VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najveća rafinerija u Bahreinu u plamenu nakon iranskog napada dronovima

    Najveća rafinerija u Bahreinu u plamenu nakon iranskog napada dronovima

    Rafinerija BAPCO u Bahreinu je pogođena u iranskom napadu dronovima tokom noći, objavili su mediji u Izraelu.

    Na društvenim mrežama se pojavio veliki broj videosnimaka iz Bahreina koji pokazuju ovu rafineriju, najveću u državi, u plamenu.

    Ranije je vlast u ovoj zemlji saopštila da je Iran pokrenuo veliki napad dronovima te da je glavna meta upravo ovaj dio Bahreina gdje se nalazi rafinerija.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana, odnosno 5. marta, rafinerija je također bila predmet iranskog napada.

    Iran je takođe napao baze gdje se nalaze vojnici iz Sjedinjenih Američkih Država u Bahreinu i drugim zemljama u regionu, a nakon što su Amerika i Izrael pokrenuli napad na ovu državu 28. februara.

  • Galibaf: Gvozdena kupola više nije prepreka, Iran može udariti gdje god želi

    Galibaf: Gvozdena kupola više nije prepreka, Iran može udariti gdje god želi

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf izjavio je da izraelski sistem protivvazdušne odbrane „Gvozdena kupola“ više ne predstavlja prepreku za iranske napade i poručio da Teheran može pogoditi ciljeve gdje god odluči.

    On je naveo da Iran više nema potrebu da koristi istu intenzivnost napada kao tokom dvanaestodnevnog rata prošle godine, već će, kako je rekao, primjenjivati drugačiju strategiju.

    „Više ne moramo pucati istom jačinom kao tokom 12-dnevnog rata prošle godine. Pokrenućemo manje udara, ali sa većom efikasnošću i preciznošću“, rekao je Galibaf.

    Poručio je da protivnici Irana moraju znati da će svaki potez protiv te zemlje izazvati odgovor.

    „Neprijatelj treba da zna da će, šta god da uradi, dobiti odgovarajući odgovor. Ako neprijatelj započne rat protiv infrastrukture, mi ćemo odmah uzvratiti napadom na njegovu infrastrukturu“, rekao je predsjednik iranskog parlamenta.

    Galibaf je podsjetio i na iskustva američkih vojnih operacija u regionu, navodeći da su se američke snage u Iraku suočavale sa ozbiljnim problemima tokom vojnih akcija.

    „Vidjeli smo u Iraku da su Amerikanci, kada su izvodili operacije helikopterima, bili zarobljeni“, rekao je.

    Na kraju je upozorio da bi svaki pokušaj kopnene invazije na Iran imao ozbiljne posljedice.

    „Ako neprijatelj ikada kroči na iransko tlo, oni sami znaju šta će im iranski narod učiniti“, poručio je Galibaf, dodajući da trenutna vlast u Iranu „nije ni Venecuela, ni Sirija, ni režim Sadama Huseina“.

  • Sin ubijenog ajatolaha preuzima vlast dok rat na Bliskom istoku eskalira

    Sin ubijenog ajatolaha preuzima vlast dok rat na Bliskom istoku eskalira

    Nakon višednevnih spekulacija i čekanja na zvaničnu potvrdu, iranski državni mediji objavili su da je novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei (56), sin ubijenog ajatolaha Alija Khameneija.

    Informaciju je potvrdio i član Iranske skupštine stručnjaka, tijela koje bira vrhovnog vođu, poručivši da će se „Khameneijevo ime kao iranskog vođe nastaviti“. Odluka je bila pod posebnom pažnjom svjetske javnosti, s obzirom na to da je riječ o najvažnijoj političkoj funkciji u Iranu, koja ima presudan uticaj na unutrašnju politiku, spoljnu politiku i vođenje rata.

    Mojtaba Khamenei na čelo Irana dolazi u trenutku intenzivnog sukoba nakon izraelsko-američkih napada na iransku teritoriju. Njegov otac Ali Khamenei ubijen je 28. februara u zračnom napadu na Teheran, prvog dana rata koji se tokom protekle sedmice proširio regionom.

    Tokom napada na kompleks u Teheranu Mojtaba Khamenei izgubio je majku, suprugu i jednu od sestara. U nedjelju su SAD i Izrael izveli nove vazdušne udare na stratešku infrastrukturu u Teheranu i okolini, uključujući skladišta nafte i rafinerije, dok su izraelske snage proširile operacije i van teritorije Irana.

    Iako se nikada nije kandidovao na izborima niti obavljao javnu političku funkciju, Mojtaba Khamenei je godinama važio za jednu od najuticajnijih figura u najužem krugu svog oca. Njegov uticaj prvenstveno se veže za bliske veze sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), najmoćnijom vojnom organizacijom u zemlji, kao i sa dobrovoljačkom paravojnom formacijom Basij.

    U iranskoj politici poznat je po povučenosti iz javnog života, ali i po značajnom uticaju iza kulisa. Njegovo ime se često dovodilo u vezu sa sigurnosnim aparatom i represivnim mjerama tokom protesta 2009. godine, kao i tokom nedavnih nemira početkom ove godine.

    Bivši direktor CIA-e Dejvid Petreus ocijenio je da imenovanje Mojtabe Khameneija ne predstavlja dobru vijest za one koji su očekivali promjene u iranskoj politici.

    „Pretpostavljamo da će biti nastavak onoga što je bio njegov otac, a on je bio vrlo tvrdokorni ideološki klerik“, rekao je Petreus za CNN.

    On je dodao da su se mnogi nadali pragmatičnijem vođi koji bi mogao pokazati veću spremnost na kompromis sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući moguće odustajanje od nuklearnog i raketnog programa.

    „To se trenutno ne čini slučajem, osim ako se ne pokaže drugačijim kada zaista preuzme vlast“, rekao je Petreus.

    Skupština stručnjaka je samo jednom ranije birala novog vrhovnog vođu od osnivanja Islamske Republike 1979. godine, kada je Ali Khamenei preuzeo funkciju nakon smrti ajatolaha Ruholaha Homeinija.

  • Nvidia preuzela gotovo potpunu kontrolu nad tržištem grafičkih kartica

    Nvidia preuzela gotovo potpunu kontrolu nad tržištem grafičkih kartica

    Kompanija Nvidia, prema najnovijem izvještaju analitičke kuće Jon Peddie Research, je u četvrtom kvartalu 2025. godine isporučila više od 90 posto svih grafičkih kartica za PC tržište.

    Podaci pokazuju da je Nvidia u posljednjem tromjesečju prošle godine držala čak 94 posto tržišta. Istovremeno, AMD je zabilježio značajan pad te je njegov udio smanjen na svega 5 posto, dok je godinu ranije iznosio oko 15 posto. Intel je zadržao tek simboličan udio od oko 1 posto.

    Grafičke kartice već decenijama predstavljaju jednu od ključnih komponenti u računarima, posebno za gejmere koji traže visoke performanse u modernim igrama. Upravo zbog toga tržište GPU-a predstavljalo je nadmetanje Nvidie, AMD-a i Intela. Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da je Nvidia trenutno gotovo bez ozbiljne konkurencije.

    Veliki dio uspjeha kompanije povezuje se s popularnošću GeForce RTX serije grafičkih kartica, dok je početkom 2025. godine predstavljena i nova RTX 50 generacija.

    Paralelno s tržištem gejming hardvera, Nvidia je posljednjih godina snažno ojačala svoju poziciju i u sektoru umjetne inteligencije, gdje isporučuje ključnu infrastrukturu za data centre.

    Kompanija je krajem 2025. godine dodatno iznenadila tržište ulaganjem od pet milijardi dolara u dionice Intela, što je dio šireg strateškog partnerstva između dvije kompanije.

    Ipak, još uvijek je problem nedostatak RAM čipova te je zbog tog problema Nvidia početkom januara potvrdila da obustavlja proizvodnju modela GeForce RTX 5070 Ti.

    Istovremeno, pojavile su se i informacije da bi kompanija mogla ponovo pokrenuti proizvodnju starijeg modela RTX 3060 tokom 2026. godine, kako bi ublažila posljedice nestašice RAM čipova.

  • Dačić izlazi na kućno liječenje

    Dačić izlazi na kućno liječenje

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić sutra će izaći iz bolnice na kućno liječenje.

    Ministar Ivica Dačić se nalazi u bolnici od 25. februara, kada je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, piše Kurir.

    Iste večeri ministar je intubiran i priključen na aparate za disanje, a uz pomoć potpore za disanje je disao sve do 2. marta kada je skinut sa respiratora.

    Istog dana kada je skinut sa respiratora, ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je zdravstveno stanje ministra unutrašnjih poslova i predsjednika Socijalističke partije Srbije bolje nego što je bilo, dodajući da ima razloga za optimizam, ali i da se nastavljaju mjere intenzivnog liječenja i terapije.

    “Njegovo trenutno stanje je bolje nego što je bilo, što nam daje razlog za optimizam. Ono što je bitno, da predstoji još mnogo rada, nastavljaju se mjere intenzivnog liječenja i primene intenzivne terapije. To je ono što ću reći u ovom momentu, a ljudi koji ga leče će to podrobnije objasniti u toku dana”, rekao je Lončar novinarima nakon obilaska zdravstvene stanice Kumodraž-1, ogranka Doma zdravlja Voždovac.

  • Minić: Građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu

    Minić: Građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da ga je obradovala vijest da su u novoj bolnici u Trebinju već uspješno urađeni prvi složeni kardiološki zahvati.

    – To dokazuje da je ova investicija već počela da služi svrsi i da građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu – napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

    U novoj bolnici u Trebinju uspješno su urađeni prvi složeni pregledi i zahvati iz oblasti bolesti srca, što pacijentima iz Hercegovine omogućava da više ne moraju da idu u velike medicinske centre u Foči i Banjaluci.

  • Patrijarh Porfirije: Molitva potvrđuje nasušnu potrebu za Bogom

    Patrijarh Porfirije: Molitva potvrđuje nasušnu potrebu za Bogom

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služio je danas u drugu nedjelju Velikog posta liturgiju u Crkvi Svetog Marka u Beogradu i u besjedi poručio da molitva nije puki običaj, već suštinska potvrda nasušne potrebe za Bogom.

    Patrijarh Porfirije je istakao da je ovonedjeljni spomen na Svetog Grigorija Palamu podsjetnik na istinu da Gospod prožima čitav svijet i otkriva se čovjeku, saopštila je Srpska pravoslavna crkva /SPC/.

    – Svi treba da se zapitamo da li su iskušenja u kojima se nalazimo posljedica nedostatka vjere i spremnosti na preobražaj života – poručio je patrijarh srpski.

    On je pozvao narod na istinsko pokajanje, ističući da je ono jedini put ka opštem dobru.

    Parijarhu Porfiriju na današnjoj liturgiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika, sasluživali su episkop moravički Tihon, arhimandriti Vasilije i Nektarije, kao i veći broj đakona.

  • Iran neće dozvoliti da se SAD miješaju u izbor novog vrhovnog vođe

    Iran neće dozvoliti da se SAD miješaju u izbor novog vrhovnog vođe

    Iran neće dozvoliti Americi ili bilo kome drugom da se miješa u njegove unutrašnje poslove, kao što je proces izbora novog vrhovnog vođe, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

    “Ne dozvoljavamo nikome da se miješa u naše unutrašnje poslove. Na iranskom narodu je da izabere svog novog vođu. Oni su već izabrali skupštinu stručnjaka, a skupština stručnjaka će obaviti posao. To je samo stvar iranskog naroda i nikog drugog”, rekao je Arakči NBC Newsu.

    On je dodao da će uskoro biti obavljen izbor novog vrhovnog vođe.

    Arakči je komentarisao izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa da bi trebalo da on ima riječ u izboru novog vrhovnog vođe Irana da bi se izbjeglo ponavljanje vojne intervencije svakih 10 godina.

  • Stevandić: U Ujedinjenoj Srpskoj žene od početka imaju posebno mjesto

    Stevandić: U Ujedinjenoj Srpskoj žene od početka imaju posebno mjesto

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je u Trebinju, na proslavi povodom Međunarodnog dana žena, da žene imaju važnu ulogu u političkom djelovanju ove stranke još od njenog osnivanja.

    Stevandić je zahvalio članicama i simpatizerkama na dosadašnjem angažmanu i doprinosu radu partije, ističući da njihov rad ima značajan uticaj na politički i izborni rezultat.

    „Želim da vam se zahvalim na svemu što ste do sada uradile i na svemu što ćemo zajedno u budućnosti da uradimo“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su žene imale posebno mjesto u Ujedinjenoj Srpskoj od samog početka, odnosno više od deset godina, te da su u periodu kada je stranka prvi put učestvovala u vlasti obavljale važne funkcije.

    „Nije bilo sumnje, kada smo prvi put osvajali vlast, da su žene kod nas bile direktori i ministri. Od osam naših pomoćnika ministara i sekretara u ministarstvima, mislim da je sedam žena“, naveo je Stevandić.

    Dodao je da žene predstavljaju važan dio političkog i izbornog potencijala svake stranke, te da u Ujedinjenoj Srpskoj, uz brigu o porodici, aktivno učestvuju i u radu partije.

    „Žene su važniji dio političkog i izbornog dijela svake partije. U Ujedinjenoj Srpskoj sam vidio da je to zaista tako, da pored brige o djeci i porodici imaju brigu o nama muževima i o partiji“, rekao je Stevandić.

  • Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu. Rast cijena energenata već izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije i dodatnog pritiska na životni standard.

    Cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 92 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao da se nastavi. Energetski stručnjak Almir Bečarević izjavio je za “Nezavisne novine” da bi litar dizela na pumpama u BiH već naredne sedmice mogao koštati i više od tri marke.

    „Ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 150 dolara po barelu, možemo očekivati i cijene između 3,50 i 3,80 KM po litru“, kazao je Bečarević.

    U Republici Srpskoj se takođe očekuje poskupljenje. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi cijene goriva u narednim danima mogle dostići granicu od tri marke po litru.

    „U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM“, istakao je Savić.

    Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se maloprodajne cijene dizela u Federaciji BiH trenutno kreću od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz razlike između pojedinih benzinskih pumpi i do 0,50 KM. U Banjaluci se cijena dizela trenutno kreće između 2,62 i 2,85 KM po litru.

    Iz Ministarstva navode da su razlike u cijenama posljedica prodaje ranije nabavljenih zaliha po starim cijenama, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim troškovima na tržištu. U Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži, pa je za veleprodaju maksimalna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a za maloprodaju na 0,25 KM.

    Slične zabrinutosti prisutne su i u ostatku regiona. U Srbiji državni nameti čine oko 55 odsto cijene dizela i 57 odsto cijene benzina, a analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 20 odsto moglo značajno ublažiti rast cijena goriva.

    U Sjevernoj Makedoniji vlasti poručuju da će reagovati ukoliko dođe do naglog skoka cijena nafte, uz mogućnost smanjenja akciza ili PDV-a kako bi zaštitile životni standard građana. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju.

    U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

    U Crnoj Gori opozicija upozorava na moguć domino-efekat i lančani rast cijena robe i usluga, te traži smanjenje akciza kako bi se ublažio pritisak na potrošače.

    Hrvatska takođe najavljuje moguće intervencije, uključujući ograničavanje cijena goriva, posebno uoči turističke sezone. Procjene pokazuju da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.

    U svim državama regiona zajednički cilj je da se poreskom politikom, kontrolom cijena i drugim mjerama ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i spriječi nagli udar na životni standard stanovništva.