VRBAS Media

Autor: INFO

  • Državljani BiH ponovo mogu da dobiju useljeničke vize za SAD

    Državljani BiH ponovo mogu da dobiju useljeničke vize za SAD

    Federalni sud je ukinuo odluku administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa kojom je bilo zabranjeno izdavanje useljeničkih viza državljanima 75 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

    Stejt department je ranije ove godine saopštio da obustavlja izdavanje useljeničkih viza državljanima BiH, Crne Gore, Avganistana, Brazila, Jemena i desetina drugih zemalja, jer je Trampova administracija procijenila da će osobe iz tih zemalja vjerovatno trebati pomoć države ako dođu u SAD.

    Ta politika bi američkoj vladi zabranila izdavanje useljeničkih viza čak i u slučajevima kada bi konzularni službenici pojedinačno procijenili podnosioce zahtjeva i utvrdili da će vjerovatno biti finansijski samostalni u SAD, navodi se u odluci koju je u petak donijela okružna sutkinja Žanet A. Vargas iz Južnog okruga Njujorka.

    Zabrana je bila dio šireg nastojanja Trampove administracije da ograniči legalnu i ilegalnu imigraciju.

    U junu je Vrhovni sud potvrdio ustavno pravo na državljanstvo po rođenju, odbacivši Trampovu izvršnu naredbu kojom je pokušao da uskrati državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji su roditelji ili ilegalno ušli u zemlju ili u njoj legalno žive i rade na osnovu privremenih viza.

    Izvršna naredba nikada nije stupila na snagu jer su niži sudovi presudili da je neustavna, prenosi Klix.

  • Stanivuković predstavio spomenik knezu Lazaru vrijedan 1,7 miliona KM, ali nije objasnio kako je model prije tendera stigao na livenje

    Stanivuković predstavio spomenik knezu Lazaru vrijedan 1,7 miliona KM, ali nije objasnio kako je model prije tendera stigao na livenje

    Banjaluka bi u narednih 30 dana trebalo da dobije spomenik knezu Lazaru na kružnom toku kod „Lesnine“, vrijedan oko 1,7 miliona KM sa PDV-om. Gradonačelnik Draško Stanivuković danas je obišao radove i predstavio izgled budućeg spomenika, ali je ostao bez konkretnijeg odgovora na pitanje BL portala kako se model statue našao na livenju prije nego što je Grad raspisao tender.

    Prema najavi gradonačelnika, spomenik će biti visok do 15 metara i vidljiv sa svih strana jednog od najvećih saobraćajnih čvorišta u Banjaluci.

    „Želimo da budućim generacijama damo još jedan važan projekat. Iza mene se nalaze radovi na novom spomeniku u gradu Banjaluci. Postoje mnoga pitanja zašto, a ja postavljam pitanje: zašto ne? Ima li neka druga ličnost važnija koja treba ovdje da bude? Ja mislim da nema“, rekao je Stanivuković.Statua bila na livenju prije raspisivanja tendera

    BL portal pitao je gradonačelnika kako je moguće da je model spomenika, prema ranije objavljenim informacijama, već bio na livenju u Subotici prije raspisivanja javne nabavke.

    „Sve je rađeno u skladu sa procedurama, to su spekulacije“, kratko je odgovorio Stanivuković.

    Posao izgradnje spomenika dobila je grupa ponuđača koju čine firme „Koto“ iz Banjaluke i Beograda, a vrijednost ugovora iznosi oko 1,7 miliona KM sa PDV-om. Na tender je pristigla samo njihova ponuda.

    BL portal je ranije pisao da je javna nabavka raspisana 24. aprila, dok su se samo nekoliko dana kasnije pojavile informacije da se model prema kojem će biti izliven spomenik već oko mjesec dana nalazi u Subotici.

    Govoreći o firmi „Koto“, Stanivuković je rekao da je riječ o licenciranoj firmi koja kvalitetno obavlja ovakve poslove.

    „U suštini, ta firma je jedina licencirana, rade kvalitetno. Sve je rađeno u skladu sa procedurom“, rekao je Stanivuković, ne ulazeći detaljnije u hronologiju izrade statue i postupka javne nabavke.

    Mač u jednoj ruci, Kosovski zavjet u drugoj

    Stanivuković je rekao da kružni tok kod „Lesnine“ nije slučajno izabran za lokaciju spomenika, jer se nalazi na jednom od glavnih ulaza u grad.

    „Nije ovo samo kružni tok. Ovo je jedno od najvećih čvorišta i raskrsnica. Najveći spomenici u svim evropskim gradovima nalaze se na najvećim čvorištima i raskrsnicama. Ovo je ulaz u Banjaluku, kapija grada“, kazao je Stanivuković.

    Tokom obraćanja novinarima pokazao je odštampane fotografije kružnih tokova i spomenika u evropskim gradovima, predstavljajući ih kao primjere sličnog uređenja velikih gradskih raskrsnica.

    Otkrio je i kako će izgledati figura kneza Lazara.

    „U jednoj ruci će držati mač, u drugoj Kosovski zavjet i pokazivaće upravo u pravcu Kosova. Kroz izgradnju spomenika čuvamo našu istoriju“, rekao je gradonačelnik.

    Govoreći o simbolici spomenika, Stanivuković je ocijenio da se danas nedovoljno govori o položaju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    Kod kružnog toka planirani hotel i novo naselje

    Gradonačelnik je tokom obilaska najavio i velike promjene u neposrednoj blizini kružnog toka.

    Pokazujući na prostor starog parkinga iza benzinske pumpe, rekao je da je na toj lokaciji planirana izgradnja velikog hotela.

    Prema njegovim riječima, postojeća pijaca trebalo bi da bude izmještena, dok bi na njenom mjestu bilo izgrađeno novo stambeno naselje.

    Stanivuković se osvrnuo i na kritike predsjednika Skupštine grada Ljube Ninkovića, koji je prethodno otvorio pitanje iz koje budžetske stavke se finansira izgradnja spomenika.

    „Čujem zaprepaštenog predsjednika Skupštine kako plače: ‘Ne znam gdje je to Draško stavio u budžetu’. Da su vidjeli, skinuli bi odmah“, rekao je Stanivuković.

    Najavio je da će gradska administracija nastaviti realizaciju projekata koje smatra značajnim za očuvanje istorijskog sjećanja.

    „Mi ćemo završiti priču i o Memorijalnom kompleksu u Donjoj Gradini“, poručio je Stanivuković.

  • Špirić: Mnogima uoči kampanje nedostaje podrška stranih ambasada

    Špirić: Mnogima uoči kampanje nedostaje podrška stranih ambasada

    Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ukazao je da se desetak dana uoči izborne kampanje naslućuje blaži uticaj međunarodnog faktora, što je, kako je ocijenio, hendikep za stranke miljenice stranih ambasada.

    “Dešavanja na globalnom planu neminovno su se prenijela i na BiH. Prethodnih godina stranci su uveliko promovisali svoje favorite i bilo bi dobro da je toj praksi došao kraj. Međutim, takav vid podrške sad se vrši posredno i suptilnije. BiH je i dalje više međunarodni poligon nego suverena zemlja”, izjavio je Špirić, a prenosi Srna..

    Špirić je podsjetio da je u odbranu suvereniteta stajala samo Republika Srpska, kojoj su sa međunarodnih adresa kroz razne izvještaje ispostavljali fakture i teret krivice.

    “Vrijeme uvijek pokaže ko ima viziju i zrelost da upravlja procesima. Desetak dana pred izbornu kampanju sve su veće podjele i one će se pojačavati kroz izbornu retoriku. U ovom periodu vidjećemo koliko su zrele institucije koje upravljaju izbornim procesima, a Centralna izborna komisija počela je rad improvizacijama i avanturizmom”, smatra Špirić.

    On je istakao da se u ovakvoj konstelaciji odnosa potrebno osloniti na zrelost birača da prepoznaju sadašnji trenutak, kao i programe i vizije koje im se nude u osvit izbora.

    “Vrijeme iza nas pokazalo je ko je imao vizije, a ko je čekao pomoć stranih moćnika koji i nisu bili tako nedodirljiv i otišli su u tišini svojim kućama. Našu kuću, Republiku Srpsku, mi moramo graditi sami i vjerujem da će tako biti i ubuduće!”, poručio je Špirić.

  • Besplatan parking za davaoce krvi ostaje na snazi

    Besplatan parking za davaoce krvi ostaje na snazi

    Ponovna uspostava naplate parkinga u Banjaluci donijela je nedoumice među građanima koji su ranije ostvarili pravo na određene pogodnosti. Među njima su i dobrovoljni davaoci krvi koji posjeduju besplatne godišnje parking-karte.

    S obzirom na to da je novi režim naplate počeo da se primjenjuje 18. avgusta, pojedini građani pitali su da li njihove ranije izdate karte i dalje važe ili je zbog novih pravila potrebno ponovo podnositi zahtjev.

    Iz Gradske uprave Banjaluka za BL portal potvrđeno je da korisnici koji već imaju važeću kartu nemaju razloga za brigu. Promjena režima naplate ne utiče na ranije ostvareno pravo, niti je potrebno ponavljati proceduru za tekuću godinu.

    „Besplatne godišnje parking-karte dodijeljene dobrovoljnim davaocima krvi i dalje važe do kraja tekuće godine. Za korisnike koji već posjeduju važeće parking-karte nije potrebno ponovno podnositi zahtjev za tekuću godinu, odnosno postojeće pravo se nastavlja koristiti do isteka važenja karte“, naveli su iz Gradske uprave.

    To znači da građani koji već imaju ovu pogodnost mogu nastaviti da koriste svoje parking-karte do isteka njihovog važenja, odnosno do kraja 2026. godine.

    Pogodnost se odnosi na parkiranje u prvoj i drugoj zoni, a prema informacijama iz Gradske uprave, kriterijumi za ostvarivanje prava nisu mijenjani.

    Besplatnu godišnju parking-kartu i dalje mogu dobiti dobrovoljni davaoci krvi koji ispunjavaju propisani broj davanja – muškarci sa najmanje 25 davanja i žene sa najmanje 15 davanja krvi.

    „Pravo na besplatnu parking-kartu i dalje se odnosi na dobrovoljne davaoce krvi, odnosno muškarce sa 25 i više davanja krvi i žene sa 15 i više davanja krvi“, precizirali su iz Grada Banjaluka.

    Dakle, za davaoce krvi koji su već dobili kartu nema ponovnog podnošenja zahtjeva, dodatne administracije niti ponovnog dokazivanja broja davanja tokom ove godine. Njihove postojeće karte ostaju na snazi, uprkos ponovnom početku naplate parkinga u gradu.

  • Vlada Srpske napravila plan zaduženja za naredni trogodišnji period

    Vlada Srpske napravila plan zaduženja za naredni trogodišnji period

    Prema prvim projekcijama Vlada Republike Srpske u idućem trogodišnjem periodu planira da se zaduži za 6,4 milijarde maraka.

    Prema utvrđenom dinamičkom planu, najveći dio ovih sredstava biće povučen već tokom 2027. godine, kada je planirano zaduženje od 2,4 milijarde KM, dok je za 2028. i 2029. godinu predviđen ujednačen godišnji iznos od po dvije milijarde maraka.

    Ključni dio strategije finansiranja zasniva se na oslanjanju na spoljne izvore, jer je plan da čak 74 odsto ukupnog trogodišnjeg zaduženja bude realizovano putem inostranih finansijskih instrumenata koji će u potpunosti biti denominirani u evrima.

    – Po godinama posmatrano, udio spoljnih izvora činiće 71,3 odsto svih prikupljenih sredstava u 2027. godini, u 2028. godini taj udio raste na 76,1 odsto, dok će u 2029. godini iznositi 75,2 odsto – navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske za idući trogodišnji period.

    Zaštita od eventualnih nepovoljnih kretanja na tržištu obezbijeđena je kroz dominantno korišćenje fiksnih kamatnih stopa.

     

    Zaduživanje putem fiksnih instrumenata obuhvatiće čak 93,6 odsto ukupnog iznosa u trogodišnjem periodu, pri čemu se bilježi njihov stalan rast sa 88,5 odsto u 2027. godini, preko 96,1 odsto u 2028, do maksimalnih 97,3 odsto u 2029. godini.

    Hartije od vrijednosti glavni izvor

    Paralelno sa tim, značajan oslonac predstavlja i izdavanje dugoročnih domaćih i spoljnih hartija od vrijednosti, čiji je ukupni udio projektovan na 71,9 odsto.

    – Učešće hartija od vrijednosti u 2027. godini iznosiće 68,7 odsto, dok će u 2028. i 2029. godini biti identično i iznosiće po 73,8 odsto – navedeno je u dokumentu Vlade Republike Srpske.

    Za šta će biti korišćen novac

    Kada je riječ o namjeni novca, jasno je definisana podjela između razvojnih projekata i tekuće potrošnje.

    Svi kapitalni i investicioni projekti u ovom periodu finansiraće se isključivo iz spoljnih izvora, čime će se u potpunosti iskoristiti povoljni, koncesioni uslovi finansiranja koje nude vodeće međunarodne institucije, poput Svjetske banke (WB), Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Banke za razvoj Savjeta Evrope te Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

    Sa druge strane, tekuća budžetska potrošnja pokrivaće se kombinacijom emisija domaćih i inostranih hartija od vrijednosti i direktnim spoljnim kreditnim aranžmanima.

    Stanje javnog duga Republike Srpske na kraju marta ove godine iznosilo je 6,267 milijardi maraka, odnosno 31,3 odsto BDP-a, dok stanje ukupnog duga Republike Srpske iznosi 7,068 milijardi, što je 35,3 odsto BDP-a.

     

    – Zaključno sa krajem marta ove godine  ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 7,023 milijarde maraka (35,1 odsto BDP-a), dok javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,223 milijarde KM (31,1 odsto BDP-a) – stoji u dokumentu koji je skrojilo Ministarstvo finansija Republike Srpske.

    Rast spoljnog duga

    Prema podacima nadležnih u prvom kvartalu 2026. godine spoljni dug Republike Srpske porastao je za 14 miliona KM.

    – Do kraja godine (april–decembar) planirano je povlačenje 1.988,6 miliona KM inostranih kredita, od čega 1.858 miliona KM ide za budžetsku podršku, a 130,6 miliona KM za investicije – navode nadležni.

    Sva sredstva za investicione projekte biće povučena od multilateralnih kreditora (WB, EIB, EBRD, CEB i IFAD). U istom periodu planirana je otplata glavnice od 885,7 miliona KM, dok se konačna projekcija duga zasniva i na mogućem rastu deviznih kurseva, piše Glas Srpske.

  • Banjalučkoj policiji pune ruke posla zbog droge, šest uhapšenih

    Banjalučkoj policiji pune ruke posla zbog droge, šest uhapšenih

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka su tokom proteklog vikenda, sa ciljem sprečavanja zloupotrebe droga, prekršajno kaznili devet lica, a šest uhapsili.

    Kako su saopštili iz banjalučke policije, kod S.D., B.G. i M.V. svi iz Banjaluke, te H.K. iz Turske, pronađena je i oduzeta materija koja asocira na marihuanu.

    Hapšenje u Laktašima
    “Kod U.Š. i L.L., oba iz Srbije, pronađena je i oduzeta bijela materija koja asocira na kokain”, rekli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    P.S. iz Laktaša uhapšen je u tom gradu jer je, kako su naveli iz policije, tokom kontrole vozila kojim je upravljao podvrgnut ispitivanju na prisustvo droga u organizmu

    “Utvrđeno je prisustvo droga THC i AMP u organizmu”, saopštila je Policijska uprava Banjaluka.

    Sumnjiva materija
    Kod P.S. je, kako dodaju iz policije, pronađena i oduzeta zelena materija koja asocira na marihuanu.

    “To lice je sankcionisano zbog prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH i Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga”, rekli su iz policije.

    Kokain u organizmu
    U Banjaluci je uhapšen V.D. nakon kontrole vozila kojim je upravljao. Ispitan je na prisustvo droga u organizmu, te su mu utvređeni kokain i AMP.

    “To lice je sankcionisano zbog prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH”, rekli su iz policije.

    I pijan i pozitivan na drogu
    Takođe, u Kotor Varošu je zbog prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH uhapšen S.G. kod kojeg je, pri kontroli vozila kojim je upravljao, a zatim ispitivanjem, utvrđeno prisustvo kokaina i 1,27 g/kg alkohola u organizmu.

    “Zbog prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH uhapšen je i S.M. iz Doboja. To lice je prilikom kontrole vozila kojim je upravljalo, odbilo ispitivanje na prisustvo droga u organizmu”, rečeno je iz policije.

  • Kočićev zbor podigao cijene smještaja u Banjaluci: Apartmani skuplji i do 50 odsto

    Kočićev zbor podigao cijene smještaja u Banjaluci: Apartmani skuplji i do 50 odsto

    Predstojeći Kočićev zbor na Manjači već utiče na tržište privatnog smještaja u Banjaluci. Kako se približava jedan od najposjećenijih događaja u ovom dijelu Republike Srpske, cijene apartmana za posljednji vikend avgusta u pojedinim slučajevima veće su i do 50 odsto u odnosu na redovne termine.

    Najizraženije poskupljenje bilježe apartmani u užem centru grada, gdje je izbor smještaja za period od 28. do 30. avgusta već znatno manji nego tokom uobičajenih vikenda.

    Noćenje u gradskom jezgru, koje se inače može pronaći za oko 60 do 90 KM, ovih dana se na pojedinim platformama nudi po cijenama od 90, pa sve do 140 KM. To znači da gosti koji smještaj traže neposredno pred manifestaciju mogu platiti i do polovine više nego što bi za isti apartman izdvojili u redovnom terminu.

    Posjetioci koji su pokušali da pronađu smještaj za predstojeći vikend kažu da je razlika u cijenama lako uočljiva.

    „Čim počnete da gledate ponudu, jasno je da su cijene više nego inače. U nekim slučajevima poskupljenje je 30 odsto, ali ima apartmana kod kojih je razlika još veća. Razumijem da je potražnja povećana zbog Kočićevog zbora, ali ipak iznenadi kada vidite koliko cijena može da skoči za samo nekoliko dana“, kaže Zoran Božić, jedan od posjetilaca koji je tražio smještaj u Banjaluci.

    Vlasnici apartmana, međutim, smatraju da je riječ o uobičajenom odnosu ponude i potražnje. Tokom velikih manifestacija broj ljudi koji traže noćenje značajno raste, zbog čega se mijenjaju i cijene na tržištu.

    „Kada imamo događaj koji privuče veliki broj gostiju, sasvim je očekivano da dođe do promjene cijena. To nije specifično samo za Kočićev zbor, već je uobičajena praksa kada se povećava potražnja za smještajem. Od izdavanja apartmana živimo i normalno je da pratimo kretanja na tržištu“, kaže Darko Savić, vlasnik apartmana u centru Banjaluke.

    On dodaje da viša cijena u centru grada ne znači da su sve mogućnosti za povoljniji smještaj iscrpljene.

    „Ko želi da prođe jeftinije, može pogledati i apartmane koji nisu u strogom centru. U udaljenijim dijelovima grada još uvijek ima ponude, a cijene su u pravilu niže“, navodi Savić.

    Veća potražnja za smještajem očekuje se upravo zbog tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja veliki broj posjetilaca iz Banjaluke, drugih gradova Republike Srpske, regiona i dijaspore.

    Ovogodišnji Kočićev zbor biće održan od 28. do 30. avgusta, dok je centralni program zakazan za nedjelju, 30. avgusta, na zborištu na Manjači. Posjetioce tokom tri dana očekuju kulturni i umjetnički programi, izložbe, tradicionalna takmičenja, viteške igre i brojni drugi sadržaji posvećeni Petru Kočiću.

    I dok manifestacija donosi dodatnu zaradu ugostiteljima, trgovcima i drugim privrednicima, njen uticaj već se osjeti i na tržištu privatnog smještaja. Za one koji su rezervaciju ostavili za posljednji trenutak, to znači manje izbora i osjetno veći trošak noćenja.

  • Ostojić: Naredne nedjelje okupljanje svih koji poštuju lik i djelo srpskog borca

    Ostojić: Naredne nedjelje okupljanje svih koji poštuju lik i djelo srpskog borca

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić najavio je da će u Han Pijesku u nedjelju, 30. avgusta, biti održan sabor na kojem će se okupiti demobilisani borci, ratni vojni invalidi, porodice poginulih boraca, kao i svi oni koji poštuju lik i djelo srpskog borca.

    Ostojić je nakon sastanka organizacionog odbora izjavio da ova manifestacija treba da bude okupljanje ljudi u znak zahvalnosti svima koji su dali živote za stvaranje Republike Srpske, a takođe i pokazatelj srpskog jedinstva.

    – Ovo mora biti ideja jedinstva da se okupimo svi bez obzira za koja navijamo ili kojoj političkoj partiji ili udruženju građana pripadamo – naglasio je Ostojić.

    On je dodao da će sva udruženja građana, političke partije, načelnici i gradonačelnici biti pozvani da se okupe kod Han Pijeska i da se na taj način iskaže zahvalnost svima koji su dali najviše za stvaranje Republike Srpske i slobodu.

    Ostojić je rekao da je na današnjem sastanku donesena i odluka da istog dana kada bude održan sabor bude postavljen i kamen temeljac za obnovu motela “Јela” u blizini Han Pijeska, koji je, prema njegovim riječima, imao sudbonosnu ulogu za slobodu i Republiku Srpsku.

    – Kada ga obnovimo treba da preraste u muzej ili spomen-sobu Vojske Republike Srpske i biće mjesto na kojem ćemo se okupljati – rekao je Ostojić novinarima.

    Načelnik opštine Han Pijesak Slobodan Đurić naveo je da će sabor biti održan na izletištu Komnica kod Han Pijeska, dodajući da su na današnjem sastanku dogovoreni svi tehnički uslovi za održavanje ovog skupa.

    – Svi znamo da je u Han Pijesku bio Generalštab Vojske Republike Srpske, da je Han Pijesak od posebnog značaja za Republiku Srpsku i dugo smo čekali na ovaj trenutak da okupimo svu vojsku i da pokažemo zajedništvo. Svi će biti pozvani i važno nam je da se dođe na sabor porodično – zaključio je Đurić.

    Početak sabora predviđen je za nedjelju u 12.00 časova.

  • Macut: Potrebno uraditi vodnu strategiju Srbije za narednih 30 godina

    Macut: Potrebno uraditi vodnu strategiju Srbije za narednih 30 godina

    Predsjednik Vlade Srbije izjavio je danas da država prati situaciju sa vodostajima na rijekama u Srbiji i da se ona polako popravlja i dodao da se mora uraditi analiza i napraviti vodna strategija za narednih 30 godina na nivou čitave zemlje kako bi bili spremniji za izazove u budućnosti.

    Macut je Radio Beograd 1 naveo da je, kada je riječ o vodostaju Dunava, mnogo bolja situacija kod Golupca i kod Velikog Gradišta i da tu nema većih problema.

    – Uzvodno od Novog Sada, možda je tu negdje najveći generalno problem, ali je i tu situacija mnogo bolja – rekao je Macut.

    Dodao je da su crpne stanice u Srbiji stare po nekih 60 do 70 godina i da su dotrajale, te se i na tome mora raditi.

  • Kakve ustavne promjene Evropska unija traži od BiH

    Kakve ustavne promjene Evropska unija traži od BiH

    Ako se ostvare neformalne najave i uvjeravanja da će nakon narednih opštih izbora započeti intenzivnija faza evropskih integracija BiH, u prvi plan će ponovo izbiti pitanje o tome koju vrstu ustavnih promjena EU traži da bi pravni sistem BiH bio usklađen s Pravnom stečevinom EU.

    Prva stvar oko koje je EU već godinama eksplicitna je potreba tranzicije OHR-a, odnosno u najmanju ruku ukidanje bonskih ovlaštenja. EU, naime, smatra da zemlja koja ima međunarodnu superviziju nema puni suverenitet, a to znači da ne može samostalno u potpunosti upravljati procesima potrebnim na evropskom putu. To je najeksplicitnije navedeno u Mišljenju o kandidaturi BiH, gdje je navedeno i poznatih, ali već pomalo i zaboravljenih 14 uslova.

    “OHR-u su dodijeljena ekstenzivna ovlaštenja da uspostavlja zakone ili uklanja javne zvaničnike, poznata kao ‘bonska ovlaštenja’, koja su posljednji put korištena 2011. godine (izvještaj je iz 2018, prim. aut). Takva ekstenzivna supervizija je principijelno nekopatibilna sa suverenitetom BiH, a samim time i članstvom u EU”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Traži se adresa ko je odgovoran za evropske politike
    Takođe, kada je riječ o ustavnim izmjenama, u ovu kategoriju svakako spada implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava u pogledu ravnopravnosti građana, a koje su poznate u paketu odluka koje se odnose na slučaj “Sejdić i Finci”.

    Takođe, EU traži i ustavne amandmane koji bi definisali koje institucije na kojem nivou su nadležne za pojedine sektore evropskog zakonodavstva. Pojednostavljeno rečeno, traži se jasan okvir koji bi definisao ko je odgovorna adresa za evropske politike.

    “Iako je decentralizovana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU, BiH će morati reformisati svoje institucije kako bi mogle učestvovati u donošenju odluka na nivou EU”, navode u Briselu.

    EU od institucija BiH takođe traži da se uspostavi mehanizam koji bi omogućio da se garantuje usklađenost s evropskim zakonima. Na primjer, ako jedan entitet ne sprovede direktivu EU, potreban je mehanizam koji bi državi omogućio da privremeno može preuzeti taj dio obaveza dok se to pitanje ne riješi interno. Prevedeno s briselskog na običan jezik, EU ne želi da neki važan evropski proces čeka jer je došlo do interne blokade unutar BiH.

    Brisel smatra da se veto zloupotrebljava
    Ustavna izmjena o kojoj se ne govori mnogo je zahtjev EU da se definiše ustavna nadležnost za uspostavljanje registra bankarskih računa privatnih lica, u skladu s Evropskom pravnom stečevinom. Ovaj dio obaveza direktno je vezan za mjere protiv pranja novca i jačanja transparentnosti praćenja prekograničnih finansijskih transakcija, što je u velikoj mjeri vezano i za obaveze Moneyvala.

    Takođe, jedan od ustavnih zahtjeva EU o kojem se mnogo ne govori je definisanje korištenja entitetskog veta, za koje u Briselu smatraju da se zloupotrebljava, a da su posljedice konstantno kašnjenje usvajanja evropske legislative u državnom parlamentu.

    Kada je riječ o etničkoj zastupljenosti u institucijama, Evropska komisija u Mišljenju smatra da se u ovom principu pretjeruje.

    “Ustavna pravila o opštoj zastupljenosti populacije u javnoj administraciji ne bi trebalo da budu interpretirana kao zahtijevanje na striktnoj etničkoj proporcionalnosti u javnoj službi, a zakoni bi trebalo da osiguraju da etnički kriteriji ne prevladaju u odnosu na profesionalne kriterije prilikom zapošljavanja”, naglašeno je.

    Jedna od mjera koja se često spominje u medijima proteklih mjeseci jer je vezana za Reformsku agendu je pitanje pravosuđa, posebno kad je u pitanju Apelaciono odjeljenje Suda BiH, ali i pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Važno je naglasiti da Evropska komisija nužno ne traži uklanjanje stranih sudija, već da se to pitanje riješi na način da nadležnost i autoritet Ustavnog suda u BiH ne budu više dovođeni u pitanje.

    “Njegov legitimitet mora biti prepoznat od strane svih vlasti, kako bi se osiguralo trajno sprovođenje odluka”, navedeno je.

    Inače, kako smo ranije pisali u više navrata, pitanje Ustavnog suda BiH je tokom dejtonskih pregovora bilo jednako teško, ako ne i teže, od pitanja mapa i razgraničenja, jer se radi o instituciji koja bi mogla svojim odlukama značajno uticati na ustavno uređenje i ustavne odnose u BiH decenijama nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma. To je najvjerovatnije razlog zbog kojeg niko nije uspio da promijeni odluke iz Dejtona, koje su trebale da budu samo privremene.