VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brza pruga između Beograda i Budimpešte najavljena za jesen

    Brza pruga između Beograda i Budimpešte najavljena za jesen

    Brza pruga između Beograda i Budimpešte trebalo bi da bude puštena u putnički saobraćaj na jesen, najavljeno je danas nakon sastanka ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandre Sofronijević i mađarskog ministra saobraćaja i javnih radova Davida Vitezija u Subotici.

    Na sastanku je bilo riječi o tehničkim detaljima koje je potrebno ispuniti kako bi pruga bila bezbjedna za saobraćaj.

    “Ostalo je da, nakon obavljenih potrebnih testnih provjera, poslije 24. avgusta bude izvedena simulaciona vožnja od Beograda do Budimpešte, odnosno od Budimpešte do Beograda, uključujući sve granične i carinske procedure, kako bismo konačno utvrdili da je brza pruga spremna za upotrebu, sigurna i bezbjedna za sve građane, te kako bismo definisali konačno vrijeme putovanja”, rekla je ministarka Sofronijević.

    Ona je istakla da je zajednički interes obje zemlje da se što prije omogući povezivanje Srbije željezničkim saobraćajem sa Evropskom unijom.

    Dodala je da se, paralelno sa ovim sastancima, željeznička preduzeća Srbije i Mađarske bave usaglašavanjem voznog reda.

    “Sve to govori da su radovi u završnoj fazi i očekujem da će pruga biti puštena u saobraćaj na jesen, kada budu ispunjeni svi bezbjednosni, regulatorni i tehnički uslovi. Trenutno se privodi kraju rješavanje pitanja vezanih za infrastrukturu i njeno unapređenje. Mogu da kažem da je fizički dio infrastrukture u potpunosti funkcionalan, što potvrđuje i nesmetano odvijanje teretnog saobraćaja. Preostalo je još usaglašavanje sistema DTC nivoa 2 i završetak radova na tom dijelu infrastrukture, nakon čega ćemo uspješno privesti projekat kraju”, rekla je Sofronijevićeva.

    Mađarski ministar Vitezi izjavio je da je kineski izvođač u srijedu obavijestio mađarsku vladu da je sa njihove strane sistem završen, zbog čega je pokrenuto testiranje i na dionici Budimpešta – Kelebija.

    “Testiranja i kontrole biće završeni u roku od dvije sedmice i, ukoliko sve bude u redu, kao što je rekla ministarka Sofronijević, uskoro možemo očekivati početak putničkog saobraćaja. Naravno, ako uočimo određene nedostatke, radićemo na njihovom otklanjanju, jer je bezbjednost najvažnija i za Mađarsku i za Srbiju. Optimista sam i vjerujem da će sve ići u dobrom pravcu, iako nas očekuje još dosta posla”, rekao je Vitezi.

    Ministri su ocijenili da je neophodno uspostaviti kvalitetnu željezničku vezu između Beograda i Budimpešte, koja će omogućiti i direktno povezivanje sa Bečom.

    Sofronijevićeva je naglasila da će Srbija i Mađarska nastaviti uspješnu saradnju, posebno u oblasti saobraćajne infrastrukture.

    “Ministar Vitezi i ja već smo dogovorili novi sastanak, jer imamo mnogo tema za razgovor. Ne treba zaboraviti da nas povezuje Dunav, evropski koridor, da imamo brojne zajedničke projekte, ali i zajedničke izazove o kojima ćemo uskoro ponovo razgovarati”, rekla je ona.

    Vitezi je istakao da je Mađarska otvorena i za unapređenje drumskog saobraćaja između dvije zemlje.

    “Prije svega razgovarali smo o obnovi graničnog prelaza Herceg Santo (Santovo), što će dodatno unaprijediti povezanost Srbije i Mađarske”, rekao je mađarski ministar.

    On je podsjetio da je vodostaj Dunava u Mađarskoj na istorijskom minimumu, što je izazvalo probleme u energetskom sektoru.

    “Nastojimo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje sistema u cijeloj zemlji, ali se suočavamo sa velikim izazovima. Ova situacija pokazuje da klimatske promjene nisu tema budućnosti, već sadašnjosti. Upravo zbog toga važno je ulagati u razvoj i unapređenje željezničkog saobraćaja”, zaključio je Vitezi.

    Sastanku su prisustvovali i stručnjaci iz Srbije i Mađarske, uključujući predstavnike carinskih uprava i policije.

  • Suša ponovo otvorila pitanje robnih rezervi

    Suša ponovo otvorila pitanje robnih rezervi

    Suša koja ovog ljeta pustoši usjeve ne samo u BiH i regionu, nego i širom Evrope, s jedne strane, te poremećaji na tržištima, kojima svjedočimo iz godine u godinu, s druge strane, razlozi su zbog kojih vlasti u Republici Srpskoj hitno treba da formiraju robne rezerve, poručuju borci za zaštitu potrošača.

    Vlast je, istina, prije nekoliko mjeseci takođe priznala da su nam robne rezerve potrebne, ali nije poznato da li je načinjen ijedan korak na njihovom uspostavljanju.

    “Svi imaju mjere, osim nas”

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su robne rezerve trebale biti formirane davno, jer godinama imamo krizu, koja nije “samo naša”, već ima svjetske razmjere.

    “Ali, sve druge države odgovore na tu krizu, dok kod nas nema odgovora. Mi se bavimo izborima, a ne životom građana. Bavimo se foteljom, a ne da zaštitimo stanovnike od nestašice. Povećanje cijena goriva uzima danak, a taj danak plaćaju građani. Povećane su plate funkcionerima, a nijedan potez nije urađen da se bilo šta ublaži kada je u pitanju drastična ekonomska kriza koju osjeća cijeli svijet, a pogotovo mi, zemlja koja je ipak na rubu siromaštva”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta treba da bude u zalihama

    Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, poručuje da je ključ svega zaštita domaće proizvodnje na nivou BiH.

    “Druga stvar je da vlast u Republici Srpskoj shvati da moramo imati rezerve mesa, mlijeka i pšenice. To su strateški proizvodi bez kojih se, uz vodu, ne može živjeti. Ali, vidite da je izborna godina, oni razmišljaju o foteljama, a ova suša će uzeti danak. Vidite i sami da gori sve. U Semberiji je kukuruz ‘završio’ svoje. Neće ostati 10 odsto da nešto valja, a i to je lošeg kvaliteta. Sav ceh će na kraju platiti građani”, rekao je Bakajlić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da osnivanje robnih rezervi predstavlja mehanizam za osiguranje raspoloživosti osnovnih proizvoda u uslovima kada dođe do nestašica ili drastičnog povećanja cijena.

    Šta uzrokuje nestašice

    I do nestašica i do značajnog rasta cijena, pojašnjava profesor Mlinarević, dolazi usljed šokova na strani ponude koji mogu biti uzrokovani poremećajima lanaca snabdijevanja ili prirodnim nepogodama kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima.

    “Stoga smislenost robnih rezervi treba posmatrati kroz prizmu efikasnosti njihovog korišćenja. U slučaju cjenovnih poremećaja za željeni uticaj na cijene su potrebne ogromne robne rezerve. Republika Srpska to nije u stanju da formira i samo po sebi bi to proizvelo veći trošak od koristi. Puno efikasnije je u tim situacijama koristiti dobro osmišljenu budžetsku pomoć građanima srazmjerno udaru inflacije na njihov standard”, rekao je Mlinarević.

    Poremećaj snabdjevenosti

    Sa druge strane, prema njegovim riječima, za slučaj poremećaja snabdjevenosti tržišta osnovnim poljoprivrednim dobrima, potrebno je kroz robne rezerve osigurati odgovarajuću količinu tih proizvoda kojim bi se amortizovao uticaj sušne godine na dostupnost i cijenu hrane.

    “Ne treba izgubiti iz vida da je od presudnog značaja za uspjeh koncepta robnih rezervi adekvatno upravljanje. U suprotnom, a čemu smo nažalost nerijetko kroz istoriju svjedočili, i robne rezerve bi mogle postati neuralgična tačka lošeg upravljanja i kanal za nesvrsishodno rasipanje budžetskih sredstava”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

    Bez robnih rezervi godinama

    U martu je, podsjetimo, premijer Savo Minić izjavio da su robne rezerve potrebne Republici Srpskoj.

    “Slažem se da treba da postoje. Služe da neko ne bude gladan, a u Srpskoj niko nije gladan”, rekao je Minić.

    Šta je u proteklih pet mjeseci urađeno na formiranju robnih rezervi, ako je urađeno išta, nismo uspjeli saznati. Upit na ovu temu smo, naime, poslali Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, ali odgovor nismo dobili.

    Robne rezerve Republika Srpska, podsjetimo, nema godinama. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018.

    Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

  • Učenik (14) pucao, sedmoro mrtvih

    Učenik (14) pucao, sedmoro mrtvih

    Sedam osoba, uključujući napadača, ubijeno je danas u pucnjavi u školi u okrugu Bang Kruai u pokrajini Nontaburi na Tajlandu, saopštila je policija.

    U napadu, koji je izveo učenik devetog razreda star oko 14 godina, povrijeđeno je najmanje 15 osoba, od kojih je dvoje u kritičnom stanju.

    Prethodno su vlasti saopštile da je napadač ubio nastavnika i ranio četiri osobe od kojih troje učenika.

    Tajlandski premijer: Ovo je strašno
    Tajlandski premijer Anutin Čarnvirakul izrazio je saučešće porodicama žrtava.

    “Ovo je zaista strašno, nije trebalo da se desi. Ne samo da mi je žao žrtava, već mi je žao što se ovo dogodilo. Kako ovo može da se desi u našoj zemlji”, rekao je premijer.

    On je naglasio da vlada ne dozvoljava građanima da posjeduju vatreno oružje.

    Napadač koji je pucao u školi bio je učenik devetog razreda, star oko 14 godina, rekao je jutros za BBC šef policije pokrajine Nontaburi Dehrapi Kongdi.

    Policija je ranije saopštila da je napadač preminuo.

    Učenik: Pomislio sam da su petarde
    Jedan od učenika rekao je za Rojters da je u prvi mah pomislio da su zvuci pucnjave petarde ili lupanje.

    “U početku nisam mislio da je pištolj. Čula se pucnjava, a onda je sve utihnulo. Onda je ponovo počelo”, rekao je učenik.

    Slučaj je prijavljen oko 10 časova po lokalnom vremenu u školi u okrugu Bang Kruai, nakon čega su na lice mjesta upućeni policija i pripadnici specijalnih jedinica kako bi stavili situaciju pod kontrolu, prenio je portal “Nation Thailand”.

    Škola je najavila da će izdati zvanično saopštenje, dok nadležni nastavljaju istragu.

  • Tajfun Delfin udara na Japan

    Tajfun Delfin udara na Japan

    Gotovo 260.000 ljudi na jugozapadu Japana dobilo je naređenje za evakuaciju zbog snažnog tajfuna Delfin, koji je zahvatio područje Okinave i Amamija.

    Otkazano je više od 500 letova, a vlasti upozoravaju na razorne udare vjetra, obilne padavine, poplave i klizišta.

    Japanska meteorološka agencija (JMA) upozorila je da bi vjetar mogao biti toliko snažan da ošteti ili čak sruši pojedine kuće.

    Prema podacima meteorologa, maksimalna brzina vjetra u blizini centra tajfuna iznosila je oko 144 kilometra na čas, dok su udari dostizali 198 kilometara na čas.

    Očekuju se i još snažniji udari. Na Okinavi i području Amamija mogli bi dostizati čak 216 kilometara na čas, zbog čega je stanovništvu upućen poziv da ostane na sigurnom.

    Evakuacija gotovo 260.000 ljudi
    Vlasti su izdale naredbe za evakuaciju za gotovo 260.000 stanovnika prefektura Kagošima i Okinava.

    Više od 500 letova je otkazano, dok je japanski automobilski gigant Tojota (Toyota) obustavio rad u devet fabrika.

    Tajfun je zahvatio i veliki dio Kjušua, najjužnijeg od četiri glavna japanska ostrva.

    Posebno je teška situacija u prefekturi Kumamoto, koja se još oporavlja od prošlonedjeljnog zemljotresa magnitude 7,1.

    Oko 6.700 stanovnika Kumamota i dalje boravi u evakuacionim centrima nakon što su brojne kuće srušene u zemljotresu.

    Tri osobe povrijeđene na Okinavi
    Prema podacima japanske Agencije za upravljanje požarima i katastrofama i drugih nadležnih institucija, najmanje tri muškarca u sedamdesetim godinama lakše su povrijeđena na Okinavi.

    Među zabilježenim incidentima su padovi izazvani snažnim vjetrom.

    Prema podacima objavljenim u petak u devet časova po lokalnom vremenu, Delfin se nalazio oko 30 kilometara jugoistočno od ostrva Okinoerabu u prefekturi Kagošima i kretao se prema zapadu brzinom od oko 25 kilometara na čas.

    Pritisak u centru tajfuna iznosio je 950 hektopaskala.

    Prijete poplave i klizišta
    Veliku opasnost, osim vjetra, predstavljaju obilne padavine.

    Meteorolozi upozoravaju da bi mogao da se formira takozvani linearni kišni pojas, odnosno uzak pojas izuzetno intenzivnih padavina i grmljavine. Takva pojava može za veoma kratko vrijeme izazvati poplave i znatno povećati opasnost od klizišta.

    Na području Okinave u roku od 24 časa očekuje se do 200 milimetara kiše, dok bi na ostrvima Mijako moglo pasti do 120 milimetara, a na području Jaejame do 100 milimetara.

    Japanska meteorološka agencija pozvala je stanovnike Okinave i Amamija na najviši stepen opreza zbog snažnog vjetra, visokih talasa, klizišta, poplava u nižim područjima i mogućeg izlivanja rijeka.

    Opasnost od visokih talasa postoji i duž pacifičke obale zapadnog i istočnog Japana.

    Udari vjetra mogli bi dostići 216 kilometara na čas
    Prognoze pokazuju da će Delfin nastaviti da se kreće prema zapadu preko Istočnog kineskog mora, zadržavajući veliku snagu.

    Područje glavnog ostrva Okinava moglo bi biti izloženo olujnom vjetru sve do kasnih sati 8. avgusta, dok se na području ostrva Mijako pogoršanje vremena očekuje od ranih jutarnjih časova u subotu.

    Stanovništvu je posebno skrenuta pažnja da ne izlazi napolje tokom najjačih udara vjetra.

    Uz tajfun, pojedinim dijelovima Japana prijeti i potpuno drugačija vremenska opasnost. Meteorološka agencija upozorila je na povećan rizik od toplotnog udara jer bi temperature u nekim područjima mogle dostići 36 stepeni Celzijusa.

    Tajfun Delfin prijeti i Tajvanu
    Tajfun se kreće prema zapadu i očekuje se da prođe sjeverno od Tajvana, čije vlasti takođe podižu nivo pripravnosti.

    Tajvanska Centralna meteorološka administracija najavila je mogućnost izdavanja pomorskog upozorenja zbog približavanja Delfina, dok bi upozorenje za kopno moglo biti izdato za ostrva Macu.

    Iako se očekuje da centar tajfuna prođe uz sjevernu obalu Tajvana i potom nastavi prema Kini, široki kišni pojasevi i relativno sporo kretanje oluje mogli bi donijeti dugotrajnije padavine.

    To predstavlja dodatnu opasnost za područja koja su već bila pogođena obilnim kišama tokom tajfuna Bavi u julu.

  • Kako će članstvo u SEPA smanjiti troškove slanja novca u BiH?

    Kako će članstvo u SEPA smanjiti troškove slanja novca u BiH?

    Ukoliko vam, recimo, brat iz Njemačke uplati 500 evra, naknada za transfer novca u BiH će, sudeći prema iskustvima drugih zemalja, biti niža i do 94 odsto, ali tek kada BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Dobra vijest je da je Centralna banka BiH (CB BiH) zvanično aplicirala za pristupanje SEPA, zahvaljujući čemu će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Iz CB BiH navode da je na ovaj način načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.

    Kako su pojasnili iz CB BiH, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije.

    Konačna odluka

    Taj proces, dodali su, uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu BiH u SEPA područje.

    Nakon prijema, kako pojašnjavaju iz CB BiH, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CB BiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu.

    “Komercijalne banke treba da usklade svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupe odgovarajućim evropskim platnim šemama. Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je sprovesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska BiH u Jedinstveno području plaćanja u evrima”, rekli su iz CB BiH.

    Uštede oko 100 miliona evra

    SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

    “Pristupanje BiH SEPA području donijeće brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u evrima. U zemljama zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra na godišnjem nivou”, pojasnili su iz CB BiH.

    Brže i jeftinije

    Ulazak u SEPA područje za građane BiH, kako su naglasili, znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, kako ističu, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

    “Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da BiH više od 80 odsto svoje spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja”, rekli su iz CB BiH.

    Mnogo brži priliv novca

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, pojašnjava da SEPA ima dvije ključne prednosti, od čega je prva da se transakcije realizuju brže.

    “Vi danas, kada plaćate u inostranstvu ili očekujete uplatu iz inostranstva, to ide preko svih sistema i to traje u prosjeku minimalno 48 sati. Kod SEPA te transakcije vremenom se realizuju u roku od nekoliko sekundi ili minuta. Naša valuta nije evro i neće to odmah biti u sekundi, ali će biti u roku od nekoliko sati, što je zaista velika prednost u odnosu na postojeći sistem”, naveo je Ražanica.

    Druga velika prednost SEPA je, dodaje on, to što ove transakcije postaju jeftinije. Naime, danas, prilikom realizacije transfera postoji nekoliko institucija koje su uključene u sam transfer i svaka od njih zaračunava svoju naknadu.

    Plaćanje prema inostranstvu

    Recimo, ukoliko vršite plaćanje prema inostranstvu, imate domaću banku, sa koje inicirate plaćanje i koja naplati određenu naknadu. Imate korespondentnu banku putem koje domaća banka posluje sa inostranom – ta banka, dakle, sprovodi transfer i takođe naplaćuje naknadu. I na kraju lanca imate ishodišnu banku, koja takođe naplati naknadu. Kod SEPA je to potpuno drugačije i što je najbitnije: brže i jeftinije.

    “Naravno, ne može se očekivati da će prve SEPA transakcije biti odmah potpuno jeftine i koštati nekoliko evra ili KM, zato što je neophodno da se uspostavi sistem i obim tih međunarodnih transakcija putem SEPA sistema, jer što više transakcija obavljate, to vam je pojedinačna transakcija jeftinija”, pojasnio je Ražanica za “Nezavisne novine”.

    Uplate iz dijaspore

    Poznato je da brojni građani BiH dobijaju novac iz inostranstva, uglavnom od rodbine, a i tada će naknade, kada uđemo u SEPA, biti znatno jeftinije. Naime, prilikom iniciranja ino-naloga onaj ko uplaćuje novac bira i jednu od tri opcije o tome ko će platiti troškove – da li će ih platiti on kao pošiljalac, da li će ih podijeliti pošiljalac i primalac, ili će sve troškove snositi onaj ko novac dobija. I tu svaka banka u nizu, do banke krajnjeg korisnika, zaračunava naknadu za izvršenu uslugu. Ulaskom u SEPA ti troškovi se eliminišu.

    “Naknada će biti dosta niža”, naveo je Ražanica, koji dodaje da se povratna informacija, nakon što je CB BiH aplicirala za pristupanje SEPA, očekuje krajem novembra, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog platnog vijeća.

  • Stevandić vraća raspravu na dejtonske temelje

    Stevandić vraća raspravu na dejtonske temelje

    Postoje trenuci u političkoj istoriji kada se više ne postavlja pitanje da li nešto treba otvoriti kao temu, već zašto je to pitanje toliko dugo izbjegavano. Izjava  predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića da Republika Srpska insistira na poništavanju svih odluka visokih predstavnika donesenih bez njene saglasnosti upravo je jedno od takvih pitanja.

    Više od dvije decenije Bosna i Hercegovina funkcioniše pod dvostrukim političkim standardom. S jedne strane govori se o suverenitetu domaćih institucija, evropskim integracijama i odgovornosti izabranih predstavnika. S druge strane, ostavljen je prostor da jedan međunarodni zvaničnik, bez demokratskog legitimiteta građana BiH, nameće zakone, mijenja ustavni i politički okvir i smjenjuje izabrane funkcionere.

    Ako je cilj da Bosna i Hercegovina bude demokratska država, onda takva praksa ne može biti trajno rješenje. Ona je mogla biti zamišljena kao izuzetak u poslijeratnom periodu, ali nikako kao model upravljanja koji će trajati decenijama.

    Upravo zato prijedlog koji je inicirao Nenad Stevandić predstavlja logičan pokušaj da se politički sistem vrati na temelje Dejtonskog sporazuma. Dejton nije zamišljen kao dokument koji daje neograničenu vlast međunarodnim predstavnicima, već kao sporazum dva entiteta i tri konstitutivna naroda koji su prihvatili da zajednički uređuju odnose na osnovu saglasnosti.

    Poništavanje odluka koje su nametnute mimo tog principa nije napad na Dejton, ono je pokušaj njegovog vraćanja u izvorni okvir. U suprotnom ostaje paradoks da se Dejton formalno brani, dok se njegova osnovna načela godinama potiskuju.

    Protivnici ove ideje tvrdiće da je takav zahtjev nerealan. Međutim, gotovo svaka velika politička promjena u istoriji prvo je proglašavana nemogućom, da bi kasnije postala predmet pregovora ili konačnog dogovora. Političke okolnosti se mijenjaju, međunarodni odnosi se mijenjaju, a ono što je juče izgledalo nedostižno danas može postati sasvim legitimna tema za razgovor.

    Posebno je važno što Stevandić insistira da se ova pitanja rješavaju institucionalno. Umjesto jednostranih poteza ili politike svršenog čina, inicijativa dolazi kroz zaključke najviših institucija Republike Srpske. Time se šalje poruka da se politička borba vodi argumentima, odlukama institucija i pozivanjem na međunarodni sporazum koji je okončao rat.

    Naravno, politička scena neće biti jedinstvena. Opozicija će i dalje osporavati motive vlasti, dok će dio međunarodne zajednice vjerovatno braniti dosadašnju praksu OHR-a. Ali to ne mijenja suštinu – pitanje legitimiteta nametnutih odluka više se ne može gurati pod tepih.

    Stevandićeva izjava da Republika Srpska čuva mir i da će istrajavati u svojim političkim stavovima bez odustajanja od institucionalne borbe pokazuje da cilj nije stvaranje novih kriza, već otvaranje ozbiljnog procesa preispitivanja odnosa koji postoje gotovo tri decenije.

    Na kraju, nije najvažnije hoće li ovaj proces biti završen za godinu ili pet godina. Mnogo je važnije da je pitanje konačno postavljeno. Jer nijedno društvo ne može graditi trajnu stabilnost ako istovremeno prihvata da dio njegovog pravnog i političkog sistema počiva na odlukama koje nisu donesene voljom domaćih institucija.

    Zbog toga inicijativa Nenada Stevandića nije samo politička poruka jedne stranke ili jednog parlamenta. Ona predstavlja zahtjev da se odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine konačno vrati onima kojima i pripada – demokratski izabranim predstavnicima i institucijama koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma.

  • Stevandić iz manastira Dobrićevo: Samo jak, obrazovan i složan narod može sačuvati Republiku Srpsku

    Stevandić iz manastira Dobrićevo: Samo jak, obrazovan i složan narod može sačuvati Republiku Srpsku

    U objavi na društvenoj mreži X, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da su vjera, dobročinstvo, obrazovanje i zajedništvo temelji očuvanja Republike Srpske.

    Stevandić je, obraćajući se iz manastira Dobrićevo u Staroj Hercegovini, istakao da se „pravi ljudi uvijek okupljaju oko manastira“, naglašavajući da upravo na tim mjestima čuvaju duhovnu energiju ukorijenjenu u pravoslavnoj vjeri.

    Kako je naveo, raduje ga što se članovi Ujedinjene Srpske iz Stare Hercegovine drže svojih dogovora i načela, ostajući odani vjeri i vrijednostima dobročinstva.

    „Naš narod treba da se oboži, umnoži, da bude jak i obrazovan, jer ćemo samo tako sačuvati Republiku Srpsku“, poručio je Stevandić.

    Uz objavu na društvenoj mreži X uputio je i pozdrav svim građanima iz manastira Dobrićevo, ističući značaj očuvanja duhovnog identiteta, nacionalnog jedinstva i tradicionalnih vrijednosti.

  • Banjaluka dobija novi vodovodni sistem, električne autobuse i obnovljen centar grada

    Banjaluka dobija novi vodovodni sistem, električne autobuse i obnovljen centar grada

    Novi sistem vodosnabdijevanja koji će obezbijediti stabilnije snabdijevanje za oko 10.000 stanovnika Dragočaja, dijela Kuljana i naselja prema Piskavici trebalo bi da bude završen do petka, odnosno najkasnije u subotu, nakon čega će uslijediti petodnevno testiranje prije puštanja u redovan rad.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je na konferenciji za novinare da je riječ o investiciji vrijednoj oko deset miliona konvertibilnih maraka, ističući da će novi sistem značajno unaprijediti vodosnabdijevanje na tom području.

    Govoreći o aktivnostima Gradske uprave nakon vanredne sjednice Skupštine grada, Stanivuković je naveo da je održan kolegijum na kojem su definisani prioritetni projekti i mjere koje će biti realizovane u narednom periodu.

    Zbog najavljenih visokih temperatura, Grad je odlučio da od 7. do 9. avgusta građanima omogući besplatan ulaz na Akvanu i ostala gradska kupališta.

    Među infrastrukturnim projektima koje je najavio nalazi se i početak izgradnje prve javne garaže u Banjaluci, kao i potpisivanje ugovora za rekonstrukciju Parka “Petar Kočić” i uređenje centralne gradske zone.

    Prema njegovim riječima, planirana je zamjena popločanja, obnova Staklenca te postavljanje sadržaja inspirisanih književnikom Petrom Kočićem, uključujući i motiv bika iz njegovih djela.

    Najavio je i izradu projektne dokumentacije za pasarelu koja bi povezivala centar grada sa tvrđavom Kastel, dok bi uskoro trebalo da počnu i radovi na izgradnji mosta u Docu. Dodao je da je cilj da sva dječija igrališta na području grada budu uređena do sredine septembra.

    Do kraja avgusta očekuje se izbor idejnog rješenja i izvođača radova za završetak projekta gondole koja bi povezivala područje Termi sa Banj brdom.

    Stanivuković je rekao da će se nastaviti i radovi na gradskoj saobraćajnoj i vodovodnoj infrastrukturi, te najavio da bi prvi električni autobusi u Banjaluku trebalo da stignu u narednih mjesec dana, bez iznošenja detalja o broju vozila, linijama na kojima će saobraćati i vrijednosti nabavke.

    Osvrćući se na program “Banjaluka pruža više”, gradonačelnik je istakao da su realizovane četiri od ukupno šest planiranih mjera podrške građanima.

    Kako je naveo, sredstva za proslavu mature povećana su za 25 odsto, podrška parovima za vantjelesnu oplodnju uvećana je za 1.000 KM, najuspješniji studenti dobili su dodatnih 200 KM, dok su subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima povećane za 30 odsto.

    Za početak naredne sedmice najavljeno je otvaranje javnog poziva za jednokratnu pomoć od 100 KM roditeljima prvačića, dok je za oktobar planirano povećanje stipendija srednjoškolcima i studentima za 50 odsto.

    Stanivuković je podsjetio da je uručeno po 50 rješenja o legalizaciji i građevinskih dozvola, navodeći da je tokom protekle četiri godine legalizovano oko 10.000 objekata. Prema njegovim riječima, dodjela prvih besplatnih placeva trebalo bi da počne početkom septembra.

    Najavljene aktivnosti obuhvataju ulaganja u vodovodnu i saobraćajnu infrastrukturu, uređenje javnih površina, unapređenje javnog prevoza i različite mjere podrške građanima, dok će za pojedine projekte dodatni detalji o rokovima realizacije, izvođačima i finansijskoj vrijednosti biti saopšteni naknadno.

  • Milunović: BDP bi do kraja godine mogao iznositi 20 milijardi KM

    Milunović: BDP bi do kraja godine mogao iznositi 20 milijardi KM

    Direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović izjavio je danas da bi bruto domaći proizvod Republike Srpske do kraja godine mogao iznositi 20 milijardi KM.

    Govoreći o zvaničnim podacima Zavoda, Milunović je istakao da je zaključno sa 2025. godinom BDP iznosio 18,7 milijardi KM.

    Milunović je naveo da je za 20 godina BDP Republike Srpske porastao za 3,3 puta ili za 13 milijardi KM.

    Prema njegovim riječima, prvi kvartal ove godine pokazuje da se trendovi rasta BDP-a nastavljaju jer je ostvaren rast od 2,1 odsto u odnosu na isti period lani.

    – Prema trenutnim pokazateljima do kraja godine bi Republika Srpska mogla da dođe do BDP-a od 20 milijardi KM – naglasio je Milunović.

  • 85 godina od zločina u Prebilovcima

    85 godina od zločina u Prebilovcima

    U Prebilovcima kod Čapljine danas, 6. avgusta, od devet časova se služi sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja povodom obilježavanja 85 godina od ustaškog zločina nad Srbima.

    Liturgija povodom 85 godina od zločina u Prebilovcima
    Obilježavanje 85 godina od jednog od najstrašnijih ustaških zločina nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu počelo je sinoć večernjim bogosluženjem u Hramu Hristovog Vaskrsenja.

    Večernje uoči praznika Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika služio je Njegovo preosveštenstvo episkop južnoamerički i administrator zagrebačko-ljubljanski Kirilo, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, uz sasluženje sveštenstva Eparhije zahumsko-hercegovačke.

    Bogosluženju su prisustvovali ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski.

    U porti Hrama, nakon večernjeg bogosluženja, otvorena je izložba drvorezbarskih radova nastalih na koloniji “Krst hercegovačkih mučenika”.

    Organizator obilježavanja je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

    Pola vijeka istina bila pod zemljom
    Stamenkovski je kazala da su Prebilovci svetilište srpskog naroda, a prebilovački mučenici svjedočanstvo jednog vremena.

    “Ovo nije samo mesto na karti. Gotovo pola veka istina je bila duboko pod zemljom, u jamama, u metodologiji mučenja i stradanja, koje je uvela takozvana NDH, stvorena na krilu Hitlerovog nacizma”, rekla je Stamenkovski.

    Ona je naglasila da Srbi, ne samo da imaju obavezu da pamte istoriju, nego i da prenose novim generacijama istinu o sudbini srpskog naroda u okupacionim zonama, gdje sada nema srpskih institucija. “Prebilovci jesu sinonim za srpsko stradanje, ali su i upozorenje za budućnosti sva vremena koja dolaze. Najpotresniji primjer je stradanje učiteljice Stane Arnautović. Ona je drugo ime za prekinuta detinjstva, prazne klupe, nepročitane knjige i prekinutu mladost. Ono što su ustaše njoj učinile, govori da su imali genocidne namere i da je sve bio pokušaj da se iščupa koren jednog naroda”, rekla je ona.

    Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, istakao je da su Prebilovci simbol stradanja, ali i simbol vaskrsenja, gdje je život pobijedio smrt, a vjera strah i zaborav.

    “Avgust je težak mjesec, ispunjen bolom za srpski narod. Rijetki su dani, ali i mjesta na kojima se ne sjećamo stradanja. Jedno od mjesta najvećeg stradanja jesu Prebilovci, sveto mjesto bola i opomene”, naveo je Minić na društvenoj mreži “X”.

    Prema njegovim riječima, 85 godina nakon strašnog zločina nad nedužnim narodom “naša dužnost da čuvamo istinu i da budućim pokoljenjima ostavimo sjećanje na mučenike čija je jedina krivica bila ime, vjera i porijeklo”.

    Najveća milost se iskazuje kroz žrtvu
    Vladika zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije rekao je da je hram u Prebilovcima podignut na golgoti, da Srbi i svi koji nevino stradaju vjeruju u istinitoga i živoga Boga, a da se najveća milost iskazuje kroz žrtvu, istinu i istrajavanje u istini.

    On je istakao da je najveća milost kada su ljudi spremni da se odreknu svakog zla, svake laži i svakog licemjerja, uzmu krst svoj i odu za Gospodom.

    “Hvala Bogu živome što se mi okupljamo ovdje i što smo se sabrali na ovom mjestu. Mnogo smo puta večeras zazvali milost božiju, da nas Gospod pomiluje”, rekao je Dimitrije u besjedi nakon bogosluženja povodom obilježavanja 85 godina od ustaškog zločina nad Srbima.

    Vladika Dimitrije je istakao da srpski narod istrajava na svjedočanstvu istine, pravde, čojstva i junaštva.

    “Ove mošti svetih prebilovačkih mučenika svjedoče da nas Bog nije zaboravio i da ćemo imati blagoslova ako ostanemo na tom putu”, poručio je vladika Dimitrije.

    Podsjetimo, ustaše su masakr u Prebilovcima počinile između 6. i 11. avgusta 1941, pod komandom Ivana Jovanovića Crnog. Većina je živa bačena u jamu Golubinku, dok su ostali ubijani na licu mjesta.

    Jedina osoba koja se spasila i živa izašla iz škole u Prebilovcima bila je Mara Bulut.

    Prema njenim riječima, ustaše su vadile bebe iz kolijevki i razbijale djeije glave o zid škole pred očima majki.

    Samo u Prebilovcima ubijeno je 830 Srba, dok iz 57 porodica niko nije preživio pogrom.

    Svjedočanstva preživjelih i stradanje učiteljice Stane Arnaut
    Stana Arnaut bila je učiteljica u Osnovnoj školi “Kralj Milutin” u Prebilovcima i njena jedina “krivica” bila je što nije željela da se odvoji od svojih đaka kada su je ustaše tog avgusta, 1941. godine mučile na stolici, iživljavali se nad njom i na kraju je ispred škole i ubili.

    Učiteljica Stana je poslije silovanja i mučenja, zaklana, a užasnu smrt doživjeli su i njeni učenici.

    Na prostoru Hercegovine bilo je oko 110 stratišta, od kojih su većina bile kraške jame poput Golubinke, Korićanke, Jagodnjače, Pandurice, Ržanog dola i mnogih drugih.

    Zločin u Prebilovcima je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane.

    Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

    U junu 1992. godine tokom ofanzive “Čagalj” pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu.

    Obnova hrama
    Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima sagrađen je i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, a Srpska pravoslavna crkva je iste godine kanonizovala te žrtve.

    Ovaj praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima nadomak Međugorja.

    Po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine, ostaci kostiju su sakupljeni, a po izgradnji Hrama Vaskrsenja Hristovog počivaju u njegovoj kripti.

    Hram u Prebilovcima sagrađen je uz pomoć tadašnjeg predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori.

    Japanski list “Asahi Šimbun” svrstao je Prebilovce na četvrto mjesto po stradanju u 20. vijeku.

    Razmjere ustaške bestijalnosti navele su italijanskog generala Alesandra Luzana da pošalje detaljan Musoliniju izvještaj o zločinu nad Prebilovčanima.

    U pismu je Luzano istakao da je učiteljica Stana Arnaut silovana pred njenim đacima i da su čak i djevojčice od osam godina bile silovane. Luzano je bio zgrožen činjenicom i da je u zločinu učestvovao i jedan sveštenik Rimokatoličke crkve.