Autor: INFO

  • Kako smanjiti račun za struju tokom zime: Razlika može biti veća od 20 KM

    Kako smanjiti račun za struju tokom zime: Razlika može biti veća od 20 KM

    Domaćinstva u Republici Srpskoj mogu smanjiti mjesečni račun za električnu energiju tako što će veći dio potrošnje prebaciti u period niže tarife. Ušteda, prema primjerima iz računice „Elektroprivrede Republike Srpske“, može premašiti 20 KM mjesečno, ali zavisi od ukupne potrošnje i vrste brojila, piše Srpskainfo.

    Za domaćinstvo koje mjesečno potroši 500 kilovat-časova struje, račun sa jednotarifnim brojilom iznosi 94,53 KM. Kod dvotarifnog brojila iznos zavisi od toga koliko je električne energije potrošeno po višoj, a koliko po nižoj tarifi.

    Ukoliko se od ukupno 500 kWh polovina potroši po višoj, a polovina po nižoj tarifi, račun bi iznosio 87,25 KM. Ako se 200 kWh potroši po višoj, a 300 kWh po nižoj tarifi, iznos se smanjuje na 82,55 KM.

    Najveća ušteda u navedenim primjerima ostvaruje se kada se veći dio potrošnje prebaci u period jeftinije struje. Za 100 kWh potrošenih po višoj i 400 kWh po nižoj tarifi, račun bi iznosio 73,15 KM, što je 21,38 KM manje nego kod jednotarifnog obračuna.

    Kada je struja najjeftinija tokom zime?

    Prelaskom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i termini primjene niže tarife. Radnim danima skuplja struja obračunava se od šest časova ujutro do 22 časa, dok je jeftinija tarifa na snazi od 22 časa do šest ujutro.

    Vikendom je niža tarifa aktivna neprekidno, od petka u 22 časa do ponedjeljka u šest časova. Isti režim primjenjuje se i tokom praznika.

    Tokom ljetnog računanja vremena termini su pomjereni za jedan čas, pa viša tarifa traje od sedam do 23 časa, a niža od 23 časa do sedam ujutro.

    Ko može ostvariti uštedu?

    Niža tarifa dostupna je domaćinstvima koja imaju dvotarifno brojilo. Kod jednotarifnog brojila potrošena električna energija obračunava se po jedinstvenoj cijeni, bez obzira na vrijeme korišćenja.

    Zbog toga je za domaćinstva sa dvotarifnim brojilom jedan od najjednostavnijih načina uštede da rad veš-mašine, mašine za suđe i bojlera planiraju tokom noći ili vikendom.

    Iz „Elektroprivrede Republike Srpske“ pojašnjavaju da građani ne moraju sami podešavati brojila prilikom prelaska sa ljetnog na zimsko računanje vremena. Za očitavanje i ispravnost mjernih uređaja zadužen je nadležni operator distributivnog sistema.

    Potrošači koji žele precizno da izračunaju očekivani račun mogu koristiti kalkulator potrošnje na zvaničnoj stranici „Elektroprivrede Republike Srpske“. Za dodatne informacije o računima, dugovanjima i reklamacijama dostupan je i besplatni broj 0800 50 120, radnim danima od sedam do 15 časova.

  • Zelenski otkrio detalje razgovora Putina sa liderima Finske i Norveške

    Zelenski otkrio detalje razgovora Putina sa liderima Finske i Norveške

    Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom veći dio vremena posvetio je sopstvenom tumačenju srednjovjekovne slovenske istorije, dok se o neposrednom prekidu vatre u Ukrajini gotovo uopšte nije razgovaralo.

    Poziv, koji je trebalo da traje manje od pola sata, na kraju se produžio na sat i po, a cilj inicijative bio je da se razmijene stavovi o mogućim koracima ka okončanju rata i predstojećim pregovorima Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, pišu Nezavisne.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev unaprijed bio upoznat sa namjerom finskog i norveškog lidera da razgovaraju sa Putinom. Prema njegovim riječima, Stub i Stere prvo su se konsultovali sa ukrajinskom stranom, a zatim ga obavijestili o sadržaju razgovora sa ruskim predsjednikom.

    „Željeli su da o tome razgovaraju sa mnom, a zatim sa liderom Rusije. Tada smo razgovarali, ali to nismo javno objavili jer je već bila noć“, rekao je Zelenski.

    Pregovori u Abu Dabiju i poruke Moskvi

    Zelenski je naveo da su nordijski lideri tokom konsultacija razgovarali o planiranom trilateralnom sastanku pregovaračkih timova u novembru u Abu Dabiju. Nakon razgovora sa Putinom, prenijeli su mu utisak da ruska strana pokazuje određenu ozbiljnost u vezi sa predstojećim pregovorima.

    Prema riječima ukrajinskog predsjednika, među glavnim temama trebalo bi da budu početni koraci ka smirivanju sukoba, bezbjednosni prioriteti Ukrajine i mogućnosti za okončanje rata.

    Zelenski je podržao inicijativu Finske i Norveške, ističući da su dvije države željele da neposredno prenesu Moskvi svoje stavove o budućem mirovnom procesu. Naglasio je, međutim, da Stub i Stere nisu nastupali u ime cijele Evrope, već svojih država.

    Kao susjedi Rusije, Finska i Norveška imaju neposredan interes za bezbjednosne aranžmane koji bi mogli proizaći iz budućeg sporazuma. Zelenski smatra da bi informacije iz razgovora trebalo podijeliti i sa ostalim evropskim državama, kao i sa Ukrajinom i Sjedinjenim Američkim Državama.

    „Finska i Norveška pokazuju da žele da otvore još jedan kanal komunikacije kako bi Evropa dobijala informacije i mimo SAD i kako bi Rusija određene stvari čula direktno“, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Putin se vratio istorijskim temama

    Ipak, prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, na koje se pozivaju mediji, razgovor nije protekao onako kako su nordijski lideri očekivali. Putin je znatan dio vremena govorio o istorijskim korijenima sukoba, dok se o zahtjevu Kijeva za neposrednim prekidom vatre jedva raspravljalo.

    Tri izvora upoznata sa sadržajem razgovora rekla su da su Stub i Stere odlučili da ne prekidaju ruskog predsjednika tokom njegovih istorijskih izlaganja, jer su željeli da procijene koliko je zaista spreman na dijalog sa evropskim državama.

    Finski predsjednik ranije je izjavio da je razgovor trebalo da traje manje od 30 minuta, ali se produžio na 90 minuta. Bio je to prvi Putinov kontakt sa jednim od evropskih saveznika Ukrajine od razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u julu 2025. godine.

    Putin se i ranije pozivao na istoriju kako bi obrazložio svoje stavove o Ukrajini, tvrdeći da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu. Takav pristup koristio je i u razgovorima sa zapadnim zvaničnicima, uključujući susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na Aljasci.

    Zelenski o diplomatskoj izolaciji Rusije

    Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na posljedice susreta Putina i Trampa na Aljasci, ocijenivši da je tim događajem oslabljena diplomatska izolacija Moskve.

    „Činjenica je da je značajan dio svijeta diplomatski izolovao Ruse, a Aljaska je tu izolaciju uklonila“, rekao je Zelenski.

    Dodao je da su kontakti Rusije sa pojedinim državama i prije toga postojali, ali da nisu uvijek bili javni. Kao primjere naveo je komunikaciju preko bezbjednosnih i obavještajnih kanala, kao i odnose Moskve sa Turskom i državama Bliskog istoka.

    Za razliku od nekih ranijih kontakata o kojima je Kijev saznavao naknadno, inicijativu Finske i Norveške Zelenski je opisao kao otvoren proces, uz prethodne konsultacije i jasno definisane ciljeve.

    Istovremeno, razgovor je pokazao koliko je teško usaglasiti evropske stavove o pregovorima sa Moskvom. Dok nordijske države nastoje da uspostave neposredan kanal komunikacije sa ruskim predsjednikom, ostaje otvoreno pitanje koliko takvi kontakti mogu doprinijeti konkretnom napretku ka prekidu rata u Ukrajini.

  • Zagorka Dolovac izdala hitno uputstvo za svih 89 tužilaštava u Srbiji

    Zagorka Dolovac izdala hitno uputstvo za svih 89 tužilaštava u Srbiji

    Vrhovna javna tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac izdala je obavezno uputstvo za svih 89 javnih tužilaštava u zemlji, kojim se nalaže da članovima posebne komisije Vrhovnog javnog tužilaštva bez odlaganja omoguće uvid u predmete koje zatraže.

    Uputstvo je dostavljeno tužilaštvima 28. oktobra, a odnosi se i na Javno tužilaštvo za organizovani kriminal. Njime se predviđa neposredna kontrola rada tužilaštava i nadzor nad postupanjem u predmetima iz više oblasti, uključujući krivična djela protiv izbornih prava, pišu Nezavisne.

    Prema uputstvu, glavni javni tužioci, kao i tužioci koji ih mijenjaju u skladu s godišnjim rasporedom, obavezni su da članovima komisije omoguće pristup svakom predmetu koji zatraže, pod uslovom da je on dovoljno jasno određen. Uvid mora biti omogućen bez odlaganja.

    Komisija je formirana rješenjem vrhovne javne tužiteljke od 27. oktobra, a tužilaštva su dužna i da joj obezbijede odgovarajuće uslove za rad u svojim prostorijama.

    Nadzor obuhvata i izborne predmete

    Kontrola će se posebno odnositi na krivične predmete koji se tiču krivičnih djela protiv života i tijela, sloboda i prava građana, izbornih prava, privrede, ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, kao i službene dužnosti.

    Komisija će imati mogućnost da zatraži uvid i u druge predmete za koje procijeni da su značajni za sprovođenje uputstva.

    Ovaj potez dolazi nakon što je Dolovac 20. oktobra naložila svim javnim tužilaštvima da u roku od 24 časa formiraju predmete na osnovu prijava koje se odnose na krivična djela protiv izbornih prava.

    Cilj novog uputstva, kako je navedeno u dokumentu, jeste obezbjeđivanje zakonitosti, djelotvornosti i jednoobraznosti u radu nosilaca javnotužilačke funkcije, kao i praćenje i usmjeravanje rada tužilaštava.

    Za nepoštovanje uputstva predviđena disciplinska odgovornost

    U dokumentu je naglašeno da je postupanje po obaveznom uputstvu zakonska obaveza, a neizvršavanje predstavlja disciplinski prekršaj u skladu sa Zakonom o javnom tužilaštvu.

    „Neizvršavanje opšteg obaveznog uputstva Vrhovnog javnog tužioca predstavlja disciplinski prekršaj iz člana 115. stav 1. tačka 7) Zakona o javnom tužilaštvu“, navedeno je u uputstvu.

    Time je predviđena mogućnost disciplinske odgovornosti rukovodilaca tužilaštava koji ne omoguće komisiji pristup traženim predmetima.

    Uputstvo obuhvata cjelokupnu javnotužilačku organizaciju Srbije, uključujući i tužilaštvo nadležno za predmete organizovanog kriminala.

  • Studentska lista očekuje hapšenja u Srbiji, komisija provjerava predmete tužilaštva

    Studentska lista očekuje hapšenja u Srbiji, komisija provjerava predmete tužilaštva

    Nemanja Đurić, kandidat pobjedničke Studentske liste u Srbiji, očekuje da bi u narednim danima moglo doći do hapšenja visokih državnih funkcionera, tvrdeći da je tužilaštvo već počelo da provjerava predmete u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

    Đurić je, gostujući 28. oktobra u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1, rekao da je nakon pobjede Studentske liste došao trenutak da pravosudne institucije rade bez političkih pritisaka izvršne vlasti, pišu Nezavisne.

    „Studentska lista ne želi da jedan uticaj na pravosuđe zamijeni drugim. Ne vršimo pritisak na tužilaštva, već želimo da im poručimo da sada mogu da rade u skladu sa zakonom“, poručio je Đurić.

    On smatra da je izborna pobjeda Studentske liste stvorila uslove za oslobađanje institucija od političkih uticaja. Prema njegovim riječima, tužilaštva bi u narednom periodu mogla da pokrenu postupke koji ranije nisu bili u fokusu.

    „Ako su do sada postojale određene sprege, stege i ograničenja, ako se neko plašio predstavnika izvršne vlasti, ovo je trenutak da se pošalje poruka da tužilaštva mogu slobodno da rade. Očekujemo da će u narednim danima biti određenih hapšenja visokih državnih funkcionera“, izjavio je Đurić.

    Provjera predmeta u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu

    Đurić je naveo da je Vrhovno javno tužilaštvo Srbije već poslalo komisiju u Više javno tužilaštvo u Beogradu, kojim rukovodi Nenad Stefanović, kako bi pregledala predmete koji su vođeni u toj instituciji.

    Prema njegovim tvrdnjama, članovi komisije već obavljaju provjere, a riječ je o vrhovnim javnim tužiocima koji bi trebalo postepeno da kontrolišu rad tužilaštava širom Srbije.

    „Vrhovno javno tužilaštvo je najviše tužilačko tijelo i ima pravo da izdaje obavezna uputstva, koja sva ostala niža javna tužilaštva moraju da poštuju“, rekao je Đurić.

    On je upozorio da bi eventualne nepravilnosti utvrđene tokom kontrole mogle dovesti i do podnošenja krivičnih prijava protiv pojedinih tužilaca, ukoliko se utvrdi da su nesavjesno obavljali službene dužnosti ili postupali protivno zakonu.

    Đurić očekuje da će u narednim danima početi otvaranje predmeta za koje tvrdi da su ranije ostajali neriješeni. Pozvao je građane da prikupljaju i dostavljaju dokumentaciju o mogućim nezakonitostima u preduzećima, školama, vrtićima, bolnicama i drugim institucijama.

    Među pitanjima za koja se zalaže da budu ispitana nalazi se i slučaj navodnog zlostavljanja studentkinje, za koji se tereti Marko Kričak, aktuelni načelnik Uprave kriminalističke policije.

    Nadzor obuhvata svih 89 javnih tužilaštava

    Izjave Đurića uslijedile su nakon što je vrhovni javni tužilac Srbije Zagorka Dolovac izdala obavezno uputstvo za svih 89 javnih tužilaštava u zemlji, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.

    Prema tom uputstvu, posebna komisija Vrhovnog javnog tužilaštva može zatražiti uvid u bilo koji predmet, a rukovodioci tužilaštava obavezni su da joj omoguće pristup bez odlaganja.

    Nadzor obuhvata predmete koji se odnose na krivična djela protiv života i tijela, sloboda i prava građana, izbornih prava, privrede, ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, kao i na krivična djela protiv službene dužnosti. Komisija može pregledati i druge predmete koje ocijeni značajnim.

    Uputstvom je predviđeno da nepostupanje po obavezujućim instrukcijama predstavlja disciplinski prekršaj.

    Ipak, Đurićeve najave hapšenja visokih državnih funkcionera za sada nisu potvrđene zvaničnom najavom tužilaštva da su takve akcije planirane.

  • Stevandić: OHR je odavno izgubio svrhu

    Stevandić: OHR je odavno izgubio svrhu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić slikovitom porukom o krčagu koji više nema vodu na kojoj bi radio nadovezao se na kritike srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na račun Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

    „Krčag ide na vodu dok se ne slomi. A ovaj OHR krčag skuplja prašinu jer je u mjestu gdje uopšte nema vode. Prazan ili slomljen, pitanje je sad?“, napisao je Stevandić.

    Njegova poruka uslijedila je nakon što je Cvijanovićeva ocijenila da je izvještaj OHR-a dostavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija manipulativan i zasnovan na, kako je navela, stereotipnim lažima i obmanjujućim konstrukcijama.

    Cvijanovićeva je poručila da je izvještaj usmjeren na odbranu nasljeđa višedecenijske zloupotrebe Dejtonskog sporazuma i međunarodne supervizije, za koju smatra da se odavno otela kontroli.

    Ona je kritikovala i to što se u izvještaju, između ostalog, govori o zaustavljenim imenovanjima u Savjetu ministara BiH, uz ocjenu da takva obrazloženja ne odgovaraju stvarnim problemima sa kojima se suočavaju evropske institucije.

    „Ma, hajde!“, poručila je Cvijanovićeva, odbacujući takvo tumačenje političkih prilika u BiH.

  • Svjetska banka upozorava: Trgovinske prepreke i komplikovane procedure koče privredu BiH

    Svjetska banka upozorava: Trgovinske prepreke i komplikovane procedure koče privredu BiH

    Privreda Bosne i Hercegovine u 2026. godini mogla bi ostvariti rast od 2,4 odsto, ali takav rezultat neće biti dovoljan da zemlja značajnije smanji zaostajanje za razvijenijim ekonomijama. Svjetska banka upozorava da poslovanje i dalje opterećuju skupe trgovinske prepreke i komplikovane procedure, dok ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da građani od prognoziranog rasta neće imati osjetnu korist.

    Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast BiH trebalo bi da ubrza sa 2,1 odsto u 2025. na 2,4 odsto ove godine. Za 2027. predviđa se rast od 2,9 odsto, a za 2028. godinu 3,1 odsto. Ipak, prognoze su nešto slabije nego u proljećnom izvještaju, jer su očekivanja za svaku od naredne tri godine umanjena za 0,1 procentni poen, pišu Nezavisne.

    U isto vrijeme, za šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje se prosječan rast od 3,1 odsto u 2026. godini, nakon 2,6 odsto prošle godine. Prema izvještaju, regionalna privreda bi u 2027. i 2028. mogla rasti po stopi od 3,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.

    „U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

    Ipak, ona je upozorila da otpornost sama po sebi nije dovoljna da bi region dostigao prosječan dohodak Evropske unije i obezbijedio kvalitetna radna mjesta. Za narednu fazu razvoja, kako je navela, potrebni su efikasniji i predvidljiviji propisi, kao i uklanjanje prepreka trgovini, ne samo na granicama već i unutar samih ekonomija.

    Jedan od ključnih problema predstavljaju dodatni troškovi koje kompanijama stvaraju necarinske prepreke. Iako prosječna carinska stopa na uvoz robe u regionu iznosi oko šest odsto, različite administrativne mjere povećavaju troškove uvoza za dodatnih približno 10 odsto. U pojedinim poljoprivrednim sektorima ti troškovi prelaze 20 odsto, dok se ograničenja prekograničnog pružanja usluga procjenjuju na čak 29 odsto.

    U izvještaju se navodi da bi uklanjanje polovine postojećih prepreka, uključujući nepotrebne dozvole, višestruke kontrole, postupke sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, moglo srednjoročno povećati bruto domaći proizvod i do 12,5 odsto.

    Iako je trgovina robom i uslugama na zapadnom Balkanu 2025. dostigla vrijednost od 107 odsto regionalnog BDP-a, što je više od prosjeka Evropske unije od 90 odsto, preduzeća i dalje teško ostvaruju dugoročnu korist od pristupa stranim tržištima. Izvoz usluga u regionu jeste učetvorostručen od 2010. do 2025. godine, ali opstanak novih izvoznika ostaje ozbiljan izazov.

    Podaci Svjetske banke pokazuju da samo oko trećine novih izvoznih poduhvata kompanija iz regiona opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima. Nakon pet godina, uspijeva da opstane tek jedan do četiri odsto njih. To se odražava i na zapošljavanje, jer izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliki dio radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji, a uglavnom isplaćuju i veće zarade od firmi koje su usmjerene prvenstveno na domaće tržište.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da najavljene stope rasta nisu dovoljno ohrabrujuće, s obzirom na to da zemlje regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim državama.

    „Navedeni faktori jesu bitni, ali mislim da veći uticaj imaju vlasti, koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju, umjesto da podstiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 odsto neće se ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima mnogo više znači daleko veći rast cijena“, kazao je Gavran.

  • FED na oprezu zbog inflacije: Hoće li kamate ponovo rasti u decembru?

    FED na oprezu zbog inflacije: Hoće li kamate ponovo rasti u decembru?

    Američka centralna banka Federalne rezerve (FED) oprezno pristupa daljim odlukama o kamatnim stopama, dok rast inflacije i otpornost privrede ostavljaju otvorenom mogućnost novog povećanja kamata do kraja godine. Tržišta očekuju da će nakon dvodnevnog sastanka, započetog 27. oktobra, referentne stope ostati nepromijenjene, ali će posebna pažnja biti usmjerena na poruke predsjednika FED-a Kevina Vorša.

    Prema očekivanjima investitora, kamatne stope trebalo bi da ostanu u rasponu od 3,75 do četiri odsto, nakon što su u septembru povećane za 0,25 procentnih poena, pišu Nezavisne, pozivajući se na CNBC.

    Ipak, najnoviji podaci o kretanju cijena ukazuju na to da borba protiv inflacije još nije završena. Godišnja inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je u septembru na 3,7 odsto, sa 3,4 odsto u avgustu, dok je bazna inflacija, koja ne uključuje cijene hrane i energije, dostigla 2,6 odsto.

    Cilj FED-a je da inflaciju vrati na dva odsto, zbog čega bi uporno visoke cijene mogle podstaći donosioce odluka da dodatno pooštre monetarnu politiku.

    Podijeljena mišljenja o daljim potezima

    Unutar FED-a postoje različiti stavovi o tome koliko brzo treba reagovati na inflatorne pritiske. Dio zvaničnika smatra da nema potrebe za žurbom i da je neophodno sačekati dodatne ekonomske podatke prije donošenja novih odluka.

    Drugi, međutim, smatraju da bi dodatno povećanje kamatnih stopa moglo biti potrebno kako bi se inflacija vratila na željeni nivo. Odluka će zavisiti od novih pokazatelja o kretanju cijena i snazi američke privrede.

    Posebna pažnja biće usmjerena na konferenciju za novinare Kevina Vorša nakon završetka sastanka. Investitori će tražiti naznake o tome da li FED namjerava ponovo povećati kamate u decembru ili će sačekati dodatne podatke prije nego što odredi naredne korake.

    Vorš je ranije izbjegavao da unaprijed najavljuje odluke centralne banke, naglašavajući da ishod sastanaka ne treba prejudicirati. Takav pristup ostavlja tržištima manje jasnih smjernica o budućem kretanju monetarne politike.

    Inflacija ostaje ključni izazov

    Odluke FED-a imaju šire posljedice za privredu, jer promjene kamatnih stopa utiču na cijenu zaduživanja građana i preduzeća, uključujući stambene i potrošačke kredite.

    Zadržavanje visokih kamata može pomoći u obuzdavanju rasta cijena, ali istovremeno povećava troškove finansiranja i može usporiti privrednu aktivnost. S druge strane, prerano ublažavanje monetarne politike nosi rizik da inflacija duže ostane iznad ciljanog nivoa.

    Zbog toga će naredne odluke američke centralne banke zavisiti od procjene odnosa između inflatornih pritisaka i snage privrede, dok investitori čekaju jasnije signale o smjeru monetarne politike do kraja godine.

  • Cijene autobusnih karata porasle, prevoznici čekaju odluku o poskupljenju gradskog prevoza

    Cijene autobusnih karata porasle, prevoznici čekaju odluku o poskupljenju gradskog prevoza

    Putovanje autobusom do Banjaluke za stanovnike Laktaša, Gradiške i okolnih naselja postalo je skuplje, a pojedine mjesečne karte poskupjele su i do 15 KM. Nove cijene već su na snazi na određenim linijama, dok putnici koji svakodnevno koriste javni prevoz upozoravaju da im dodatni troškovi sve teže padaju.

    Mjesečna radnička karta od Banjaluke do Slatine poskupjela je sa 75 na 90 KM, dok je za putovanje do Klašnica potrebno izdvojiti 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Skuplje su i pojedinačne karte, pa vožnja do Slatine sada košta 4,50 KM, umjesto 3,50 KM, piše Srpskainfo.

    „Iz Banjaluke do Slatine radnička mjesečna karta bila je 75 KM, a sada je 90. Nisam ni znala da će poskupjeti dok nisam otišla u agenciju da produžim mjesečnu“, rekla je za Srpskainfo Tamara R., jedna od putnica koja svakodnevno koristi autobuski prevoz.

    Nove cijene posebno pogađaju radnike koji svakog dana putuju na posao, jer se povećanje troškova prevoza nadovezuje na ostale životne izdatke.

    Do Gradiške mjesečna karta košta 200 KM

    Prema cjenovniku „Pavlović tursa“, koji se primjenjuje od 26. oktobra, pojedinačna karta od Banjaluke do Trna košta 3,50 KM, dok je radnička mjesečna karta 75 KM.

    Za putovanje do Klašnica pojedinačna karta iznosi 5,50 KM, a mjesečna radnička 100 KM. Do Laktaša je za jednu vožnju potrebno izdvojiti šest KM, dok radnička mjesečna karta košta 105 KM. Đačke i studentske mjesečne karte na ovoj relaciji iznose 80 KM.

    Putnici koji putuju do Mahovljana i Maglajana pojedinačnu kartu plaćaju 6,50 KM, a mjesečnu 125 KM. Do Aleksandrovca i Romanovaca jedna vožnja košta osam KM, dok radnička mjesečna karta iznosi 145 KM.

    Najskuplja je među navedenim relacijama ona prema Gradišci, gdje pojedinačna karta košta 12 KM, a radnička mjesečna čak 200 KM. Za učenike i studente mjesečna karta na ovoj liniji iznosi 185 KM.

    Poskupljenja se najavljuju i na pojedinim linijama „Autoprevoza“. Prema informacijama objavljenim na sajtu ovog prevoznika, od novembra će biti izmijenjene cijene mjesečnih karata na linijama Jablan–Bukovica–Trn–Banjaluka i Jablan–Bukovica–Trn–Laktaši.

    Prevoznici: Troškovi poslovanja diktiraju cijene

    Direktor „Autoprevoza“ Dejan Mijić rekao je da prevoznici još čekaju odgovor Gradske uprave na zahtjev za povećanje cijena karata u gradskom i prigradskom saobraćaju.

    „Čekamo Skupštinu grada. Rekli su da to mora proći skupštinsku proceduru, da oni donose odluku o poskupljenju, odnosno o usvajanju cjenovnika“, naveo je Mijić.

    Međutim, kako je objasnio, cijene na linijama koje nisu obuhvaćene takvim režimom regulisanja mogu se određivati na tržišnom principu, u skladu sa troškovima i uslovima poslovanja.

    Prema njegovim riječima, cijene prevoza prema Laktašima već su povećane na linijama na kojima prevoznici imaju mogućnost samostalnog formiranja cijena. Nove cijene pojedinačnih karata primjenjuju se od ponedjeljka, dok će mjesečne karte biti skuplje od početka narednog mjeseca.

    Iz Gradske uprave Banjaluka pojasnili su da nisu nadležni za određivanje cijena na autobuskim linijama koje povezuju grad sa Slatinom, Laktašima, Gradiškom, Mrkonjić Gradom i drugim mjestima.

    Istovremeno, iz Grada su naglasili da prevoznici ne mogu samostalno mijenjati cijene karata u javnom gradskom i prigradskom prevozu, već je za to potrebna saglasnost Skupštine grada.

    Na čekanju i poskupljenje gradskog prevoza

    Dok su cijene na pojedinim međugradskim i prigradskim linijama već promijenjene, zahtjev za povećanje cijena gradskog i prigradskog prevoza u Banjaluci još čeka odluku nadležnih.

    Prevoznici su kao glavne razloge za traženo poskupljenje naveli rast cijena goriva i sve teže uslove poslovanja.

    Prema njihovom prijedlogu, pojedinačna karta koštala bi 3,10 KM, jedinstvena mjesečna karta za radnike 104 KM, za učenike i studente 68 KM, a za penzionere 37 KM.

    Dok se čeka odluka o cijenama gradskog prevoza, stanovnici okolnih mjesta već moraju da izdvajaju više novca za svakodnevni odlazak na posao i druge obaveze u Banjaluci.

  • Bakić prihvatio mogućnost da vodi MUP Srbije, najavio obračun sa kriminalom

    Bakić prihvatio mogućnost da vodi MUP Srbije, najavio obračun sa kriminalom

    Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i kandidat Studentske liste Jovo Bakić izjavio je da bi prihvatio funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije ukoliko bi mandatar nove vlade procijenio da je sposoban da obavlja taj posao. Kao glavni prioritet najavio je temeljnu reformu policije i prekidanje veza državnih institucija sa organizovanim kriminalom.

    Bakić je poručio da bi promjene u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) podrazumijevale razdvajanje profesionalnih policajaca od onih za koje tvrdi da su povezani sa kriminalom, kao i uključivanje penzionisanih policijskih stručnjaka u reformu sistema, prenose Nezavisne.

    „Ako se zna ko su profesionalni policajci, a ko kriminalci u MUP-u, onda to i neće biti tako teško. Mi već znamo ko su neki profesionalni policajci, a isto tako znamo i za neke kriminalce“, rekao je Bakić.

    On je naglasio da bi se stanje u policiji detaljno ispitalo, a da bi u reformu bili uključeni i penzionisani službenici koji su se dokazali profesionalnim radom.

    „Pozvaćemo i neke penzionisane policijske stručnjake koji su se dokazali u svom području kao profesionalni policajci i sprovešćemo reformu MUP-a. Ako se ja budem pitao, to će biti prioritet nad prioritetima“, poručio je Bakić.

    Govoreći o mogućnosti da postane član buduće vlade, ocijenio je da je još rano za razgovore o podjeli resora. Ipak, jasno je stavio do znanja da bi prihvatio funkciju ministra policije ukoliko bi dobio podršku poslaničkih kolega i mandatara.

    Bakić je komentarisao i mogućnost da profesor ekonomije Dejan Šoškić bude novi predsjednik Vlade Srbije, navodeći da je riječ o uglednom ekonomisti koji bi mogao da obavlja tu dužnost.

    Najavio ispitivanje veza sa organizovanim kriminalom

    Bakić je govorio i o mogućim istragama protiv bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tvrdeći da bi trebalo detaljno ispitati njegove eventualne veze sa organizovanim kriminalom.

    „To bi bio neki srpski Sanader, samo što je njegova kriminalna djelatnost vjerovatno mnogo izraženija od Sanaderove“, rekao je Bakić, poredeći Vučića sa nekadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

    Ove tvrdnje iznio je u razgovoru za Hrvatsku radio-televiziju, u kojem je govorio o prioritetima buduće vlasti i promjenama koje, prema njegovim riječima, treba sprovesti u državnim institucijama.

    Promjene najavio i u medijskom sistemu

    Pored reforme policije, Bakić je ukazao na potrebu promjena u medijskom sektoru, ocjenjujući da su pojedine televizije tokom prethodnih godina služile kao propagandni kanali vlasti i sredstvo obračuna sa političkim protivnicima.

    Založio se za reformu javnog servisa i dijela privatnih televizija, dok je za pojedine medije rekao da predstavljaju prijetnju javnom prostoru i da njihovi vlasnici i direktori treba da snose odgovornost u skladu sa zakonom.

    Bakić je kandidat na Studentskoj listi, koja je, prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata. Time je obezbijeđena parlamentarna većina koja bi mogla da formira novu Vladu Srbije.

  • Istraživanje među 4.000 vozača otkrilo koji proizvođači električnih automobila prednjače

    Istraživanje među 4.000 vozača otkrilo koji proizvođači električnih automobila prednjače

    Vlasnici električnih automobila najzadovoljniji su modelima marki Xpeng, Tesla, Škoda i Porsche, dok su MG, Fiat i Opel na dnu liste proizvođača čija vozila bi preporučili drugima. To pokazuju rezultati istraživanja njemačke konsultantske kompanije USCALE, koje je obuhvatilo iskustva više od 4.000 vlasnika električnih automobila u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

    Istraživanje USCALE EV Satisfaction Study 2026 zasnovano je na odgovorima 4.004 vlasnika, a proizvođači su rangirani prema pokazatelju NPS, koji mjeri spremnost korisnika da određeni brend preporuče drugim kupcima, pišu Nezavisne.

    Na vrhu liste našao se kineski proizvođač Xpeng, sa NPS rezultatom od 76. Čak 82 odsto ispitanih vlasnika navelo je da bi preporučilo ovu marku, dok bi svega šest odsto savjetovalo drugima da je ne kupuju.

    Odličan rezultat ostvarila je i Tesla, sa NPS ocjenom od 72. Oko 79 odsto vlasnika preporučilo bi njene automobile, dok je sedam odsto ispitanika izrazilo suprotno mišljenje.

    Među najbolje rangiranim proizvođačima nalaze se i Škoda i Porsche, što pokazuje da zadovoljstvo kupaca nije ograničeno samo na jednu kategoriju ili cjenovni razred električnih automobila.

    Na drugom kraju liste nalaze se Opel, Fiat i MG. Opel je zabilježio NPS od minus 11, Fiat minus 10, a MG minus sedam. Među markama koje nisu uspjele da se svrstaju među najbolje ocijenjene našli su se i Leapmotor, BYD i Genesis.

    Softver postaje jednako važan kao domet

    Rezultati istraživanja pokazuju da kupci električnih automobila sve manje pažnje posvećuju isključivo dometu baterije i voznim karakteristikama. Na ukupno zadovoljstvo vlasnika sve više utiču kvalitet multimedijalnog sistema, povezivanje telefona s vozilom, funkcionalnost aplikacija i jednostavnost planiranja putovanja.

    Problemi sa aplikacijama za punjenje, sporo reagovanje softvera i prekidi u radu multimedijalnih sistema mogu značajno umanjiti zadovoljstvo automobilom, čak i kada vozilo dobro ispunjava očekivanja u pogledu vožnje i potrošnje energije.

    Vozači očekuju da digitalne funkcije automobila budu jednostavne i pouzdane, poput onih na savremenim pametnim telefonima. Kada sistemi ne rade kako je predviđeno, svakodnevno korišćenje vozila može postati komplikovanije.

    Dodatni izazov predstavlja planiranje dužih putovanja. Ukoliko fabrička navigacija ne prikazuje pouzdano stanice za punjenje ili ne može pravilno da isplanira zaustavljanja, vozači su primorani da koriste aplikacije drugih proizvođača.

    Niska potrošnja nije dovoljna za visoko zadovoljstvo

    Cijena i energetska efikasnost mogu ublažiti pojedine nedostatke, ali ne garantuju da će vlasnici biti spremni da preporuče automobil drugima.

    Manji električni modeli Fiata, na primjer, mogu privući kupce zahvaljujući niskoj potrošnji energije, ali ta prednost ne mora biti dovoljna da nadoknadi slabije ocjene u drugim segmentima.

    Prema zaključcima istraživanja, ukupno iskustvo korišćenja električnog automobila postaje jednako važno kao i njegove vozne karakteristike. Kvalitet izrade, ergonomija i pouzdanost digitalnih sistema sve više utiču na to da li će vlasnici biti zadovoljni svojim izborom.

    Rezultati, ipak, obuhvataju samo tržišta Njemačke, Austrije i Švajcarske, pa ih ne treba automatski preslikavati na sve evropske zemlje. Istraživanje prvenstveno pokazuje kako iskustva nakon kupovine, a ne samo tehničke specifikacije i cijena, oblikuju mišljenje vlasnika o električnim automobilima.