VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šefica AfD-a jasna: Ako dođemo na vlast, zatvorićemo granice i izaći iz Šengena

    Šefica AfD-a jasna: Ako dođemo na vlast, zatvorićemo granice i izaći iz Šengena

    Kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel izjavila je da bi njena stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz evrozone i Šengena, zatvaranje nacionalnih granica i znatno strožu migracionu politiku.

    Vajdel je to rekla u ljetnjem intervjuu za ZDF, emitovanom juče.

    „Njemačkoj je prije uvođenja evra bilo znatno bolje“, rekla je Vajdel, tvrdeći da je zajednička evropska valuta oslabila njemačku privredu i smanjila bogatstvo domaćinstava.

    „Zatvorićemo granice i izaći iz Šengena“
    Govoreći o migracijama, Vajdel je najavila zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Šengenskog prostora.

    „Zatvorićemo ih i izaći ćemo iz Šengena“, rekla je.

    Zalagala se i za veći broj deportacija i manje dodjeljivanja državljanstva, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne važi status zaštite.

    Vajdel je istovremeno kritikovala kancelara Fridriha Merca iz CDU-a i ministra finansija Larsa Klingajla iz SPD-a te ponovo napala CDU zbog odbijanja saradnje sa AfD-om.

    „Vladaćemo u prvim saveznim pokrajinama. A vladaćemo i na saveznom nivou“, poručila je.

    AfD veoma jak u anketama
    AfD uoči izbora 6. septembra u Saksoniji-Anhaltu, prema navedenom istraživanju, ima podršku veću od 40 odsto birača.

    Na nacionalnom nivou Istraživačka grupa Valen AfD-u daje 27 odsto, dok je CDU na 22 odsto. Najnoviji ZDF-ov Politbarometar pokazuje i snažnu poziciju AfD-a uoči septembarskih izbora u istočnim saveznim pokrajinama.

    Vajdel je ponovo odbacila i planiranu zabranu novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem te mjere kojima se pokušavaju smanjiti posljedice klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.

    Šta je AfD?
    Alternativa za Njemačku (AfD) osnovana je 2013. kao evroskeptična stranka koja se protivila politici spašavanja zaduženih članica evrozone.

    U godinama nakon migrantske krize 2015. snažno se pomjerila udesno, a u središte politike stavila je protivljenje imigraciji i islamu te znatno kritičniji odnos prema Evropskoj uniji. Danas se AfD opisuje kao krajnje desna, nacionalistička i antiimigraciona stranka.

    Na prijevremenim saveznim izborima u februaru 2025. AfD je osvojio 20,8 odsto glasova, dvostruko više nego 2021, te završio na drugom mjestu iza CDU-a. Sa 152 poslanika postao je najveća opoziciona stranka u Bundestagu. Druge vodeće njemačke stranke dosad su odbijale koalicionu saradnju sa AfD-om, održavajući takozvani „vatrozid“ prema krajnjoj desnici.

    Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) u maju 2025. godine proglasio je AfD potvrđeno krajnje desničarskom ekstremističkom strankom.

    Međutim, Upravni sud u Kelnu u februaru ove godine privremeno je zabranio BfV-u da AfD tako označava i tretira dok ne bude donesena odluka u glavnom sudskom postupku. Sud je naveo da i dalje postoji snažna sumnja u protivustavne težnje unutar stranke, ali da zasad nije dovoljno utvrđeno da one obilježavaju AfD u cjelini.

    Ko je Alis Vajdel?
    Alis Vajdel (47) jedna je od dvije predsjednice AfD-a na saveznom nivou, zajedno sa Tinom Hrupalom, a od 2017. godine vodi i poslanički klub stranke u Bundestagu. AfD-u se pridružila 2013. godine, iste godine kada je stranka osnovana.

    Po struci je ekonomista. Studirala je ekonomiju i poslovnu ekonomiju te doktorirala ekonomiju, a prije ulaska u politiku radila je, između ostalog, za „Goldman Saks“ i „Alijanc Global Investors“. Više godina provela je u Aziji, ponajviše u Kini, i govori mandarinski.

    Na izborima 2025. godine bila je prva kandidatkinja za kancelarku u istoriji AfD-a. Pod njenim vođstvom stranka je ostvarila najbolji rezultat na saveznim izborima otkako postoji, osvojivši više od deset miliona glasova.

    Vajdel se po privatnom životu razlikuje od tradicionalnog profila stranke čiji je vrh često naglašavao konzervativne porodične vrijednosti. Živi u istopolnoj zajednici i sa partnerkom, koja je porijeklom sa Šri Lanke, odgaja dvojicu sinova, prenosi Indeks.

  • Svakog dana biće sve toplije

    Svakog dana biće sve toplije

    Toplo i pretežno sunčano vrijeme nastaviće se i tokom ove sedmice, a prema najavama meteorologa, svakog dana biće sve toplije.

    Prognoza po danima
    Ponedjeljak, 24. avgust

    Danas će jutro biti svježe, a u višim predjelima i hladno.

    “Tokom dana toplo i pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Uveče i u narednoj noći prolazno naoblačenje na zapadu. Vjetar: će biti slab do umjeren, tokom dana povremeno i pojačan istočni i sjeveroistočni. U Hercegovini  tokom dana umjeren do jak jugozapadni. Maksimalna temperatura vazduha od 30 do 36, u višim predjelima od 26 stepeni”, stoji u prognozi RHMZ-a.

    Utorak, 25. avgust

    Vrlo toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode očekuje se u utorak.

    “Tokom dana lokalno će biti i jačih razvoja oblačnosti, koji će usloviti prolaznu kišu ili pljuskove s grmljavinom. Na jugu Krajine biće i vjetrovito, uz jake udare juga. Minimalna temperatura vazduha od 13 do 20, na jugu 23 stepena”, kažu meteorolozi.

    Maksimalna temperatura vazduha biće od 31 do 37, u višim predjelima od 28 stepeni.

    Srijeda, 26. avgust

    U srijedu će biti i dalje toplo.

    “Pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti, mjestimično u brdsko-planinskim predjelima je moguća prolazna kiša ili pljusak. Minimalna temperatura vazduha od 14 do 19, na jugu do 24, u višim predjelima od 11 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 31 do 37, u višim predjelima od 27 stepeni”, dodali su oni.

    Četvrtak, 27. avgust

    Toplo i pretežno sunčano vrijeme nastaviće se i u četvrtak.

    “Minimalna temperatura vazduha od 15 do 22, u višim predjelima od 12 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 29 stepeni”, kažu oni.

  • Drama na Manjači: Muškarac navodno pucao na planinare

    Drama na Manjači: Muškarac navodno pucao na planinare

    Sinoć oko 22 časa se na području Manjače odigrao incident prilikom kojeg je nepoznati muškarac otvorio vatru na grupu planinara.

    Kako piše Aloonline, sve se odigralo dok su se planinari vraćali prema svom automobilu. Incident se desio na označenoj planinarskoj stazi i to u neposrednoj blizini turističkog kampa.

    Osobe na koje je pucano najavile su prijavu policiji.

    Više detalja o tačnim okolnostima pod kojima je došlo do incidenta biće poznato nakon zvaničnog oglašavanja nadležnih policijskih organa.

  • Besent: SAD ulazi u završnicu rata sa Iranom, finansijska ofanziva počinje u zoru

    Besent: SAD ulazi u završnicu rata sa Iranom, finansijska ofanziva počinje u zoru

    Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp “demontirao vojne kapacitete Irana, uništio skoro 100 odsto njegovih vojnih fabrika i zakopao njegov nuklearni program”.

    On je najavio da se očekuje da će američka administracija 24. avgusta u zoru pokrenuti do sada neviđenu “finansijsku ofanzivu” protiv Irana.

    – Sada ulazimo u završnicu. U zoru počinje ekonomski Dan D – najveća finansijska ofanziva ikada pokrenuta protiv protivnika. Islamska Republika je opstala predstavljajući iznudu kao garanciju bezbjednosti. Crpjela je snagu iz računice koja iransku odmazdu smatra sigurnom, a američko sprovođenje zakona predmetom pregovora. Pod predsjednikom Trampom, ta era je završena – rekao je Besent u objavi na platformi Iks.

    Besent je dodao da zemlje “koje se plaše opasnosti” da prkose Teheranu, “ne bi trebalo da umanjuju” cijenu, koliko će koštati testiranje Vašingtona.

    – Predsjednik je stvorio uslove da iskoristi svaku agenciju, svaki autoritet i akciju za koju su mnogi pretpostavljali da nikada nećemo preduzeti. Naš cilj je da presečemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava tiranski režim dok Teheran ne stoji sam – zaključio je Besent.

    Besent je prošle nedjelje najavio da će danas objaviti nove ekonomske sankcije protiv Irana, koje će se odnositi i na zemlje koje ga podržavaju.

    Takođe upozorio da će zemlje čije finansijske institucije, preduzeća, aerodromi ili vladine institucije podržavaju Teheran morati da budu spremne da se suoče sa ozbiljnim ekonomskim posljedicama.

    S druge strane, Iran je saopštio da “politika sankcija SAD prema Iranu predstavlja ekonomski terorizam i zločin protiv čovječnosti” i dodaje da “američka administracija, oni koji su razvili planove sankcija i oni koji ih sprovode moraju da budu podvrgnuti odgovarajućoj kazni”.

  • OHR na raskrsnici: Amerikanci za kraj misije, Evropljani traže novog visokog predstavnika

    OHR na raskrsnici: Amerikanci za kraj misije, Evropljani traže novog visokog predstavnika

    Bosna i Hercegovina je ovog ljeta dočekala nesvakidašnju situaciju – prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nema novog visokog predstavnika, dok američki diplomata Luis Dž. Krišok i dalje obavlja tu funkciju u svojstvu vršioca dužnosti.

    Krišok je na čelo Kancelarije visokog predstavnika (OHR) stupio 1. jula, nakon što je Kristijan Šmit krajem juna okončao svoj mandat. Iako je njegovo privremeno imenovanje zamišljeno kao kratkoročno rješenje od svega 14 dana, ono se produžilo znatno duže, jer članice Savjeta za primjenu mira (PIK) ni nakon tri sastanka nisu uspjele da se dogovore o Šmitovom nasljedniku.

    OHR je dio političke konstrukcije BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Tokom gotovo tri decenije postao je jedna od najuticajnijih međunarodnih institucija u zemlji, a visoki predstavnici su, posebno nakon širenja takozvanih bonskih ovlašćenja, donosili odluke kojima su mijenjani zakoni, smjenjivani funkcioneri i intervenisano u gotovo svim važnijim segmentima političkog sistema.

    Prema dostupnim podacima, tokom tog perioda nametnuto je više od 900 odluka, zbog čega se pitanje budućnosti OHR-a već godinama nalazi među najspornijim temama u BiH.

    Ozbiljnije preispitivanje njegove uloge dobilo je novi zamah nakon odluke Kristijana Šmita da napusti funkciju. Njegov odlazak vremenski se poklopio sa promjenom odnosa Vašingtona prema OHR-u, ali i novim raspravama u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija o budućnosti međunarodnog prisustva u BiH.

    Tri sastanka, bez dogovora

    Prvi pokušaj da se pronađe nasljednik Šmita propao je početkom juna, kada PIK nije uspio da usaglasi ime kandidata. Ni naredne dvije sjednice nisu donijele rješenje.

    Posljednji sastanak održan je 14. jula u Sarajevu i završen je veoma brzo, uz poruku da će konsultacije biti nastavljene. Novi termin sastanka, međutim, tada nije saopšten.

    U međuvremenu je upravo činjenica da nema dogovora o novom visokom predstavniku dodatno otvorila pitanje da li je međunarodna zajednica uopšte sposobna da zadrži jedinstven stav o budućnosti OHR-a.

    Politikolog Aleksandar Pavić smatra da višestruko probijanje rokova pokazuje koliko su duboke razlike između SAD, evropskih država i drugih članica međunarodne zajednice.

    Prema njegovoj ocjeni, Vašington je bliži ideji postepenog završetka misije OHR-a, dok pojedine evropske zemlje žele da zadrže postojeći model međunarodnog nadzora i pronađu kandidata koji bi imao snažan mandat.

    Pavić smatra da bi evropske zemlje, kada bi za to imale dovoljno podrške, tražile novog visokog predstavnika koji bi nastavio politiku njegovih prethodnika, posebno Kristijana Šmita i Valentina Incka.

    Dodatni problem predstavlja stav Rusije, koja insistira na tome da imenovanje visokog predstavnika mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Istovremeno, Moskva i Peking podržavaju okončanje OHR-ove misije, dok bi takvoj odluci, prema postojećim odnosima u Savjetu bezbjednosti, mogli da se suprotstave London i Pariz.

    U takvoj konstelaciji, dogovor o budućem šefu OHR-a postao je mnogo više od pitanja personalnog rješenja – pretvorio se u odraz šireg geopolitičkog sukoba.

    Krišok privremeno rješenje koje traje

    Luis Dž. Krišok je u istoriji OHR-a ostao upisan kao prvi diplomata koji je preuzeo funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, ali i kao prvi Amerikanac koji je došao na čelo te institucije.

    Na tu poziciju stigao je sa mjesta zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt. Njegov prvobitno planirani mandat od 14 dana trebalo je da posluži samo kao most do izbora novog šefa OHR-a.

    Kako dogovor nije postignut, privremeno rješenje je postalo dugotrajnije nego što je bilo predviđeno.

    Krišok je ranije poručio da raspolaže svim ovlašćenjima koja pripadaju funkciji visokog predstavnika, uključujući i bonska ovlašćenja. To znači da, barem formalno, mogućnost donošenja obavezujućih odluka i smjena izabranih funkcionera nije nestala zajedno sa Šmitovim odlaskom.

    Ipak, politička težina njegovog položaja drugačija je upravo zbog činjenice da je postavljen kao vršilac dužnosti, dok međunarodna zajednica istovremeno ne uspijeva da postigne saglasnost o njegovom nasljedniku.

    Landi, Trokaz, Sorensen…

    Uoči prvog junskog sastanka PIK-a kao najizgledniji kandidati pominjani su Italijan Antonio Zanardi Landi i Francuz Rene Trokaz.

    Landi je, prema ranijim navodima, imao podršku SAD, dok je Trokaz važio za kandidata iza kojeg stoje Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

    U međuvremenu se kao moguće rješenje pojavilo i ime danskog diplomate Petera Sorensena, nekadašnjeg šefa Delegacije EU u BiH. Međutim, prema navodima federalnih medija, Sorensen nije formalno kandidovan.

    Time je otvorena mogućnost da evropske zemlje potraže potpuno novo ime koje bi istovremeno moglo dobiti i podršku Vašingtona.

    Upravo od eventualnog dogovora o kandidatu zavisi i kada bi PIK ponovo mogao da se sastane. Do tada Krišok ostaje na funkciji vršioca dužnosti.

    Od Bilta do Šmita

    Od formiranja OHR-a do danas na njegovom čelu bilo je osam visokih predstavnika:

    Karl Bilt – 1995–1997, Švedska

    Karlos Vestendorp – 1997–1999, Španija

    Volfgang Petrič – 1999–2002, Austrija

    Pedi Ešdaun – 2002–2006, Velika Britanija

    Kristijan Švarc-Šiling – 2006–2007, Njemačka

    Miroslav Lajčak – 2007–2009, Slovačka

    Valentin Incko – 2009–2021, Austrija

    Kristijan Šmit – 2021–jun 2026, Njemačka

    Šmit je pritom ostao sporan za Republiku Srpsku, koja od njegovog dolaska insistira na stavu da nije imenovan u proceduri koju predviđa Dejtonski sporazum i potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.

    Stevandić: Nije lako sjesti u tu stolicu

    Iz Republike Srpske godinama ponavljaju da pitanje visokog predstavnika ne može biti odvojeno od Savjeta bezbjednosti UN.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je politički otpor Srpske, uz promjene na međunarodnoj sceni, doveo do situacije u kojoj nijedan kandidat više ne može lako računati na preuzimanje funkcije.

    Stevandić je poručio da Srpska danas ima snažnije međunarodne pozicije nego ranije i da je ostvarila političke kontakte i podršku u Moskvi, Vašingtonu, Pekingu, ali i dijelu evropskih država.

    Prema njegovim riječima, zbog promijenjenih geopolitičkih odnosa više nije jednostavno zauzeti mjesto visokog predstavnika i očekivati da će međunarodna zajednica automatski imati jedinstven odgovor na sve poteze.

    Dok se PIK ne dogovori o novom imenu, Krišok tako ostaje u fotelji koja je prvobitno trebalo da mu pripadne samo dvije sedmice. A činjenica da BiH prvi put poslije gotovo 30 godina nema novog, punopravno izabranog visokog predstavnika možda je i najjasniji pokazatelj koliko se promijenila međunarodna pozicija OHR-a.

     

     

    (Glas Srpske)

  • Tramp sve teži, ljekari upozoravaju: Gojaznost je ozbiljan zdravstveni rizik

    Tramp sve teži, ljekari upozoravaju: Gojaznost je ozbiljan zdravstveni rizik

    Američki ljekari sve otvorenije upozoravaju na zdravstvene rizike sa kojima bi se američki predsjednik Donald Trump mogao suočiti zbog značajnog povećanja tjelesne težine. Posebnu pažnju privukla je činjenica da je Trump, prema dostupnim medicinskim podacima, u posljednjih nekoliko godina dobio više od deset kilograma.

    Trump je u avgustu 2023. godine, kada je u Džordžiji procesuiran zbog pokušaja miješanja u izbore, u policijskom dosijeu imao navedenu težinu od 97 kilograma. Prema medicinskom izvještaju koji je Bijela kuća objavila u maju ove godine, predsjednik sada ima oko 113 kilograma.

    Iako postoje određene nedoumice u vezi sa tačnošću podatka iz 2023. godine, fotografije iz različitih perioda pokazuju da je Trump danas vidno krupnije građe nego tokom posljednje predsjedničke kampanje. Iz Bijele kuće je takođe ranije saopšteno da je između dva ljekarska pregleda dobio oko sedam kilograma.

    Trumpovi ljekari savjetovali su mu da obrati više pažnje na tjelesnu težinu, ishranu i fizičku aktivnost. Američki stručnjaci upozoravaju da gojaznost predstavlja značajan faktor rizika za brojne zdravstvene probleme, ali i za smanjenu pokretljivost i kraći životni vijek.

    “Znamo da je gojaznost snažan faktor rizika za brojne zdravstvene probleme, kao i za prerani invaliditet i smrt”, rekao je Skot Kahan, direktor Nacionalnog centra za težinu i zdravlje i ljekar sa Univerziteta Džordž Vašington.

    Kahan smatra da bi kontrola tjelesne težine američkog predsjednika trebalo da bude jedan od zdravstvenih prioriteta, imajući u vidu ogroman pritisak i odgovornost koju nosi funkcija predsjednika SAD.

    Ipak, Bijela kuća ne pokazuje zabrinutost zbog Trumpovog fizičkog stanja. Umjesto njegovih kilograma, zvaničnici ističu njegovu energiju, izdržljivost i intenzivan dnevni raspored. Trump često ima brojne sastanke i javne nastupe, a poznato je i da vikende provodi igrajući golf.

    Njegovi ljekari ranije su više puta navodili da su impresionirani njegovom energijom i kognitivnim sposobnostima.

    Sam Trump nikada nije krio naklonost prema brzoj hrani, dok je prema intenzivnom fizičkom vježbanju pokazivao znatno manje entuzijazma. Istovremeno, često se šalio na račun vlastite težine, ali je znao i da komentariše izgled i kilograme svojih političkih protivnika.

    U maju je, govoreći o svojoj ishrani, Trump poručio da se osjeća odlično i našalio se na račun činjenice da mnogi ljudi koji strogo vode računa o težini ipak dožive zdravstvene probleme.

    Bijela kuća je u svom odgovoru posebno istakla Trumpovu fizičku i mentalnu kondiciju, istovremeno povlačeći oštar kontrast sa njegovim prethodnikom Džoom Bajdenom.

    Ipak, upozorenja ljekara pokazuju da, bez obzira na Trumpovu energiju i radnu sposobnost, povećanje tjelesne težine nije nešto što bi trebalo zanemariti, posebno kada je riječ o čovjeku koji se nalazi na jednoj od fizički i psihički najzahtjevnijih funkcija na svijetu.

  • Izrael gleda prema svemiru: Sprema se oružje koje bi moglo udarati po ciljevima na Zemlji

    Izrael gleda prema svemiru: Sprema se oružje koje bi moglo udarati po ciljevima na Zemlji

    Izrael razmatra razvoj nove vrste oružja koje bi moglo otvoriti potpuno novu dimenziju modernog ratovanja – napade na ciljeve na Zemlji iz svemira.

    Izraelski ministar odbrane Izrael Kac najavio je vlastitu verziju projekata koji podsjećaju na čuvene hladnoratovske „Ratove zvijezda“, dok izraelski list „Harec“ navodi da vojni vrh razmatra razvoj ofanzivnog svemirskog sistema.

    Prema dostupnim informacijama, riječ je o konceptu koji bi omogućio djelovanje protiv ciljeva na kopnu iz orbite. Za sada, međutim, nema mnogo javno dostupnih detalja o samom projektu, njegovoj fazi razvoja, tehničkim karakteristikama ili rokovima za realizaciju.

    Nije poznato ni da li se radi o formalno pokrenutom programu, konceptualnom prijedlogu ili inicijativi koja se trenutno razmatra unutar izraelskog vojnog vrha.

    Ipak, sama ideja podsjeća na dva poznata koncepta iz perioda Hladnog rata.

    Prvi je američka Strateška odbrambena inicijativa, poznata kao SDI ili „Ratovi zvijezda“, koju je 1980-ih pokrenula administracija predsjednika Ronalda Regana. Cilj programa bio je razvoj sistema koji bi mogao da presreće sovjetske balističke projektile, uključujući i korištenje tehnologija baziranih u svemiru.

    Drugi je mnogo egzotičniji koncept poznat kao „Božije šipke“ ili Projekat Tor. Ideja je podrazumijevala postavljanje ogromnih metalnih projektila u orbitu, koji bi se potom obrušavali na ciljeve na Zemlji i ogromnom kinetičkom energijom izazivali razornu štetu – bez potrebe za klasičnim eksplozivom.

    Upravo zbog toga izraelska inicijativa privlači veliku pažnju. Koncept oružja koje bi moglo djelovati iz orbite predstavljao bi ogroman tehnološki iskorak i otvorio pitanje militarizacije svemira na potpuno novom nivou.

    Prema navodima iz dostupnog teksta, Izrael želi da postojeće tehnologije, uključujući sisteme razvijene za zemaljsku protivvazdušnu i protivraketnu odbranu poput „Iron Beama“, prilagodi za djelovanje u svemiru.

    Za sada nema dovoljno informacija da bi se moglo zaključiti kako bi takav sistem konkretno izgledao ili na koji način bi djelovao. Međutim, izraelski vojno-industrijski kompleks već decenijama razvija napredne sisteme protivraketne i protivvazdušne odbrane, pa ideja o širenju tih sposobnosti izvan Zemljine atmosfere privlači sve veću pažnju.

    Ukoliko bi projekat zaista bio razvijen i operativan, svemir bi mogao postati nova fronta izraelskih vojnih sposobnosti, ali i dio šireg globalnog trenda u kojem velike sile sve više razmatraju kako da koriste orbitu za vojno djelovanje.

    Za sada, međutim, ostaje najvažnije pitanje – da li je riječ o stvarnom programu koji je već u razvoju ili tek o ambicioznoj ideji izraelskog vojnog vrha.

  • Mađar: “Pakš” radi sa polovinom kapaciteta

    Mađar: “Pakš” radi sa polovinom kapaciteta

    Mađarska nuklearna elektrana “Pakš” već radi sa polovinom kapaciteta, a očekuje se da će proizvodnja električne energije biti u potpunosti nastavljena do 26. avgusta, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar.

    – Izgradnja brane napreduje brže nego što je planirano. Četiri od osam turbina u nuklearnoj elektrani `Pakš` već rade. Proces njihovog potpunog ponovnog povezivanja je u toku, a do srijede će nuklearna elektrana ponovo moći da proizvodi 2.000 megavata, pokrivajući 35 odsto potrošnje Mađarske – naveo je Mađar na društvenim mrežama.

    Mađar je 12. avgusta izjavio da je Vlada odlučila da izgradi branu u blizini nuklearne elektrane “Pakš” i potopi dvije barže da bi podigla vodostaj Dunava.

  • Jedina tužba za mobing povučena poslije 79 dana

    Jedina tužba za mobing povučena poslije 79 dana

    Narušeni međuljudski odnosi, pritisci, ponižavanje i različiti oblici torture na radnom mjestu nisu rijetka tema među radnicima u Republici Srpskoj. Ipak, kada se pogledaju zvanične sudske evidencije, stiče se potpuno drugačiji utisak. Mobing na papiru gotovo da ne postoji.

    Podaci iz elektronskog sistema za upravljanje predmetima Osnovnog suda u Banjaluci otkrivaju gotovo nevjerovatnu brojku. Tokom svih 365 dana 2025. godine ovom sudu podnesena je samo jedna tužba za mobing.

    Za druge oblike uznemiravanja na radu nije evidentiran nijedan predmet.

    Ovakva statistika, međutim, ne mora značiti da uznemiravanja nema, već prije da radnici veoma rijetko odlučuju da zaštitu potraže pred sudom. To potvrđuje i sudbina jedinog pokrenutog postupka.

    Jedina tužba povučena poslije 79 dana

    Ni taj jedan predmet nije dobio sudski epilog. Postupak je završen bez presude jer je tužilac povukao tužbu.

    „Provjerom kroz CMS sistem utvrdili smo da je po pravnom osnovu Mobing zaprimljen jedan predmet, koji je pravosnažno okončan, dok po pravnim osnovima Uznemiravanje na radu – naknada materijalne, odnosno nematerijalne štete, otklanjanje posljedica uznemiravanja, utvrđivanje uznemiravanja i zabrana vršenja uznemiravanja nismo pronašli nijedan predmet“, navode iz Osnovnog suda u Banjaluci za BL portal.

    Uvidom u spise utvrđeno je da je radnik odustao od nastavka postupka manje od tri mjeseca nakon podnošenja tužbe.

    „Izvršenim uvidom u predmet utvrdili smo da je ovaj sud 1.10.2025. godine donio Rješenje kojim se utvrđuje da je tužba tužioca protiv tuženog, podnesena 15.07.2025. godine, povučena. Ukupno trajanje predmeta u kojem je tužba povučena je 79 dana“, stoji u zvaničnom odgovoru suda koji potpisuje sudski administrator Nikola Gatarić.

    Zašto je tužba povučena, iz odgovora suda nije moguće zaključiti. Ipak, konačan rezultat je jasan. Tokom cijele 2025. godine pred Osnovnim sudom u Banjaluci nije donesena nijedna presuda kojom bi bilo utvrđeno postojanje mobinga ili drugog oblika uznemiravanja na radu.

    Bez podataka o presudama, medijaciji i odbačenim tužbama

    BL portal je od suda zatražio i podatke o tome koliko pravosnažnih presuda bude doneseno u korist radnika, koliko se sporova završi mirnim putem i zbog kojih formalno-pravnih grešaka tužbe najčešće budu odbačene.

    Međutim, odgovore na ova pitanja nismo dobili jer sud ne raspolaže traženim informacijama.

    Strah od gubitka posla zaustavlja radnike

    Iz Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske ranije su za BL portal objasnili da najveća prepreka često nije nedostatak zakonskih mehanizama, već strah zaposlenih od posljedica.

    Neki radnici odustanu već na početku, dok drugi prekinu postupak kada procijene da bi insistiranje na zaštiti njihovih prava moglo ugroziti posao i egzistenciju.

    „Upravo na taj strah računaju oni koji uznemiravanje vrše, dok svaki prekinuti postupak dodatno smanjuje mogućnost da se slučaj utvrdi i sankcioniše“, naveli su iz sindikata.

    Podaci Osnovnog suda tako pokazuju veliki raskorak između onoga o čemu radnici govore i onoga što na kraju stigne pred pravosuđe. Mobing možda nije rijedak, ali odluka radnika da ga prijavi, dokaže i izdrži postupak do presude očigledno jeste.

  • Dobri rezultati novog sistema fiskalizacije

    Dobri rezultati novog sistema fiskalizacije

    Novi sistem fiskalizacije u Republici Srpskoj daje rezultate. Promet je povećan za oko 13 milijardi maraka u odnosu na 2023. godinu, što je više nego duplo. Na to je uticalo i povećanje cijena i broj novih korisnika fiskalnih kasa, ali ne toliko koliko modernije fiskalne kase i efikasnije praćenje prometa.

    Nova fiskalizacija prije tri godine nije naišla na potpuno odobravanje poslovne zajednice u Republici Srpskoj. Tako je i danas.

    Ali cilj koji je zacrtan uvođenjem savremenijeg sistema, donosi rezultate, saglasni su poslodavci.

    Ono što je opravdalo očekivanja od novog sistema fiskalizacije jeste značajno povećanje prometa, smatraju u Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija. Promet je povećan i premašio je 25,5 milijardi maraka.