VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kremlj: Ruski odgovor na kijevske udare ne prestaje; Britanija doliva ulje na vatru ukrajinskog sukoba

    Kremlj: Ruski odgovor na kijevske udare ne prestaje; Britanija doliva ulje na vatru ukrajinskog sukoba

    Ukrajinski napadi na komercijalnu infrastrukturu Rusije samo dodatno ističu prirodu kijevskog režima, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – U tom kontekstu, želio bih da vas vratim na intervju (predsjednika Rusije Vladimira) Putina od subote. Tamo je jasno rečeno da Ukrajina pokušava da napadne komercijalnu trgovinsku infrastrukturu… Kijevski režim to ne uspijeva, a što je najvažnije, to ne omogućava kijevskom režimu da na bilo koji način utiče na dinamiku koju vidimo na frontu – objasnio je Peskov novinarima.

    Prema njegovim riječima, recipročna dejstva ruske vojske zbog ukrajinskih napada na komercijalnu infrastrukturu svakodnevno se osjećaju u Kijevu.

    – Ovde je najvažnije sjetiti se predsjednikovih reči: “Sami ste otvorili Pandorinu kutiju, sada ćete dobiti odgovor’”. Odgovori se u Kijevu osjećaju svakog dana, svake noći i nastaviće da se osjećaju – naglasio je portparol, odgovarajući na pitanje o mogućem odgovoru Rusije na ukrajinske udare na skladišta ruskih trgovinskih kompanija.

    Komentarišući informacije da London planira da preda podatke o britanskim komponentama za rakete “skalp” (SCALP) Kijevu, Peskov je istakao da ruske snage rade na pronalaženju mjesta proizvodnje raketa u Ukrajini i preduzimaju mjere za njihovo uništavanje.

    – Naše Oružane snage sprovode odgovarajući rad, dobijaju odgovarajuće podatke kako bi identifikovale mjesta proizvodnje takvih raketa, mesta proizvodnje druge vojne opreme i preduzimaju mjere za uništavanje tih mjesta – precizirao je Peskov.

    Kako je naveo, Kremlj izuzetno negativno ocenjuje planove Londona da preda tehnologiju za proizvodnju raketa Kijevu.

    – Britanija učestvuje u ovom ratu na strani kijevskog režima. Britanija metodično i redovno doliva ulje na vatru i metodično i redovno kuje zavere kako bi spriječila bilo kakav napredak u mirovnom procesu. Upravo time se bavi Britanija – zaključio je Peskov.

    Ranije je objavljeno da će britanski premijer Endi Bernam objaviti da će Kijevu predati poverljive podatke kako bi se započela proizvodnja raketa dugog dometa SCALP u Ukrajini.

    Rusija smatra da isporuke oružja Ukrajini sprečavaju rješavanje problema, direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob i predstavljaju “igranje vatrom”. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je da će svaka pošiljka oružja namenjenog Ukrajini biti legitimna meta za Rusiju.

  • Vučić: Dosta je bilo progona Srba i hrišćana, moliću i Vašington da pomogne

    Vučić: Dosta je bilo progona Srba i hrišćana, moliću i Vašington da pomogne

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je dosta bilo progona srpskog i hrišćanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji i da će, ako u Evropi ne spriječe Albance da preuzmu od KFOR-a most na Ibru, zvati Vašington da pomogne.

    Povodom najave Prištine da će 1. septembra preuzeti most na Ibru, zbog čega je kod Srba na sjeveru Kosova i Metohije prisutan strah za bezbjednost djece koja tog dana kreću u školu, Vučić je rekao da se i sam plaši, te da će pozvati telefonom svakoga ko može da pomogne.

    – Moliću prvo ljude u Evropi da pomognu. Ako hoće-hoće, a ako ne mogu – zvaću Vašington i moliću njih da se to ne desi – izjavio je Vučić novinarima prilikom obilaska Raškog okruga.

    On je napomenuo da nema nikakve garancije da će Vašinton pomoći, ali da namjerava da moli za slobodu srpskog naroda i za mir i spokojstvo srpske djece.

    – Dosta je bilo progona srpskog i hrišćanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji, verujem da će ljudi u Vašingtonu to razumijeti – poručio je Vučić.

  • Potpisan sporazum za projekat “Voda i kanalizacija” vrijedan 16,67 miliona evra

    Potpisan sporazum za projekat “Voda i kanalizacija” vrijedan 16,67 miliona evra

    Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara potpisali su danas u Banjaluci supsidijarni sporazum za sprovođenje Sporazuma o grantu između BiH i Evropske investicione banke za projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva”, a vrijednost granta je 16,75 miliona evra.

    Vidović je izjavila da će grant sredstva u iznosu od 16,7 miliona evra za realizaciju projekta “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” biti implementirana u 15 lokalnih zajednica u skladu sa visinom njihovih projekata.

    – Nadam se da će ovakvih projekata biti još da bismo obezbijedili kvalitetan život za građane, ali i uslove za poslovanje. rekla je Vidovićeva, a prenosi RTRS.

    Amidžić je dodao da će, zahvaljujući ovom projektu “Vodovod i kanalizacija” ukupno 165.000 korisnika dobiti kvalitetnije ili u potpunosti novo vodosnabdijevanje.

    Amidžić je naveo da je ovo odgovornost prema građanima i velika potreba za 15 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj.

    – Blizu 19 miliona evra na sebe je preuzela Vlada Republike Srpske, a skoro 17 miliona evra je grant. Ovo pokazuje kapacitet Republike Srpske na međunarodnom planu, njenoj sposobnosti da aplicira i povuče ozbiljnija sredstva kada su u pitanju grantovi, osim dijela koji se odnosi na kreditna sredstva – izjavio je Amidžić.

    Da se konkretni problemi građana širom Srpske rješavaju, dodao je i premijer Republike Savo Minić.

    –  Rješavmo konkretne probleme građana širom Republike Srpske. Za projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” obezbijeđen je grant od 16,75 miliona evra, kojim će biti realizovano 29 investicija u 15 lokalnih zajednica. Projektom su obuhvaćeni Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje, Vukosavlje, Rogatica, Nevesinje, Istočna Ilidža, Novi Grad, Milići, Čelinac i Zvornik. Sredstva će biti usmjerena na unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i sistema oborinskih voda. Ovo je važan korak u rješavanju svakodnevnih problema naših građana – navodi Minić.  Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić izjavio je danas da će grant sredstva udružiti sa kreditnim i sopstvenim sredstvima za rješavanje vodosnabdijevanja na području Bakinaca, Riječana i Kobatovaca.

    – Vjerujem da će lokalne zajednice ova sredstva najbolje iskoristiti da obezbijede vodosnabdijevanje za korisnike i urede vodovodnu mrežu – rekao je Bojić.

    Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača rekao je da ova opština učestvuje u dvije komponente projekta, od kojih se jedna odnosi na područje gdje nema prirodnog izvora vode i obuhvata izgradnju stanice, rezervoara i 18 kilometara cjevovoda, dok se druga odnosi na produžetak vodovodne mreže za devet kilometara.

    Potpisivanju sporazuma prisustvovao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, te predstavnici lokalnih zajednica obuhvaćenih projektom.

    Projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” obuhvata 29 investicija u 15 lokalnih zajednica, a odnosi se na unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture i sistema oborinskih voda.

    Riječ je o projektima u lokalnim zajednicama Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje, Vukosavlje, Rogatica, Nevesinje, Istočna Ilidža, Novi Grad, Milići, Čelinac i Zvornik. Projekat predstavlja nastavak prve faze projekta “Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj” koji je započet 2011. godine.

  • Slučaj “Bileća”: Protiv Vujovića vođeno osam predmeta, Tužilaštvo otkrilo detalje

    Slučaj “Bileća”: Protiv Vujovića vođeno osam predmeta, Tužilaštvo otkrilo detalje

    Protiv Željka Vujovića iz Bileće, koji je osumnjičen da je na konjskim trkama u selu Bijeljani kod Bileće u subotu, 22. avgusta, automobilom pregazio tri osobe, do sada je u Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju vođeno osam predmeta, ne računajući ovo novo, potvrđeno je iz te pravosudne institucije.

    Tokom najnovijeg incidenta, koji se desio na konjskim trkama, jedan mladić je zadobio povrede lijevog ramena i desne potkoljenice, dok su drugo dvoje lakše povrijeđeni.

    Bezobzirno ponašanje

    Željko Vujović je danas, u ponedjeljak, 24. avgusta, dovezen u Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, a u drugom policijskom automobilu je dovezen i Mirko Samardžić, koji je, kako se sumnja, pobjegao zajedno sa Vujovićem, te je osumnjičen da mu je pomagao u bjekstvu. Još juče su u istu pravosudnu instituciju dovedeni Goran Čubrilo i Marija Ivković.

    Vujović će se pred Okružnim javnim tužilaštvom izjasniti o pokušaju teškog ubistva, za šta ga terete, jer je vozilom, prema riječima službenika ovog tužilaštva Srđana Vukanovića, bezobzirnim ponašanjem, u koju svrhu je koristio vozilo, u više navrata pokušao lišiti slobode više lica.

    Pravosnažne presude

    “Protiv Željka Vujovića je, ne računajući ovo krivično djelo, do sada vođeno osam predmeta u ovom Tužilaštvu i u svih osam predmeta je protiv njega podignuta optužnica, dok je u sedam predmeta donesena pravosnažna presuda, a jedan se predmet još vodi”, rekao je danas Vukanović.

    On u tom momentu nije imao precizne podatke u koliko je slučajeva Vujović bio osuđivan novčano, a koliko zatvorskom kaznom.

    Ivkovićeva došla vozilom

    Prema nezvaničnim saznanjima, Ivkovićeva je, nakon što su Vujović i Samardžić pobjegli u automobilu, na lice mjesta dovezla svoj auto i pokupila dijelove Vujovićevog automobila koji su otpadali dok je njime udarao žrtve, pa će se teretiti za sprečavanje dokazivanja krivičnog djela, a ostala trojica su mu, kako ih terete, pružala pomoć na odlasku sa lica mjesta i skrivanju, čineći ga nedostupnim organima gonjenja.

    Oni su se, kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, telefonima dogovarali gdje će jedni po druge dolaziti, kako bi se Vujović, koji je uhapšen u jednom bilećkom selu, mogao skloniti.

    “Oni su predati Tužilaštvu i u toku dana će biti ispitani, nakon čega će se staviti prijedlog o određivanju mjere pritvora, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana”, rekao je Vukanović, istakavši da će se ovaj predmet voditi pred Okružnim sudom zbog težine krivičnog djela.

  • Kružni tok kod „Škorpiona“ dobio novi rok, centralno ostrvo u znaku Borca

    Kružni tok kod „Škorpiona“ dobio novi rok, centralno ostrvo u znaku Borca

    Vozači koji već mjesecima prolaze kroz radove i gužve na raskrsnici kod „Škorpiona“ konačno su dobili novi rok za završetak kružnog toka. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je danas da će radovi biti završeni do 10. septembra.

    Riječ je o raskrsnici Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića, gdje su radovi počeli još u aprilu.

    Iako je prvobitno bilo najavljeno da će trajati do 22. jula, radovi su se produžili, a BL portal je proteklih sedmica više puta pisao o problemima sa kojima se vozači svakodnevno susreću na ovoj lokaciji.

    Saobraćaj se početkom avgusta odvijao kroz improvizovani kružni tok i aktivno gradilište, dok su nakon kiše dodatni problem predstavljale rupe, blato i otežano kretanje vozila.

    Stanivuković je danas, tokom obilaska radova na postavljanju spomenika knezu Lazaru kod „Lesnine“, najavio da će toj situaciji uskoro doći kraj.

    Prema njegovim riječima, kružni tok kod „Škorpiona“ trebalo bi da bude završen 10. septembra.

    Otkrio je i kako će biti uređeno centralno ostrvo nove raskrsnice.

    „U kružnom toku ‘Škorpion’ biće simbol našeg kluba Borca. Ispunićemo tu želju građana“, rekao je Stanivuković.

    Ideja da se na ovoj lokaciji postavi obilježje posvećeno Fudbalskom klubu Borac pojavila se još u junu, kada je odbornik Igor Maksić pokrenuo inicijativu da jedan od novih banjalučkih kružnih tokova dobije obilježje najvećeg gradskog fudbalskog kluba.

    Stanivuković je tada podržao inicijativu, a današnjom najavom potvrdio da će ona biti i realizovana.

  • Tramp najavio nove carine Kanadi

    Tramp najavio nove carine Kanadi

    Američki predsjednik Donald Tramp dodatno je zaoštrio trgovinski sukob sa Kanadom, najavivši nova drastična povećanja carina od 1. januara 2027. godine, koja će direktno pogoditi automobilsku industriju i čelik.

    Ova najava dolazi u trenutku kada odnosi između dvije susjedne zemlje dostižu najnižu tačku u posljednjih nekoliko decenija.

    U svojoj najnovijoj objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je optužio Kanadu za višegodišnje „iskorišćavanje“ Sjedinjenih Američkih Država, ističući da visoke kanadske carine nanose ogromnu štetu američkim poljoprivrednicima i stvaraju trgovinski deficit od 60 milijardi dolara.

    Tramp je poručio da trenutna situacija više nije održiva, te da se od početka 2027. godine uvode izuzetno oštre mjere na ključne kanadske izvozne sektore. Nova mjera predviđa povećanje carina na 50 odsto za sve automobile, velike i male kamione, autodijelove i čelik, uz otvoren poziv kompanijama da presele proizvodnju u SAD kako bi izbjegle namete i ostvarile nultu stopu carina.

    U nastavku objave naglasio je da Kanada više neće biti tretirana kao da je američka savezna država, optuživši je da u trgovini i drugim oblastima spada među najteže zemlje za saradnju. Tramp je istakao da Kanada djeluje privilegovano i poručio da SAD-u Kanada nije potrebna, već da je Kanadi potrebna Amerika, podsjetivši da susjedna zemlja čak 95 odsto svog poslovanja ostvaruje sa SAD, dok je u suprotnom smjeru taj udio neuporedivo manji.

    Ova zapaljiva retorika predstavlja direktan odgovor na propast pregovora koji su se urušili krajem prošle sedmice. Podsjećamo, u subotu, 22. avgusta, već su stupile na snagu američke carine od 50 odsto na oko 20 milijardi dolara vrijedne kanadske proizvode poput vina, mliječnih prerađevina, cementa i sportske opreme.

    Kao reakciju na američke pritiske, kanadski premijer Mark Karni suspendovao je pregovore, povukao pregovarače u Otavu i najavio oštre uzvratne carine „dolar za dolar“, koje stupaju na snagu 8. septembra. Kanadski odgovor obuhvatiće američki čelik, poljoprivrednu opremu, aparate, papir i elektroniku.

    Trgovinski rat, koji je počeo u julu aktiviranjem člana 338 američkog Zakona o carinama zbog barijera na američka vozila i mliječne proizvode, sada prijeti potpunim poremećajem u lancima snabdijevanja širom Sjeverne Amerike.

  • Više od 60 pripadnika EUFOR-a darovalo krv u Banjaluci

    Više od 60 pripadnika EUFOR-a darovalo krv u Banjaluci

    U Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske danas je više od 60 pripadnika EUFOR darovalo krv.

    Komandant EUFOR general-major Mauricio Fronda rekao je da su nakon darivanja krvi u Sarajevu u aprilu ove godine, vojnici EUFOR danas isto uradili i u Banjaluci.

    – EUFOR je prisutan u svim dijelovima BiH na različite načine, jedan od tih načina je što imamo redovne sastanke sa načelnicima svih opština i naša poruka stanovništu je da je EUFOR tu zbog njih i da osiguravamo stabilnu i sigurnu BiH – naveo je Fronda.

    Šef Službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske Veselka Ćejić navela je da je zadovoljna današnjom akcijom u kojoj su učestvovali pripadnici EUFOR-a.

    – Mi uvijek pozivamo sve ljude dobre volje da daju dio sebe, jer davanje krvi je veliki ljudski čin i sama činjenica da se svi mi možemo naći u situaciji da budemo pacijenti i da nam treba krvi i zbog toga treba da razmišljamo da kada god možemo da damo krvi i pomognemo – izjavila je Ćejić.

  • Mali: Rebalansom budžeta sedam odsto više novca za kapitalne investicije

    Mali: Rebalansom budžeta sedam odsto više novca za kapitalne investicije

    Rebalansom budžeta Srbije povećava se udio novca za kapitalne investicije u odnosu na usvojeni budžetski iznos i on će iznositi sedam odsto, odnosno 780 milijardi dinara /6,65 milijardi evra/, rekao je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali.

    Mali je, obrazlažući prijedlog rebalansa budžeta na sjednici Skupštine Srbije, rekao da je rebalans usmjeren i na povećanje životnog standarda građana, pa će socijalno ugrožene kategorije dobiti jednokratnu finansijski pomoć, a svi punoljetni građani naknadu od po 6.000 dinara /51 evro/.

    Mali je istakao da je Srbija makroekonomski stabilna i da na računu trenutno ima 600 milijardi dinara.

    On je istakao da će, prema projekcijama, bruto domaći proizvod /BDP/ Srbije na kraju godine dostići 95 milijardi evra, da će sljedeće godine, poslije “Ekspa”, preći 100 milijardi evra, kao i da javni dug neće preći 45 odsto udjela u BDP-u do kraja godine.

    Mali je rekao da su svi prihodi u budžetu ove godine, osim akciza, veći od planiranih.

    Skupština Srbije počela je danas vanredno zasjedanje, a čijem dnevnom redu je 59 tačaka, od kojih je prva tačka prijedlog rebalansa budžeta.

  • Dodik: Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve u obzir o optičkim skenerima kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Mongoliji, Kirgistanu i Iraku?

    Dodik: Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve u obzir o optičkim skenerima kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Mongoliji, Kirgistanu i Iraku?

    Sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak, a samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

    – Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija – naveo je Dodik u autorskom tekstu za Medijski sistem Republike Srpske – SRNA koji prenosimo u cijelosti:

    Savezni ustavni sud Njemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja. Nakon lošeg iskustva iz 2005. godine, Njemačka se vratila klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.

    Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se takođe vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbijeđeni.

    Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tijela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići.

    Kada je riječ o drugim članicama EU, Malta i Letonija koriste optičko skeniranje papirnih glasačkih listića, ali po proceduri koja se značajno razlikuje od sistema koji je uveden u BiH. Birači naime glasaju na klasičan način i nemaju neposredan kontakt sa skenerima. Nakon završetka izbornog dana, zapečaćene glasačke kutije transportuju se na centralno mjesto za brojanje glasova, gdje članovi izbornih komisija otvaraju kutije i skeniraju listiće.

    Bez obzira na to što birači nemaju neposredan kontakt sa skenerima, Letonija je na lokalnim izborima 2025. godine imala mnogo tehničkih problema, pa se na mnogim mjestima moralo preći na ručno brojanje.

    Sistem sa optičkim skenerima kakav je uveden u BiH imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.

    Јedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića.

    Јedino će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener. Time se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu. Sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svijetu kada je riječ o primjeni izbornih tehnologija.

    Kada se osvrnemo na iskustva navedenih zemalja, nailazimo na zanimljive primjere. Na parlamentarnim izborima 2024. godine u Mongoliji OEBS je, između ostalog, zabilježio sljedeće probleme povezane sa primjenom izborne tehnologije: 1. U određenom broju slučajeva bila je ugrožena tajnost glasanja jer su neki birači ubacivali listiće u skener licem prema gore; 2. Propisi nisu dovoljno jasno uređivali postupak u slučaju neslaganja rezultata elektronskog i ručnog brojanja; 3. Na oko 14 odsto posmatranih biračkih mjesta zabilježeni su slučajevi problema sa očitavanjem otiska prsta.

    Na Filipinima je ovaj sistem glasanja sa optičkim skenerima imao sljedeće probleme: 1. Zaglavljivanje i odbijanje listića; 2. Pregrijavanje i potrebu za zamjenom uređaja; 3. Duge redove na mjestima na kojima su nastajali tehnički problemi; 4. Slučajeve u kojima su birači ostavljali listić kako bi ga komisija kasnije skenirala; 5. Pojavljivanje mrlja od tinte na glasačkim listićima.

    U Kirgistanu je OEBS na parlamentarnim izborima 2021. godine, kada su korišćeni ovi skeneri, zabilježio sljedeće probleme: 1. Povremene tehničke kvarove skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju birača; 2. Pojedini birački odbori rezultate iz skenera su jednostavno prepisivali u zapisnik bez prethodnog, propisanog ručnog brojanja; 3. Neusklađenost broja izdatih i neiskorišćenih listića sa brojem listića u glasačkim kutijama; 4. Brojanje je negativno ocijenjeno u više od trećine posmatranih slučajeva jer komisije nisu uredno sprovodile nezavisnu ručnu kontrolu.

    OEBS je posmatrao i prijevremene parlamentarne izbore u Kirgistanu 2025. godine, a jedan od zaključaka bio je da je povjerenje u izborni proces umanjeno zbog nedovoljne transparentnosti tehnologije.

    Među problemima zabilježenim 2025. godine bili su: 1. Nije bilo nezavisne sertifikacije uređaja niti nezavisnog testiranja; 2. U više od 30 odsto posmatranih slučajeva skeneri su prerano povezani na mrežu tokom glasanja, iako je prenos podataka bio predviđen nakon zatvaranja biračkih mjesta; 3. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, kao i sa internet vezama na biračkim mjestima; 4. Najveći problem nastao je poslije glasanja – komisije nisu izvršile obavezno ručno brojanje, već su samo prepisivale rezultate sa skenera u zapisnike.

    Na parlamentarnim izborima u Iraku 2021. godine posmatračka misija EU zabilježila je kvarove pojedinih optičkih skenera, probleme sa elektronskim prenosom rezultata sa više hiljada biračkih mjesta, nedovoljnu javnu dostupnost podataka o sertifikaciji i reviziji elektronskog sistema, kao i izostanak ručne provjere listića koje su skeneri proglasili nevažećim.

    Da li su CIK BiH i Šmit uzeli sve ovo u obzir kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku?

  • Prosječna neto plata u julu 1.688 KM; Realan rast plate na godišnjem nivou 4,7 odsto

    Prosječna neto plata u julu 1.688 KM; Realan rast plate na godišnjem nivou 4,7 odsto

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u julu 2026. godine iznosila je 1.688 KM i u odnosu na jun 2026. godine, nominalno je manja za 0,6 odsto, a realno je ostala na istom nivou, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 8,5 odsto, a realno za 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

    Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.604 KM.

    Posmatrano po područjima, u julu 2026. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 2.257 KM, a najniža prosječna neto plata u julu 2026. godine isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 1.283 KM.

    U julu 2026. godine, u odnosu na jul 2025, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 21,2 odsto, Poslovanje nekretninama 14,8 odsto i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 11,9 odsto, navodi se u saopštenju.

    Mjesečna inflacija u julu 2026. godine -0,6 odsto, godišnja inflacija (VII 2026/VII 2025) 3,6 odsto

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su niže za 0,6%, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 3,6 odsto.

    Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u deset, a niže cijene u dva odjeljka.

    Najveći godišnji rast cijena u julu 2026. godine, zabilježen je u odjeljku Prevoz 12,1 odsto, usljed povećanja cijena u grupi

    Goriva i maziva od 19,4 odsto, zatim u odjeljku Stanovanje 11,6 odsto, usljed poskupljenja cijena u grupi Snabdjevanje vodom od 24,5 odsto, potom u odjeljku Zdravstvo 9,3 odsto, usljed viših cijena u grupi Bolničke usluge od 139,1 odsto, zatim u odjeljku Restorani i hoteli 6,8 odsto, usljed viših cijena u grupi Usluge smještaja od 7,3 odsto.

    Slijedi odjeljak Rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 4,6 odsto, usljed viših cijena u grupi Putni aranžmani od 13,5 odsto, zatim odjeljak Komunikacije sa rastom od 3,2 odsto, zbog poskupljenja u grupi Telekomunikacione usluge od 3,4 odsto, potom odjeljak Ostali proizvodi i usluge, gdje je zabilježen procenat rasta od 2,6%, usljed poskupljenja u grupi Usluge njege i lične higijene od 12,9 odsto, dok je povećanje od 2,3 odsto zabilježeno u odjeljku Alkoholna pića i duvan, zbog viših cijena u grupi Duvan od 3,9 odsto.

    Više cijene od 1,3 odsto zabilježene su u odjeljku Obrazovanje, zbog povećanja cijena u grupi Obrazovanje koje se ne definišeprema nivou od 11,1 odsto, kao i u odjeljku Namještaj i pokućstvo, usljed viših cijena u grupi Tepisi i podne prostirke od 3,7 odsto.

    Niže cijene u julu 2026. godine, na godišnjem nivou od 3,9 odsto, zabilježene su u odjeljku Odjeća i obuća, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine i u odjeljku Hrana i bezalkoholna pića 1,9 odsto usljed nižih cijena u grupama i Voće od 8,7 odsto i Mlijeko i mliječni proizvodi od 8,3 odsto.