VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osumnjičen da je prevarama s kriptovalutama oštetio dvije žene za 42.000 KM

    Osumnjičen da je prevarama s kriptovalutama oštetio dvije žene za 42.000 KM

    Za Vladimira Popovića (45) iz Trnova zatražen je pritvor, a terete ga da je lažnim predstavljanjem i dovođenjem u zabludu dvije osobe iz Srebrenika i Gradačca naveo da uplate veće novčane iznose radi navodnog ulaganja u investicione fondove i kriptovalute, čime je sebi i drugima pribavio protivpravnu imovinsku korist od oko 42.000 KM.

    Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona sudiji za prethodni postupak Opštinskog suda u Srebreniku uputilo je prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora Popoviću zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo prevare.

    Prikazivao im lažnu zaradu od ulaganja
    Popović je osumnjičen da je tokom 2025. godine, zajedno s njemu poznatom osobom, lažnim predstavljanjem i dovođenjem u zabludu dvije oštećene osobe iz Srebrenika i Gradačca naveo da uplate veće novčane iznose radi navodnog ulaganja u investicione fondove i kriptovalute.

    Kako navode iz Tužilaštva, oštećenim ženama putem telefonskih poziva i poruka prikazivao je lažnu zaradu od ulaganja, nakon čega je od njih tražio dodatne uplate pod izgovorom plaćanja osiguranja, poreza i drugih troškova.

    Na taj način oštetio je ove žene i sebi i drugima pribavio protivpravnu imovinsku korist od oko 42.000 KM.

    Kako je uhapšen?
    “Policijski službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a TK, Odsjeka za borbu protiv organizovanog i kompjuterskog kriminaliteta, u saradnji s tužiocima poduzeli su niz operativnih i istražnih radnji s ciljem utvrđivanja identiteta osumnjičenog i dokumentovanja krivičnih djela. U saradnji sa službenicima Policijske uprave Istočno Sarajevo, osumnjičeni je 4. avgusta 2026. godine lišen slobode”, navode iz Tužilaštva.

    Nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, predat je u nadležnost Tužilaštva.

    Iz Tužilaštva ističu da je postupajući tužilac donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog.

    Navode i da se istražne radnje u ovom predmetu nastavljaju.

  • Novi atentat šokirao Ruse

    Novi atentat šokirao Ruse

    Voditelj vodećeg ruskog proizvođača dronova teško je povrijeđen u eksploziji automobila bombe u blizini Jekaterinburga, što je, čini se, najnoviji u nizu pokušaja atentata usmjerenih na osobe povezane s ratom u Ukrajini.

    Vladimir Tkačuk, osnivač privatnog proizvođača dronova Uraldronzavod, kojeg nazivaj kralj dronova, hitno je prevezen u bolnicu u srijedu, 6. avgusta, nakon što je eksplodirala bomba postavljena ispod njegovog mercedesa.

    Njegov tjelohranitelj poginuo je u eksploziji, a ruska novinska agencija TASS izvijestila je da je Tkačuk u kritičnom stanju i da se ljekari i bore za njegov život, dok sadržaj koji kruži društvenim mrežama prikazuju olupinu mercedesa.

    Po čemu je poznata fabrika

    Uraldronzavod je jedan od nekoliko privatnih proizvođača dronova koji su se pojavili u Rusiji nakon potpune invazije na Ukrajinu. Kompanija je najpoznatija po proizvodnji Upyra (Ghoul), jeftinog kamikaza drona s pogledom iz prvog lica (FPV), proizvedenog korištenjem 3D tehnologije ispisa u njihovom pogonu u Jekaterinburgu i široko korištenog kod ruskih snaga u Ukrajini.

    Vladimir Putin, ruski predsjednik, 2024. godine posjetio je fabriku, gdje ga je Tkačuk poveo u obilazak, piše Guardian.

    Uraldronzavod i Tkačuk pod sankcijama su zapadnih vlada zbog njihove uloge u podržavanju ruskog rata. Tkačuk je takođe osnivač popularnog proratnog Telegram kanala Obsessed with War, koji ima više od 500.000 pratilaca i koristi se za prikupljanje sredstava i nabavku vojne opreme za ruske vojnike koji se bore na frontu.

    Mnogi na meti ukrajinskih obavještajaca

    Od početka invazije velikih razmjera ukrajinske obavještajne agencije ciljale su desetine visokih ruskih vojnih oficira i ruskih funcionera, optužujući ih za umiješanost u ratne zločine.

    Ukrajinske obavještajne službe prethodno su koristile niz taktika u operacijama unutar Rusije, uključujući postavljanje eksplozivnih naprava ispod vozila koje se mogu daljinski detonirati.

  • Ambasada Ruske Federacije: Granasove izjave – licemjerje u svom punom sjaju

    Ambasada Ruske Federacije: Granasove izjave – licemjerje u svom punom sjaju

    Ambasada Ruske Federacije u BiH reagovala je na intervju ambasadora Njemačke Alfreda Granasa za Kliks u kome je navedeno da “Visoki predstavnik može biti imenovan samo konsenzusom u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira”.

    Reagovanje prenosimo u cijelosti:

    U intervjuu za Klix ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini naglašava: Visoki predstavnik može biti imenovan samo konsenzusom u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira. Stvarno? Zašto onda predstavnik Njemačke nije zauzeo takav stav 2021. godine, kada u Upravnom odboru nije bilo konsenzusa oko “imenovanja” Kristijana Šmita? Vjerovatno zato što Berlin smatra svoj stav jedino ispravnim, a stav Moskve se može zanemariti. Ali u ovom slučaju to je jasna manifestacija bolno poznate svima arijske rasne superiornosti. Svijet pamti čime sve se završilo 1945. godine.

    Gospodin ambasador tvrdi da je korist “Јužne interkonekcije” u tome da će ona osloboditi Bosnu i Hercegovinu od ruskog gasa. Ali odmah ne trepnuvši potvrđuje da je izgradnja ovog gasovoda u suprotnosti s normama Evropske unije. Da li ima logike u ovoj izjavi predstavnika nacije koja je dala svijetu Hegela? Ili je ovo “dijalektička logika” koja se svodi na postulat – u inat Rusiji sebi i u glavu pucaću.

    Svima je jasno šta se dešava s Njemačkom bez ruskog gasa. Krotko pristavši na eksploziju “Sjevernog toka”, Berlin je sam sebe osudio na propadanje. Potvrda toga je ono što se dešava s nekada legendarnom njemačkom automobilskom industrijom.

    Ali i ovdje gospodin ambasador nije do kraja iskren. Želeći da prekine snabdijevanje BiH ruskim gasom, Njemačka istovremeno, kao i mnoge evropske zemlje, i dalje kupuje ruski LNG, panično dopunjavajući prazne zalihe. Kao što tvrdi njemačka štampa, tragovi se prikrivaju – kupovine se ne prikazuju u statistici jer se obavljaju preko Belgije. Što se kaže, licemjerje u svom punom sjaju.

  • Dio Banjaluke bez struje, presječen podzemni kabl

    Dio Banjaluke bez struje, presječen podzemni kabl

    Dijelovi naselja Centar, Nova varoš i Borik, kao i lokacije kampusa i naselja “Park” ostali su bez struje nakon što je jutros, 6. avgusta, presječen podzemni kabl.

    Kako je saopšteno iz “Elektrokrajine”, naselja su ostala bez struje u 8.42.

    “Podzemni srednjenaponski kabl je presječen od strane građevinskog preduzeća koje izvodi radove na infrastrukturi kod ulaza u Univerzitetski kampus. Bez napona su ostale dvije ćelije 110 kV trafostanice ‘Banjaluka 2’ sa kojih se napajaju dijelovi naselja Centar, Nova varoš i Borik, te lokacije Kampusa i naselja ‘Park'”, saopštili su oni.

    Iz “Elektrokrajine” navode da ekipe saniraju kvar.

    “Već je 80 odsto potrošača napojeno sa drugih trafostanica”, saopštili su iz “Elektrokrajine” naknadno.

  • Bitkoin blago porastao na 55.630 evra, itirijum stagnira na 1.622 evra

    Bitkoin blago porastao na 55.630 evra, itirijum stagnira na 1.622 evra

    Vrijednost bitkoina (BTC) danas je u 15.10 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 0,41 odsto, na 55.630,32 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 20,02 milijarde evra, manje nego juče.

    Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin danas se nalazi na nivou 27 u kategoriji „strah“, što je blago poboljšanje u odnosu na jučerašnjih 25 u kategoriji „ekstremni strah“.

    Vrijednost itirijuma (ETH) takoreći stagnira na 1.622,83 evra, dok je vrijednost Bajnens koina (BNB) porasla za 1,39 odsto, na 519,17 evra.

    Kriptovaluta solana (SOL) porasla je za 0,22 odsto, na 64,08 evra, dok je avalanš (AVAX) pao za 2,07 odsto, na 5,77 evra.

    Telegramova kriptovaluta gram (GRAM), koja je nedavno zamijenila tonkoin na berzi, porasla je za 1,08 odsto, na 1,21 evro, prenosi Tanjug.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute HEI, HFT i SYN.

  • BiH aplicirala za SEPA

    BiH aplicirala za SEPA

    Centralna banka BiH (CBBiH) je danas, u četvrtak, 6. avgusta, zvanično aplicirala za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (Single Euro Payments Area – SEPA), a iskustva drugih zemalja, koje su joj već pristupile, pokazuju da su naknade za doznake iz inostranstva jeftinije i do 94 odsto.

    Iz CBBiH navode da je na ovaj način načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.

    Uslovi za članstvo

    “CBBiH prije dvije godine pokrenula je proces SEPA integracija i postavila ga kao jedan od svojih strateških prioriteta. Kao koordinator aktivnosti kroz Koorinacioni odbor za SEPA priključenje (KOSP), CBBiH je sa domaćim i međunarodnim institucijama vodila i usklađivala sve faze procesa kako bi bili ispunjeni uslovi za članstvo”, naveli su iz CBBiH.

    Kako su pojasnili, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije. Taj proces, dodali su, uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu BiH u SEPA područje.

    Nakon prijema, kako pojašnjavaju iz CBBiH, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CBBiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu.

    Obaveze banaka

    “Komercijalne banke trebaju uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupiti odgovarajućim evropskim platnim šemama. Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je provesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska BiH u Jedinstveno području plaćanja u evrima”, rekli su iz CBBiH.

    SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

    Uštede oko 100 miliona evra

    “Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području donijeće brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u evrima. U zemljama Zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra na godišnjem nivou”, pojasnili su iz CBBiH.

    Ulazak u SEPA područje za građane BiH, kako su naglasili, znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, kako ističu, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

    Rast investicija

    “Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da BiH više od 80 posto svoje spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja”, rekli su iz CBBiH.

    Istovremeno, kako su naglasili, ovaj proces doprinosi modernizaciji platnog prometa, razvoju digitalnih finansijskih usluga, jačanju ukupne otpornosti i konkurentnosti finansijskog sektora.

    Priprema za pristupanje

    “Uspješna priprema aplikacije za pristupanje SEPA području rezultat je intenzivnog angažmana službenika CBBiH. Ovom prilikom CBBiH izražava zahvalnost entitetskim ministarstvima finansija, agencijama za bankarstvo, te predstavnicima Udruženja banaka BiH sa kojima je, kroz Koordinacioni odbor, radila na ovom ključnom projektu. Izuzetnu stručnu i tehničku podršku u realizaciji ovog procesa Centralnoj banci BiH pružili su Švajcarski državni sekretarijat za ekonomske poslove kroz Program BCC, Ambasada Švajcarske u BiH, Svjetska banka, Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u BiH”, rekli su iz CBBiH.

  • Nevjerovatan video na Stevandićevom profilu: Kratak dijalog djeda i unuka postao hit na društvenim mrežama

    Nevjerovatan video na Stevandićevom profilu: Kratak dijalog djeda i unuka postao hit na društvenim mrežama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku privukao veliku pažnju korisnika i izazvao brojne reakcije.

    Uz snimak je napisao:

    „Ekskluzivno: Poslali mi moji, zna se dobro koji. Od srca im hvala, zbog mnogih budala.

    P.S. Video je spontana nenaručena reakcija – poklon mojih prijatelja kao duhovit i kreativan odgovor na stalne nasrtaje, uvrede i laži.“

    Video prikazuje duhovit razgovor djeda i unuka o aktuelnoj političkoj situaciji. Dok unuk preko mobilnog telefona čita poruke i stavove koji dolaze iz Sarajeva, djed ih komentariše na sebi svojstven način. Vrhunac kratkog dijaloga dolazi kada unuk prenese Stevandićevu poruku da su takve ideje „sve budale“, na šta djed bez razmišljanja odgovara: „Stevandić je u pravu.“

    Jednostavna forma, prepoznatljiv narodni humor i direktna poruka učinili su da video veoma brzo privuče pažnju publike, a mnogi korisnici društvenih mreža u komentarima ističu da je riječ o duhovitom i kreativnom odgovoru na političke napade kojima je Republika Srpska svakodnevno izložena.

    Objava je za kratko vrijeme ostvarila veliki broj pregleda, komentara i dijeljenja, potvrđujući da kratki, autentični video-sadržaji često imaju mnogo jači odjek od klasičnih političkih saopštenja.

    Sudeći po prvim reakcijama, Stevandićev video već je postao jedna od zapaženijih objava na domaćim društvenim mrežama, a njegov završni dijalog između djeda i unuka mnogi već izdvajaju kao rečenicu koja će se još dugo prepričavati.

  • BiH uvozi milione litara vode

    BiH uvozi milione litara vode

    BiH je za samo šest mjeseci ove godine izdvojila više od 20,6 miliona maraka za uvoz flaširane vode iako raspolaže ogromnim rezervama kvalitetne vode.

    Stručnjaci upozoravaju da domaći prirodni potencijali ostaju neiskorišćeni zbog nedostatka investicija, slabije podrške proizvođačima i snažnog uticaja uvoznih brendova.

    Iako važi za jedno od najbogatijih područja vodnim resursima u regiji i široj Evropi, Bosna i Hercegovina nastavlja da bilježi poražavajući ekonomski paradoks kada je u pitanju uvoz vode za piće.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH ogromne količine vode uvozi iz susjednih zemalja. „U prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je vode u vrijednosti od 20,64 miliona KM.

    Najviše vode stiglo je iz Srbije, u vrijednosti od 10,08 miliona KM.

    Slijedi Hrvatska sa 6,52 miliona KM, dok je iz Slovenije uvezeno vode u vrijednosti od 3,72 miliona KM“ podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Ekonomista Igor Gavran upozorava da je nerealno je govoriti o tome da možemo uvesti nešto bolje od onoga što imamo i riječ je o velikom odlivu novca na godišnjoj bazi.

    “Uvoz vode u BiH sasvim je neopravdan i možemo reći da je svaki uvoz koji obavljamo nepotreban jer nema razloga da zemlja koja je toliko bogata vodom koja ima široku lepezu izvora prirodne mineralne vode različitih karakteristika, koja dobija prestižne nagrade širom svijeta uvozi vodu iz bilo kojeg drugog dijela svijeta”, navodi ekonomista.

    Da je uvoz vode neopravdan smatra i Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača Doboj koja smatra da bi i trgovcima bilo daleko profitabilnije da se prodaje domaća voda, ali da je problem u nedostatku dobre strategije.

    “Nema državne strategije za zaštitu prirodnih resursa koji mogu da nam daju određene proizvode. Nemamo nikakav podsticaj za otvaranje fabrika, a nemamo nikakve državne ni entitetske strategije kako bi se očuvali prirodni resursi BiH”, kaže Šešlija.

    Ekonomista Gavran smatra da podcjenjujemo vrijednost vlastite vode i dajemo je jeftino, a sa druge strane plaćamo skuplje i precjenjujemo vrijednost uvozne robe što kao rezultat ima veliki deficit.

    “Kada je riječ o izvozu, tu su najveće slabosti BiH jer bez obzira na visok kvalitet vode i na velike količine vode koje imamo, naš izvoz je prilično mali u odnosu na potencijale, i ono što izvozimo, prodajemo po neopravdano nižim cijenama

    . Tako da vidimo iz podataka kada i uvozimo vodu i bezalkoholna pića na bazi vode, uglavnom ih plaćamo više nego što prodajemo vlastitu vodu i bezalkoholna pića”, tvrdi ekonomista Gavran.

    Jedan od razloga zašto potrošači češće koriste vodu iz uvoza umjesto domaće zbog jačeg marketinga, smatra Šešlija.

    “Činjenično stanje je da daleko jači marketing imaju proizvođači vode u nekim u drugim pogotovo našim susjednim državama. Oni pobjeđuju i ovo malo proizvođača što postoji u BiH jer im je marketing zaista izvanredan”, navodi Šešlija.

    Domaća voda ima kvalitet da stane rame uz rame sa bilo kojim svjetskim brendom. Međutim, da bi se preokrenuo trend visokog uvoza mora da postoji i vrhunska marketinška strategija koja će kupcu jasno pokazati zašto je izbor domaće vode najbolja odluka.

  • Stanivuković: Svjesni smo problema sa vodom

    Stanivuković: Svjesni smo problema sa vodom

    Svjesni smo problema sa vodom u pojedinim banjalučkim naseljima i moramo to riješiti, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković emisiji Telering.

    – To je decenijski problem. U petak završavamo radove na sistemu Tunjice, sa hidrauličnim modelom. Građani treba da znaju da prve testove prolazimo za vikend – naveo je Stanivuković.

    Kaže da se mora ići korak po korak.

    – Očekujemo da prvi put 30 odsto novog sistema pustimo. Testovi će trajati 10 do 15 dana – rekao je on.

    Zahvalio se svim odbornicima u Skupštini grada što su podržali ove projekte.

    – Građani da se strpe još par dana – naveo je Stanivuković.

  • Aksios: Američka ekonomija daleko od Trampovih obećanja

    Aksios: Američka ekonomija daleko od Trampovih obećanja

    Američki portal Aksios objavio je analizu u kojoj navodi da ekonomska slika Sjedinjenih Američkih Država ne potvrđuje velika obećanja administracije predsjednika Donalda Trampa o novom „zlatnom dobu“ i ubrzanom privrednom rastu od šest odsto.

    Kako se navodi, iako je američka privreda pokazala otpornost zahvaljujući potrošnji građana i ulaganjima u vještačku inteligenciju, rast je sporiji nego što su najavljivali zvaničnici Trampove administracije.

    Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država porasla je po godišnjoj stopi od 1,5 odsto u drugom kvartalu, nakon rasta od 2,1 odsto u prvom kvartalu. Iako je riječ o stabilnom rezultatu, on je znatno ispod ambicioznih prognoza administracije, koja je ranije najavljivala mogućnost privrednog rasta od pet do šest odsto.

    Ekonomisti ocjenjuju da bi ostvarenje takvog tempa zahtijevalo izuzetno snažan rast produktivnosti, za koji trenutno nema pokazatelja.

    Kongresni budžetski biro procjenjuje da će dugoročni potencijalni rast američke ekonomije tokom naredne decenije iznositi oko dva odsto godišnje.

    Na usporavanje privrednog rasta uticali su neizvjesnost u vezi sa carinama, i dalje prisutna inflacija, kao i geopolitičke tenzije. Ipak, potrošnja građana i ulaganja kompanija ostali su snažni, što Trampova administracija ističe kao dokaz stabilnosti američke privrede.