Autor: INFO

  • Dačić otkrio nove detalje napada u Beogradu: Službe pratile napadača

    Dačić otkrio nove detalje napada u Beogradu: Službe pratile napadača

    Napadač koji je noćas nasrnuo na pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela u Beogradu ranije je bio poznat bezbjednosnim službama, a nakon incidenta u Srbiji je proglašen najviši stepen opasnosti od terorizma.

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je da je riječ o maloljetniku za kojeg se sumnja da je iz Šapca. Napad se dogodio 15 minuta poslije ponoći, kada je napadač, uzvikujući „Alahu akbar“, na žandarma krenuo sa dva noža.

    Pripadnik Žandarmerije reagovao je u samoodbrani i usmrtio napadača, ali je i sam zadobio posjekotinu na licu. Prema riječima Dačića, policajac se dobro osjeća i očekuje se da bude pušten na kućno liječenje.

    „Riječ je o pristalici Islamske države. Naša služba ga je pratila. Na svom Instagram profilu držao je crnu zastavu i simbole te organizacije“, rekao je Dačić, prenose Nezavisne.

    Nakon napada, bezbjednosne službe u Srbiji podigle su nivo pripravnosti na najviši, crveni stepen. To podrazumijeva pojačano prisustvo policije na mjestima od posebnog značaja, uključujući diplomatska predstavništva, saobraćajne čvorove, infrastrukturne objekte i lokacije na kojima se okuplja veći broj ljudi.

    Dačić je zajedno sa direktorom policije Draganom Vasiljevićem obišao povrijeđenog žandarma. Istakao je da će policijske snage ostati u stanju pojačane pripravnosti dok traje istraga o napadu.

    Nadležni organi nastavljaju da utvrđuju sve okolnosti događaja, kao i identitet napadača.

  • Iranci strahuju od novog rata: Gomilaju zalihe i spremaju se za odlazak iz Teherana

    Iranci strahuju od novog rata: Gomilaju zalihe i spremaju se za odlazak iz Teherana

    Stanovnici Teherana sve više strahuju od nastavka rata i novih američkih i izraelskih napada, zbog čega gomilaju zalihe hrane i lijekova, dok pojedini već planiraju da napuste iransku prijestonicu i potraže sigurnije mjesto. U međuvremenu, pojačane vojne prijetnje i američka pomorska blokada dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju u Iranu.

    Strah od novog sukoba raste u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano, dok američki predsjednik Donald Tramp najavljuje da će „dovršiti posao“ u Iranu. Istovremeno, prema pisanju Nezavisnih, treći američki nosač aviona i hiljade vojnika upućuju se u region, što dodatno pojačava zabrinutost među stanovništvom.

    Pojedini građani strahuju da bi novi napadi mogli uslijediti nakon američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Ferešte Hadžipur, 35-godišnja majka malog djeteta, kaže da već pravi zalihe hrane i lijekova koji se izdaju bez recepta, jer se boji novih bombardovanja.

    „Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, bilo prije ili poslije izbora“, rekao je Sasan Karimi, bivši iranski vladin zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu, govoreći o procjenama iranskog rukovodstva.

    Iran prijeti novim udarima, pritisak na ekonomiju raste

    Teheran je ponovo zaprijetio američkim vojnim bazama i saveznicima Vašingtona na Bliskom istoku, a među potencijalnim metama pomenuti su i podmorski kablovi za prenos podataka koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Tokom ovog mjeseca zabilježen je najveći broj prijavljenih napada na trgovačke brodove u tom području od prvih sedmica rata u martu.

    Istovremeno, američka pomorska blokada iranskih luka ograničava izvoz nafte, od kojeg zavise značajni prihodi iranske države. Zbog poremećaja u trgovini sve više teretnog saobraćaja preusmjerava se na kopnene pravce, a na graničnim prelazima stvaraju se kolone kamiona.

    Blokada je dovela i do nestašica lijekova, dok zasad nema pokazatelja ozbiljnijih nestašica hrane i ostalih osnovnih potrepština. Ipak, životni standard stanovništva nastavlja da opada, nacionalna valuta bilježi rekordno nisku vrijednost, a rast inflacije dodatno otežava svakodnevni život.

    „Ekonomski rat predstavlja glavnu okosnicu rata koji se vodi protiv nas“, izjavio je Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u ranijim razgovorima sa Sjedinjenim Državama.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je da se zemlja nalazi na opasnoj prekretnici, dok vlasti pokušavaju da odgovore na sve izraženije ekonomske probleme i neslaganja unutar državnog rukovodstva.

    Cijene hrane naglo rastu, porodice stvaraju zalihe

    Sve teža ekonomska situacija posebno pogađa građane koji se već suočavaju sa velikim rastom cijena osnovnih namirnica. Od početka rata cijena ribe porasla je za više od 60 odsto, dok je govedina poskupjela za više od 150 odsto.

    Mohamed Mohamadi (36) navodi da jedna kupovina u supermarketu može odnijeti polovinu prosječne mjesečne plate, koja iznosi oko 400 miliona rijala, odnosno približno 150 dolara.

    Uprkos visokim cijenama, strah od novih napada navodi građane da nastave sa stvaranjem zaliha. Mohamed Abedi (39) kaže da je za svoju porodicu nabavio dodatne količine riže, ulja za kuvanje i sušenih urmi, zabrinut zbog mogućeg pogoršanja situacije.

    „Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša“, rekao je Abedi.

    Dok pojedini umjereniji političari smatraju da bi sporazum sa Vašingtonom mogao pomoći u stabilizaciji ekonomije, drugi u iranskom rukovodstvu ne očekuju da će ekonomske sankcije i pritisci promijeniti pregovaračku poziciju zemlje.

    Mohsen Hašemi Rafsandžani upozorio je da je zbog rasta deviznog kursa izvršnoj vlasti sve teže da upravlja državom. Karimi, međutim, smatra da ekonomski pritisak neće navesti Iran da prihvati zahtjeve Sjedinjenih Država.

    „Nikakav ekonomski pritisak neće ubijediti ljude ovdje da pristanu na sporazum“, rekao je Karimi, dodajući da Teheran računa na dugotrajan otpor kako bi promijenio pristup druge strane.

    Pregovori između Irana i SAD, koji se vode posredstvom drugih država, već mjesecima ne donose značajan napredak. Tramp je prošlog mjeseca odbacio iranski prijedlog za okončanje rata i potpuno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, uz uslov da Vašington ispuni određene zahtjeve, među kojima je ukidanje pomorske blokade.

    Stanovnici napuštaju Teheran u potrazi za sigurnošću

    U iranskoj prijestonici i dalje su vidljive posljedice američkih i izraelskih napada iz marta i aprila, tokom kojih su hiljade stambenih objekata oštećene ili uništene. Sjećanja na razaranja dodatno pojačavaju strah od mogućeg nastavka sukoba.

    Hašem Važdani (45), fitnes trener iz Teherana, odlučio je da se pripremi za odlazak u sigurniji dio zemlje.

    „Već sam spakovao stvari kako bih otišao u neki bezbjedniji grad na sjeveru zemlje. Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi“, rekao je Važdani.

    Postoji bojazan da bi novi sukobi mogli izazvati dodatne civilne žrtve, nakon što su hiljade ljudi već poginule tokom rata. Tramp je ponovio prijetnje da će uništiti elektrane i drugu infrastrukturu u Iranu.

    Predstojeći izbori u Izraelu i Sjedinjenim Državama mogli bi uticati na politički pritisak u obje zemlje, dok nezadovoljstvo ratom i njegovim posljedicama ostaje izraženo. Za stanovnike Irana, međutim, najveća neizvjesnost ostaje pitanje da li će diplomatski napori spriječiti novi talas napada ili će zemlja ponovo biti suočena sa ratom punih razmjera.

  • Srbija čeka konstituisanje Skupštine: Rok za formiranje nove vlade 90 dana

    Srbija čeka konstituisanje Skupštine: Rok za formiranje nove vlade 90 dana

    Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je pitanje mirnog prenosa vlasti i konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, dok političke tenzije nakon izbornog dana i dalje traju.

    Prema rezultatima navedenim u tekstu koji prenose Nezavisne, Studentska lista osvojila je 141 poslanički mandat, dok je lista „Ujedinjena Srbija“, koju je predvodio Aleksandar Vučić, dobila 103 mandata.

    Nakon incidenata u Beogradu, uključujući upad grupe građana u prostorije televizije Informer i okupljanje ispred televizije Pink, studenti su pozvali građane da ostanu mirni i dostojanstveni. Iz grupe „Studenti u blokadi“ poručili su da ne podržavaju upade u medije i institucije, ističući da se za slobodu medija treba boriti kroz institucije.

    „Medije ćemo oslobađati u Skupštini, institucionalnom borbom za slobodu i profesionalno novinarstvo“, naveli su studenti, istovremeno zahtijevajući ostavke generalnog direktora Radio-televizije Srbije, njegovog zamjenika i uredništva informativnog programa.

    Oglasio se i Aleksandar Vučić, koji je zatražio od državnih organa da reaguju na incidente i zaštite građane. Upozorio je da bi Srpska napredna stranka, ukoliko institucije ne budu djelovale, mogla donijeti odluku o samoorganizovanju.

    „Ne bude li država reagovala, mi ćemo u danima koji dolaze morati da donesemo svoje odluke“, poručio je Vučić, pozivajući nadležne da preuzmu odgovornost za zaštitu građana.

    Sljedeći važan korak je konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije. Nakon što Republička izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora, počinje da teče rok od 30 dana u kojem mora biti održana konstitutivna sjednica. Sjednicu saziva predsjednik parlamenta iz prethodnog saziva Ana Brnabić.

    Na početku konstitutivne sjednice poslanici će potvrditi mandate i položiti zakletvu, nakon čega slijede izbor predsjednika i potpredsjednika parlamenta, imenovanje generalnog sekretara i izbor članova skupštinskih radnih tijela i stalnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    Za konstituisanje Skupštine potrebno je potvrditi najmanje dvije trećine poslaničkih mandata, odnosno 167 od ukupno 250. Tek nakon potvrđivanja potrebnog broja mandata novi saziv parlamenta smatraće se konstituisanim, a tada počinje da teče i rok od 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.

    Pred Srbijom su tako narednih sedmica važni institucionalni koraci, dok će način na koji budu riješeni postizborni sporovi i tenzije biti značajan za miran nastavak političkog procesa.

  • Vučić: Nova vlada koju bi formirala Studentska lista bila bi „ogoljeno antisrpska“

    Vučić: Nova vlada koju bi formirala Studentska lista bila bi „ogoljeno antisrpska“

    Aleksandar Vučić izjavio je da bi nova Vlada Srbije, koju bi formirala Studentska lista, vodila politiku koju je označio kao „ogoljeno antisrpsku“, tvrdeći da bi takva vlast mogla promijeniti dosadašnje stavove Beograda o ključnim nacionalnim i spoljnopolitičkim pitanjima.

    Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ naveo je da bi, prema njegovoj procjeni, nova vlada mogla priznati da je srpski narod genocidan, poništiti rezultate djelovanja Srbije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i uvesti sankcije Rusiji. Ove tvrdnje iznio je gostujući na televiziji Informer, prenosi BN.

    Vučić je rekao da raspolaže informacijama o tome ko bi mogao postati novi ministar spoljnih poslova Srbije, navodeći da, prema njegovim riječima, odluke o budućem sastavu vlasti neće donositi studentski plenumi.

    „Ja sam tu informaciju već dobio, pošto ne određuju to nikakvi plenumi, plenumi su protočni bojler, to stigne sa strane, i već sam obaviješten ko će biti, pa će vam biti jasno kakvu će politiku da vode“, izjavio je Vučić.

    On je ocijenio da bi dio građana koji su podržali Studentsku listu mogao promijeniti mišljenje u narednih pet ili šest mjeseci. Prema njegovim riječima, dio birača bio je motivisan protivljenjem političkim protivnicima, a ne podrškom konkretnom programu.

    Vučić se osvrnuo i na incident u prostorijama televizije Informer, gdje su, prema navodima iz izvještaja, prethodne večeri upale pristalice Studentske liste. Izrazio je divljenje zaposlenima te televizije zbog načina na koji su, kako je rekao, podnijeli pokušaje ponižavanja i fizičkog maltretiranja.

    Govoreći o medijima i slobodi izražavanja, Vučić je naveo da njegova politička opcija tokom prethodnih 14 godina nije zabranila nijednu televiziju. Istakao je da je odnos prema medijima pitanje demokratije i tolerancije političkih razlika.

    Komentarišući izjave nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića o njegovim izjavama iz devedesetih godina prošlog vijeka, Vučić je rekao da ga više zanima djelovanje njegovih političkih protivnika nego komentari koje iznose o njemu.

    „Ne zanima me šta oni govore o meni, već me interesuje šta oni rade protiv naše države, i to će ljudi tek da vide“, poručio je Vučić.

  • Vučić najavio veliku reorganizaciju SNS-a: Vjerujem da ćemo se vratiti na vlast za dvije godine

    Vučić najavio veliku reorganizaciju SNS-a: Vjerujem da ćemo se vratiti na vlast za dvije godine

    Aleksandar Vučić očekuje da bi se njegova politička opcija mogla vratiti na vlast za dvije godine, a najavio je i veliku reorganizaciju Srpske napredne stranke (SNS), uz promjene u rukovodstvu i otvaranje prostora za nove ljude.

    Vučić je poručio da Srbiju očekuje težak period i da će biti potrebno vrijeme da se političke prilike promijene. Kako prenosi B92, ocijenio je da povratak na vlast nije moguć odmah, ali da bi se to moglo dogoditi u naredne dvije godine.

    „Nećemo se sutra vratiti na vlast. To će biti poslije dvije godine, vjerujem. Ako budu još nesposobniji, možda može i ranije, ali je za to potrebno vrijeme“, rekao je Vučić.

    Govoreći o budućnosti SNS-a, najavio je temeljne promjene u stranci, uključujući izbor novih ljudi na rukovodeće funkcije i povratak pojedinaca koji su ranije napustili stranku ili su, kako je naveo, nepotrebno udaljeni.

    „Nama predstoji velika reorganizacija. Bićemo otvoreni za saradnju sa svima“, poručio je Vučić, dodajući da želi da okupi širi politički front protiv aktuelne vlasti.

    Prema njegovim riječima, nakon reorganizacije uslijediće sjednica Glavnog odbora stranke, na kojoj bi trebalo da budu izabrani novi ljudi na najvišim rukovodećim pozicijama. Najavio je i dolazak novih članova, uz povratak onih za koje smatra da ponovo mogu doprinijeti radu stranke.

    Vučić je istakao da SNS očekuje i intenzivniji rad na terenu, kroz razgovore sa građanima širom Srbije i predstavljanje političkih stavova stranke. Kao primjere političkih povrataka nakon teških perioda pomenuo je Donalda Trampa i Andreja Babiša.

    Osvrćući se na aktuelne političke prilike, Vučić je ocijenio da pred Srbijom stoji niz problema i da će posljedice političkih promjena biti vidljive u narednom periodu. Istovremeno je pozvao svoje pristalice da ostanu mirne i da ne odgovaraju na provokacije.

    Govoreći o mogućnosti političkog dijaloga, naveo je da smatra da je za razgovore potrebno poštovanje demokratskih pravila i da nije dobro da se politički odnosi svedu na podjele i sukobe.

    Vučić je poručio da će se njegova politička opcija nastaviti boriti za podršku građana, uz uvjerenje da će vrijeme pokazati rezultate političkih procesa koji su trenutno u toku.

  • Rusija i SAD otvaraju prostor za energetsku saradnju?

    Rusija i SAD otvaraju prostor za energetsku saradnju?

    Rusija i Sjedinjene Američke Države razgovaraju o mogućim zajedničkim projektima u oblasti eksploatacije prirodnog gasa na Arktiku i proizvodnje tečnog prirodnog gasa, a Vašington pokazuje interesovanje za rusku energetsku infrastrukturu.

    O tome je govorio potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak, ističući da postoji prostor za saradnju dvije zemlje u razvoju gasnih nalazišta i realizaciji zajedničkih energetskih projekata, prenosi ATV.

    „Kada je riječ o arktičkoj zoni, to su, prije svega, razvoj nalazišta ili učešće u zajedničkim projektima proizvodnje tečnog prirodnog gasa“, rekao je Novak novinarima na marginama plenarnog zasjedanja osmog samita Foruma zemalja izvoznica gasa.

    Prema njegovim riječima, Rusija aktivno razvija svoje kapacitete u ovoj oblasti, dok američka strana pokazuje interesovanje za infrastrukturu koja bi omogućila eksploataciju gasa i izgradnju postrojenja za proizvodnju tečnog prirodnog gasa.

    Novak je ukazao na značaj Rusije na svjetskom tržištu energenata, navodeći da na tu zemlju otpada oko 15 odsto svjetske trgovine gasom.

    O energetskoj budućnosti govorio je i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ocijenio da će značaj prirodnog gasa u globalnoj energetici i međunarodnoj trgovini nastaviti da raste.

    Putin je naveo da tečni prirodni gas već čini približno polovinu svjetske trgovine ovim energentom.

    Izjave ruskih zvaničnika ukazuju na mogućnost razvoja energetske saradnje Moskve i Vašingtona, ali konkretni detalji eventualnih zajedničkih projekata na Arktiku nisu navedeni.

  • Lavrov kritikovao Evropu: Osuđuju Rusiju, a ignorišu uzroke sukoba

    Lavrov kritikovao Evropu: Osuđuju Rusiju, a ignorišu uzroke sukoba

    Rusija ne primjećuje promjenu u stavu evropskih zemalja prema sukobu u Ukrajini, jer evropski zvaničnici i dalje osuđuju Moskvu i zahtijevaju obustavljanje rata, zanemarujući, prema ocjeni ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, uzroke krize.

    „Za sada ne vidimo promjenu u pristupu Evrope, koja usvaja dokument za dokumentom, drži govore i daje izjave u kojima osuđuje Rusiju i zahtijeva da se agresija zaustavi, potpuno ignorišući ono što je sve započelo“, rekao je Lavrov na sastanku sa glavnim urednicima afričkih medija, prenosi ATV.

    Šef ruske diplomatije naveo je da su evropske zemlje donedavno odbijale kontakte sa Moskvom, dok sada sve češće govore o potrebi obnavljanja komunikacije sa Rusijom. Ipak, prema njegovim riječima, promjena u retorici nije dovela do drugačijeg pristupa ukrajinskom sukobu.

    Lavrov je ocijenio da ni nedavni razgovor sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom u Njujorku, kao ni telefonski razgovori ruskog predsjednika Vladimira Putina sa norveškim premijerom Jonasom Garom Storeom i predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, nisu donijeli ništa novo.

    Prema njegovim riječima, evropske zemlje nastoje da se uključe u pregovarački proces o Ukrajini, ali još nije jasno kakve bi stavove zastupale u tim razgovorima.

    Lavrov je istovremeno kritikovao evropske lidere koji se zalažu za nastavak podrške Ukrajini. Tvrdi da se od evropskih građana očekuje da podnose ekonomske i socijalne posljedice takve politike, uz obrazloženje da je cilj pobjeda Ukrajine nad Rusijom.

    Izjave ruskog ministra odražavaju stav Moskve prema evropskoj politici u vezi sa ukrajinskim sukobom, dok pitanje uslova za eventualno političko rješenje i dalje ostaje predmet međunarodnih razgovora.

  • Rekordna izlaznost na izborima u Izraelu, Netanjahu optužio arapske stranke

    Rekordna izlaznost na izborima u Izraelu, Netanjahu optužio arapske stranke

    Na izborima u Izraelu zabilježena je rekordna izlaznost, dok su premijer Benjamin Netanjahu i lider Gadi Ajzenkot razmjenjivali optužbe za političke manipulacije. Prema podacima Centralne izborne komisije, do 16 časova po lokalnom vremenu glasalo je 55,7 odsto birača, što je osam procentnih poena više nego u istom periodu tokom izbora 2022. godine.

    Riječ je o najvećoj izlaznosti zabilježenoj do tog vremena otkako se 1973. godine počelo sa satnim praćenjem izlaska birača na nacionalnom nivou. Glasalo je više od četiri miliona ljudi, a vršilac dužnosti generalnog direktora Centralne izborne komisije Din Livne potvrdio je da je oboren dosadašnji rekord, piše ATV.

    Tokom izbornog dana Netanjahu je optužio arapske stranke da pokušavaju da utiču na izborni rezultat nezakonitim metodama. Tvrdnje je iznio nakon izvještaja o osobama koje su navodno pokušavale da podmićuju birače novcem u kovertama.

    Izraelski premijer rekao je da su na jugu zemlje uhapšena tri visoka funkcionera stranke Raam, kod kojih su navodno pronađene koverte pune novca.

    Međutim, izraelska policija saopštila je da su u oblasti Negev privedena tri lokalna stanovnika zbog sumnje da su dijelili novac u kovertama sa oznakama stranke Raam. Policija je naglasila da nije utvrđeno da su privedeni bili funkcioneri te stranke.

    Iz stranke Raam odbacili su tvrdnje o sistemskim izbornim nepravilnostima, navodeći da je riječ o izolovanom slučaju koji nije povezan sa stranačkim rukovodstvom. Livne je incident takođe opisao kao lokalizovan.

    „Policija je još prije nego što su ljudi stigli na biračka mjesta uhvatila osobe koje su htjele da podmićuju birače“, rekao je Livne.

    Netanjahuova predizborna kampanja i kampanja njegove stranke Likud bile su obilježene upozorenjima na, kako je tvrdio, opasnost koju predstavljaju arapsko-izraelske stranke.

    „Ne možemo ovu bitku prepustiti ljevici i arapskim strankama koje žele da okončaju postojanje jevrejske države. Zato nema roštiljanja, nema odlaska na plažu. Idite na biračka mjesta i glasajte za Likud“, poručio je Netanjahu.

    Navodi o pokušajima podmićivanja birača i odgovornost za te događaje ostaju predmet policijskih provjera, dok stranka Raam negira da je riječ o organizovanim nepravilnostima povezanim s njenim djelovanjem.

  • Cvijanovićeva sa šefom Misije OEBS-a o proteklim izborima

    Cvijanovićeva sa šefom Misije OEBS-a o proteklim izborima

    Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović razgovarala je u Banjaluci sa šefom Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH Ričardom Holcaplom o proteklim izborima, sprovođenju izbornih rezultata i aktuelnim političkim pitanjima.

    Tokom sastanka razmijenjena su mišljenja o izbornom procesu u Bosni i Hercegovini, kao i o narednim koracima u vezi sa implementacijom izbornih rezultata, piše RTRS.

    Sagovornici su razgovarali i o drugim aktuelnim političkim temama, ali dodatni detalji sastanka nisu saopšteni.

  • Trišić Babić: Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova

    Trišić Babić: Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova

    Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić poručila je da Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova, ističući da su neposredni razgovori svjetskih lidera važni za pronalaženje rješenja za evropsku bezbjednost i okončanje sukoba.

    Trišić Babić pozdravila je razgovor predsjednika Rusije Vladimira Putina sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom, koji je održan na inicijativu dvojice evropskih lidera, piše RTRS.

    Ona je ocijenila da ova inicijativa potvrđuje značaj neposrednog dijaloga sa Moskvom u nastojanjima da se pronađu rješenja za bezbjednosne izazove u Evropi.

    „Spremnost predsjednika Putina da prihvati razgovor i razmotri puteve ka okončanju rata zaslužuje podršku, kao i istrajnost predsjednika SAD Donalda Trampa u mirovnom posredovanju. Važno je da ovi napori, uz učešće Ukrajine, doprinesu napretku u pregovorima“, navela je Trišić Babić na društvenoj mreži Iks.

    Ona je ukazala i na druge diplomatske inicijative koje, kako je navela, pokazuju koliko je važno očuvati kanale komunikacije čak i u najtežim okolnostima.

    Među njima je pomenula dogovor o humanitarnom primirju u Oleškiju, kao i razgovore u Teheranu između predstavnika Irana, Saudijske Arabije, Turske i Pakistana.

    Prema njenim riječima, nastavak diplomatskih kontakata i spremnost na razgovor predstavljaju važan korak ka smanjenju tenzija i mirnom rješavanju sukoba.

    „Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova. Razgovor ne znači odustajanje od sopstvenih stavova, već spremnost da se preuzme odgovornost za mir. Vrijednost diplomatskih napora mjeriće se dogovorima koji se poštuju i ljudskim životima koji su sačuvani“, istakla je Trišić Babić.