VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nestašice vode ponovo pogodile Banjaluku: Mještani traže odgovornost nadležnih

    Nestašice vode ponovo pogodile Banjaluku: Mještani traže odgovornost nadležnih

    Problemi sa vodosnabdijevanjem i dalje pogađaju više banjalučkih naselja, dok iz „Vodovoda“ najavljuju nove radove na mreži zbog kojih su mogući dodatni prekidi u isporuci vode.

    Iz „Vodovoda“ su saopštili da će danas biti izvođeni radovi u ulicama Radenka Lolića, Kosovskoj, Marka Lipovca i Leskovačkoj, kao i u Karanovcu. Ekipe zadužene za lokalne vodovode otklanjaće kvarove u Stričićima, Borkovićima i Kremenovićima, a tokom izvođenja radova mogući su privremeni prekidi u vodosnabdijevanju u dijelovima navedenih ulica i naselja.

    Podsjećamo, „Vodovod“ je juče saopštio da su uvedene redukcije u isporuci vode u nekoliko banjalučkih naselja, nakon što je proglašena vanredna situacija zbog problema u sistemu vodosnabdijevanja.

    Iz Gradskog štaba za vanredne situacije navode da je tokom jedne noći sa rezervoara Tunjice potrošena količina vode dovoljna za sedam dana, te da su uzrok problema neracionalna potrošnja, kvarovi na mreži i nedovoljni kapaciteti sistema.

    Zamjenik komandanta Gradskog štaba za vanredne situacije Miroslav Ševo rekao je da su problemi kulminirali tokom vikenda, kada je rezervoar Tunjice ostao gotovo bez vode, a dodatne poteškoće izazvao je kvar na glavnom vodovodu zbog kojeg su bez vode ostali Priječani i Trn.

    „Uzrok problema je prekomjerna potrošnja i kvar koji se desio. Zbog nekoliko neodgovornih pojedinaca ispašta između 15.000 i 20.000 ljudi“, rekao je Ševo.

    S druge strane, predstavnici mještana smatraju da odgovornost ne može biti prebačena isključivo na građane. Predstavnik Mjesne zajednice Priječani David Ponorac istakao je da problemi sa vodosnabdijevanjem traju godinama, te da je vodovodna mreža u ovom dijelu grada zastarjela i da datira još iz šezdesetih godina prošlog vijeka.

    Ponorac je ocijenio da je neprihvatljivo da se restrikcije uvode gotovo svakog ljeta, te poručio da su Gradska uprava i „Vodovod“ dužni da obezbijede stabilno i nesmetano vodosnabdijevanje za sve građane.

    Dok nadležni kao uzrok navode povećanu potrošnju i kvarove na mreži, građani upozoravaju da su višegodišnja ulaganja u vodovodnu infrastrukturu izostala, zbog čega se problem nestašice vode iz godine u godinu ponavlja u pojedinim dijelovima Banjaluke.

  • Vidovdanska kolumna kakvu još niste čitali

    Vidovdanska kolumna kakvu još niste čitali

    Proboj koridora na Vidovdan 1992. nije pitanje vlasti i opozicije, posebno ne ceremonije, već časti nasljeđa i poimanja države.

    Država najviše pripada onima koji su za nju pali. Mi koji smo preživjeli tu borbu, kao i oni koji su bili posmatrači naše borbe, a i svi koji su u njoj novorođeni – danas smo korisnici, a ne vlasnici Republike Srpske. Zato izgradnja i poštovanje institucija nikad ne smije biti lično, već duboko kolektivno i samosvjesno, lišeno interesa funkcija, bogaćenja i bahaćenja, ili čak patnje i nemaštine.

    Kolektivnu svijest sporije gradimo od države i ako je ona ne stigne – propašće. Ili, ako ne stvorimo nove i bolje od sebe, oskrnavićemo i borbu, i zasluge.

    Ako voliš državu, svejedno je da li si vlast ili opozicija, pekar, poljoprivrednik, zidar ili doktor, inženjer, IT stručnjak.

    Posljednjih godina mnogo više nego ranije smo kao društvo uradili na kulturi sjećanja, poštovanju boraca i ratnih invalida i porodica palih za Srpsku, ali ako ne izgradimo svijest koja će biti korektiv za nadobudnost, bahatost i sistem vrijednosti koji ne poštuje nego ponižava znanje i sposobnost u korist ambicioznih neznalica, čija je snalažljivost mnogo veća od znanja i vrijednosti – nećemo završiti posao. Uostalom, vlast teško pada zbog opozicije, koliko zbog nepravde i gomilanja nadobudnih i bahatih likova čiji broj raste zajedno sa bogatstvom i pozicijama koje su daleko iznad njihovog znanja, sposobnosti i zasluga. Pogotovo ako su lišeni kolektivnog u korist ličnog.

    Ovo što pišem nije ništa lično, već upravo kolektivno, kao i stvaranje Republike Srpske, koju naš narod zaista voli.
    Dužnost je tu ljubav očuvati čistom i unaprijediti boljim kolektivnim, a ne samo ličnim životom. To, uostalom, i čuva mladost da ostane u Srpskoj i da rađa djecu.
    U svakom društvu doktori, poslodavci, političari i direktori žive dobro, ali uspjeh države se ne mjeri po njihovom pojedinačnom imanju, već kolektivnom parametrima, platama, BDP-om, dostupnošću zdravstvene i socijalne zaštite i bezbjednosti stanovništva i – da ne zaboravim – znanju, uljudnosti i pristojnosti političara.

    Tu se naravno i dijelimo po mišljenjima, ali time ljubav za Srpsku ne prestaje.
    Narodna pamet je velika i bez obzira na obrazovanje, ta intuicija našeg naroda gotovo je naučnog tipa. Ona osjeća i vlastiti kolektivitet, ali i političke i nacionalne lidere, čija je iskrenost trajno na provjeri.

    Kritika svakog ko time želi, ne da uvrijedi već da pomogne, mora biti dobrodošla, a samokritičnost i preispitivanje sa dnevnom mišlju “šta sam danas uradio za Republiku Srpsku” treba da postane lična obaveza, bez reklame.

    Slava bogu.

  • Poraz Trampa u Senatu: Usvojena rezolucija o Iranu

    Poraz Trampa u Senatu: Usvojena rezolucija o Iranu

    Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

    Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

    Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

    Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

    Bijela kuća umanjila značaj glasanja
    Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

    Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

    U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

    Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

    Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

    Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

    Tramp oštro reagovao
    Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku.

    “Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

    On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

    Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

    “Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

    Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

    On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

    Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

  • Rubio: Iran neće moći da naplaćuje prolaz kroz Ormuski moreuz

    Rubio: Iran neće moći da naplaćuje prolaz kroz Ormuski moreuz

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Iran neće moći da naplaćuje prolaz kroz Ormuski moreuz u okviru bilo kakvog konačnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. On je ocenio da bi takav aranžman bio suprotan međunarodnom pravu, prenosi Rojters.

    Rubio je to izjavio po dolasku u Abu Dabi, prvu stanicu svoje turneje po zemljama Persijskog zaliva koje su bile pogođene iranskim odgovorom na američke i izraelske napade.

    On bi sutra trebalo da se sastane sa liderima Ujedinjenih Arapskih Emirata, nakon čega će otputovati u Kuvajt, a potom u Bahrein na sastanak Saveta za saradnju arapskih zemalja Persijskog zaliva, u nastojanju da umiri američke saveznike posle potpisivanja početnog sporazuma između SAD i Irana prošle sedmice, navodi agencija.

    Katar i Pakistan objavili su u ponedeljak zajedničko saopštenje u kojem su naveli da su se razgovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj odvijali u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi, kao i da će se tehnički razgovori o svim pitanjima nastaviti do kraja nedelje u švajcarskom planinskom odmaralištu Birgenštok.

    Delegacije na visokom nivou dogovorile su se o putu ka postizanju konačnog sporazuma u roku od 60 dana, navodi se u saopštenju. Strane su se dogovorile i o osnivanju tela za rešavanje sukoba, kako bi se osiguralo poštovanje prekida vojnih operacija u Libanu, gde je u toku sukob Izraela i militantne libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran.

    Peta runda pregovora između Libana i Izraela pod pokroviteljstvom SAD počela je u Stejt departmentu u Vašingtonu, a libanski predsednik Džozef Aun izrazio je nadu da bi ovi razgovori mogli da budu “odlučujući”, prenela je NNA.

  • Šta piše u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o Srbiji?

    Šta piše u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o Srbiji?

    Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je danas rezoluciju o Srbiji, u kojoj je navedeno da su prethodnih godina sprovedeni važni reformski koraci u pravosuđu i istovremeno izražena zabrinutost zbog izostanka dijaloga vlasti i opozicije.

    U dokumentu se navodi da bi naredni parlamentarni i predsjednički izbori trebalo da budu održani 2027. godine, uz napomenu da mogućnost prijevremenih izbora nije isključena.

    Za rezoluciju je glasalo 89 predstavnika PSSE, 13 je bilo protiv, a četvoro uzdržano.

    Nacrt rezolucije predstavili su izvestioci Monitoring komiteta PSSE Viktorija Tiblom i Јunus Emre, koji su u martu posjetili Beograd i razgovarali sa zvaničnicima Vlade, sudske vlasti i tužilaštva, kao i sa civilnim društvom.

    Izvjestioci su u dokumentu ocenili da političku scenu Srbije karakterišu izražena polarizacija i dugotrajne tenzije između vlasti i opozicije.

    Govoreći o izbornom okviru, izvestioci su ocenili da deo ranijih preporuka međunarodnih tela ostaje nerealizovan.
    Pravosuđe i mediji.

    Dio izvještaja odnosi se na posljedice tragedije u Novom Sadu iz 2024. godine.

    Kada je riječ o pravosuđu, u izvještaju je navedeno da je Srbija prethodnih godina sprovela važne reformske korake, uključujući ustavne izmjene i donošenje zakona usmjerenih na jačanje nezavisnosti pravosuđa.

    U rezoluciji je izražena i zabrinutost zbog rizika po nezavisnost pravosuđa, korupcije, ograničenja slobode udruživanja i govora, kao i zbog stanja u medijima.

    PSSE je navela u dokumentu da sastav Regulatornog tijela za elektronske medije nije u potpunosti obnovljen od novembra 2024. godine.

    U zaključku rezolucije navodi se da srpske vlasti treba da ulože dodatne napore radi ispunjavanja obaveza koje proizlaze iz članstva u Savjetu Evrope, uz ocjenu da Parlamentarna skupština treba da nastavi da prati stanje u Srbiji.

  • Presretači, radari i paprene kazne nisu umanjili broj nesreća u RS

    Presretači, radari i paprene kazne nisu umanjili broj nesreća u RS

    Paprene kazne te silni radari i presretači nisu umanjili broj saobraćajnih nesreća na putevima u Republici Srpskoj, pokazuju podaci MUP-a RS, odakle su građane uvjeravali da će ovi sistemi povećati bezbjednost saobraćaja.

    Putevi u Republici Srpskoj su 25. decembra 2020. postali “bogatiji” za 10 novih presretača, uz već dva koja su odranije, tačnije, od juna 2019. godine, bila “za petama” vozačima.

    “Osnovni cilj MUP-a Srpske je da se radom presretača na terenu smanji broj poginulih u saobraćajnim nezgodama, s obzirom na to da je nepropisna i neprilagođena brzina najčešći uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda sa posljedicama po lica”, rečeno je tog 25. decembra 2020. godine iz MUP-a Republike Srpske.

    Stacionarni radari

    U međuvremenu je MUP 2020. nabavio 100 stacionarnih radara koji su počeli da rade 2021. godine. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač je uvjeravao da će radarski sistem doprinijeti “boljoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju” te dodao da je neprilagođena brzina uzročnik najvećeg broja nesreća sa teškim posljedicama.

    Godine su prolazile, kazne su pljuštale, a šokantna statistika je ostala. Brojevi govore sami za sebe. Tokom 2018. godine, kada, dakle, nije bilo ni presretača, niti spomenutih radara, prema podacima MUP-a Republike Srpske, drumovi su odnijeli 130 života, a zabilježeno je 10.369 nezgoda.

    U 2025. godini, takođe prema podacima MUP-a, poginulo je 129 lica, a broj nezgoda je i povećan na 13.484.

    Šta kažu stručnjaci

    Dragoslav Bašić, ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke iz Prijedora, koji je zvanje inženjera saobraćaja stekao 1976. godine, napravio je paralelu između toga kako je policija djelovala nekad, a kako to radi sada.

    “Bitna je edukacija, pa onda i preventiva. Nekad je saobraćajac na cesti bio preventiva. Zaustavi vozača, izruži ga za ponašanje i on to pamti i nikad više neće uraditi nešto slično kada shvati suštinu. A sad pišu kazne, ne daju sebi prići, samo što ne postrojavaju vozače. Pišu kazne, samo da pune budžet. Da ih bar pišu realno. Pola ih je nezakonito napisano, a moćnici bivaju oslobođeni. Treba raditi sistemski”, kaže Bašić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Da se na prevenciji ne radi efikasno, smatra i Zdravko Ivić, predsjednik Asocijacije auto-škola BiH. Statistika je, tvrdi on, i gora nego što je prikazuju institucije.

    “Radari ne utiču puno na bezbjednost. Oni su postavljeni na kritičnim mjestima, ljudi to nauče, prođu ih i onda dodaju gas više nego što su mislili da bi stigli ono vrijeme koje smatraju izgubljenim. Znaju oni (nadležni) da represija ne donosi rezultate i priznali su to”, rekao je Ivić.

    “I putevi grozni”

    On ističe da su i putevi grozni i dodaje da je upitno kuda ide novac.

    “U bezbjednost se mora ulagati, a ne pljačkati. A to oni neće”, poručio je Ivić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kako ocjenjuju trenutno stanje bezbjednosti saobraćaja u Republici Srpskoj, glasi jedno od pitanja koja smo poslali MUP-u RS, koji, u međuvremenu, nabavlja još 90 stacionarnih radara. Odgovore nismo dobili.

    Podsjećanja radi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu je stupio 27. maja 2026. godine. Ovim zakonom su propisane kazne koje dosežu i do 5.000 maraka.

    Ali, one nisu zaustavile tragedije na saobraćajnicama. Tako su, prije nekoliko dana, u banjalučkom naselju Prijakovci, u stravičnoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Banjaluka – Prijedor, poginule tri osobe.

  • Vozačka skuplja nego ikad: Cijene obuke porasle i do 150 KM

    Vozačka skuplja nego ikad: Cijene obuke porasle i do 150 KM

    Vozačka dozvola u Republici Srpskoj tokom ove godine postala je ozbiljan finansijski izazov za mnoge građane, posebno mlade, studente i porodice sa prosječnim primanjima.

    Kada se saberu troškovi obuke, ljekarskog uvjerenja, prve pomoći i ispitnih taksi, put do vozačke dozvole danas bez problema prelazi iznos od 1.300 KM, a u pojedinim auto-školama dostiže i skoro 1.800 KM.

    Istovremeno, tržište auto-škola suočava se sa potpuno suprotnim problemom. Dok jedni pokušavaju održati kvalitet obuke kroz ulaganja u vozila, instruktore i nastavu, drugi privlače kandidate agresivnim popustima i cijenama za koje predstavnici struke tvrde da su ekonomski neodržive.Kako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

    Manji interes kandidataKako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

    Manji interes kandidata

    Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM.

    „U posljednjih godinu dana došlo je do određenog minimalnog povećanja cijene, koje se kreće od 100 do 150 KM“, kaže Stanetić.

    Prema njegovim riječima, poskupljenja su bila neizbježna zbog rasta troškova poslovanja, održavanja vozila i rada instruktora. Međutim, rast cijena ostavlja posljedice na tržištu.

    „Interesovanje kandidata u 2026. godini je manje. Bilježimo manji broj upisa nego prošle i pretprošle godine, kada je zainteresovanost za polaganje vozačkog ispita bila znatno veća“, ističe Stanetić.

    U auto-školi „Akademija“ cijena kompletne teorijske i praktične obuke trenutno iznosi 950 KM, ali vlasnik Robert Ninković upozorava da to nije konačan trošak koji čeka buduće vozače.

    „Kandidati moraju računati na dodatnih oko 350 KM za ljekarsko uvjerenje, prvu pomoć i ispitne takse“, pojašnjava Ninković za BL portal.

    To znači da ukupni trošak sticanja vozačke dozvole u praksi prelazi 1.300 KM čak i kod povoljnijih ponuda, dok kod skupljih programa obuke dostiže znatno veće iznose.

    Situacija je takva da su se cijene ove godine već korigovale dva puta, što dovoljno govori o nestabilnosti i pritisku pod kojim radimo“, zaključuje vlasnik auto-škole „Akademija“.

    Kvalitet ili najniža cijena

    Dok kandidati uglavnom traže način da prođu što jeftinije, predstavnici struke upozoravaju da se iza pojedinih reklamiranih popusta krije mnogo ozbiljniji problem.

    Predsjednik Upravnog odbora Udruženja auto-škola Republike Srpske Zdravko Ivić smatra da je tržište posljednjih godina prepušteno potpunoj stihiji.

    „Uvijek ima nekih niskih cijena, ludih popusta, a da li je to normalno, ja ne znam računati. Inače se cijena po času kretala oko 25 KM, pa je išlo na 15 KM, a negdje i niže. I dalje se reklamiraju ti ludi popusti i to je stvarno nekontrolisano. Mi nemamo zakonski određenu najnižu cijenu obuke pa da svi moramo plaćati iste obaveze, pa da onda na tržištu pobjeđuje onaj ko je bolji i ko ima više posla. Ne, to kod nas nije tako. Pravilnik o najnižoj cijeni je bio donesen, pa su ga pustili niz vodu i sad se svi čude šta se dešava na terenu“, kaže Ivić.

     

     

    Posebno problematičnim smatra reklame koje nude dodatna umanjenja cijene pod obrazloženjem da kandidat već zna voziti.

    „Kako obuka može biti jeftinija ako zakon propisuje najmanje 35 časova praktične obuke i 28 časova teorijske nastave? To jednostavno nema logike“, upozorava Ivić za BL portal.

    Najveću cijenu može platiti bezbjednost

    Prema riječima Ivića, problem nije samo tržišni, već i bezbjednosni. On tvrdi da pojedine prijavljene cijene po času obuke nemaju ekonomsku osnovu, jer su niže od samih troškova rada instruktora.

    „Danas imate prijavljene cijene obuke od po 5 ili 6 KM po času, a te cijene realno nema nigdje. Pa sam instruktor po satu neće da radi ispod 10 KM, a gdje su tu troškovi škole, vozila, amortizacije? Ovo je skroz neuređeno. Svaka djelatnost koja je u fazi opadanja kvaliteta ima pravo da se zaštiti i ograniči. Pošto smo mi djelatnost od društvenog značaja, imamo pogotovo pravo da odredimo te najniže granice ispod kojih niko ne može da naplaćuje. Ali oni to neće da urade. Zato se danas vozačka dozvola može kupiti kao slameni šešir“, navodi on.

    Zbog toga upozorava da kandidati prilikom izbora auto-škole ne bi smjeli gledati isključivo najnižu cijenu.

    „Posljedica takve politike može biti da na puteve izlaze sve slabije obučeni vozači. U saobraćaju važi pravilo da loša obuka prije ili kasnije dođe na naplatu“, poručuje Ivić.

    Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM.

  • Prosječna plata veća za 2,4 odsto, ugostiteljstvo i dalje najniže plaćeno

    Prosječna plata veća za 2,4 odsto, ugostiteljstvo i dalje najniže plaćeno

    Statistički podaci za maj pokazuju blagi pozitivni trend rasta plata. Ali, situacija se razlikuje od sektora do sektora.

    Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je prosječna neto plata isplaćena u maju iznosila 1.682 KM. Ova cifra predstavlja nominalni rast od 2,4% u odnosu na april.

    Tradicionalno profitabilni sektori i dalje drže liderske pozicije, a u maju su titulu najplaćenijih preuzeli stručnjaci. U oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti prosječna neto plata iznosila je 2.186 KM.

    Zato radnici u uslužnim djelatnostima i dalje najteže krpe kraj s krajem.

    -Najniža prosječna neto plata u maju 2026. godine isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 1.278 KM – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.U maju ove godine, u odnosu na maj 2025, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19,5%, Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 14,1% i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 12,7%. –

     

  • Sejmanović: Moj amandman zloupotrebljen, problemi u Kuljanima

    Sejmanović: Moj amandman zloupotrebljen, problemi u Kuljanima

    Odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka Dejan Sejmanović optužio je nadležne u Gradskoj upravi da su zloupotrijebili njegov amandman, kojim je tokom usvajanja budžeta tražio asfaltriranje svih krakova XI Kuljanske ulice.

    Sejmanović podsjeća da je još 30. januara ove godine, prilikom usvajanja budžeta Grada Banjaluka, predložio amandman kojim je zahtijevao da se asfaltiraju svi krakovi XI Kuljanske ulice, što je tada podržao gradonačelnik Draško Stanivuković, te obećao rješenje problema.

    Međutim, Grad Banjaluka je prošle sedmice započeo radove u XI Kuljanskoj ulici, ali su kako tvrdi odbornik Sejmanović, preskočena tri kraka u kojima živi preko 30 domaćinstava.

    „Ja u tom dijelu Banjaluke nemam nikakav politički interes. Tu sam živio oko šest godina i dobro znam u kakvom su stanju te ulice. Bukvalno ne možete proći tim dijelom grada, ne možete ni bebu provozati u kolicima, točkovi otpadaju. Pa i osobe koje koriste pomagala, lica sa invaliditetom imaju ogromne probleme, ljudi me zovu, traže pomoć, pitaju šta se dešava”, objašnjava Sejmanović za BL portal.

    Kako banjalučki odbornik tvrdi, radovi su nastavljeni prema parcelama gdje se nalaze tri ili četiri kuće, dok su ostalo prazni placevi.

    “Preskočili su asfaltiranje dijelova ulice, gdje ljudi žive. Zašto? Nisam protiv da se i taj dio asfaltira, ali valjda postoje prioriteti. Prvo treba riješiti dijelove gdje ljudi žive, pa tek onda ostalo“, ističe Sejmanović za BL portal.

    Sejmanović kaže da sumnja da iza ovakve odluke stoje nečiji lični interesi, ali da za sada ne želi javno iznositi detalje.

    „Smatram da je ovim potezom izigran i gradonačelnik Draško Stanivuković i vjerujem da on ne zna šta se dešava. Nisam mogao ni zamisliti da će moja dobra namjera biti pretvorena u ovakav haos“, navodi Sejmanović za BL portal.

    On tvrdi i da ga je gradski menadžer Mirna Savić Banjac prije današnje sjednice Kolegijuma upozorila da bi zbog objava na društvenim mrežama, u kojima je ukazivao na ovaj problem, mogao biti tužen.

    „Ljudi me konstantno zovu jer ih ubi ta nepravda. Očekujem da gradonačelnik ispravi grešku svojih saradnika jer sam uvjeren da nije učestvovao u ovom nemaru. Ukoliko ne reaguje, onda postaje saučesnik u svemu ovome”, zaključuje Sejmanović.

  • Putin: Spremni smo za pregovore na osnovu sporazuma iz Istanbula

    Putin: Spremni smo za pregovore na osnovu sporazuma iz Istanbula

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu 2022. godine, poručivši da ne vidi razlog za odustajanje od ranije usaglašenih rješenja.

    “Kao što je više puta rečeno, Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom, na osnovu sporazuma koji su postignuti još u Istanbulu i, da podsjetim, parafirani od strane ukrajinske delegacije u to vrijeme. Dakle, sa njima je sve bilo u redu. Ne vidim razlog da odstupimo od ovih sporazuma”, rekao je Putin na sjednici Vlade.

    Dodao je da  “mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu”.

    Putin je rekao da ruske vojne jedinice svakodnevno napreduju i da Kijev gađa civilne mete u Rusiji da bi stvorio utisak navodno jake pozicije za nastavak pregovora.

    Istakao je da ukrajinski teroristički napadi, uključujući udare na civilne ciljeve, ne mogu da utiču na situaciju na frontu, gdje kako je naveo, ruske oružane snage oslobađaju teritoriju za teritorijom, te dodao da se režim u Kijevu može opisati samo kao neonacistički.

    “Ovakvi napadi, posebno napadi na djecu, svakako podstiču naše vojnike na bojnom polju da izvršavaju zadatke koje im je postavila zemlja, jer oni vide i shvataju s kim imamo posla”, rekao je ruski predsjednik.