VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zbog čega novog vrhovnog vođe Irana još uvijek nema u javnosti?

    Zbog čega novog vrhovnog vođe Irana još uvijek nema u javnosti?

    Tri dana nakon što je proglašen za novog vrhovnog vođu Irana, Modžtaba Hamnei i dalje se nije pojavio u javnosti, niti je objavio bilo kakvu pisanu ili video poruku.

    Bezbjednosni razlozi i strah od otkrivanja lokacije

    Razlozi za to mogli bi biti bezbjednosni, ali i zdravstveni.

    Kako navodi Njujork tajms, pozivajući se na tri iranska zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme, postoji bojazan da bi svaka javna komunikacija mogla otkriti njegovu lokaciju i tako ga dovesti u opasnost.

    Navodne povrede tokom napada na Iran

    Ali, prema istim izvorima, postoji i drugi razlog njegove odsutnosti iz javnosti.

    Hamnei (56) je navodno povrijeđen već prvog dana napada koje su na Iran izveli Izrael i Sjedinjene Američke Države.

    Iranski zvaničnici tvrde da su tokom poslednja dva dana od viših članova vlasti dobili informacije da je Modžtaba Hamnei zadobio povrede, uključujući i povrede nogu.

    Ipak, navodno je pri svjesti i nalazi se na vrlo sigurnoj lokaciji, uz ograničenu komunikaciju s ostatkom svijeta.

    Prema pisanju njujorškog lista, i dvojica izraelskih vojnih zvaničnika izjavila su da su prikupljene obavještajne informacije dovele izraelski odbrambeni sistem do zaključka da je Hamnei zadobio povrede nogu u napadu 28. februara.

    Do tog su zaključka došli čak i prije nego što je u nedjelju službeno izabran za novog vrhovnog vođu Irana.

    Potpune okolnosti i težina njegovih povreda nisu poznate.

    Smrt Alija Hamneija u izraelskom napadu

    Hamnei je na čelo Irana došao nakon smrti svog oca, Alija Hamneija, dugogodišnjeg vrhovnog vođe zemlje.

    On je poginuo 28. februara u izraelskom vazdušnom napadu na kompleks državnog vođstva u samom središtu Teherana.

    U istom dnapadu, poginuli su i članovi njegove najuže porodice, supruga, sin i majka novog vođe, kao i nekoliko visokih iranskih odbrambenih zvaničnika, prenosi Tanjug.

    Raste neizvjesnost u Iranu i svijetu

    Zbog nedostatka službenih izjava i javnih nastupa novog vrhovnog vođe, u Iranu i međunarodnoj zajednici raste neizvjesnost.

    Ostaje nejasno kada bi Modžtaba Hamnei mogao prvi put javno da nastupi i potvrdi svoje vođstvo u jednom od najosjetljivijih trenutaka za zemlju u poslednjim decenijama.

  • Državljanin BiH skupo platio ulazak u Hrvatsku: Uzeli mu 4.400 evra

    Državljanin BiH skupo platio ulazak u Hrvatsku: Uzeli mu 4.400 evra

    Danas je lakše nego ikada putovati. Ljudi u nekoliko klikova mogu kupiti kartu, naručiti taksi do aerodroma i istog dana završiti na drugom kraju svijeta.

    Mnogi to koriste upravo da bi došli u Hrvatsku – zemlju s dugom turističkom tradicijom, prekrasnom i razvijenom obalom, čistim morem, ali i sve više zanimljivih kontinentalnih destinacija.

    Procedura pri ulasku
    Pri ulasku u Hrvatsku procedura nije komplikovana. Osim ako na graničnom prelazu nije gužva, što se zna dogoditi za praznike poput Božića, Uskrsa ili Praznika rada, postupak traje kratko: pokažete dokument, carina pita imate li nešto za prijaviti i gotovo.

    Međutim, postoji jedno pravilo koje mnogi zanemaruju – gotovina. Svako ko prelazi granicu sa više od 10.000 evra u gotovini dužan je taj iznos prijaviti carinskim službenicima. Pravilo važi za sve: građane, turiste, vozače u tranzitu i poslovne putnike. Ako ne prijavite novac iznad dozvoljenog limita, carinici mogu izreći kaznu.

    Skup propust
    Primjer pokazuje koliko taj propust može biti skup. Državljanin Bosne i Hercegovine nije prijavio da kod sebe ima 20.000 evra, što je dvostruko više od dopuštenog limita. Carinska kontrola je to otkrila, nakon čega je pokrenut prekršajni postupak.

    Kazna koja mu je izrečena iznosila je čak 6.600 evra. Zakon omogućuje da se dio kazne odmah plati na licu mjesta, čime se postupak brže završava. U ovom slučaju putnik je platio dvije trećine kazne, odnosno 4.400 evra, plus 30 evra troškova postupka, nakon čega se kazna smatrala podmirenom, prenosi Dnevno.

  • Karan: Našoj djeci stradaloj u proteklom ratu obezbijediti dostojno mjesto u istoriji srpskog stradanja

    Karan: Našoj djeci stradaloj u proteklom ratu obezbijediti dostojno mjesto u istoriji srpskog stradanja

    Dužnost Republike Srpske i srpskog naroda je da srpskoj djeci stradaloj u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu obezbijedimo dostojno mjesto u istoriji našeg stradanja štiteći ih od zaborava, izjavio je za predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.Povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva, 11. marta, kada su iz snajperskog hica ubijene djevojčice Nataša Učur /10/ i Milica Lalović /11/, čije su tragične sudbine postale simbol stradanja djece na području Sarajevsko-romanijske regije, predsjednik Karan je rekao da se sa dubokim bolom sjećamo 118 nevine djece iz Srpskog Sarajeva čiji su životi nepravedno prekinuti tokom rata od 1992. do 1995. godine.

    – Zauvijek su ugašeni osmijesi, snovi i djetinjstvo. Cijele porodice su obukle crninu koju nikada neće skinuti. Zločin nad djecom ostaje jedna od najbolnijih rana našeg naroda i opomena koliko je Odbrambeno-otadžbinski rat bio težak, a srpski narod tokom njega stradao – istakao je Karan za Srnu.

    Predsjednik Republike je naglasio da sjećanje nije samo pogled u prošlost, već temelj našeg dostojanstva, samopoštovanja, istine, ali i budućnosti.

    – Ne smijemo dozvoliti da njihova imena prekrije tišina. Zaborav bi bio njihova druga smrt. Zato moramo govoriti, pamtiti i ponavljati istinu, zbog njih i njihovih porodica, zbog pravde i zbog generacija koje dolaze. Samo narod koji čuva sjećanje na svoje žrtve zna ko je, odakle dolazi i kuda ide. Neka im je vječna slava! – poručio je predsjednik Srpske.

  • Izgradnja šetališta u Banjaluci nastavljena nakon reakcije inspekcije

    Izgradnja šetališta u Banjaluci nastavljena nakon reakcije inspekcije

    Radovi na uređenju obale Vrbasa u banjalučkom naselju Srpske toplice ponovo su u toku, iako je republička inspekcija prošlog ljeta utvrdila da su započeti bez potrebnih vodopravnih akata i privremeno ih zabranila. U međuvremenu su pribavljene potrebne saglasnosti i dozvole, nakon čega je zabrana ukinuta i radovi nastavljeni.

    Na terenu je posljednjih sedmica ponovo primjetna mehanizacija i izvođenje radova na dionici obale između Švedske plaže i plaže Vrućice, gdje se planira uređenje obale, izgradnja obaloutvrde i vodocrpilišta za potrebe Vatrogasne službe.

    Radovi prvo pokrenuti bez dozvole

    Republički vodni inspektor je u julu prošle godine izvršio kontrolu na desnoj obali Vrbasa u Srpskim toplicama i utvrdio da su radovi započeti bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta.

    „Tom prilikom utvrđeno je da je Grad Banja Luka organizovao izvođenje radova izrade silazne rampe nizvodno od izvorišta Vrućica, nasipanja i uređenja dijela korita i desne obale rijeke Vrbas u dužini od oko 150 metara bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta“, navode iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za BL portal.

    Zbog toga je doneseno rješenje o zabrani daljeg izvođenja radova, a na lokaciji su postavljena službena obilježja inspekcijske mjere.

    Dozvole pribavljene naknadno

    Prema informacijama Inspektorata, Javna ustanova „Vode Srpske“ je 14. oktobra 2025. godine izdala vodnu saglasnost za uređenje obale Vrbasa na potezu od Švedske plaže do Vrućice.

    Nakon toga, 20. oktobra izdata je i građevinska dozvola za ovaj projekat.

    „Mjere naložene od strane republičkog vodnog inspektora su izvršene, čime prestaje da važi izrečena mjera zabrane“, navode iz Inspektorata.

    Nastavak radova izazvao nove reakcije

    Nastavak radova ponovo je otvorio raspravu u javnosti. Iz Centra za životnu sredinu navode da su u posljednjem periodu primijetili dodatne radove na obali, ali ističu da i dalje nemaju potpuni uvid u dokumentaciju.

    Ovaj projekat već gotovo godinu dana izaziva rasprave o procedurama, nadležnostima i transparentnosti kada je riječ o uređenju obale najvažnije rijeke koja prolazi kroz srce Banjaluke.

  • Košarac pozvao kamiondžije na proteste u Sarajevo: Blokirajte zgradu Delegacije EU

    Košarac pozvao kamiondžije na proteste u Sarajevo: Blokirajte zgradu Delegacije EU

    Minstar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio je da bi domaći prijevoznici svoj pritisak zbog problema u sektoru transporta trebali usmjeriti prema Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a ne prema graničnim prijelazima.
    Košarac je ocijenio da Evropska komisija ima “potpuno ignorantski stav” prema prijevoznicima iz zemalja zapadnog Balkana te da bi Konzorcij “Logistika” svoje aktivnosti trebao pokazati upravo pred institucijama Evropske unije u Sarajevu.

    Košarac je istakao da je o ovom pitanju u više navrata raspravljao i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da Evropska unija, kako je naveo, nastavlja ignorisati zahtjeve prijevoznika iz regiona.

    “Mislim da se zemlje zapadnog Balkana trebaju fokusirati na diskusiju s predstavnicima Evropske komisije”, rekao je Košarac.

    Dodao je da je dosadašnji stav Evropske komisije prema ovom pitanju bio, kako je naveo, “indolentan i surov”, te da ne pokazuje dovoljno senzibiliteta za probleme prijevoznika.

    “Mislim da Konzorcij ‘Logistika’ treba pokazati svoje kapacitete, ne na graničnim prijelazima, nego u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu”, poručio je Košarac.

    On smatra da bi u Sarajevu trebalo organizirati aktivnosti koje bi uključivale i blokade, jer bi zaustavljanje vanjskotrgovinskog prometa na graničnim prijelazima, prema njegovim riječima, moglo nanijeti ozbiljnu štetu privrednicima i u RS-u i u FBiH.

    “Naravno, to ne umanjuje potrebu da se riješi pitanje prijevoznika, ali isto tako ne trebamo štetiti ugledu i poslovnim ugovorima naše poslovne zajednice, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH”, naglasio je Košarac.

    Košarac je također ocijenio da se ignorantskim odnosom prema problemima prijevoznika u Evropi pokušava osigurati jeftina radna snaga, navodeći da se vozačima iz zemalja regiona prilikom zadržavanja u zapadnoevropskim državama često nudi mogućnost da tamo nastave raditi.

    Dodao je da su vozači iz Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom mlađi ljudi, koji su, kako je rekao, upravo profil radne snage potreban državama Evropske unije.

  • Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Ministar odbrane SAD Piter Hegset najavio je da će danas biti “najintenzivniji dan napada” od početka kampanje protiv Irana.

    On je novinarima rekao da će SAD poslati do sada najveći broj lovaca i bombardera ka Iranu.

    Hegset je naveo da je Iran u posljednja 24 časa ispalio najmanje projektila na dnevnoj bazi do sada.

    Prema njegovim riječima, cilj operacije je uništavanje projektila, sjedišta namjenske industrije i Ratne mornarice Irana.

  • Banjaluča policija upozorava na prevare

    Banjaluča policija upozorava na prevare

    Banjalučka policija tereti Mostarca R.A. i Zeničane S.K. i S.O. za prevare u vezi uplatama “X-bonova”.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, podnijeli su danas (10. marta) Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, Izvještaj protiv R.A. iz Mostara, zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo tri krivična djela neovlašteni pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterkoj mreži i elektornskoj obradi podataka i dva krivična djela prevara.

    Takođe i te protiv a S.K. i S.O. oba iz Zenice, zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo prevara.

    “R.A. se sumnjiči da je u periodu od 24. do 30. oktobra 2024. godine kršeći mjere zabrane neovlašteno pristupio nalozima tri osobe na jednoj društvenoj mreži, a potom se u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi lažno predstavljao kao navedena lica i od njihovih prijatelja tražio uplate “X-bonova”. Uplaćena sredstva lice R.A. je  preusmjerio na račun drugog lica radi klađenja, nakon čega je sva sredstva prebacio na račune lica S.K. i S.O. koja su novac tokom novembra 2024. godine isplatila, te dio novca predala licu R.A. a ostatak zadržala za sebe”, navode iz PU Banjaluka.

    Policijska uprava Banjaluka apeluje na građane da budu oprezni prilikom stupanja u  komunikaciju putem telefona i internet aplikacija, kojom prilikom se osobe predstavljaju kao poznanici posebno ukoliko zahtjevaju transfere novca na različite načine odnosno u vidu telefonske dopune ili “X-bonova”.

    Više informacija građani mogu dobiti i na internet stranici Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske https://mup.vladars.net/index.php?vijest=vtk, posredstvom koje građani mogu da prijave ovakve ili slične prevare.

  • Stanivuković prozvao Minića

    Stanivuković prozvao Minića

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, napisao je na društvenim mrežama da Vlada Republike Srpske spava dubokim snom, dok nam je “Bliski istok svakim danom sve bliži”.

    “Gospodine Miniću, u vrijeme krize nema ‘češljanja, ni spavanja’, tada se reaguje, bori i donose odluke. Vlada Republike Srpske mora hitno da se probudi i donese konkretne mjere sa ciljem zaštite potrošača, usljed divljanja cijena kako naftnih derivata, tako i ostalih proizvoda na tržištu. Ali kod njih je muk”, naveo je Stanivuković.

    Dodao je da s druge strane, Vlada Federacije BiH već najavljuje podršku odluci na nivou Savjeta ministara o ograničenju akciza na gorivo, te putem ograničavanja marži pokušava uticati na prodavce i ublažiti udar na građane, a naše institucije nemaju niti jedno rješenje.

     

    “Još jednom vas pozivam da odmah reagujete, jer je ovo možda posljednji alarm da se preventivno djeluje i spriječi udar na budžete naših građana. Rješenje smo vam stavili na sto. Na vama je da ga primjenite”, naglasio je Stanivuković.

  • Puhovac: Goriva ima dovoljno, Republika Srpska priprema ograničenje marže

    Puhovac: Goriva ima dovoljno, Republika Srpska priprema ograničenje marže

    Neće biti nikakvog problema, oni imaju zalihe nafte i naftnih derivata, a Vlada RS će na sljedećoj sjednicu donijeti uredbu o ograničenju marže, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, nakon sastanka sa distributerima i trgovaca naftnih derivata.

    “Zaključak je da neće biti nikakvog problema, i da oni imaju zalihe, s obzirom na to da je cijena barela pala ispod 90 dolara”, rekao je Puhovac.

    Cijene zavise od tržišta i prerade nafte
    Dodaje da cijene diktira težište, odnosno oni koji prerađuju naftu.

    Puhovac je naveo i da je pojačan inspekcijski nadzor od prošle sedmice na benzinskim pumpama.

    “I poljoprivrednicima smo obezbijedila dovoljne količine goriva, ali bismo ih zamolila i da ne idu svi odmah na pumpe, da se ne bi iscrpile sve rezerve na pumpama”, rekao je on.

    U pripremi uredba o ograničenju marže
    Istakao je i da se radi uredba o ograničenju marže za trgovce, da bi vidjeli na koji način trgovci reaguju na ovo poskupljenje.

    “Za desetak dana ćemo sve završiti i dati Vladi na proceduru. Sve ćemo učiniti da olakšamo stanovništvu da pređemo preko ove krize”, poručuje Puhovac.

    Savić: Tržište je stabilno
    Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, ističe da je tržište stabilno, a da snabdijevanje ide uz određene problem.

    “Generalno, naftnih derivata na tržištu ima. Ne možemo znatno uticati na rast cijena”, kaže Savić.

    Kako kaže, nabavka je konstantna, ali su velike oscilacije, tj. rast cijena.

    “U ovom trenutku imate razlike od 30 feninga po litri derivata na benzinskim pumpama. Na pojedinim pumpama je dizel 2,50 KM, ali na drugim ide i do tri KM. No, bitno je da benzin raste manjim intenzitetom od dizela”, rekao je Savić.

    Puhovac je komentarisao i zabranu izvoza naftnih derivata iz Srbije, navodeći da se u Srpsku iz te zemlje uvozilo oko 20 odsto.

    “To je procenat koji ćemo mi moći prevazići u ove dvije-tri nedjelje i nadamo se da će NIS ponovo dobiti licencu od Amerike da može i dalje raditi, što će nama olakšati život. Ostalih 80 odsto dolazi iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske”, dodao je Puhovac.

    Govoreći o robnim rezervama Republike Srpske, koje ne postoje, on je rekao da je tek došao na poziciju ministra, ali da će raditi na tome.

    “U svakom slučaju ću raditi na tome da i mi imamo rezerve. Mislim da bismo ih trebali imati, i ja ću sve učiniti da ih imamo”, zaključio je Puhovac.

  • Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a cijene nafte su pale u jednom trenutku čak za 10 odsto nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da se rat na Bliskom istoku bliži kraju i da američka vojna operacija protiv Irana napreduje znatno brže nego što se očekivalo.

    – Ako Iran učini bilo šta što zaustavlja tranzit nafte unutar Ormuskog moreuza, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi dvadeset puta jače nego što su ih do sada pogodile – rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social).

    Izvršni direktor saudijskog naftnog giganta Aramko upozorio je danas da rat na Bliskom istoku prijeti “katastrofalnim posljedicama” po globalno tržište nafte.

    Amin Naser je na konferenciji o zaradi Aramka rekao da je rat izazvao “tešku lančanu reakciju” i “drastičan domino efekat” na druge sektore osim brodarstva, na “avijaciju, poljoprivredu, automobilsku i druge industrije”.

    – Što duže traju poremećaji, to su drastičnije posljedice po globalnu ekonomiju  rekao je, dodajući da je to “daleko najveća kriza” sa kojom se suočava naftna i gasna industrija u regionu Persijskog zaliva, prenosi CNBC.

    Indeks Frankfurtske berze DAKS je danas u 10.00 sati porastao za 2,46 odsto na 23.958,94 poena, francuski CAC 40 za 1,98 odsto na 8.071,67 poena, britanski FTSE 100 za 1,69 odsto na 10.422,59 poena, dok je moskovski MOEX pao za 0,22 odsto na 2.882,14 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na jučerašnjem zatvaranju berzi porasla za 0,5 odsto na 47.740,80 poena, S&P 500 za 0,83 odsto na 6.795,99 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,38 odsto na 22.695,95 poena.

    Cijena sirove nafte je pala za 7,47 odsto na 87,689 dolara za barel, a nafte Brent za 6,73 odsto na 91,825 dolara.