Autor: INFO

  • Patrijarh Porfirije: Jedinstvo je blagoslov Božiji, ali bez Hrista nije moguće

    Patrijarh Porfirije: Jedinstvo je blagoslov Božiji, ali bez Hrista nije moguće

    Jedinstvo među ljudima ne može se graditi bez duhovnih vrijednosti, a njegova snaga ogleda se upravo u tome što različitost ne isključuje zajedništvo, već ga obogaćuje, poručio je patrijarh srpski Porfirije, ističući da je jedinstvo blagoslov Božiji i da se ne može ostvariti bez Hrista.

    Govoreći za Radio-televiziju „Slovo ljubve“ nakon posjete Australiji, patrijarh je ukazao na to da je potreba za zajednicom duboko utkana u ljudsku prirodu, piše RTRS.

    „A da budemo jedno, utкаno je u našu prirodu, tako smo sazdani. Zato Gospod i kaže da svi jedno budu, ili da svi jedno budemo. To jedinstvo ne znači bezličnu grupu određenih jedinki, već podrazumijeva različitost“, rekao je Porfirije.

    Prema njegovim riječima, istinsko zajedništvo ne podrazumijeva gubitak individualnosti, već očuvanje posebnosti svakog pojedinca. Svaki član zajednice ima svoj pečat, koji predstavlja poseban dar Božiji.

    Osvrćući se na boravak u Australiji, patrijarh je naglasio da Srbi koji žive na tom kontinentu održavaju vezu sa maticom kroz okupljanje na liturgijama.

    Liturgiju je opisao kao prisustvo Carstva Božijeg na zemlji, kroz koje vjernici doživljavaju zajedništvo sa Gospodom i jedni s drugima.

    Posebno je istakao položaj mlađih generacija Srba u Australiji, koje su se u potpunosti integrisale u društvo u kojem žive, ali istovremeno nastavljaju da njeguju svoj nacionalni i vjerski identitet.

    „Osjećaju se da je to njihovo tlo, da je to njihova zemlja, ali u isto vrijeme i u istoj mjeri imaju duboko osjećanje da su oni pravoslavni Srbi, svetosavci, i da imaju još nešto dodatno čime mogu ne samo da se pohvale, nego i da doprinose i toj kulturi“, poručio je patrijarh Porfirije.

    Njegove riječi ukazuju na značaj očuvanja vjere, tradicije i nacionalnog identiteta među Srbima u dijaspori, ali i na mogućnost da se te vrijednosti usklade sa životom u sredinama u kojima su nove generacije odrasle i izgradile svoju budućnost.

  • Rok probijen, centar Banjaluke i dalje raskopan: Šta se dešava ispod asfalta?

    Rok probijen, centar Banjaluke i dalje raskopan: Šta se dešava ispod asfalta?

    Radovi u Ulici kralja Petra I Karađorđevića u centru Banjaluke nisu završeni u predviđenom roku, a raskopani dio saobraćajnice i dalje otežava odvijanje saobraćaja. Iako je prvobitno najavljeno da će posao biti završen do 15. avgusta, ni krajem septembra radovi nisu bili okončani, dok odgovor o razlozima kašnjenja iz Gradske uprave nije stigao.

    Na terenu je ostao ograđen dio kolovoza sa velikom iskopanom površinom, a prilikom obilaska lokacije nisu zatečeni radnici. Zbog toga nije bilo moguće utvrditi da li su radovi u tom trenutku bili u toku ili je došlo do zastoja, piše BL Portal.

    Prema ranijem obavještenju Grada Banjaluka, izmjena režima saobraćaja u ovoj ulici uvedena je zbog izgradnje hidrotehničke infrastrukture, a kao krajnji rok za završetak radova naveden je 15. avgust.

    Međutim, nakon što je taj datum prošao, na ovoj dionici i dalje su bili vidljivi radovi i ograničenja u saobraćaju. Gradskoj upravi upućena su pitanja o razlozima probijanja roka, eventualnom produženju radova i vremenu kada bi saobraćaj mogao biti vraćen u redovan režim.

    Pitanja su se odnosila i na preostale radove na ovoj dionici, kao i na to da li će privremena regulacija saobraćaja biti dodatno produžena.

    Do objavljivanja teksta odgovori iz Gradske uprave nisu dostavljeni, pa nije bilo poznato kada bi radovi u centru grada mogli biti završeni.

  • Roditelji često pogrešno tumače ponašanje djece: Evo kako se utvrđuje ADHD

    Roditelji često pogrešno tumače ponašanje djece: Evo kako se utvrđuje ADHD

    Problemi s koncentracijom, teškoće u učenju i impulsivno ponašanje kod djece ne treba automatski pripisivati neposlušnosti ili nedostatku discipline. Iza takvih poteškoća ponekad se može kriti poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), zbog čega je za postavljanje dijagnoze neophodna detaljna procjena, a ne zaključak na osnovu jednog razgovora ili pregleda.

    O tome kako prepoznati znakove koji zahtijevaju dodatnu pažnju, na koji način se utvrđuje ADHD i gdje roditelji mogu potražiti pomoć u Banjaluci i Republici Srpskoj govori dr Jelena Knežević Crnokrak, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka, piše BL Portal.

    Doktorka objašnjava da se ADHD može ispoljiti kroz teškoće u održavanju pažnje, organizaciji obaveza i kontroli impulsa, ali i kroz izraženu potrebu za kretanjem. Ipak, prisustvo pojedinačnih simptoma nije dovoljno da bi se potvrdio ovaj poremećaj.

    „Da bi se postavila dijagnoza, dječiji psihijatar bi trebalo da utvrdi da li postoje dijagnostički kriterijumi u više od jednog okruženja, na primjer u kući i školi. Informacije se prikupljaju od roditelja, učitelja ili nastavnika“, navodi Knežević Crnokrak.

    Koji znakovi mogu ukazivati na ADHD?

    Simptomi ovog poremećaja svrstavaju se u dvije osnovne grupe: nepažnju te hiperaktivnost i impulsivnost. Djeca koja imaju izražene teškoće s pažnjom mogu zanemarivati detalje, lako gubiti koncentraciju zbog spoljašnjih podražaja, imati problema s organizacijom obaveza i često zaturati svoje stvari.

    S druge strane, hiperaktivnost i impulsivnost mogu se ispoljiti kroz stalnu potrebu za kretanjem, ustajanje tokom nastave, trčanje ili penjanje u neprikladnim situacijama, prekidanje drugih i teškoće s čekanjem reda.

    Za stručnu procjenu nije važno samo koji su simptomi prisutni već i kada su počeli i koliko utiču na svakodnevni život djeteta.

    „Značajno je da simptomi postoje prije navršene 12. godine i da ometaju socijalno i akademsko funkcionisanje djeteta“, ističe doktorka.

    Istovremeno, poteškoće u učenju i koncentraciji ne znače nužno da dijete ima ADHD. Zbog toga je potrebno sagledati cjelokupno funkcionisanje djeteta, umjesto da se dijagnoza izvodi iz jednog ponašanja ili slabijeg školskog uspjeha.

    Zašto jedan pregled nije dovoljan?

    U postupku dijagnostike važnu ulogu imaju roditelji i škola, jer njihova zapažanja pomažu stručnjacima da razumiju kako se dijete ponaša u različitim okruženjima. Dok roditelji mogu opisati svakodnevne navike i teškoće kod kuće, nastavnici pružaju informacije o praćenju nastave, izvršavanju zadataka i odnosima s vršnjacima.

    Procjena obuhvata detaljan razgovor s roditeljima, pregled i posmatranje djeteta, a prema potrebi koriste se i strukturisani dijagnostički intervjui i skale procjene namijenjene roditeljima i nastavnicima. U pojedinim slučajevima može biti potrebno i neuropsihološko testiranje.

    „Instrumente procjene i neuropsihološko testiranje važno je razumjeti kao potvrdu sumnje na dijagnozu ADHD-a, koja se postavlja prvenstveno na osnovu istorije pacijenta, opservacije i dijagnostičkih kriterijuma“, pojašnjava Knežević Crnokrak.

    Upravo zato, utisak stečen tokom kratkog razgovora ili rezultati jednog testa ne bi trebalo da budu jedini osnov za dijagnostičku odluku.

    Roditelji mogu zatražiti i drugo mišljenje

    Ukoliko roditelji smatraju da teškoće njihovog djeteta nisu dovoljno ispitane, mogu potražiti drugo stručno mišljenje. Pri tome je korisno da navedu konkretne primjere ponašanja, objasne u kojim situacijama se problemi pojavljuju i opišu kako utiču na svakodnevne aktivnosti.

    „Kao i u drugim bolestima ili poremećajima u medicini, i ovdje roditelj može uvijek da potraži drugo mišljenje, ali značajno je napomenuti da to nije dijagnoza koja se postavlja ad hoc nakon jednog pregleda, već je potrebna detaljna procjena, pažljivo prikupljanje podataka i jedan kontinuitet psihijatrijskog praćenja i opservacije, što bi trebalo dovesti do precizne dijagnostičke odluke“, navodi doktorka.

    To znači da roditelji ne bi trebalo da zanemare dugotrajne poteškoće koje primjećuju kod djeteta, ali ni da unaprijed zaključuju da je riječ o određenom poremećaju. Cilj stručne procjene jeste da se utvrde uzroci problema i odabere odgovarajući oblik podrške.

    Gdje potražiti pomoć u Banjaluci i Republici Srpskoj?

    Dijagnostika ADHD-a kod djece i mladih obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju odgovarajuće kapacitete za procjenu mentalnog zdravlja. Pored stručne dijagnostike, roditelji se ponekad interesuju i za dodatne pristupe, uključujući rad s psiholozima i defektolozima.

    Ipak, kako naglašava doktorka, postavljanje dijagnoze zahtijeva odgovarajuću stručnu procjenu i saradnju zdravstvenih radnika, roditelja i škole.

    Prvi korak za roditelje koji sumnjaju da njihovo dijete ima teškoće s pažnjom ili hiperaktivnošću jeste obraćanje porodičnom ljekaru ili pedijatru, koji ih može uputiti u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja.

    Pravovremeno prepoznavanje problema, temeljna procjena i kontinuirana podrška mogu pomoći da dijete dobije odgovarajuću pomoć u učenju, razvoju i svakodnevnom funkcionisanju.

  • SAD se pripremaju za novu ofanzivu na Iran, Zaljev upozoren na mogući rat

    SAD se pripremaju za novu ofanzivu na Iran, Zaljev upozoren na mogući rat

    Sjedinjene Američke Države pripremaju vojne kapacitete za moguću novu ofanzivu na Iran, a pojedinim državama Persijskog zaliva već je upućeno upozorenje da budu spremne za kratku, ali intenzivnu vojnu kampanju. Predsjednik SAD Donald Tramp još nije donio konačnu odluku, ali, prema dostupnim informacijama, razmatra mogućnost velikog napada nakon izbora za američki Kongres.

    Prema pisanju lista Wall Street Journal, na koji se poziva portal Klix.ba, američke poruke državama u regionu prenesene su diplomatskim i vojnim kanalima. Sve više pokazatelja ukazuje na to da se Vašington i Izrael pripremaju za novu rundu napada, čiji bi cilj bio slabljenje Irana i njegovo primoravanje na pregovore.

    Američka vojska već preduzima konkretne korake. Sistem protivvazdušne odbrane Patriot prebacuje se iz Teksasa na Bliski istok, dok se dio američkih vojnika povlači iz baza izloženih mogućim napadima. Istovremeno se obnavljaju zalihe municije, a bombarderi i borbeni avioni pripremaju se za potencijalne operacije.

    Vojno prisustvo SAD u regionu moglo bi biti dodatno pojačano narednog mjeseca, kada se očekuje dolazak još jedne udarne grupe nosača aviona i jedinice marinaca. U tom području već se nalazi oko 20 američkih ratnih brodova, mada je moguće da će dio njih biti povučen.

    Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Tramp razmatra udare na iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja. Druga mogućnost ostaje postizanje sporazuma s Teheranom, ali diplomatski napori regionalnih posrednika zasad nisu donijeli konkretne rezultate.

    „Možda ćemo pokrenuti još jednu manju operaciju ‘Epski bijes’. Ili će pristati“, poručio je Tramp prošle sedmice, aludirajući na raniju američko-izraelsku kampanju bombardovanja.

    Iz Bijele kuće nisu željeli da komentarišu navode o konkretnim vojnim planovima, uz obrazloženje da se radi o osjetljivim pitanjima. Istovremeno je poručeno da predsjednik SAD razmatra sve mogućnosti kako bi spriječio Iran da dođe do nuklearnog oružja. Tramp je ranije izjavio da prije izbora za Kongres neće pokrenuti novi napad na Iran.

    Izrael se, prema istim navodima, takođe priprema za moguću novu vojnu operaciju. Premijer Benjamin Netanjahu zagovara nastavak udara s ciljem dodatnog slabljenja Irana, a dugoročno i rušenja tamošnjeg režima.

    Eventualni povratak vazdušnim napadima predstavljao bi promjenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona, koji se posljednjih mjeseci u velikoj mjeri oslanjao na ekonomski pritisak. Pojačane sankcije i pomorska blokada ozbiljno su ograničile iransku prodaju nafte, vazdušni saobraćaj i kopnenu trgovinu.

    Analitičari upozoravaju na rizik od eskalacije

    Ipak, dio stručnjaka sumnja da bi novi vazdušni udari mogli natjerati Iran na kapitulaciju. Tokom najintenzivnije faze prethodnog sukoba, SAD i Izrael izveli su više od 20.000 udara, ali je Teheran nastavio napade na brodove u Persijskom zalivu, američke vojnike i pomorske snage, istovremeno zadržavajući čvrste uslove za pregovore.

    Bivši izraelski obavještajac Deni Citrinovic smatra da bi bilo pogrešno pretpostaviti da bi nova kampanja bombardovanja mogla dovesti do rušenja iranskog režima. Prema njegovoj procjeni, takvi napadi mogli bi dodatno učvrstiti odlučnost Teherana da razvija raketni i nuklearni program.

    S druge strane, Set Džouns iz Centra za strateške i međunarodne studije ocjenjuje da bi Tramp mogao iskoristiti novu vojnu operaciju da proglasi pobjedu i smanji američko angažovanje u sukobu, čak i ako ne bude ostvaren odlučujući vojni rezultat.

    Dodatnu neizvjesnost izaziva stanje iranskog nuklearnog programa. Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija da nisu uočene aktivnosti na obnovi postrojenja oštećenih u prethodnim sukobima. Međutim, inspektori nemaju pristup tim lokacijama, zbog čega agencija ne može potvrditi da Iran nije preusmjerio nuklearni materijal.

    Teheran najavljuje odgovor na eventualni napad

    Iran je upozorio da bi na novi napad odgovorio udarima na ekonomske i civilne ciljeve u regionu. Tokom ranijeg sukoba, iranske snage gađale su američke baze, diplomatske objekte, energetska postrojenja i aerodrome u zemljama Persijskog zaliva.

    Zbog toga SAD i njihovi regionalni saveznici pokušavaju da obnove zalihe protivraketnih sistema, koje su iscrpljene tokom iranskih napada. Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da Iran i dalje raspolaže velikim brojem raketa te da je period zatišja iskoristio za jačanje odbrane i proizvodnju novih balističkih projektila od uskladištenih dijelova.

    Diplomatski kanali ostaju otvoreni, ali su pozicije dvije strane i dalje udaljene. Vašington insistira na razgovorima o iranskom nuklearnom programu, dok Teheran postavlja zahtjevne uslove za eventualni dogovor.

    U takvim okolnostima, naredni period mogao bi biti presudan za odluku američke administracije. Iako konačna odluka o novoj ofanzivi još nije donesena, vojna pojačanja i upozorenja upućena zemljama regiona ukazuju na to da Vašington ozbiljno razmatra mogućnost nove eskalacije sukoba.

  • BiH pred novim izvještajem Brisela: Reforme kasne, prijeti gubitak još 300 miliona evra

    BiH pred novim izvještajem Brisela: Reforme kasne, prijeti gubitak još 300 miliona evra

    Bosna i Hercegovina suočava se s mogućnošću negativne ocjene napretka na evropskom putu, s obzirom na to da u proteklih godinu dana nisu ispunjene ključne obaveze, dok bi zemlja mogla ostati i bez dodatnih 300 miliona evra evropske pomoći. Evropska komisija naredne sedmice predstaviće novi paket proširenja, koji će obuhvatiti i izvještaje o napretku zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

    U fokusu izvještaja o BiH biće zastoj u sprovođenju reformi, nemogućnost izbora glavnog pregovarača sa EU, kao i neispunjavanje obaveza iz Plana rasta, pišu Nezavisne.

    Posebno zabrinjava činjenica da domaće institucije nisu uspjele da završe nijednu od ključnih obaveza na evropskom putu u potpunosti. Uz to, BiH bi mogla izgubiti još 300 miliona evra, nakon što je već ostala bez 100 miliona evra ranije.

    Evropska komisija mogla bi, ipak, ukazati i na pojedine pozitivne pomake, prije svega na završetak procesa ratifikacije finansiranja u iznosu od 140 miliona evra iz pretpristupnih instrumenata EU. Taj novac namijenjen je podršci reformama, poslovnoj zajednici i drugim oblastima.

    Moguće je da će u izvještaju biti istaknuta i primjena novih tehnologija u izbornom procesu u BiH, čije je uvođenje pomogla Evropska unija. To bi moglo biti predstavljeno kao doprinos demokratizaciji i jačanju izbornog integriteta, posebno imajući u vidu da nakon posljednjih izbora nije bilo masovnih optužbi za sistemsku izbornu prevaru, kakve su pratile ranije izborne cikluse.

    Kao jedan od pozitivnih elemenata moglo bi se navesti i unapređenje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama. Iako su sporazumi iz ovih oblasti zaključeni ranije, određeni koraci u njihovom sprovođenju ostvareni su tokom perioda koji obuhvata novi izvještaj.

    Kada je riječ o ostalim zemljama regiona, očekuje se da će Crna Gora i Albanija dobiti najpozitivnije ocjene Evropske komisije, dok bi prema Srbiji i Sjevernoj Makedoniji mogle biti izražene određene rezerve.

    Izbori u Srbiji mogli bi biti pomenuti u izvještaju, ali se ne očekuje detaljnija analiza njihovog značaja, jer su dokumenti već pripremljeni i trenutno prolaze kroz interne konsultacije u evropskim institucijama.

    Izvještaj bi mogao obuhvatiti i bezbjednosnu saradnju EU sa zemljama zapadnog Balkana, što bi za BiH moglo imati poseban značaj. Evropski zvaničnici sve češće upozoravaju na hibridne prijetnje i bezbjednosne rizike koji bi mogli nastati ukoliko zemlje regiona budu prepuštene same sebi.

    Rat u Ukrajini i promjene američke politike prema Evropi podstakli su EU da razvija novi bezbjednosni pristup, u kojem saradnja sa zapadnim Balkanom ima važnu ulogu. Zbog toga bi bezbjednosna pitanja mogla dobiti značajnije mjesto u predstojećem izvještaju, čak i ako ocjena reformskog napretka BiH bude nepovoljna.

  • Netanjahuov blok vodi na izborima u Izraelu, brojanje glasova se nastavlja

    Netanjahuov blok vodi na izborima u Izraelu, brojanje glasova se nastavlja

    Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua preuzeo je prednost na parlamentarnim izborima, pokazuju preliminarni rezultati nakon prebrojavanja 41,9 odsto glasova. Prema trenutnom presjeku, Netanjahuov politički savez osvojio je 57 poslaničkih mjesta, dok su stranke koje mu se protive dobile 47 mandata.

    Preostala mjesta pripadaju strankama Zajednička lista i Raam, koje su pretežno arapske i zajedno imaju 16 mandata, pišu Nezavisne.

    Rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija još nisu konačni, a prebrojavanje glasova se nastavlja. Podaci dostupni do 5.58 časova pokazuju da se izborna trka i dalje odvija neizvjesno.

    Nakon objavljivanja prvih rezultata, Netanjahu je u izbornom štabu svoje stranke Likud u Jerusalimu poručio da Izrael ima „istorijsku, jedinstvenu priliku“ da, zajedno sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, jednom zauvijek ukloni iransku prijetnju.

    Izraelski premijer kritikovao je i političke stranke koje su spremne na saradnju sa arapskim partijama. Postavio je pitanje kako takve stranke mogu govoriti o „savezu onih koji služe“ kada, prema njegovim tvrdnjama, njihove potencijalne partnerke napadaju pripadnike izraelskih odbrambenih snaga.

    Na rezultate izbora reagovao je i Tramp, koji je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je njegova podrška Netanjahuu uticala na ishod glasanja. Prema njegovim riječima, umjesto očekivanog ubjedljivog poraza izraelskog premijera, sada se nazire tijesan rezultat, pa čak i mogućnost pobjede.

    Izborni proces obilježila je i visoka izlaznost. Do 22 časa na birališta je izašlo 77,7 odsto birača, što je znatno više u odnosu na 70,6 odsto, koliko je zabilježeno na parlamentarnim izborima 2022. godine.

    Pravo glasa iskoristilo je ukupno 5.695.682 građana Izraela, a prema dostupnim podacima, riječ je o najvećoj izlaznosti na izborima u toj zemlji još od 1999. godine.

    Na vanrednim parlamentarnim izborima birani su predstavnici za 120 poslaničkih mjesta u Knesetu. Birališta su bila otvorena od sedam do 22 časa po lokalnom vremenu, a pravo glasa imalo je oko 7,3 miliona registrovanih birača.

  • Detonacija uznemirila Beograđane: Popucala stakla u blizini teretane

    Detonacija uznemirila Beograđane: Popucala stakla u blizini teretane

    Snažna eksplozija odjeknula je jutros u blizini teretane „Ahilej“ na Mirijevskom bulevaru u Beogradu, a od siline detonacije popucala su stakla. Prema prvim, nezvaničnim informacijama, sumnja se da je na ovoj lokaciji bačena bomba.

    Prasak je uznemirio stanovnike ovog dijela grada, a o događaju je izvijestila stranica „Moj Beograd“, pozivajući se na izjave građana, pišu Nezavisne.

    Za sada nema zvanične potvrde da je eksploziju izazvala bomba. Takođe, još nije poznato da li u ovom incidentu ima povrijeđenih niti šta je tačno dovelo do detonacije.

    Očekuju se dodatne informacije o okolnostima događaja.

  • Veliki susret na pomolu: Tramp najavio razgovore sa liderima Rusije i Kine

    Veliki susret na pomolu: Tramp najavio razgovore sa liderima Rusije i Kine

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog mogao biti održan veoma brzo, ali za sada nema zvanične potvrde iz Moskve i Kijeva da je dogovor o sastanku postignut.

    Tramp je u srijedu, 28. oktobra, izjavio da Vašington ostvaruje napredak u pokušajima da se okonča rat u Ukrajini, iako nije precizirao kada bi dvojica predsjednika mogla da se sastanu niti gdje bi razgovori bili održani, pišu Nezavisne.

    „Sastanak će biti organizovan veoma brzo“, rekao je Tramp novinarima, govoreći o mogućem susretu Putina i Zelenskog.

    Američki predsjednik ocijenio je da se u diplomatskim naporima bilježe pozitivni pomaci.

    „Ostvarujemo veliki napredak kada je riječ o Rusiji i Ukrajini“, poručio je Tramp, ne iznoseći dodatne detalje o konkretnim rezultatima pregovora.

    Njegove izjave dolaze uoči trilateralnih razgovora predstavnika Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, koji su planirani za novembar. Ipak, ostaje nejasno da li bi eventualni susret Putina i Zelenskog prethodio tim razgovorima ili bi bio organizovan u nekom drugom terminu.

    Ni ruska ni ukrajinska strana zasad nisu javno potvrdile da su njihovi predsjednici pristali na direktan sastanak.

    Tramp je najavu iznio šest dana prije izbora za Kongres u SAD, zakazanih za 3. novembar. Na tim izborima odlučivaće se o tome koja će politička opcija imati kontrolu nad Kongresom.

  • Banjaluka unapređuje komunalnu higijenu: Postavljeno 26 podzemnih kontejnera

    Banjaluka unapređuje komunalnu higijenu: Postavljeno 26 podzemnih kontejnera

    Banjaluka intenzivira aktivnosti na održavanju komunalne higijene, a uoči zime planirano je temeljno prikupljanje lišća, pranje prometnijih ulica i nastavak postavljanja novih kontejnera na lokacijama na kojima su najpotrebniji.

    Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove Grada Banjaluka Suzana Jović istakla je da će ekipe, uz redovno čišćenje javnih površina i uklanjanje nepropisno odloženog otpada, posebnu pažnju posvetiti jesenjem održavanju grada, pišu Nezavisne.

    Prema njenim riječima, prikupljanje lišća počeće u ulicama i alejama sa širokolisnim drvoredima, nakon čega će aktivnosti biti nastavljene i u ostalim naseljima. Planirano je i pranje saobraćajno najopterećenijih ulica, kako bi se smanjila koncentracija lebdećih čestica.

    Grad, osim redovnog održavanja javnih površina, nastavlja da unapređuje i infrastrukturu za odlaganje otpada. Jovićeva je navela da postavljanje novih posuda na odgovarajućim lokacijama doprinosi urednijem izgledu grada i rješavanju problema nepropisnog odlaganja smeća.

    U gusto naseljenim dijelovima Banjaluke do sada je postavljeno 26 podzemnih kontejnera, prvenstveno na mjestima na kojima su ranije bili izraženi problemi sa neuređenim kontejnerskim lokacijama.

    Pored njih, sistem prikupljanja otpada obogaćen je sa 143 nadzemne posude različitih kapaciteta, uključujući kontejnere zapremine 3,2 i 1,1 kubni metar. Postavljeno je i 60 zvona za odlaganje otpada, od kojih je 30 zapremine 3,2 kubna metra, a preostalih 30 zapremine 2,4 kubna metra.

    Jovićeva je poručila da će nabavka i postavljanje novih kontejnera biti nastavljeni u skladu sa potrebama na terenu i raspoloživim sredstvima, s ciljem stvaranja boljih uslova za odlaganje otpada i unapređenja komunalne higijene.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove istovremeno su pozvali građane da otpad odlažu isključivo na predviđena mjesta i tako doprinesu očuvanju čistoće i urednosti Banjaluke.

  • Putin obećava punu zaštitu Zelenskom u Moskvi

    Putin obećava punu zaštitu Zelenskom u Moskvi

    Vladimir Putin je tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom i finskim predsjednikom Aleksandrom Stubom jasno stavio do znanja da će Volodimiru Zelenskom, ukoliko dođe u Moskvu, biti obezbijeđena puna bezbjednost i svi potrebni uslovi, saopštio je sinoć Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku.

    Razgovor je, prema Ušakovim riječima, bio temeljan i sadržajan, a trajao je 90 minuta. Fokus je bio na sporazumu o nastavku pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. Stere i Stub su prenijeli da je Vladimir Zelenski zainteresovan za direktne razgovore, na šta je Putin ponovio da, ukoliko ukrajinski predsjednik zaista to želi, treba da dođe u Moskvu, „gdje će mu biti obezbijeđeni svi neophodni uslovi, uključujući i one koji se tiču njegove bezbjednosti“.

    Ušakov je dodao da su Stere i Stub krajem prošle sedmice predložili ovaj razgovor, ali da im je tada rečeno da je ova sedmica za ruskog lidera puna obaveza zbog samita Rusija-Afrika i samita Foruma država izvoznica gasa. „I evo, danas je našao vremena, dok se pripremao za obraćanje na samitu Foruma država izvoznica gasa, da bi razgovarao sa predstavnicima dvije susjedne zemlje“, naveo je Ušakov, prenosi RTV BN.

    Dodao je da je ovaj razgovor izazvao kritičke reakcije u nizu evropskih zemalja, ocjenjujući da je to „veoma simptomatično i mnogo govori“. Moskva se, prema njegovim riječima, sada uopšte ne bavi time ko će predstavljati Evropu na pregovorima o Ukrajini, jer će to pitanje biti na dnevnom redu u nekoj kasnijoj fazi. „Za sada govorimo samo o dogovoru da se obnove trilateralni pregovori u Abu Dabiju između predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Ušakov, dodajući da se dijalog sa SAD odvija rutinski.