VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra mogućnost ublažavanja naftnih sankcija Rusiji te puštanja dijela strateških rezervi sirove nafte na tržište kako bi se ublažio nagli rast globalnih cijena energenata izazvan sukobom s Iranom, navodi više izvora upoznatih s razgovorima u Bijeloj kući.

    Razmatranje mjera za stabilizaciju tržišta

    Prema tim izvorima, administracija je zabrinuta da bi rast cijena nafte, do kojeg je došlo nakon više od sedam dana američkih i izraelskih udara na Iran, mogao imati negativne posljedice po američku privredu i potrošače uoči novembarskih izbora za Kongres. Republikanci nastoje zadržati većinu u zakonodavnoj vlasti, a visoke cijene goriva mogle bi oslabiti njihovu izbornu poziciju.

    Tramp je u ponedjeljak novinarima na Floridi izjavio da njegova administracija razmatra ukidanje sankcija pojedinim državama kako bi stabilizovala tržište nafte, ali nije iznio konkretne detalje, prenosi Reuters.

    Moguće posljedice ublažavanja sankcija

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi povećati svjetsku ponudu nafte u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka ozbiljno poremećene zbog širenja sukoba s Iranom. Međutim, takav potez bi istovremeno mogao otežati napore Vašingtona da Moskvi uskrati prihode za vođenje rata u Ukrajini.

    Trump je kasnije dodao da je imao veoma dobar razgovor s ruskim predsjednikom Vladimir Putin o situaciji u Ukrajini.

    Ograničene opcije Bijele kuće

    Analitičari i predstavnici energetske industrije ističu da Bijela kuća ima ograničen broj efikasnih mehanizama za brzo obaranje cijena nafte, osim ako se ne obnovi siguran prolaz tankera kroz Hormuški moreuz — uski pomorski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.

    Ranije najavljeni plan SAD-a o pomorskoj pratnji tankera i pružanju osiguranja za brodove koji prolaze tim moreuzom zasad nije doveo do značajnijeg povećanja pomorskog saobraćaja.

    Politički i ekonomski pritisci

    Kriza na energetskom tržištu dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Trampa, koji niske cijene goriva predstavlja kao ključni dio svoje ekonomske politike. Dugotrajan rast cijena nafte i benzina mogao bi izazvati lančano poskupljenje transporta i potrošačkih proizvoda širom ekonomije.

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi podrazumijevati široko ukidanje ograničenja ili ciljane mjere koje bi pojedinim državama omogućile kupovinu ruske nafte bez rizika od američkih kazni, navode izvori.

    Sjedinjene Države su već prošle sedmice odobrile privremeno izuzeće Indiji za kupovinu određenih količina ruske nafte kako bi nadomjestila manjak isporuka s Bliskog istoka.

    Istovremeno, američki zvaničnici vode razgovore s partnerima iz grupe G7 o mogućem zajedničkom puštanju nafte iz strateških rezervi.

    Cijene nafte na višegodišnjem maksimumu

    Globalne cijene sirove nafte dostigle su nivoe kakvi nisu zabilježeni od sredine 2022. godine, pri čemu je cijena u ponedjeljak nakratko dostigla 119 dolara po barelu. Cijene benzina i drugih goriva porasle su od početka američkih i izraelskih udara 28. februara.

  • O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenio je Kremlj. Teme razgovora su bile nafta, Iran, Ukrajina i Venecuela.

     

    Putin i Tramp su tokom telefonskog razgovora izrazili spremnost da redovno razgovaraju, saopštio je pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov.

    – Predsjednik SAD je istakao da, kao što je ranije dogovoreno, takva komunikacija treba, naravno, da se odvija na redovnoj osnovi. I oba lidera su rekli da su spremna za to – rekao je Ušakov novinarima.

    Tramp je u razgovoru izneo svoju ocjenu razvoja situacije u Iranu.

    – Po tom pitanju održana je veoma sadržajna i, mislim, ne beskorisna razmjena mišljenja – istakao je Ušakov.

    Predsjednik Rusije je, sa svoje strane, dao ocjenu situacije u zoni Specijalne vojne operacije.

    – Data je ocena trenutne situacije na liniji razdvajanja, gdje ruske trupe napreduju veoma uspješno – rekao je Ušakov nakon telefonskog razgovora dvojice lidera.

    Kako je precizirao, Donald Tramp je izjavio da je zainteresovan za što skorije uspostavljanje primirja u Ukrajini i postizanje mira.

    Vladimir Putin je pozdravio posredničke napore Sjedinjenih Država i njihove pregovaračke grupe.

    Predsednici su se dotakli i pitanja Venecuele, prije svega u kontekstu stanja na svjetskom tržištu nafte. Prema njegovim riječima, razgovor je trajao oko sat vremena.

    Razgovor je obavljen na američku inicijativu.

    Tramp: Putin izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku

    Američki predsjednik saopštio je da je sa ruskim kolegom vodio pozitivan razgovor o situaciji u Ukrajini.

    – Imao sam veoma dobar razgovor sa predsjednikom Putinom – rekao je Tramp tokom konferencije za novinare.

    Prema njegovim riječima, Putin je izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku.

    – Naravno da smo razgovarali o Bliskom istoku i on želi da pomogne – rekao je on novinarima na Floridi.

    Tramp je takođe naveo da su u razgovoru učestvovali brojni predstavnici sa obe strane.

    Američki predsjednik je saopštio da će biti ukinute sankcije na naftu za pojedine zemlje kako bi se kontrolisale cijene. Nije precizirao o kojim zemljama se radi.

  • Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će svakoj arapskoj ili evropskoj zemlji koja protera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije biti odobrena „potpuna sloboda i ovlašćenje“ za prolazak kroz Hormuški moreuz.

    Hormuški moreuz, smešten između Irana te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, služi kao glavna kapija za izvoz nafte iz Persijskog zaliva.

    Otprilike petina svetske nafte koja se transportuje morem prolazi kroz ovaj uski vodeni put, što ga čini jednom od najvažnijih tačaka za globalno energetsko tržište. Svaka pretnja ili ograničenje u ovom tesnacu izaziva veliku zabrinutost i potrese na berzama.

    Ovakav potez se tumači kao deo širih napora Teherana da izvrši pritisak na vlade da zauzmu politički stav protiv Vašingtona i Izraela, usred eskalacije sukoba koji je region uvukao u širu konfrontaciju.

    U odvojenom saopštenju, IRGC je poručio da će oni odrediti kraj rata, odgovarajući tako na tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa da bi se sukob mogao uskoro završiti.

    „Mi smo ti koji će odrediti kraj rata“, naglašeno je u saopštenju iranske garde.

    Najnovije tenzije dolaze usred širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a nakon pokretanja američkih i izraelskih vojnih operacija protiv iranskih ciljeva.

    Predsednik Tramp je opisao ovu kampanju kao neophodnu za uništavanje iranskih raketnih kapaciteta i bespilotnih letelica, tvrdeći da je Teheran pripremao napade širom Bliskog istoka.

    Tramp je obećao nastavak vojnog pritiska sve dok Iran ne bude potpuno poražen, iako je sugerisao da bi rat mogao biti relativno kratak ukoliko iransko rukovodstvo padne ili zatraži prekid vatre.

    S druge strane, Iran nastoji da mobiliše regionalnu podršku i demonstrira svetu da i dalje zadržava kontrolu i uticaj nad ključnim globalnim trgovačkim rutama kao što je Hormuški moreuz.

  • Oglasila se policija nakon što je Banjalučanin prijavio komandira stanice

    Oglasila se policija nakon što je Banjalučanin prijavio komandira stanice

    Komandir Policijske stanice Centar Banjaluka Milan Salamadija podnio je danas, 10. mart, Policijskoj upravi Banjaluka prijavu protiv Marka Džajića iz Banjaluke zbog počinjenog krivičnog djela lažno prijavljivanje krivičnog djela.

    Prijava zbog iznošenja neistina i štete po ugled

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Banjaluka navodeći inicijale M.S. je naveo da je prijavljeni svjesno u javnost iznio neistine o njemu, te na taj način pričinio štetu njegovom ugledu i časti i obmanuo javnost.

    Iz policije navode da je  navedeno lice višestruki povratnik u činjenju krivičnih djela i prekršaja, te da je samo prošle godine protiv istog podneseno pet izvještaja o učinjenim krivičnim djelima.

    “Policijski službenici o svemu navedenom obavjestiće Okružno javno tužilaštvo Banjaluka”, navode iz policije.

    Policija tvrdi da nema prijave protiv komandira u PU Banjaluka

    “Takođe, Policijska uprava Banjaluka je na osnovu jučerašnjih medijskih napisa o navodnoj zloupotrebi ovlašćenja komandira Policijske stanice Centar Banjaluka izvršila provjere i utvrdila da ne postoji prijava u Policijskoj upravi lica M.DŽ. protiv M.S., niti je isti podnosio prijavu Službi za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu na postupanje M.S.”, dodaje se u saopštenju.

    Ističu da Policijska uprava Banjaluka ostaje opredjeljena profesionalnom i zakonitom izvršavanju poslova i zadataka svih pripadnika PU u cilju održavanja povoljnog stanja bezbjednosti i zaštite građana i njene imovine.

    OJT Banjaluka potvrdio da je prijava zaprimljena

    Podsjećamo portal “Srpskainfo” objavio ispovijest Marka Džajića iz Banjaluke o torturi koju je, kako tvrdi, doživio u zgradi Policijske uprave Banjaluka od strane komandira Policijske stanice Banjaluka Centar Milana Salamadije.

    Obratili smo se u pondjeljka OJT Banjaluka odakle su nam naveli:

    “U vezi sa vašim obraćanjem i postavljenim pitanjem obavještavamo da je ovo tužilaštvo zaprimilo prijavu podnosioca M.DŽ. protiv M.S. zbog krivičnog djela  povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 329. KZ RS. Po zaprimanju prijave formiran je predmet i dodijeljen u rad tužiocu”, rekli su kratko za “Nezavisne novine”.

  • Novi most u Česmi biće otvoren za desetak dana

    Novi most u Česmi biće otvoren za desetak dana

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović najavio je da bi novi most u banjalučkom naselju Česma trebao biti otvoren za upotrebu za oko deset dana.

    – Očekujem da će most biti predat na korištenje svim stanovnicima do 20. marta ili nekoliko dana kasnije, s obzirom na dodatne radove koje smo preuzeli – rekao je Stevanović nakon obilaska završnih radova zajedno sa v.d. direktorom “Puteva Republike Srpske” Miroslavom Jankovićem.

    Stevanović je naglasio da je resorno ministarstvo od početka, kada je Vlada preuzela završetak radova na mostu i uređenje njegove okoline, organizovalo brojne sastanke sa predstavnicima grada, vlasnicima imovine i drugim relevantnim stranama. – Uspjeli smo usaglasiti trasu, riješiti imovinske odnose i dobiti saglasnost vlasnika za izvođenje radova. Sada smo pri samom kraju – dodao je ministar.

    Ranijim odlukama Vlade Republike Srpske preduzeće “Putevi Republike Srpske” preuzelo je obavezu da završi izgradnju mosta u Česmi, uključujući i pristupne puteve, iako je prvobitno bilo planirano da pristupne saobraćajnice gradi grad Banjaluka.

  • Ultimatum prevoznika: Bez rješenja do 10. marta slijede blokade granica

    Ultimatum prevoznika: Bez rješenja do 10. marta slijede blokade granica

    Iz Konzorcijuma Logistika BiH poručili su da danas očekuju jasan odgovor nadležnih institucija BiH na zahtjeve domaćih prevoznika, koji su već duže vrijeme javno izneseni kroz proglas transportnog sektora.

    Iz ovog udruženja pitaju da li je u međuvremenu upućen ijedan konkretan ili kredibilan zahtjev prema institucijama Republike Hrvatske, te da li su domaće vlasti preduzele bilo kakve konkretne korake kako bi zaštitile interese prevoznika iz BiH.

    – Zar je zaista nemoguće da prevoznici iz BiH imaju barem isti status kakav imaju prevoznici iz Srbije, koji uživaju punu podršku svojih institucija i privrednih struktura? Hrvatska je jedan od najvažnijih ekonomskih partnera BiH, sa kojim imamo intenzivnu robnu razmjenu i snažne transportne veze. Upravo zbog toga očekujemo fer i ravnopravan odnos zasnovan na dobrosusjedskim odnosima i interesima privrede – poručili su iz Konzorcijuma.

    Od nadležnih institucija traže odgovore na nekoliko ključnih pitanja, među kojima je i to da li su, osim izražavanja zabrinutosti, pokrenute konkretne aktivnosti na rješavanju problema sa kojima se suočavaju domaći prevoznici.

    – Da li su institucije BiH prema Republici Hrvatskoj uputile jasan zahtjev da prevoznici iz BiH imaju jednak tretman i korektan pristup tržištu? – pitaju iz transportnog sektora.

    Prevoznici najavljuju da će tokom dana javnosti predstaviti i pojedinačne odgovornosti, navodeći da su u proteklom periodu dobijali brojna obećanja, ali bez vidljivih rezultata.

    – Nije presudno da li su razgovori vođeni javno ili iza zatvorenih vrata, već kakav je njihov rezultat. Tražimo isti fer odnos prema prevoznicima iz BiH. Podsjećamo da se proizvođači, izvoznici, trgovci i uvoznici u velikoj mjeri oslanjaju upravo na domaće transportne kompanije. Oni koji to zanemaruju mogli bi se uskoro suočiti sa posljedicama u lancima snabdijevanja i ukupnoj ekonomiji – navode prevoznici.

    Ističu da odgovor institucija očekuju već tokom dana, nakon čega će biti jasnije da li država ima kapacitet i volju da zaštiti više od 20.000 radnika zaposlenih u sektoru logistike i drumskog transporta.

    – Dobrosusjedski odnosi i stabilni logistički tokovi nemaju alternativu. Zato još jednom pozivamo nadležne da ponude konkretne odgovore i poteze – poručuju iz Konzorcijuma.

    Kako su najavili, večeras će zasjedati Krizni štab Plenuma Konzorcijuma Logistika BiH zajedno sa regionalnim koordinatorima, kada će biti analizirane dosadašnje aktivnosti i donesene odluke o narednim koracima transportnog sektora.

    Podsjećamo, prevoznici su najavili da će 12. marta blokirati sve granične prelaze u BiH ukoliko do 10. marta ne bude pronađeno operativno rješenje za problem boravka profesionalnih vozača u zemljama Evropske unije.

  • Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražitelji u Novom Meksiku počeli su pretragu bivšeg ranča osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, gdje su pokojni finansijer i njegovi poznanici optuženi za seksualno zlostavljanje žena i djevojčica, saopštile su državne vlasti.

    Kako prenosi Rojters, američka savezna država Novi Meksiko postupa na osnovu novih informacija u dokumentima koje je u januaru objavilo Ministarstvo pravde SAD, uključujući optužbu da je Epstin naredio da se tijela dvije devojke sahrane u brdima u blizini pomenutog imanja.

    Agencija prenosi navode očevidaca koji tvrdi da je čuo lavež pasa i video vladino vozilo sa simbolom otiska šape, što sugeriše da je prevozilo životinje, kako napušta ranč.

    Takođe su primijećeni državna policija i vatrogasno-spasilačko vozilo.

    Prošlog mjeseca, Novi Meksiko je postao prva američka država koja je pokrenula zakonodavnu “komisiju za istinu” kako bi otkrila moguću javnu korupciju koja je omogućila Epstinu da tajno posluje na ranču 26 godina.

    Epstinovo imanje je prodato 2023. godine teksaškom biznismenu Donu Hafinsu, koji ga je preimenovao u Ranč San Rafael.

    Novi vlasnici sarađuju u istrazi i odobrili su pristup za pretragu, saopštilo je ministarstvo.

  • Vlada Srpske zakazala sastanak s naftašima

    Vlada Srpske zakazala sastanak s naftašima

    Cijene goriva u Republici Srpskoj rastu već više od sedam dana, a poskupljenja su počela gotovo odmah nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Distributeri su cijenu dizela povećavali gotovo svakodnevno.

    Trenutno se litar dizela na pumpama prodaje za oko 3 KM. Prije desetak dana prosječna cijena iznosila je oko 2,30 KM, što znači da vozači sada plaćaju oko 70 feninga više po litru. Za rezervoar od 50 litara to je dodatni trošak od približno 35 KM.

    U međuvremenu, pojedine zemlje regiona već su reagovale kako bi ublažile udar na potrošače. Vlada Srbije donijela je odluku o zabrani izvoza nafte i naftnih derivata do 19. marta, dok je Hrvatska ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena goriva. Iako su cijene blago povećane, cilj mjere je da se spriječe nagli skokovi na tržištu.

    Za razliku od toga, na nivou Bosne i Hercegovine za sada nema konkretnih poteza kada je riječ o zaštiti potrošača od rasta cijena goriva, koji bi se mogao preliti i na poskupljenje hrane i drugih proizvoda.

    Iz Vlade Republike Srpske saopšteno je da će ministar Ned Puhovac danas održati sastanak sa predstavnicima distributera i trgovaca naftnim derivatima. Tema razgovora biće stanje na tržištu, kao i moguće mjere koje bi mogle doprinijeti stabilnijem snabdijevanju i ublažavanju rasta cijena goriva u Srpskoj.

  • Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    U ponedjeljak je recimo, cijena nafte tipa Brent koja je najvažnija referentna cijena za Evropu, naglo porasla i u jednom trenutku je dostigla oko 119 dolara po barelu.

    To je bio najviši nivo u posljednjih nekoliko godina. Razlog za rast bila je zabrinutost da bi sukobi na Bliskom istoku mogli poremetiti isporuke nafte na svjetsko tržište, posebno kroz važni pomorski prolaz Ormuškog moreuz, kojim prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Procjene su da kroz taj moreuz prođe petina svjetske naftne.

    Međutim, samo dan kasnije situacija se promijenila. Cijene su danas počele značajno da padaju, i u trenutku pisanja ovog teksta Brent nafta bila je pala na cijenu od 90,45 dolara po barelu.

    Podsjećanja radi, cijena nafte na svjetskom tržištu tipa Brent bila je oko 65 dolara.

    Dobre vijesti smanjuju strah investitora

    Do pada je došlo nakon izjava Donalada Trampa, predsjednika SAD koji je rekao da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro biti okončan.

    Takve poruke smanjile su strah investitora da će doći do velikog prekida u snabdijevanju naftom. Kada tržište procijeni da je rizik manji, cijena se obično brzo spušta.

    Stručnjaci kažu da je ovo jedan od najnestabilnijih perioda za tržište energije u posljednjih nekoliko godina. Nafta je u samo dva dana prvo snažno poskupjela, a zatim naglo pojeftinila, što pokazuje koliko geopolitičke krize mogu brzo promijeniti situaciju na tržištu.

    Analitičari smatraju da će tržište i u narednim danima slično reagovati, a u principu sve zavisi od situacije na Bliskom istoku i eventualnih odluka velikih proizvođača nafte. Ako se problemi budu usložnjavali, posebno u vezi Ormuškog moreuza cijene bi ponovo mogle rasti.

    Očekivano, promjene na svjetskom tržištu utiču i na cijene goriva, pa je jutros na pumpama u Banjaluci ta cijena iznosila od 2,95 KM do 2,99 KM i blizu je psihološke granice od 3 KM.

  • Da li Dodik traži novog partnera?

    Da li Dodik traži novog partnera?

    Odlazak Spomenke Stevanović u SNSD mogao bi se pokazati kao simbolična završnica procesa koji već mjesecima potresa DEMOS. Stranka Nedeljka Čubrilovića, nastala iz političkog raslojavanja DNS, sve više podsjeća na organizaciju koja se polako osipa, dok njeni kadrovi jedan po jedan pronalaze utočište u drugim partijama vladajućeg bloka.

    Takvi politički „transferi“ u Republici Srpskoj odavno više nikoga ne iznenađuju. U posljednjih nekoliko godina gotovo svaka manja ili srednja partija u vladajućem taboru prošla je kroz slične lomove. Sudbina DNS, koji je nakon snažnog izbornog rezultata 2018. godine doživio unutrašnji raspad, možda je i najbolji primjer kako se nekada stabilne političke strukture mogu rasuti u kratkom roku. Iz tog procesa nastali su i DEMOS i NPS Darka Banjca.

    Sličnu sudbinu doživjela je i Socijalistička partija Petra Đokića, iz koje se izdvojila Socijalistička partija Srpske na čelu sa Goranom Selakom. Kada se sve sabere, politička scena vladajućeg bloka u Republici Srpskoj danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina, iako se formalno i dalje govori o istoj koaliciji.

    U takvom ambijentu sve češće se čuju spekulacije o mogućim novim političkim aranžmanima nakon opštih izbora koji slijede u oktobru. Jedna od ideja koja kruži političkim kuloarima jeste scenarij u kojem bi Milorad Dodik i SNSD, u slučaju povoljnog izbornog rezultata Draška Stanivukovića i njegovog novog političkog pokreta, mogli otvoriti vrata saradnji koja bi potpuno promijenila odnose unutar vlasti.

    Takav rasplet bi, prema pričama iz političkih krugova, značio i kraj za mnoge male partije koje su godinama bile dio vladajuće većine. Njihov politički kapital često je bio skroman u smislu broja glasova, ali je u koalicionim pregovorima znao biti znatno veći zahvaljujući mogućnosti da ucjenjuju partnere.

    Ideja o saradnji političkih suparnika, međutim, nije nova na ovim prostorima. Profesor i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da se prije desetak i više godina ozbiljno razmatrala mogućnost koalicije SNSD i SDS. Tada je, smatra on, postojala prilika da se politički sistem oslobodi brojnih malih aktera koji su opstajali upravo zahvaljujući slabostima velikih stranaka.

    Po njegovom mišljenju, eventualna saradnja SNSD sa Stanivukovićevim pokretom imala bi drugačiji kontekst, jer Stanivuković iza sebe nema široku koalicionu mrežu stranaka, već prije svega političku infrastrukturu PDP. S druge strane, SNSD je i dalje okružen partnerima koji imaju određenu političku težinu.

    Vuković zato smatra da je malo vjerovatno da bi se vladajuća stranka u potpunosti odrekla svih dosadašnjih saveznika. Ipak, takav dogovor mogao bi imati posljedice po neke druge aktere, prije svega SDS, koji bi se mogao naći u nezavidnoj poziciji i dodatno oslabiti na političkoj sceni.

    U toj konstelaciji, dodaje on, postoji i mogućnost formiranja svojevrsnog „trećeg bloka“, što bi dodatno zakomplikovalo političku sliku i unijelo novu dozu konfuzije među birače.

    Radomir Nešković, takođe politički analitičar, stvari posmatra iz nešto pragmatičnijeg ugla. Po njegovoj ocjeni, sve političke kalkulacije u konačnici zavise isključivo od izbornog rezultata svake pojedinačne partije.

    Jednostavno pravilo politike, kako kaže, jeste da onaj ko dobije više glasova ima i veći uticaj u pregovorima o vlasti, bez obzira na političke simpatije ili lične odnose među liderima. Nasuprot tome, partije sa slabim izbornim rezultatom teško mogu računati na ozbiljan politički uticaj, čak i ako imaju snažne političke veze.

    Zbog toga će, prema njegovom mišljenju, sudbina stranaka poput Ujedinjene Srpske, NPS, SP, SPS, DNS ili DEMOS zavisiti prvenstveno od toga koliku podršku uspiju da dobiju na izborima.

    Nešković, međutim, ne vjeruje da bi pokret Draška Stanivukovića mogao ostvariti rezultat koji bi značajno promijenio političku ravnotežu. On procjenjuje da bi takav rezultat mogao biti na nivou onoga što ostvaruje Socijalistička partija, što bi, u političkom smislu, značilo relativno ograničen uticaj.

    Pored toga, ostaje otvoreno pitanje odnosa između Stanivukovićevog pokreta i PDP, odnosno da li će te dvije političke strukture nastupiti zajedno ili sa odvojenim listama.

    Sve to pokazuje da politička scena u Republici Srpskoj ulazi u period povećane neizvjesnosti. Raslojavanje manjih partija, spekulacije o novim koalicijama i mogući pokušaji preslagivanja političkih savezništava nagovještavaju da bi naredni izbori mogli donijeti više promjena nego što se na prvi pogled čini.

    Jer, u politici ponekad nije najvažnije ko je najglasniji protivnik, već ko je u pravom trenutku najkorisniji saveznik.