji su iranski inženjeri nedavno predstavili kao dio razvoja asimetričnih pomorskih kapaciteta.

    Šta je podvodni dron “Aždar”
    Riječ je o podvodnom dronu oblika torpeda, ali sa znatno složenijom unutrašnjom konstrukcijom od klasične municije.

    Osnovu sistema čine litijumske baterije koje omogućavaju tihi električni pogon. Za razliku od dizel-električnih podmornica, čiji rad motora i propelera stvara prepoznatljiv akustični potpis, ovaj uređaj se kreće gotovo nečujno, što značajno otežava njegovo otkrivanje pomoću standardnih brodskih sonarnih sistema.

    Upravo ta karakteristika, kako ukazuju vojni stručnjaci, čini “Aždar” potencijalno opasnim iznenađenjem za posade ratnih brodova i komercijalnih tankera koji se oslanjaju na elektronske sisteme za rano upozoravanje.

    Domet od 600 kilometara i višednevno djelovanje
    Prema dostupnim podacima, ovaj bespilotni sistem može pri maloj brzini da ostane u vodi i do četiri dana, praktično “lebdeći” i prateći aktivnosti na površini. U režimu napada, dron može dostići brzinu od oko 25 čvorova, što je uporedivo sa brzinom brzih patrolnih čamaca. Njegov operativni domet prelazi 600 kilometara.

    “Za bespilotni podvodni sistem ove klase to su prilično impresivne brojke, naročito ako se uzme u obzir njegova potencijalna upotreba u uskim morskim prolazima”, navode analitičari specijalizovanog kanala “Vojna hronika”.

    Značaj takvog sistema posebno dolazi do izražaja u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu.

    U pojedinim dijelovima ovaj moreuz širok je tek nekoliko kilometara, dok njime prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Tankerima koji prevoze energente iz Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i samog Irana to je glavna ruta ka svjetskim tržištima.

    Upravo zbog toga Teheran posljednjih godina razvija strategiju asimetrične pomorske odbrane. Umjesto izgradnje velikih i skupih nosača aviona, što bi za iransku ekonomiju predstavljalo ogromno opterećenje, fokus je stavljen na sisteme koji su manji, jeftiniji i tehnološki fleksibilniji.

    Vojni analitičari smatraju da projekat “Aždar” najvjerovatnije nadgleda Islamska revolucionarna garda, elitna vojna formacija koja je već poznata po razvoju bespilotnih letjelica i brzih udarnih čamaca.

    Jednostavno lansiranje i potencijalna prijetnja brodovima
    Jedna od prednosti novog sistema je i njegova jednostavna logistika. Dron se može lansirati sa obale, manjeg vojnog čamca, pa čak i sa civilnog plovila. U gustom saobraćaju Persijskog zaliva takve lansirne platforme lako je prikriti, što potencijalnom napadaču daje značajnu taktičku prednost.

    Ukoliko je opremljen bojevom glavom težine do pola tone eksploziva, “Aždar” bi mogao da predstavlja ozbiljnu prijetnju velikim brodovima. Za razliku od klasičnih torpeda, koja su projektovana za napad na veće ciljeve, ovakvi mali i manevarski sistemi mogli bi biti znatno teži za presretanje.

    Pojava masovno proizvedenih podvodnih dronova mogla bi dodatno da zakomplikuje bezbjednosnu situaciju u regionu, koji je već opterećen brojnim političkim i vojnim tenzijama. Svaki ozbiljniji incident u Ormuskom moreuzu imao bi potencijal da izazove globalne posljedice, prije svega na tržištu energenata.

    Zbog toga razvoj novih iranskih pomorskih tehnologija pažljivo prate vojni i bezbjednosni centri širom svijeta. Bezbjednost ovog uskog morskog prolaza direktno utiče na globalne tokove energenata, a samim tim i na stabilnost svjetskih cijena nafte i gasa.

    Savremena vojna tehnologija, pokazuje primjer “Aždara”, sve više se oslanja na kompaktne i autonomne sisteme koji uz relativno ograničene resurse mogu da stvore značajan strategijski efekat. Ono što je do juče ličilo na scenario iz naučne fantastike, danas postaje realnost modernog pomorskog ratovanja.

  • Održana promocija kompakt-diska „Republici Srpskoj“ Mješovitog hora SPD „Jedinstvo“ pod pokroviteljstvom predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića

    Održana promocija kompakt-diska „Republici Srpskoj“ Mješovitog hora SPD „Jedinstvo“ pod pokroviteljstvom predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića

    U prostorijama Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci danas je promovisan kompakt disk “Republici Srpskoj” banjalučkog Mješovitog hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

    Kompakt disk promovisan je pod pokroviteljstvom predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića, koji je istakao da kultura svakog naroda počiva na umjetnosti i da parlament Srpske sa zadovoljstvom podržava umjetničke projekte.

    “Ono što su uradili do sada je vrijedno divljenja i podrške i ja mogu da im čestitam na tome. Hor `Jedinstvo` donosi brojne nagrade i to je dokaz da je riječ o svjetskoj kulturi”, rekao je Stevandić novinarima prije početka promocije.

    Dirigent hora Nemanja Savić rekao je da ovaj kompakt disk predstavlja dar Republici Srpskoj i da mu je posebna čast što je promovisan u Narodnoj skupštini.

    “Logično je i da u našoj najvažnijoj instituciji održimo promociju. Imaćemo priliku večeras da predstavimo kompozicije koje su nastale još u Odbrambeno-otadžbinskom ratu pa sve do prošle godine, kada je urađena posljednja”, dodao je Savić.

    Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” Banjaluka jedno je od najstarijih društava u Republici Srpskoj. Osnovano je 1893. godine i djelovalo je, sa prekidom za vrijeme Prvog svjetskog rata, sve do 1941. godine, kada mu je zabranjen rad.

    Društvo je imalo veoma značajnu ulogu u očuvanju narodne tradicije, duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda Banjaluke i Krajine.

    Na inicijativu protojereja stavrofora Ratka Radujkovića i Nemanje Savića, 1992. godine obnovljen je rad ovog društva, čiji se Mješoviti hor ubrzo svrstao u red najboljih horova Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije.

  • Petković poručio Evropskoj uniji: Riješite problem prelaska granice za građane i prevoznike

    Petković poručio Evropskoj uniji: Riješite problem prelaska granice za građane i prevoznike

    Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu BiH, učestvovao je u Strazburu na zasjedanju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i BiH.

    Kao član parlamentarne delegacije BiH, Petković je poručio da BiH može da postane članica Unije tek kada bude zatvoren OHR i kada ode tzv. visoki predstavnik. Takođe, Petković je u Evropskom parlamentu govorio i o blokadi otaranja novog mosta na Savi između BiH i Hrvatske i pozvao EU da izvrši pritisak na odgovorne u FBiH.

    Takođe je pozvao na rješavanje aktuelnog problema koji imaju prevoznici, vozači iz BiH koji rade na teritoriji EU.

    “Vlast u Republici Srpskoj želi članstvo BiH u EU, ali tražimo poštovanje onih prava koja su nam data Dejtonskim mirovnim sporazumom i ono što propisuje Ustav BiH. U prethodnih 30 godina Republici Srpskoj su samo oduzimane nadležnosti najviše djelovanjem visokog predstavnika, a onda i Ustavnog suda BiH. EU nikada zvanično nije rekla da jedan pojedinac ne može da donosi zakone. Radostan sam jer je nedavno Predstavnički dom BiH putem  Ustavnopravne komisije poslao izjašnjenje Ustavnom sudu BiH da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost za donošenje zakona. Nadam se da će on shvatiti tu svoju ulogu i da ćemo mi političari preuzeti odgovornost”, rekao je Petković.

    On je dodao da je do blokada u BiH došlo onda kada je neko odlučio da smijeni predsjednika Republike Srpske, te da izbaci SNSD i koalicione partnere iz vlasti na nivou BiH.

    “Ni vlast ni opozicija u Srpskoj nisu krive za nenapredovanje BiH ka EU, kriv je onaj ko ne shvata specifičnisti BiH. Pomozite nam da otvorimo postojeće mostove i da gradimo nove. Očekujemo da nam EU pomogne na EU putu, a to se može pokazati tako što će za početak dozvoliti lakši prelazak granica za naše građane, ali i prevoz i boravak našim prevoznika. Koliko je BiH apsurdna i koliko jedna osoba može nanijeti zla građanima govori i primjer Zijada Krnjića koji je onemogućio otvaranje mosta na granici sa Hrvatskom, tj. EU”, zaključio je Petković.

    Na 8. sastanku POSP-a raspravljalo se o stanju odnosa između EU i Bosne i Hercegovine, trenutnom stanju finalizacije zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH te imenovanju glavnog pregovarača sa EU.

    Parlamentarnu delegaciju, osim Petkovića, čine Saša Magazinović (SDP BiH), Branislav Borenović (PDP), Zdenko Ćosić (HDZ BiH) i Dženan Đonlagić (DF).

     

  • IEA razmatra puštanje 400 miliona barela nafte iz rezervi

    IEA razmatra puštanje 400 miliona barela nafte iz rezervi

    Međunarodna agencija za energiju (IEA) planira da preporuči oslobađanje čak 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi pokušala da obuzda nagli rast cijena na svjetskom tržištu usljed rata između SAD-a i Izraela s Iranom.

    Prema informacijama izvora upućenih u razgovore, riječ je o najvećem planiranom oslobađanju nafte u istoriji ove organizacije.

    Plan predviđa da se nafta iz rezervi na tržište pušta postepeno tokom najmanje dva mjeseca. Španska ministarka energetike Sara Aagesen izjavila je da bi zemlje mogle imati do 90 dana da realizuju oslobađanje predviđenih količina.

    Njemačka ministarka privrede Katherina Reiche potvrdila je da je riječ o 400 miliona barela i naglasila da će i Njemačka učestvovati u ovom potezu, iako detalji raspodjele među državama još nisu precizirani. Dodala je da će najveći doprinos oslobađanju rezervi dati Sjedinjene Američke Države i Japan.

    Analitičari upozoravaju da će tempo oslobađanja nafte biti jednako važan kao i ukupna količina. Ako bi, na primjer, 100 miliona barela bilo pušteno tokom narednog mjeseca, dnevna količina iznosila bi oko 3,3 miliona barela. To je znatno manje od trenutnog poremećaja u snabdijevanju, koji se procjenjuje na oko 20 miliona barela dnevno, nakon što je Hormuški moreuz između Irana i Omana praktično blokiran.

    Uprkos planu IEA, cijene nafte su u srijedu ponovo porasle jer tržišta sumnjaju da bi takva intervencija mogla nadoknaditi potencijalne šokove u snabdijevanju uzrokovane sukobom.

    Istovremeno, sigurnosne pomorske kompanije saopštile su da su još tri broda pogođena nepoznatim projektilima u Hormuškom moreuzu. Time je broj napadnutih plovila u toj regiji od početka sukoba porastao na najmanje 14, što dodatno naglašava opasnost za pomorski saobraćaj.

    Japan je već najavio da će samostalno djelovati i prije formalne koordinacije IEA. Premijerka Sanae Takaichi izjavila je da će Japan osloboditi zalihe koje odgovaraju 15 dana rezervi privatnog sektora, kao i jednomjesečne državne zalihe nafte.

    „Umjesto da čekamo formalno odobrenje koordinisanog međunarodnog oslobađanja rezervi, Japan će djelovati prvi kako bi ublažio neravnotežu između ponude i potražnje na globalnom energetskom tržištu“, rekla je Takaichi.

    Podsjećanja radi, zemlje članice IEA su 2022. godine oslobodile ukupno 182,7 miliona barela nafte u dvije faze nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je tada bio najveći takav potez u istoriji organizacije. Najavljena količina od 400 miliona barela bila bi više nego dvostruko veća.

    Zapadne ekonomije koordiniraju svoje strateške naftne rezerve upravo kroz IEA, organizaciju osnovanu nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog vijeka.

    Ministri energetike zemalja G7 već su dali načelnu podršku korištenju strateških rezervi kako bi se stabilizovalo tržište.

    „U principu podržavamo provođenje proaktivnih mjera za rješavanje situacije, uključujući korištenje strateških rezervi“, navodi se u zajedničkom saopštenju ministara.

    Izvor iz G7 rekao je za Reuters da nijedna država trenutno ne osjeća fizički nedostatak sirove nafte, ali da cijene naglo rastu i da pasivnost nije opcija.

    Međutim, konačna odluka o raspodjeli količina po državama i vremenskom okviru oslobađanja rezervi još nije donesena. Sekretarijat IEA trebalo bi da predloži više scenarija na osnovu mogućeg uticaja na tržište, a u razgovore bi mogle biti uključene i velike ekonomije koje nisu članice IEA, poput Kine i Indije.

    Južna Koreja, koja je članica IEA, saopštila je da učestvuje u konsultacijama i razmatra svoju poziciju.