VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brisel sprema novi talas proširenja, a sve oči uprte u Island i Francusku

    Brisel sprema novi talas proširenja, a sve oči uprte u Island i Francusku

    Dok Evropska unija sve glasnije govori o novom talasu proširenja, zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju da iskoriste trenutak i ubrzaju put ka članstvu. U toj priči, međutim, neočekivano važnu ulogu mogao bi da odigra Island.

    Dok Crna Gora privodi kraju reforme koje bi trebalo da joj otvore vrata EU, u Briselu se sve više govori o mogućnosti da se Podgorica i Rejkjavik nađu u istom talasu proširenja. Ključni trenutak za Island biće 29. avgust, kada će građani na referendumu odlučivati o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

    Od posljednjeg prijema nove članice prošlo je čak 13 godina. Proširenje je dugo bilo gotovo skrajnuto sa evropske političke agende, ali je rat u Ukrajini potpuno promijenio geopolitičke okolnosti. Brisel je počeo da članstvo Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana posmatra i kao pitanje strateške bezbjednosti, a ne samo kao administrativni proces ispunjavanja uslova.

    U međuvremenu, iz EU stižu optimistične poruke o napretku kandidata i otvaranju novih poglavlja. Ipak, iza javnog optimizma postoji i ozbiljna dilema – kako sprovesti novo proširenje, a istovremeno izbjeći političke probleme koje ono može izazvati unutar samih članica.

    Francuska ostaje velika nepoznanica

    Upravo bi proces ratifikacije mogao da bude jedan od najvećih izazova. Kako navodi Euronews, iako bi potpuno zaustavljanje pristupanja neke države u završnoj fazi bilo bez presedana, takav scenario nije nemoguć.

    Posebno se pod lupom nalazi Francuska. Pariz je još 2005. godine izmijenio Ustav tako da se za nove ugovore o pristupanju predviđa referendum ili njihovo odobravanje većinom od tri petine na zajedničkoj sjednici oba doma parlamenta.

    Zbog toga se Crna Gora ponovo može naći u ulozi svojevrsnog testa za evropsku politiku proširenja. Njena ratifikacija mogla bi se vremenski poklopiti sa članstvom Albanije, ukoliko Tirana dovoljno brzo napreduje, ali i sa eventualnim povratkom Islanda za pregovarački sto.

    Igor Novaković, viši saradnik ISAC fonda, smatra da su ove okolnosti veoma važne za Podgoricu.

    Prema njegovoj ocjeni, prvi izazov za Crnu Goru jeste da do kraja godine završi preostale reforme, među kojima se posebno izdvaja promjena Ustava. Ipak, ni ispunjavanje domaćih uslova neće automatski riješiti pitanje članstva, jer će mnogo toga zavisiti od političke dinamike u državama članicama, prije svega Francuskoj.

    Ukoliko građani Islanda krajem avgusta podrže nastavak evropskog puta, Novaković očekuje da bi se dinamika proširenja mogla značajno ubrzati.

    Island bi tada, smatra on, mogao da se kreće ka članstvu zajedno sa Crnom Gorom. Dodatni argument predstavlja i činjenica da pitanje koje je ranije bilo jedno od glavnih prepreka za Island – ribarstvo – danas ima drugačiju težinu, posebno nakon izlaska Velike Britanije iz EU.

    U Briselu već razmišljaju o „paketu“

    Da bi Island mogao imati mnogo veći značaj za Crnu Goru nego što se na prvi pogled čini, smatra i Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

    On navodi da se u briselskim krugovima već govori o tome da bi odluka Islanda mogla snažno uticati na tempo proširenja.

    Ukoliko referendum bude uspješan, Crna Gora bi, prema njegovoj procjeni, mogla dobiti značajnu političku prednost ukoliko se dvije zemlje budu posmatrale kao dio istog paketa.

    Razlog je jednostavan. Dok je proširenje na Zapadni Balkan za dio evropske javnosti i dalje povezano sa političkom nestabilnošću i neriješenim regionalnim pitanjima, Island nema takav teret. Riječ je o bogatoj i stabilnoj državi, bez ozbiljnih regionalnih sporova, čije bi članstvo bilo mnogo lakše predstaviti evropskim biračima kao pozitivnu priču.

    U takvoj kombinaciji, Crna Gora bi mogla imati koristi od pozitivnog imidža Islanda. Njeno članstvo bi se politički lakše „upakovalo“ ako bi bilo dio šireg talasa u kojem se nalazi i jedna zapadnoevropska, stabilna i ekonomski razvijena država.

    Subotić, međutim, upozorava da bi Crna Gora i dalje mogla imati problem sa pojedinačnim državama članicama.

    Kao potencijalnu prepreku navodi Hrvatsku, ali istovremeno ocjenjuje da bi zajednički ulazak sa Islandom mogao smanjiti prostor za takvu blokadu. U slučaju da dvije zemlje budu dio istog paketa, eventualno protivljenje Crnoj Gori nosilo bi veći politički trošak za državu koja bi pokušala da zaustavi cijeli proces.

    Francuski izbori mogli bi promijeniti računicu

    Posebno osjetljiv dio priče jeste Francuska.

    Subotić podsjeća da francuski predsjednik ima mogućnost da pitanje pristupanja iznese pred parlament, gdje je potrebna većina od tri petine poslanika i senatora, ili da se odluči za referendum.

    Upravo je referendum ono čega bi evropski zagovornici proširenja mogli najviše da se pribojavaju.

    Francuska politička scena trenutno je sve više obilježena rastom desnice, a Marine Le Pen i Jordan Bardella predstavljaju ozbiljne političke faktore pred naredne izbore. Zbog toga bi eventualno izjašnjavanje građana o proširenju EU moglo prerasti u mnogo šire glasanje o aktuelnoj vlasti i politici predsjednika Emanuela Makrona.

    Francuski referendumi su se i ranije pokazivali kao rizični za vlast, jer birači često pitanje koje je formalno usko postavljeno koriste kao priliku da iskažu nezadovoljstvo vladajućom politikom.

    Zbog toga bi Brisel i Podgorica mogli imati interes da se proces ratifikacije završi što prije, odnosno dok u Francuskoj još postoji politička mogućnost da Makronova administracija obezbijedi potrebnu većinu.

    Ukoliko bi se proces odužio i sačekao novu političku konstelaciju u Parizu, put Crne Gore ka članstvu mogao bi postati znatno komplikovaniji.

    Kako zapravo izgleda završnica puta ka EU?

    Pristupanje Evropskoj uniji ne završava se zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Nakon što se postigne dogovor o uslovima članstva, slijedi izrada i potpisivanje Ugovora o pristupanju.

    Da bi ugovor stupio na snagu, mora ga ratifikovati svaka država članica EU, kao i država koja pristupa Uniji, i to u skladu sa sopstvenim ustavnim procedurama.

    U procesu učestvuje i Evropski parlament, koji mora dati saglasnost na ugovor.

    Upravo zbog toga posljednja faza može biti politički osjetljivija od same pregovaračke procedure. Dovoljno je da jedna članica odbije ratifikaciju ili da se u nekoj zemlji aktivira složena ustavna procedura pa da cijeli proces bude usporen.

    Za Crnu Goru se zato naredni mjeseci mogu pokazati kao ključni. Ako Island na referendumu otvori vrata za povratak u evropske integracije, Podgorica bi mogla dobiti neočekivanog saveznika u završnici svog dugogodišnjeg puta ka Briselu.

    U suprotnom, Crna Gora će ostati sama pred mnogo težim pitanjem – kako ubijediti sve članice EU, uključujući i politički sve nepredvidljiviju Francusku, da je upravo sada pravi trenutak za novo proširenje.

  • Kirije pred početak fakulteta ponovo rastu

    Kirije pred početak fakulteta ponovo rastu

    „Tražim garsonjeru ili manji stan do 400 KM, sa uračunatim režijama.“ Ovakav oglas već sedam dana stoji u grupama za izdavanje stanova u Banjaluci, ali bez ijedne konkretne ponude. Za djevojku koja uskoro dolazi u grad na Vrbasu zbog studija, potraga za smještajem pokazala se mnogo težom nego što je očekivala.

    Prije nego što je objavila oglas, raspitivala se kod prijatelja koji već studiraju u Banjaluci, pregledala ponudu i kontaktirala stanodavce. Na kraju je pokušala i putem društvenih mreža, u grupama u kojima studenti svakodnevno traže i nude stanove.

    „Oglas sam postavila prije sedam dana i niko mi se nije javio, čak ni u komentaru. Izgleda da za taj novac jednostavno nema garsonjere ili manjeg stana“, kaže ona za Srpskainfo.

    Kako objašnjava, ono što trenutno može pronaći uglavnom je iznad njenog budžeta, dok su veći stanovi nepotrebni za jednu osobu. Voljela bi da studiranje započne samostalno, bez cimerke, ali joj zajednički smještaj zasad ostaje kao krajnja opcija.

    „Stvarno sam mislila da će se naći neki mali stan ili prostor za 400 maraka. Naravno, računala sam da se režije plaćaju posebno. Zar je i to danas malo?“, pita se ona.

    Problem je što početak nove akademske godine dodatno povećava potražnju za stanovima, pa se cijene u Banjaluci posebno osjete upravo među studentima. Najtraženija su naselja iz kojih se lako stiže do fakulteta, poput Borika, Centra, Nove Varoši i okolnih kvartova.

    Primjera radi, za stan od 45 kvadrata u Boriku traži se oko 550 KM, bez režijskih troškova. Stan od 55 kvadrata u istom naselju može koštati oko 600 KM, takođe bez računa. U Novoj Varoši stan od 70 kvadrata, sa dvije spavaće sobe, izdaje se za 700 KM, dok se za trosoban stan od 54 kvadrata u Kočićevom Vijencu traži i do 900 KM.

    Za studenta, međutim, kirija je samo jedna stavka u mjesečnom budžetu. Tu su još hrana, prevoz, literatura, telefon, higijena i brojni drugi troškovi svakodnevnog života.

    Zbog toga se postavlja pitanje koliko je porodicama danas potrebno novca da bi svom djetetu omogućile studiranje u drugom gradu.

    Jeftinije mogućnosti postoje, ali uglavnom podrazumijevaju dijeljenje stana. Soba u stanu koji dijele studenti može se pronaći za oko 280 KM, uz dodatno plaćanje režija. U naselju Mjesec može se naći i soba za 200 KM, sa uključenim troškovima.

    Takav smještaj jeste povoljniji, ali podrazumijeva život sa drugim ljudima, manje privatnosti i često odustajanje od željene lokacije.

    A upravo lokacija može predstavljati veliki problem studentima koji nemaju automobil.

    „Tražio sam stan do 500 KM u Boriku, ali su mi nudili stanove u Lazarevu. Ne vozim, tako da bih morao dodatno plaćati autobusku kartu. Osim toga, fakultet je dalje i sve moraš usklađivati sa prevozom“, kaže jedan student za Srpskainfo.

    Zbog svega toga potraga za stanom u Banjaluci za mnoge studente više nije pitanje pronalaska idealnog prostora. Cilj je pronaći smještaj koji mogu finansijski izdržati, a da pritom nisu predaleko od fakulteta i da im nakon plaćene kirije ostane dovoljno novca za osnovne životne troškove.

    Za one sa ograničenim budžetom, čini se da je upravo to postalo najveći izazov.

  • Tragedija u Rusiji: Ostaci drona pali na vrtić, poginulo dvoje djece

    Tragedija u Rusiji: Ostaci drona pali na vrtić, poginulo dvoje djece

    Dvoje djece je poginulo, a sedmoro djece i dvoje odraslih je povrijeđeno kada su ostaci drona ukrajinskih oružanih snaga pali na privatni dječji vrtić u Krasnodaru, na jugu Rusije, a nakon napada izbio je požar u skladištima, izjavio je danas, 24. avgusta, guverner Krasnodara Venijamin Kondratjev.

    “Dijelovi drona pali su na privatni dječji vrtić u Krasnodaru. Nažalost, dvoje djece je poginulo”, rekao je Kondratjev u objavi na platformi Maks, prenosi RIA Novosti.

    Dodao je da je u padu dijelova drona povrijeđeno sedmoro djece i dvoje odraslih, prenosi Tanjug.

    Ostaci drona izazvali su požar u skladištima, a spasioci rade na gašenju požara, a u padu ostataka drona oštećene su višespratne stambene zgrade i jedan soliter u izgradnji.

    Ruska firma za onlajn prodaju Ozon je saopštila da je pogođen njihov objekat u Krasnodaru i da su zaposleni evakuisani, kao i da povrijeđenih nije bilo.

  • Desetine požara bukte u regionu

    Desetine požara bukte u regionu

    U zemljama regiona u toku je gašenje više desetina većih požara na otvorenom, a najteža situacija je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je aktivno više od 15 požara, od kojih dva ugrožavaju naseljena mjesta.

    Direktor Direkcije za zaštitu i spasavanje Sjeverne Makedonije Stojanče Angelov kazao je da je juče bio jedan od najtežih dana ove sezone kada je riječ o požarima na otvorenom, te da je u nedjelju u 17 časova bilo više od 15 aktivnih požara, od kojih su dva ugrožavala i naseljena područja, prenosi Plusinfo.

    Vatra stigla na nekoliko metara od kuća
    Angelov je kazao da je juče u večernjim časovima požar prijetio čak i prvim kućama u Strumici, ali da je zaustavljen na nekoliko metara od njih zahvaljujući brzoj intervenciji strumičkih vatrogasaca, uz podršku vatrogasaca iz Valandova i Radoviša.

    On je naveo da je požar kod Strumice i dalje aktivan sa suprotne strane polja i izrazio nadu da se neće proširiti na druga sela.

    Dodao je da je drugi veći požar, koji je stavljen pod kontrolu, izbio u opštini Prilep.

    Na teritoriji Sjeverne Makedonije u toku je gašenje i većih požara koji su izbili na području opštine Želino, visoko u planinama na sjeverozapadu zemlje, kao i na teritoriji opštine Mavrovo i Rostuše te u neposrednoj blizini Dračeva.

    Angelov je kazao da požara na otvorenom ima i na drugim mjestima u toj zemlji.

    Više požara aktivno kod Trebinja
    Na teritoriji Republike Srpske u toku je gašenje požara na deponiji Obodina, u čemu učestvuju vatrogasci iz Trebinja i helikopter Uprave za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, rekao je Srni komandir trebinjske Teritorijalne vatrogasne jedinice Dejan Kašiković.

    Kašiković je dodao da je “požar i dalje aktivan u selima u rejonu zubačkog platoa, ali da ne ugrožava naselja i imovinu ljudi”.

    U okolini Trebinja i dalje je aktivno više požara. Na Zupcima gori u nekoliko zaselaka, a vatra se juče približila kućama u Turmentima, kao i u Kremenom Dolu i Bugovini, gdje je, zahvaljujući brzom reagovanju vatrogasaca, požar odbijen od kuća.

    U gašenju požara na toj lokaciji već treći dan učestvuje i helikopter MUP-a Srpske, a angažovan je i er-traktor.

    Požar koji je juče, 23. avgusta, u poslijepodnevnim satima izbio na Trebeviću i dalje je aktivan, ali su vatrogasci tokom noći uspjeli staviti pod kontrolu veći dio požarišta

    U Crnoj Gori aktivno pet požara
    Na teritoriji Crne Gore aktivno je pet požara, koji su pod stalnim nadzorom nadležnih službi, dok je za gašenje vatre na području Kolašina zatražena i podrška iz vazduha.

    Prema podacima Operativno-komunikacionog centra 112 Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, na području opštine Herceg Novi aktivan je i pod kontrolom požar na potezu Baošići-Đenovići, kao i požar na lokalitetu Ponikvice, prenosi Njuzmaks Balkans.

    U opštini Nikšić aktivan je požar na području Jasenovog Polja, dok su u opštini Kolašin registrovana tri aktivna požara, na lokacijama Crni Vrh, Maganik i Uvač, prenosi Tanjug.

  • Stevandić uzvratio Crnatku: Dok nama raste rezultat, nekima ostaje Viber-grupa-partija

    Stevandić uzvratio Crnatku: Dok nama raste rezultat, nekima ostaje Viber-grupa-partija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić žestoko je odgovorio narodnom poslaniku Igoru Crnatku nakon njegove objave o kompenzacionim listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske, a jedna rečenica posebno je privukla pažnju – ona o političkim organizacijama koje više liče na „Viber-grupe-partije“ nego na ozbiljne stranke.

    Sve je počelo Crnatkovom objavom na mreži X, u kojoj je komentarisao kompenzacione liste i pokušao da pronađe, kako je naveo, jedan od „kurioziteta“ predstojećih izbora.

    Crnadak je, bez direktnog pominjanja imena, aludirao na Stevandića, navodeći da se predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske našao na prvom mjestu kompenzacione liste jer, kako je tvrdio, nije siguran da može osvojiti mandat direktnim putem.

    Međutim, odgovor predsjednika Narodne skupštine nije dugo čekao.

    „I na svim izborima i poslije njih rezultat raste. Na izborima 2024. rasli smo 15 odsto više od prethodnih i najviše od svih partija u BiH. Nervoza Šmitovih produkata, tzv. ‘viber-grupa-partija’ ili raznih pljuvača dobar je znak“, poručio je Stevandić.

    I upravo je ovaj dio odgovora potpuno promijenio fokus rasprave.

    Jer, dok je Crnadak pokušavao da problematizuje Stevandićevu poziciju na kompenzacionoj listi, Stevandić je uzvratio onim što je u politici uvijek najteže osporiti – izbornim rezultatom.

    Ujedinjena Srpska je na prethodnim izborima zabilježila rast, a Stevandić tvrdi da je taj rast iznosio 15 odsto u odnosu na prethodni izborni ciklus.

    Zato se Crnatkova prozivka vrlo brzo pretvorila u pitanje koje se sada može postaviti i njemu: ko zaista ima političku organizaciju sa rastućim rezultatom, a ko prije svega održava političku vidljivost putem objava na društvenim mrežama?

    Posebno je zanimljivo što Crnadak Stevandiću zamjera oslanjanje na kompenzacionu listu, iako je upravo kompenzacioni mandat obilježio i njegov dosadašnji politički put. Za razliku od političara koji svoj legitimitet pokušavaju predstaviti kao isključivo direktnu podršku birača, Crnadak se kroz izborne cikluse i sam nalazio u poziciji da mandat ostvaruje upravo putem kompenzacije.

    Zbog toga je Stevandićeva poruka o „Viber-grupa-partijama“ očigledno mnogo više od obične doskočice.

    To je direktno otvaranje pitanja stvarne političke snage – koliko neka stranka zaista postoji među biračima, na terenu i na biračkim mjestima, a koliko njen uticaj počinje i završava se u medijskim istupima, objavama na mreži X i stranačkim grupama za dopisivanje.

    Crnadak je pokušao da Stevandića predstavi kao političara koji nije siguran u podršku naroda. Stevandić je, međutim, odgovorio brojkama i podsjetio na rast rezultata svoje stranke.

    Tako je jedna objava o kompenzacionim listama završila potpuno drugačije nego što je Crnadak vjerovatno očekivao.

    Umjesto da Stevandić objašnjava svoju poziciju na listi, otvorilo se mnogo nezgodnije pitanje za njegovog kritičara – ko danas zaista ima političku partiju, a ko tek dovoljno aktivnu Viber grupu da ostane prisutan u javnosti?

  • Putnici u Banjaluci bez zaklona dok čekaju autobus

    Putnici u Banjaluci bez zaklona dok čekaju autobus

    Ljetne vrućine, užareni asfalt i sunce koje nemilosrdno prži – tako izgleda čekanje autobusa na pojedinim stajalištima u Banjaluci. Kada, umjesto sunca, stignu kiša ili jak vjetar, situacija nije ništa bolja, jer putnici često nemaju odgovarajući zaklon.

    Takva je svakodnevica na više lokacija u gradu.

    Na pojedinim stajalištima na zapadnom tranzitu putnici su tokom vrelih dana praktično prepušteni direktnom suncu. Dok temperature rastu, a beton i asfalt dodatno pojačavaju osjećaj vrućine, mjesta gdje bi se ljudi mogli skloniti u hlad gotovo da nema.

    Nedostatak odgovarajuće zaštite dolazi do izražaja i kada se vremenske prilike promijene. Primjer za to su Priječani, gdje autobusko stajalište postoji, ali zaklon koji se nalazi na toj lokaciji teško može pružiti putnicima potrebnu zaštitu od kiše, vjetra ili drugih nepovoljnih vremenskih uslova.

  • Gajeva ulica uskoro pod kontrolom potapajućih stubića

    Gajeva ulica uskoro pod kontrolom potapajućih stubića

    Na ulazu u Gajevu ulicu, na raskrsnici Jevrejske i Ulice Ivana Franje Jukića, počeli su radovi na postavljanju potapajućih stubića koji će kontrolisati ulazak vozila u ovu pješačku zonu u centru Banjaluke.

    Kako je potvrđeno za BL portal, trenutno se izvode pripremni radovi, a postavljanje stubića očekuje se naredne sedmice.

    “Radovi obuhvataju iskope, pripremu prostora i ugradnju sistema za podizanje i spuštanje stubića. Ako sve bude teklo planiranom dinamikom, trebalo bi da budu završeni tokom naredne sedmice”, navode izvođači.

    Prema informacijama sa terena, stubići će biti povezani sa sistemom daljinskog upravljanja, pa će prolaz biti omogućen isključivo vozilima koja imaju odobrenje.

    Novi sistem zamijeniće dosadašnje improvizovane barijere i lance koji su regulisali ulazak vozila u Gajevu ulicu.

    Ko će imati pravo ulaska i po kojim kriterijumima, odlučivaće Odjeljenje za saobraćaj i puteve Grada Banjaluka. BL portal je od nadležnih zatražio informacije o tome ko će moći da koristi ovaj prolaz, kao i koliko će dozvola biti izdato, a odgovore ćemo objaviti po njihovom prijemu.

    Podsjećamo, BL portal je još u maju pisao da Grad planira uvođenje potapajućih stubića u Gajevoj ulici kao trajno rješenje za kontrolu saobraćaja u ovoj zoni. Ostaje pitanje mogu li stubići riješiti problem neadekvatne podloge za vožnju u pješačkoj zoni, jer su ploče pod udarom tereta već uveliko popucale.

  • Zbog asfaltiranja zatvoren dio Ulice Prvog krajiškog korpusa

    Zbog asfaltiranja zatvoren dio Ulice Prvog krajiškog korpusa

    Zbog asfaltiranja saobraćajnice, danas, u petak od sedam sati obustavljen je saobraćaj u dijelu Ulice Prvog krajiškog korpusa u Banjaluci, od Ulice Vuka Karadžića do Ulice Pave Rada, kazali su iz Odjeljenje za saobraćaj i puteve grada Banjaluka.

    “Za vrijeme izvođenja radova regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije. Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme izvođenja radova”, kazali su iz ovog Odjeljenja.

  • Akcija Crvenog krsta: Banjalučani dali krv

    Akcija Crvenog krsta: Banjalučani dali krv

    Crveni krst Banjaluka u četvrtak je u svojim prostorijama realizovao akciju darivanja krvi sa Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi.

    Prema riječima Željkice Ilić, direktorice Gradske organizacije Crveni krst Banjaluka, zadovoljni su odazivom na ovu akciju.

    “Bilo je 100 prijavljenih donatora, od čega je krv dalo njih otprilike 60. Vraćeno je otprilike 20 uglavnom mlađih ljudi sa niskim hemoglobinom ili iz nekih drugih razluga. Međutim, s obzirom na ove vrućine mi smo zadovoljni rezultatima akcije”, navela je Ilićeva, navodeći kako deficitarne krvne grupe zavise od trenutnih potreba pacijenata.

    Budući da su u ovom periodu godine potrebe za krvlju povećane, a zalihe češsto smanjene zbog svega što ljeto nosi, Ilićeva smatra da su ovakve akcije veoma važne.

    “To je naša primarna aktivnost. Mi organizujemo akcije prikupljanja krvi tri puta godišnje sa Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi Crvenog krsta i dva puta godišnje sa učenicima završnih razreda srednjih škola. Smatram pozitivnim to se što mladi ljudi priključuju aktivu, što je zasigurno rezultati naše animacije po školama. O tome govori i činjenica da oni nakon tog prvog davanja krvi nastavljaju sa donacijama”, kazala je ona za “Nezavisne”.

    Dalibor Đajić, projekt-menadžer Crvenog krsta naveo je kako akcije realizuju svaka četiri mjeseca zato što žene krv mogu donirati u tim vremenskim razmacima, dok je kod muškaraca nužna pauza od tri mjeseca.

    “Naše članove organizujemo kroz nekoliko Viber grupa, te ih zbirno ima oko 600, od čega je između 100 i 150 aktivnih davaoca. Prema našim iskustvima, žena je znatno više, valjda su hrabrije”, izjavio je on za “Nezavisne”.

    Đajić je takođe naveo niz razloga zbog kojih je doniranje krvi korisno, kako onima u potrebi za transfuzijom, tako i samim donorima.

    “To je jedan nemjerljiv osjećaj kada nekome daš krv, to saznanje da si nekome pomogao i spasio život. Svakodnevno dobijamo pozive gdje ljudi, posebno oni najstariji, ne mogu pronaći davaoce. Tu su i slučajevi mlađih ljudi, često onih povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama. Samim tim, svakodnevno sarađujemo sa transfuzijom kao našim najznačajnijim partnerom, kojima preusmjeravamo naše rezerve”, kazao je on za “Nezavisne”, dodajući kako smatra da je velika šteta kada neko zdrav nije voljan donirati krv.

    Đajić je takođe istakao kako je davanje krvi kontrola vlastitog zdravlja.

    “Svaka donirana doza se analizira, prilikom čega se može otkriti manjak nekog krvnog elementa, ili čak krvnog oboljenja donora. Ljudi toga često ne budu svjesni, a to je kroz donacije krvi vrlo uočljivo”, naveo je on.

    Đajić je izjavio i to da Crveni krst ima 10 transfuziloških ustanova u Republici Srpskoj, kroz koje se godišnje prikupi oko 40 do 45 hiljada doza.

    “Prošle godine prikupili smo oko 43 hiljade doza, od čega je izdvojeno 90 hiljada krvnih komponenti, odnosno segmentiranih krvnih elemenata, poput na primjer eritrocita”, izjavio je on, ističući računicu koja kaže kako otprilike šest posto populacije Republike Srpske donira krv, što uopšte nije mala brojka.

  • Policija čuva ranjenog Davora Dabića u KCUS-u

    Policija čuva ranjenog Davora Dabića u KCUS-u

    Jake policijske snage obezbjeđuju Davora Dabića u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje se nalazi nakon što je teško ranjen u pucnjavi u Istočnom Sarajevu.

     

    Prema informacijama “Avaza”, policija je pojačala obezbjeđenje zbog procjene da postoji mogućnost da neko pokuša da dođe do Dabića u bolnici i ponovo ga napadne.

    Dabić, kojeg ovaj portal povezuje sa Darkom Elezom, zadobio je prostrelne rane glave nakon što je na njega pucano u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije.

    Dabić operisan nakon ranjavanja

    Nakon pucnjave Dabić je prvo prevezen u Bolnicu “Srbija” u Istočnom Sarajevu, odakle je prebačen u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

    Iste noći je operisan, a trenutno se nalazi na Odjelu neurohirurgije.

    Njegove povrede su opasne po život, ali prema informacijama “Avaza”, Dabićevo stanje je stabilno, a procjene ljekara su da bi mogao da se oporavi.

    Uprkos stabilizaciji zdravstvenog stanja, policija je, prema istom izvoru, procijenila da je potrebno dodatno obezbijediti pacijenta.

    Policija strahuje od mogućeg novog napada

    Kako se navodi, razlog za prisustvo jakih policijskih snaga u KCUS-u jeste procjena da bi neko mogao pokušati da dođe do Dabića i ponovo ga napadne.

    Zbog toga policijski službenici obezbjeđuju prostor u kojem se nalazi.

    Dabić je ranjen nakon niza nasilnih događaja koji su se tokom prethodnog perioda dogodili na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva, a koje mediji povezuju sa sukobom ljudi bliskih Đorđu Ždrali i Darku Elezu.

    Niz pucnjava u Sarajevu i Istočnom Sarajevu

    Prethodno je došlo do obračuna na Spomen-parku Vraca, a potom i do ranjavanja Koste Pandurevića.

    Za pokušaj ubistva Pandurevića osumnjičen je Đorđe Ždrale, za kojim je raspisana potraga. Pandurević je ranije bio njegov dugogodišnji saradnik, dok ga mediji u posljednje vrijeme povezuju sa Darkom Elezom.

    Nakon toga uslijedio je napad na Davora Dabića.

    Na njega je u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije pucala za sada nepoznata osoba, nakon čega je teško ranjen.

    Istraga o ovom slučaju je u toku, dok policija istovremeno preduzima dodatne mjere bezbjednosti u KCUS-u.