BiH je spremna da odgovori zvaničnom Zagrebu na sve što ima veze sa njihovom namjerom da na Trgovskoj gori, uz samu granicu, skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško” kako bi, na prvom mjestu, zaustavila započete radove, a potom i trajno precrtala Trgovsku goru kao lokaciju za te opasne ostatke.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz NE “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na Trgovskoj gori na području opštine Dvor, koju rijeka Una dijeli od BiH i najbližeg Novog Grada.
Zvanični Zagreb je vlasnik polovine NE “Krško” u Sloveniji i obavezan je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje.
I dok nadležni za ovo pitanje u Hrvatskoj tvrde da se sve radi u skladu sa propisima, da će skladišta biti sigurna i da ne stoji bojazan za područje oko Une, predstavnici institucija Srpske i BiH imaju drugačiji stav.
Domaća struka
Domaći zvaničnici i članovi stručnih timova za problematiku Trgovske gore su, u maju u Ženevi, tokom prvog sučeljavanja pred Komitetom ESPO, naglasili da nisu dobili studiju uticaja, kao jedan od ključnih dokumenata da na prostoru bivše kasarne “Čerkezovac” odlažu radioaktivni otpad.
Prvo suočavanje pred tim Komitetom o prekograničnom zagađenju je, prema tvrdnjama iz BiH, potvrdilo da Hrvatska nema odgovore na mnoštvo pitanja te da nije ispoštovala sva pravila i propise.
I dok, s druge strane, BiH zapravo i čeka da dobije pisane odgovore na stavke na koje nije dobila odgovor u Ženevi, stigla je informacija da prema BiH, ipak, nakon dugog vremena, putuje određena dokumentacija.
Predstavljanje studije
Direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE “Krško” Josip Lebegner je rekao da će studija uticaja na životnu sredinu biti predstavljena u trećem tromjesečju, a javna rasprava organizovana u opštini Dvor i u BiH.
Lebenger je potvrdio da je 18. juna predstavništvu BiH u Ženevi poslata službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika u vezi sa studijom uticaja.
Riječ je, naime, o sažetku od pedesetak stranica od više od 1.000, koliko ih ima studija uticaja. Lebenger je naveo i da Fond sprovodi javnu nabavku u vezi sa kondicioniranjem radioaktivnog otpada te da će ukoliko studija potvrdi Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja tamo biti dopremljeno 1.500 – 2.000 kontejnera sa nisko i srednje radioaktivnim otpadom.
– Istrošeno nuklearno gorivo se do 2093. godine skladišti u Krškom, za sada nema lokacije gdje će biti skladišteno – rekao je Lebegner.
Koordinator stručnih timova u BiH zaduženih za problematiku Trgovske gore Borislav Bojić je naglasio da još nisu dobili notifikaciju koju im je uputila Hrvatska u vezi sa sadržajem studije uticaja na životnu sredinu.
– Spremni smo za svaku vrstu odgovora kao i za one odgovore koje je Hrvatska uputila prema ESPO komitetu u Ženevi. Vidljivo je da stvari neće moći da se odvijaju baš onako kako Hrvatska želi – rekao je Bojić.
Posljednja dešavanja, tvrdi, pokazuju i uspjeh koji je BiH postigla.
– Najbitnije da imamo jedinstven stav i reagujemo na notifikacije koje nam Hrvatska upućuje da bismo na vrijeme preduzimali pravne radnje u smislu, prije svega, privremene mjere da budu obustavljeni radovi na Trgovskoj gori te usklađene njihove aktivnosti prema međunarodnim obavezama koje su oni preuzeli davnih dana – zaključio je Bojić.
Iz Fonda za finansiranje, razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE “Krško2 juče je saopšteno da je na mjestu bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac uklonjeno osam od 32 skladišna objekta, ali to ne prejudicira niti čini izvjesnom izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji.
– Ukoliko postupak procjene uticaja na životnu sredinu, koji je nedavno započeo, pokaže da je uticaj izgradnje Centra na Čerkezovcu zanemariv, Fond će pristupiti donošenju dozvola i gradnji skladišta u kojem će se sljedećih 20-30 godina čuvati radioaktivni otpad – navedeno je u saopštenju.
Slovenija će polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz elektranu, a Hrvatska bi, prema namjerama, na Trgovskoj gori do 2028, dok iz BiH godinama već upozoravaju na to da se dovodi u opasnost 250.000 života u slivu rijeke Une, koji je i zaštićeno područje.
Politička odluka
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina izjavio je u srijedu da je Hrvatska vjerovatno jedina država u svijetu koja prvo donosi političku odluku o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, a tek onda izrađuje studiju uticaja na životni sredinu, koja treba da pokaže da li je lokacija uopšte pogodna.
Na tom okruglom stolu “Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja”, učestvovao je i predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković, koji je takođe naglasio da stalno u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, piše Glas Srpske.
