VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plavšić: Poskupljenje odvoza smeća u Banjaluci opravdano investicijama u čistiji grad

    Plavšić: Poskupljenje odvoza smeća u Banjaluci opravdano investicijama u čistiji grad

    Gradske ulice, kontejneri, odvoz smeća i računi za komunalne usluge – teme koje gotovo svakodnevno izazivaju reakcije građana.

    – Posljednje povećanje od oko 30 odsto se desilo poslije tri godine. “Depot” je povećao cijene prije toga i to treba pratiti. Građani se žale na različite račune. Po pravilniku je propisano da se odvoz oplaća po kvadratu korisne površine i to je i dalje aktuelno – rekao je tehnički direktor Komunalnog preduzeća “Čistoća” Banjaluka Milan Plavšić.

    Grad nabavlja nove podzemne i nadzemne kontejnere kojih nema u širem našem okruženju, kaže Plavšić.

    – To su moderni kontejneri koji se ne mogu pomjerati. Uloženo je preko pola miliona KM. To će dosta promjeniti sliku grada imaćemo puno kvalitetniji odvoz smeća i čistiji grad – rekao je Plavšić.

    U Banjaluci je propisano da posude nabavlja i održava Grad, a u posljednje vrijeme ih “Čistoća” održava.

    – Svaka popravka je na teret “Čistoće” – naveo je Plašić.

    Vozila ima dovoljno.

    – Po procjeni oko 15 miliona je uloženo u opremu i vozila, a svako vozilo je velika investicija – kaže Plavšić.

    Radne snage, kaže, imaju dovoljo.

    – Nama samo nam treba da se pridržava Grad ugovora. Mi ne možemo uticati na budžet grada, koliko nam daju sredstava mi toliko imamo. Apelujemo svakodnevno na Skupštinu grada da daju više sredstava da grad bude čist. Nekada je Banjaluka bila primjer čistog grada, vratimo to – kaže Plavšić.

    Građani trebaju biti savjesni po pitanju odlaganja otpada, naveo je Plavšić.

  • Prodaja električnih automobila u Evropi porasla 51 odsto, EV dostigli četvrtinu tržišta

    Prodaja električnih automobila u Evropi porasla 51 odsto, EV dostigli četvrtinu tržišta

    U prvih sedam mjeseci 2026. godine prodaja električnih vozila porasla je za 37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je pomoglo cijeloj automobilskoj industriji da zadrži pozitivne rezultate. Poređenja radi, cjelokupno evropsko automobilsko tržište poraslo je za 4,1 odsto prošlog mjeseca i za 5,7 odsto u periodu od januara do jula.

    Rast prodaje električnih vozila nadmašio je i plug-in hibride i klasične hibride. Prodaja plug-in hibrida u julu je porasla za 15 odsto, dok je prodaja potpuno hibridnih vozila povećana za 9 odsto. Rast cijena goriva i sve veća ponuda električnih automobila vrlo su vjerovatno glavni pokretači kontinuiranog rasta registracija električnih vozila u Evropi.

    Francuska i Njemačka, dva najveća automobilska tržišta u Evropi, predvode ovaj procvat električnih vozila, a svakog mjeseca na njihove puteve stiže sve više automobila na električni pogon.

    Francuska je u julu dostigla udio električnih vozila od 35 odsto, uz više od 44.000 registracija. U međuvremenu, potpuno električni automobili prošlog mjeseca dostigli su udio od 29,3 odsto, uz gotovo 79.000 registracija.

    Ukupno je prošlog mjeseca u Evropi registrovano 277.006 električnih vozila. Škoda Elrok bila je najprodavaniji električni automobil u regionu, a slijedili su je Folksvagen ID.4 i Reno 5 E-Tech.

    Međutim, Teslin Model Y i dalje je najprodavaniji električni automobil u Evropi nakon prvih sedam mjeseci godine, sa 115.759 registracija, što predstavlja povećanje od 55 odsto. Škodin Elrok je drugi sa 67.679 primjeraka, dok je Tesla Model 3 treći sa 57.086 prodatih automobila.

    Kada je riječ o plug-in hibridima, kineski proizvođači automobila probili su se i zauzeli veliki dio tržišta. Za razliku od električnih vozila, kineski plug-in hibridi ne podliježu povećanim uvoznim carinama, pa se mogu prodavati po nižim cijenama od modela proizvedenih lokalno.

    Ukupna prodaja plug-in hibrida u julu je porasla na 125.530 automobila, što je povećanje od 15 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kineski modeli imali su udio od 34 odsto i zauzeli gotovo polovinu mjesta među 10 najprodavanijih modela.

    BYD Seal U bio je najprodavaniji plug-in hibrid u Evropi prošlog mjeseca, a slijedio ga je BYD Atto 2. Jaekoo 7 bio je četvrti.

    Od januara do jula, pobjedničko postolje čine kineski modeli, pri čemu je BYD Seal U na prvom mjestu, slijede BYD Atto i Jaekoo 7.

  • Iran tvrdi da je spreman za američki „ekonomski Dan D“

    Iran tvrdi da je spreman za američki „ekonomski Dan D“

    Američki ministar finansija Skot Besent najavio je potpunu blokadu ekonomskih veza sa Iranom, upozorivši da će svaka država koja finansijski sarađuje sa Teheranom biti izolovana.

    Kao odgovor na to, iranski ministar ekonomije Ali Madanizadeh izjavio je za državnu televiziju da Iran „dugo čeka na ove planove“ i da će oni rezultirati još jednim porazom Vašingtona.

    „Vlada je bila i jeste spremna. Imamo dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima. Imamo vlastite alate i znamo kako da igramo ovu igru“, naglasio je Madanizadeh.

    Na nedavnoj konferenciji za novinare, američki ministar finansija predstavio je operaciju pod nazivom „Ekonomski izopštenik“.

    Besent je naglasio da SAD pokreću direktan napad na iranske finansijske veze širom svijeta i da Amerika „više ne upravlja iranskom prijetnjom, već je okončava“.

    Ministarstvo finansija SAD izdalo je odluke protiv pet ključnih iranskih sektora, koji uključuju digitalnu imovinu, tehnološki sektor, trgovinu zlatom, avijaciju i brodarstvo.

    Uz to, sankcionisano je gotovo 60 subjekata, pojedinaca i plovila.

    Cilj je, kako navodi Besent, „zategnuti omču“ i blokirati sve potencijalne izvore prihoda za Iranski revolucionarni gardijski korpus.

    Iran se, međutim, oslanja na podršku saveznika. Madanizadeh je istakao da Kina i Rusija nisu prihvatile američke mjere. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova već je saopštilo da sankcije i pritisci ne pomažu, te da će Peking štititi svoje interese.

    Kao odgovor na američke prijetnje, Teheran je izdao oštro upozorenje – ako se pritisci nastave, zaustaviće sav izvoz nafte iz regiona. Iranski režim je već upozorio brodove da ne prolaze kroz Hormuški moreuz bez dozvole.

    Oko petine svjetske proizvodnje nafte i gasa obično prolazi kroz ovaj uski plovni put južno od Irana. Njegova blokada od kraja februara već je dovela do rasta globalnih cijena nafte.

    Uprkos oštroj retorici iz Vašingtona, ekonomski stručnjaci izražavaju sumnju u efikasnost novih sankcija. Dejvid Oksli, glavni ekonomista za klimu i robe u kompaniji „Capital Economics“, opisao je ove mjere kao „vlažnu petardu“.

    „S obzirom na to da obnovljena američka pomorska blokada već guši iranski izvoz nafte, direktan uticaj ‘ekonomskog Dana D’ na iranske prihode biće donekle blag“, smatra Oksli, podsjećajući da oko 90 odsto iranske nafte odlazi u Kinu – zemlju koja istorijski ne priznaje američke sankcije.

  • SAD nude do 10 miliona dolara za informacije o petorici iranskih zvaničnika

    SAD nude do 10 miliona dolara za informacije o petorici iranskih zvaničnika

    Američki Stejt department obnovio je poziv za pružanje informacija o pet visokopozicioniranih zvaničnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC). Za korisne informacije nudi se nagrada koja može dostići i do 10 miliona dolara, odnosno oko 16,7 miliona KM.

    Zvanični američki program „Nagrade za pravdu“ oglasio se na društvenoj mreži Iks, uputivši javni apel svima koji imaju saznanja o aktivnostima, mrežama i lokacijama ključnih iranskih vojnih i obavještajnih zvaničnika.

    Kako se navodi u obavještenju, Sjedinjene Američke Države traže informacije o sljedećim osobama:

    • Ahmed Vahidi, visoki komandant unutar struktura IRGC-a;
    • Ali Abdolahi, načelnik Centralnog štaba Hatam al-Anbija;
    • Said Agadžani, komandant jedinice za bespilotne letjelice Ratnog vazduhoplovstva IRGC-a;
    • Hamidreza Lašgarijan, šef Kibernetičko-elektronske komande IRGC-a;
    • Majid Hademi, komandant obavještajne službe.

    Iz Stejt departmenta posebno su naglasili da osobe koje pruže korisne i provjerene informacije, osim višemilionske finansijske nagrade, mogu ostvariti pravo i na relokaciju, odnosno preseljenje u sigurnu državu, čime bi im bila zagarantovana lična bezbjednost.

    Ovaj potez predstavlja nastavak dugogodišnjih američkih napora na suzbijanju operacija Korpusa islamske revolucionarne garde, vojne formacije koju Vašington tretira kao terorističku organizaciju i okosnicu iranskog vojnog i sajber djelovanja.

  • Tramp ide ka novim carinama od 7,5 odsto Kini zbog jeftine robe

    Tramp ide ka novim carinama od 7,5 odsto Kini zbog jeftine robe

    Predsjednik SAD Donald Tramp ide ka uvođenju novih carina od 7,5 odsto na robu iz Kine, kojima bi druga najveća svjetska ekonomija bila „kažnjena zbog preplavljivanja globalnog tržišta jeftinom robom“, navode tri osobe upoznate sa situacijom.

    Prema navodima dvoje izvora, riječ je o mjeri za koju administracija procjenjuje da ne bi ugrozila jednogodišnje trgovinsko primirje između Vašingtona i Pekinga, niti planirani susret Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga krajem septembra. Odluka još nije konačna, a predsjednik bi, kako tvrde upućeni, i dalje mogao da promijeni stav.

    Nova carina predstavljala bi pokušaj Bijele kuće da zaobiđe odluku Vrhovnog suda SAD, koji je ranije ove godine oborio Trampov plan za širok paket visokih carina kakav nije viđen još od tridesetih godina prošlog vijeka.

    Nakon toga, administracija je u martu pokrenula formalne istrage o prekomjernim industrijskim kapacitetima i pravilima o prisilnom radu u Kini i drugim državama.

    Još nije poznato da li se približava i odluka u istragama protiv drugih ekonomija koje je Vašington optužio za nepoštene trgovinske prakse. Među njima su Evropska unija, Japan, Indija, Meksiko, Južna Koreja, Vijetnam i Tajvan.

    Bijela kuća i Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika nisu odgovorili na upite o ovim razmatranjima.

    Kineska ambasada u Vašingtonu saopštila je da ekonomska i trgovinska pitanja treba rješavati bilateralnim razgovorima, a ne jednostranim carinskim potezima, te odbacila tvrdnje o prekomjernim kapacitetima.

    Kina je i prošlog mjeseca negirala takve optužbe, dok su njeni trgovinski partneri posljednjih godina sve češće upozoravali na veliki proizvodni kapacitet u sektorima od automobila i solarnih panela do cementa i čelika.

    Dodatni kontekst daje i podatak da je kineski trgovinski suficit prošle godine dostigao gotovo 1,2 biliona dolara, uz rast izvoza podstaknut slabijom domaćom potražnjom.

    Istovremeno, američko Ministarstvo finansija najavilo je i nove sekundarne sankcije zemljama koje nastavljaju trgovinu sa Iranom, čiji je najveći trgovinski partner upravo Kina.

  • Vrhovni sud SAD stao uz Trampa u sporu oko glasanja poštom

    Vrhovni sud SAD stao uz Trampa u sporu oko glasanja poštom

    Vrhovni sud SAD stao je u ponedjeljak iza administracije Donalda Trampa u sporu oko ograničavanja glasanja putem pošte, mada i dalje nije jasno u kojoj mjeri ova mjera može biti sprovedena prije predstojećih izbora.

    Odluka suda ostavila je otvoren prostor za nove pravne izazove koji bi mogli dodatno usporiti primjenu uredbe. Iako je Američka poštanska služba prošle sedmice predstavila plan njenog sprovođenja, rokovi su izuzetno kratki jer pojedine savezne države uskoro počinju da šalju glasačke listiće biračima.

    Trojica liberalno orijentisanih sudija Vrhovnog suda usprotivila su se odluci. S druge strane, Ministarstvo pravde tražilo je hitnu intervenciju kako bi se nastavile pripreme za uvođenje promjena uoči izbora na sredini predsjedničkog mandata.

    Tramp je uredbu potpisao u martu. Njome se nalaže sastavljanje preciznih spiskova kvalifikovanih birača, dok se Poštanskoj službi SAD naređuje da glasačke listiće dostavlja isključivo osobama koje se nalaze na tim spiskovima.

    Demokratski zvaničnici iz 23 savezne države i Distrikta Kolumbija podnijeli su tužbu protiv federalne administracije u namjeri da zaustave primjenu uredbe. Tvrdili su da Ustav jasna ovlašćenja za sprovođenje izbora daje državama i Kongresu, te da bi Trampove izmjene mogle izazvati haos i otvoriti vrata stranačkim zloupotrebama.

    U podnesku sudu naveli su da bi posljedice dopuštanja da tako dalekosežne promjene stupe na snagu neposredno pred jesenje izbore bile „ekstremne“.

    Savezni sud u Masačusetsu ranije je blokirao primjenu plana u tim državama, što je potom potvrdio i žalbeni sud. Sutkinja je nakon toga donijela i drugu odluku kojom je plan obustavljen na nivou cijele zemlje, zadavši novi udarac Trampovoj administraciji.

    Federalni pravnici uzvratili su tvrdnjom da presuda iz Masačusetsa „onemogućava vladu da finalizuje i sprovede politike koje je predsjednik predložio radi jačanja izbornog integriteta na novembarskim izborima“.

    Istovremeno, ranija odluka suda u Vašingtonu dopustila je nastavak priprema, ali je takođe ostavila mogućnost novih tužbi ukoliko promjene zaista budu primijenjene.

    Glasanje poštom već dugo je jedna od glavnih meta Trampovih kritika. On konstantno tvrdi da takav način glasanja podstiče izborne prevare, iako za to nema čvrstih dokaza, a i sam je ranije glasao putem pošte.

    Prema službenim podacima, oko 30 odsto svih glasova na predsjedničkim izborima 2024. godine pristiglo je poštom, dok je studija Instituta Brukings iz 2025. godine zabilježila svega četiri slučaja prevare na 10 miliona takvih glasačkih listića.

  • Njemački istražioci pronašli treći dron i sumnjivi eksploziv

    Njemački istražioci pronašli treći dron i sumnjivi eksploziv

    Njemački istražioci pronašli su treći dron i sumnjivu eksplozivnu supstancu koji su povezani sa pokušajem napada na aerodrom Lajpcig/Hale ovog mjeseca, objavili su emiteri NDR i WDR i list “Zidojče cajtung”.

    Dron je pronađen 14. avgusta, 10 dana nakon incidenta, zapadno od aerodroma, prenio je Rojters.

    Na istom mjestu istražitelji su pronašli oko 50 grama supstance za koju sumnjaju da je vojni eksploziv heksogen, naveli su mediji.

    Bezbjednosni izvori su naveli da sumnjaju na umiješanost ruskih obavještajnih službi u pokušaj napada, što je Moskva negirala.

    Dron natovaren eksplozivom pronađen je 4. avgusta u blizini ukrajinskog teretnog aviona Antonov, koji se koristi za transport vojnih zaliha.

    Istražioci takođe sumnjaju da se drugi dron možda sudario sa teretnim avionom kompanije DHL ubrzo nakon privremenog zatvaranja aerodroma.

    Aerodrom Lajpcig/Hale predstavlja teretni i vojni logistički centar koji koriste NATO i ukrajinska kompanija “Antonov” za transport vojnih zaliha.

  • Vozove u Srpskoj nema ko da vozi

    Vozove u Srpskoj nema ko da vozi

    “Željeznice Republike Srpske” (ŽRS) suočavaju se sa sve većim deficitom radne snage na prugama, zbog čega su prinuđene da popunu upražnjenih radnih mjesta prvenstveno traže unutar sopstvenih redova.

     

    “Željeznice” su prije samo nekoliko dana raspisale interni oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta iz postojećeg kadra. Riječ je o preraspodjeli postojećih radnika u Sektor za nabavku, odnosno Stovarišnu službu.

    Neposredno prije toga raspisan je i interni oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta na neodređeno vrijeme u Sektoru za operacije u željezničkom putničkom saobraćaju, ali do potrebnog kadra nadležni u ovom preduzeću ne uspijevaju doći. I vršilac dužnosti direktora “Željeznica” Dragan Zelenković ističe da sve teže dolaze do potrebnog broja radnika, odnosno prije svega izvršnog osoblja.

    Šta kažu analize
    “Početkom godine imali smo 1.699 radnika, a trenutno ih imamo 1.628. Dakle, više od 70 zaposlenih je po raznim osnovama napustilo preduzeće za nepunih osam mjeseci ove godine. Najviše je njih penzionisano, dok su ostali tražili sporazumni prekid ugovora o radu”, kazao je “Glasu” Zelenković i dodao da su trenutno dovedeni u situaciju da ne mogu popuniti upražnjena radna mjesta.

    Taj problem, naglašava on, prvo nastoje da riješe putem internih oglasa o preraspoređivanju radnika unutar preduzeća.

    “Pored toga, od Vlade smo tražili prijem novih radnika i oni su nam na kraju odobrili prijem do 30 novih zaposlenih na “Željeznice” u narednom periodu. I tu sada imamo problem, jer ne možemo ni tih 30 radnika da obezbijedimo, jer se radi prije svega o radnicima tehničke struke, odnosno zanimanja saobraćajne, tehničke i elektrotehničke struke. Jednostavno ni te radnike ne možemo da nađemo na tržištu rada u ovom trenutku”, naglašava Zelenković.

    Najviše radnika sa smanjenom radnom sposobnosti
    Najveći problem na “Željeznicama” je, navodi on, to što imaju puno radnika sa smanjenom radnom sposobnosti.

    “Riječ je o radnicima izvršne službe, koji ne mogu više da budu mašinovođe i onima koji ne mogu da rade kao otpravnici, jer se za njih traži prva zdravstvena kategorija. Međutim, ne možemo mi tako lako te ljude otpusti i ostaviti bez bilo kakvih primanja”, zaključio je Zelenković.

    I sindikalci u ovom preduzeću već duže skreću pažnju da se “Željeznice” suočavaju sa velikim nedostatkom mašinovođa i otpravnika.

    “Sve je izraženiji problem nedostatka mašinovođa i otpravnika vozova, zbog čega je u posljednje vrijeme skraćeno i radno vrijeme pojedinih željezničkih stanica. Tražimo i od uprave da nam obrazloži na koji način će biti primljeno novo izvršno osoblje i na kojim sve radnim mjestima. I pred prošle izbore primano je izvršno osoblje, ali čim su izbori prošli oni su prebačeni na neka druga radna mjesta tako da smo i tada izvisili za prijeko potrebni kadar u preduzeću”, kazao je “Glasu” predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti ŽRS Dragan Peulić.

    Uvećane subvencije
    Vlada Republike Srpske ove godine je značajno povećala iznos subvencija “Željeznicama” i to na nešto više od 45 miliona maraka.

    Taj iznos subvencija iz republičkog budžeta “Željeznice” će po svemu sudeći dobijati i u idućem trogodišnjem periodu, a Vlada je to najavila u svojim dokumentima koje je već izradila.

    “Subvencije “Željeznicama Republike Srpske” se usmjeravaju za sufinansiranje željezničkog putničkog saobraćaja i za finansiranje željezničke infrastrukture Republike Srpske. Predviđeno je da se za ove namjene izdvaja 45 miliona KM godišnje u narednom srednjoročnom period”, navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske za period 2027 – 2029. godine, koji je Vlada nedavno usvojila.

  • Kremlj odgovorio na tvrdnje o novoj mobilizaciji u Rusiji

    Kremlj odgovorio na tvrdnje o novoj mobilizaciji u Rusiji

    ​Kremlj je odbacio tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Rusija nakon parlamentarnih izbora u septembru planira novu mobilizaciju stotina hiljada vojnika.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je riječ o lažnim informacijama koje Kijev plasira s ciljem destabilizacije Rusije.

    „Znate, sve ovo podmeću ukrajinske vlasti. Naravno, režim pokušava da ideološki destabilizuje situaciju u našoj zemlji. Sve su to samo lažne vijesti, namjerno podmetnute medijima“, rekao je Peskov, prenosi TASS.

    Zelenski govorio o mobilizaciji 300.000 Rusa
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ranije da bi 300.000 Rusa, koji će biti mobilisani na jesen, mogli da otvore nove pravce na frontu na istoku Ukrajine ili u Černigovsko-Kijevskoj oblasti.

    Zelenski je rekao za Unian da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojoj vojsci da do kraja ove godine zauzme cijelu teritoriju ukrajinske Donjecke i Luganske oblasti.

    Ukrajinski predsjednik je izjavio i u julu da, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, Kremlj priprema novu mobilizaciju u Rusiji poslije parlamentarnih izbora zakazanih za 21. septembar, navodeći da će mobilizacija obuhvatiti od 300.000 do 500.000 vojnika.

  • Amazon uništava knjige nakon što ih iskoristi za obuku vještačke inteligencije

    Amazon uništava knjige nakon što ih iskoristi za obuku vještačke inteligencije

    Amazon kupuje ogromne količine knjiga, skenira ih za obuku vještačke inteligencije, a potom uništava

    Tehnološki gigant Amazon kupuje ogromne količine štampanih knjiga, koje potom skenira kako bi ih koristio za obuku svojih modela vještačke inteligencije (AI). Nakon skeniranja, knjige se u potpunosti uništavaju.

    Ovu informaciju objavio je američki tehnološki portal 404 Media nakon sprovedene istraživačke priče. Novinari su u jednu rijetku knjigu, za koju su sumnjali da bi mogla privući pažnju kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju, ubacili uređaj za praćenje i pratili njeno putovanje širom Sjedinjenih Američkih Država.

    Trag ih je doveo do Amazonovog skladišta LAS8 u Las Vegasu. Prema riječima neimenovanih radnika tog skladišta, njihov jedini zadatak jeste da primaju velike pošiljke štampanih knjiga, uklanjaju ISBN oznake, odnosno jedinstvene identifikacione kodove knjiga, i skidaju korice kako bi se proces skeniranja ubrzao. Nakon toga, knjige se trajno uništavaju.

    Zaštitni znak Amazonovog tima u ovom skladištu, koji djeluje pod kodnim nazivom VGT3, jeste dinosaur koji reži i u kandžama drži knjigu.

    „Kupujemo knjige preko komercijalnih kanala kako bismo pomogli u razvoju i unapređenju svojih proizvoda i usluga“, rekao je portparol Amazona, odbivši da komentariše uništavanje knjiga i negativne reakcije javnosti.

    Kako je otkrivena tajna aktivnost

    Portal 404 Media je u julu objavio da su knjižare u SAD-u početkom godine zabilježile istorijski rast prodaje. Zbog masovnih i naizgled nasumičnih narudžbi kupaca, kojima cijena nije predstavljala problem, prodavci su posumnjali da iza svega stoje kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju.

    Ipak, identitet naručilaca nisu mogli da potvrde jer internet prodavnice štite anonimnost kupaca, dok se pošiljke preusmjeravaju preko njihovih skladišta.

    Jedan od prodavaca pristao je da sarađuje sa novinarima 404 Media nakon što je primio narudžbu za 1.000 knjiga preko platforme Biblio. Uz uslov da ostane anoniman kako bi zaštitio svoje poslovanje, u jednu od knjiga ubacio je Appleov AirTag, koji su mu ustupili novinari.

    Praćenjem uređaja otkrivena je kompletna ruta knjige. Ona je iz Kalifornije avionom prevezena do Viskonsina, potom je stigla u distributivni centar Trifinity u Kenoši, da bi dvije sedmice kasnije kamionom bila prevezena do konačne destinacije – skladišta u Las Vegasu.

    Iz kompanije Biblio nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

    Zašto su kompanijama koje razvijaju AI potrebne štampane knjige

    Velike tehnološke kompanije neprestano tragaju za novim tekstualnim materijalom za obuku AI modela. Štampane knjige posebno su vrijedne jer veliki dio njihovog sadržaja nije dostupan na internetu, dok je sadržaj sa interneta već u velikoj mjeri prikupljen i iskorišten.

    Osim toga, knjige sadrže relativno dobro organizovane i strukturisane podatke, dok izdanja štampana prije 2022. godine uglavnom ne sadrže tekst generisan vještačkom inteligencijom. Time se izbjegava takozvani „kolaps modela“, pojava u kojoj AI modeli uče na sadržaju koji je prethodno generisala sama vještačka inteligencija, što može dovesti do gubitka kvaliteta.

    Sistemsko skeniranje ISBN brojeva dodatno je pojačalo sumnje da kompanije koje razvijaju AI pokušavaju da obrade sadržaj što većeg broja knjiga.

    Trgovci su još 2024. godine primijetili neuobičajeno povećanje narudžbi koje su stizale na račun korisnika pod nazivom „Amazon FC“. Amazon je tada naveo da je riječ o legitimnim kupovinama.

    Sličnu praksu koristile su i druge kompanije. U sudskom postupku autora protiv kompanije Anthropic otkriven je njihov projekat „Panama“, u okviru kojeg je sud zaključio da uništavanje fizičkog primjerka knjige nakon digitalizacije može biti obuhvaćeno principom „fer upotrebe“ (fair use), jer se na taj način sprečava dalja preprodaja fizičkih primjeraka i potencijalno narušavanje autorskih prava.

    Kada knjiga postane samo skup podataka

    Amazonu su prikupljeni podaci potrebni za obuku njegovih naprednih modela iz porodice Nova, kao i AI asistenta za programiranje Kiro.

    Među prikupljenim i uništenim knjigama nalaze se i veoma rijetka izdanja, kao i naslovi na manjim svjetskim jezicima.

    Iako takve knjige nemaju uvijek veliku tržišnu vrijednost, prodavci upozoravaju da njihovim uništavanjem nepovratno nestaju istorijska, intelektualna i emotivna vrijednost koje knjige nose.

    Za kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju, međutim, presudno je ono što iz knjige mogu izvući – digitalizovani tekst koji se može iskoristiti za treniranje modela.

    Knjiga tako, nakon što posluži kao izvor podataka, prestaje da bude fizički predmet i postaje samo skup digitalnih informacija.

    Prema pisanju 404 Media, upravo taj odnos prema knjigama otvara pitanje šta se događa kada tehnološka vrijednost nekog djela postane važnija od njegove kulturne, istorijske i emotivne vrijednosti.