Autor: INFO

  • Škola i vrtić na Starčevici, rekonstrukcija stadiona Borca u toku

    Škola i vrtić na Starčevici, rekonstrukcija stadiona Borca u toku

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da izmjene regulacionog plana za dio naselja Starčevica ne znače odustajanje od planirane izgradnje škole i vrtića, naglašavajući da nema razloga za nezadovoljstvo među građanima koji su zbog toga organizovali mirne proteste.

    „Još jednom želim jasno i nedvosmisleno da poručim mještanima Starčevice da je regulacionim planom za taj dio grada predviđena izgradnja vrtića i škole“, naveo je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, izmjenom plana planirani vrtić biće premješten sa privatnog na gradsko zemljište, čime se izbjegavaju dodatni troškovi otkupa i omogućava brža realizacija projekta.

    „Na taj način Grad zadržava punu kontrolu nad svojom imovinom i može u što kraćem vremenu krenuti sa prvim koracima ka izgradnji ovih objekata“, istakao je Stanivuković.

    On je podsjetio da je u Banjaluci u posljednjih 30 godina izgrađena samo jedna nova škola – osnovna škola u naselju Ada – te da će uskoro biti otvorena i dva nova vrtića.

    Stanivuković je naveo da su predstavnici Gradske uprave, među kojima i načelnik nadležnog odjeljenja Vuk Višekruna, razgovarali sa mještanima i predstavili planirane projekte.

    „Zajedno realizujemo brojne projekte, gradimo nove parkove, dodatne kilometre šetališta uz Vrbas i druge sadržaje. Upravo to pokazuje da se sve što radimo širom Banjaluke nikako ne može nazvati betonizacijom“, poručio je Stanivuković, dodajući da je Gradska uprava otvorena za razgovor sa građanima.

    Istovremeno, u gradu je pokrenut još jedan infrastrukturni projekat. Potpredsjednik FK Borac Banja Luka Bogoljub Zeljković potvrdio je da su započeti pripremni radovi na izgradnji krova na istočnoj tribini Gradskog stadiona u Banjaluci.

    Vrijednost projekta procijenjena je na oko milion konvertibilnih maraka, a radove finansira klub.

    „Još u julu prošle godine poslali smo svu potrebnu dokumentaciju Gradu Banjaluka za dobijanje građevinske dozvole, ali smo čekali oko pola godine na saglasnost, jer je Grad vlasnik stadiona i bez te dozvole nismo mogli početi radove“, rekao je Zeljković.

    Kako je naveo, sva projektna dokumentacija je ranije pripremljena, uključujući projekat i njegovu reviziju, dok su elementi za krov stigli još u septembru prošle godine, ali radovi nisu mogli početi bez potrebne saglasnosti.

    Prema procjenama izvođača, nakon što radovi počnu punim intenzitetom, izgradnja krova mogla bi biti završena za oko 60 dana.

    Gradska uprava nedavno je dala saglasnost za obnovu istočne tribine i širu rekonstrukciju Gradskog stadiona, što je potvrdio i Stanivuković nakon sastanka u Vladi Republike Srpske na kojem se razgovaralo o infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

    Tema stadiona otvorena je u okviru šireg razgovora o razvoju grada i kapitalnim investicijama, a rekonstrukcija je povezana i sa ispunjavanjem standarda koje propisuju FIFA i UEFA.

    „Dali smo saglasnost za obnovu istočne tribine i sve ono što će značiti potpunu rekonstrukciju fudbalskog stadiona“, rekao je Stanivuković, dodajući da u procedurama koje su u nadležnosti grada neće biti prepreka.

    U međuvremenu, uz pomoć vještačke inteligencije objavljeni su i ilustrativni prikazi mogućeg izgleda modernizovanog stadiona, zasnovani na savremenim stadionskim rješenjima i dostupnim informacijama o planiranoj rekonstrukciji. Ovi vizuelni prikazi nemaju karakter zvaničnog projekta, već predstavljaju ilustraciju potencijalnog razvoja jednog od najvažnijih sportskih objekata u gradu.

  • Najbogatiji Arapi zapretili Trampu povlačenjem investicija

    Najbogatiji Arapi zapretili Trampu povlačenjem investicija

    Najbogatije arapske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inostranstvu kako bi ublažile finansijski pritisak izazvan ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, piše Financial Times.

    Prema izvorima tog lista, pritisak na budžete zalivskih država mogao bi ih podstaći da preispitaju postojeće i planirane investicije u inostranstvu dok traže načine da ublaže finansijske posledice rata.

    Tri od četiri najveće ekonomije preispituju investicije

    Jedan zvaničnik iz Persijskog zaliva rekao je za Financial Times da bi to moglo da utiče na širok spektar finansijskih obaveza – od investicionih obećanja stranim državama ili kompanijama do sportskih sponzorstava, ugovora sa poslovnim partnerima i investitorima, kao i prodaje postojećih udela.

    Isti zvaničnik naveo je da su tri od četiri najveće zalivske ekonomije – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razgovarale o pritiscima koje rat stvara na njihove budžete i ekonomije, iako nije želeo da precizira o kojim državama se tačno radi.

    “Nekoliko zalivskih država pokrenulo je internu reviziju kako bi utvrdile da li u postojećim ugovorima mogu da aktiviraju klauzule o višoj sili, dok istovremeno preispituju postojeće i buduće investicione obaveze kako bi ublažile deo očekivanog ekonomskog pritiska izazvanog aktuelnim ratom”, rekao je zvaničnik za Financial Times.

    “Posebno ako se rat i povezani troškovi nastave istim tempom”, dodao je.

    “Već smo privukli pažnju Bele kuće”

    Prema rečima istog izvora, reč je o preventivnoj meri koja je posledica sve većeg pritiska na državne budžete.

    Financial Times navodi da se zalivske države suočavaju sa padom prihoda iz energetskog sektora zbog smanjene proizvodnje ili problema sa isporukom energenata, kao i sa padom prihoda u turizmu i avijaciji, dok istovremeno rastu izdaci za odbranu.

    Prošle godine obećali stotine milijardi dolara ulaganja u SAD

    Savetnik jedne zalivske vlade rekao je za Financial Times da je mogućnost preispitivanja investicija bogatih država Persijskog zaliva već privukla pažnju Bele kuće.

    Te države upravljaju nekim od najvećih i najaktivnijih državnih investicionih fondova na svetu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar prošle godine su obećali ulaganja vredna stotine milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države nakon posete američkog predsednika Donalda Trampa regionu, podseća Financial Times.

    Pritisak na Trampa da potraži diplomatsko rešenje

    Zalivske države takođe su među najvećim finansijerima sportskih događaja širom sveta, a poslednjih godina snažno ulažu i u sopstveni ekonomski razvoj kako bi diverzifikovale svoje ekonomije.

    Financial Times navodi da bi svaka odluka koja bi mogla da utiče na ulaganja u SAD ili druge zapadne zemlje mogla dodatno da poveća pritisak na Trampa da pokuša da pronađe diplomatsko rešenje i okonča rat.

    Naftom bogate države Persijskog zaliva uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, nakon čega je Teheran pokrenuo snažan odgovor protiv američkih saveznika u regionu.

    Rat je doveo do gotovo potpunog zaustavljanja pomorskog saobraćaja kroz Ormuški moreuz, ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine svetske trgovine naftom i gasom, pri čemu je u Persijskom zalivu pogođeno najmanje deset tankera, piše Financial Times.

    Napadi na energetsku infrastrukturu i baze

    Katar, drugi najveći svetski proizvođač tečnog prirodnog gasa, bio je primoran ove nedelje da proglasi višu silu nakon što je obustavio proizvodnju posle napada dronom na glavno LNG postrojenje.

    Jedna od najvećih saudijskih rafinerija takođe je pogođena u napadu. Iran je, prema navodima Financial Timesa, napao i američke vojne baze i ambasade u regionu, kao i aerodrome, hotele i stambene zgrade, što je ozbiljno poremetilo vazdušni saobraćaj i turizam.

    Zalivske države ranije su pozivale Trampa da odustane od napada i pokuša da postigne diplomatsko rešenje sa Iranom, ali su nakon početka rata upravo one podnele najveći teret iranskog odgovora.

    Emiratski milijarder javno kritikovao Trampa

    Kalaf al Habtur, istaknuti emiratski biznismen, javno je izrazio frustraciju zbog toga što su države Persijskog zaliva uvučene u rat koji su pokrenuli SAD i Izrael. U objavi na društvenoj mreži X, upućenoj Trampu, postavio je direktno pitanje američkom predsedniku.

    “Direktno pitanje: Ko vam je dao ovlašćenje da naš region uvučete u rat sa Iranom? I na osnovu čega ste doneli ovu opasnu odluku?”, napisao je al Habtur. “Da li ste izračunali kolateralnu štetu pre nego što ste povukli okidač?”, dodao je.

    Podsetio je i da se od zalivskih država očekivalo da budu među glavnim finansijerima Trampovog plana za obnovu Gaze, kao i podrška njegovom “Odboru za mir”.

    Rekao je da su arapske zalivske države “uložile milijarde dolara na osnovu podrške stabilnosti i razvoju”.

    “Te zemlje danas imaju pravo da pitaju: gde je taj novac završio? Da li finansiramo mirovne inicijative ili finansiramo rat koji nas dovodi u opasnost?”, poručio je.

  • Tramp: SAD imaju praktično neograničene zalihe municije

    Tramp: SAD imaju praktično neograničene zalihe municije

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je završen sastanak sa najvećim američkim kompanijama za proizvodnju odbrambene opreme.

    Istakao je da je sastanak bio dobar, te da su razgovarali o proizvodnji i rasporedima proizvodnje.

    – Dogovorili su se da učetvorostruče proizvodnju oružja “izuzetne klase”, jer želimo da što brže dostignemo najviše nivoe količine. Proširenje je počelo tri mjeseca prije sastanka, a postrojenja i proizvodnja mnogih od ovog oružja su već u toku – naveo je Tramp na društvenoj mreži Socijala istina.

    Rekao je da SAD imaju praktično neograničene zalihe municije srednjeg i višeg srednjeg kvaliteta.

    – I koju koristimo, na primjer, u Iranu, a nedavno smo koristili i u Venecueli. Bez obzira na to, povećali smo i porudžbine na ovim nivoima. Kompanije koje su bile zastupljene bile su izvršni direktori BAE Systems, Boeing, Honeywell Aerospace, L3Harris Missile Solutions, Lockheed Martin, Northrop Grumman i Raytheon. Sastanak je završen još jednim sastankom zakazanim za dva mjeseca. Savezne države širom zemlje se nadmeću za ova nova postrojenja – zaključio je Tramp.

  • Flin: Amerika se u velikom stilu vratila na Bliski istok

    Flin: Amerika se u velikom stilu vratila na Bliski istok

    Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Sjedinjene Američke Države su se vratile u velikom stilu. To je jasno i očigledno, i mislim da cijeli svijet pažljivo prati šta se dešava, rekao je američki general Majkl Flin u našoj RTRS Geopolitika.- Јer ovo mijenja dinamiku ne samo regionalne politike i aktera na Bliskom istoku, već i globalnu dinamiku, jer utiče na sve – od cijene nafte do čitavog niza pitanja s kojima se svi moramo nositi, pa i vi ovdje u Republici Srpskoj – kaže Flin.

    Flin ističe da su ciljevi, koje je postavilo rukovodstvo SAD na čelu sa Donaldom Trampom i više nego jasni.

    – I mislim da će, kada ti ciljevi budu ostvareni, to označiti završnu fazu američkog angažmana. Ranije su me pitali da li treba očekivati “čizme na terenu”, odnosno kopnenu intervenciju. Mi već imamo vojne snage tamo, ali ne očekujem klasičnu kopnenu invaziju. Ciljevi koje je postavila Trampova administracija bili su uništenje sposobnosti i kapaciteta iranskih balističkih raketnih sistema. Iran ih ima na hiljade i koristio ih je ne samo protiv Izraela, već i protiv američkih snaga u regionu i prije nego što smo se direktno uključili. Mnogi misle da je sve počelo prije nekoliko dana, ali Iran već dugo ubija Amerikance. U kasarni u Bejrutu je 241 osoba ubijena u napadu bombaša samoubice povezanog s Iranom preko njihovog surogata Hezbolaha. U napadu na Kobar kule, u Iraku je ubijeno 605 američkih vojnika, a mi tada nismo napadali Iran, ali je Iran bio odgovoran za smrt 605 američkih vojnika. Dakle, ovo traje dugo – naglasio je Flin.

    Play Video

    Prema njegovim riječima Prvi cilj je uništenje raketne sposobnosti Irana, a drugi neutralisanje mornarice u Persijskom zalivu.

    – Ta mornarica je bila prijetnja slobodnom protoku komercijalnih aktivnosti kroz Ormuski prolaz. Za vaše gledaoce koji obraćaju pažnju, da naglasim da i Kinezi imaju mnoge aktivnosti u ovom dijelu svijeta. Kinezi su objavili nekoliko saopštenja u vezi sa ratom, ali većina njihove nafte trenutno dolazi kroz Ormuski moreuz. Dakle, Kina ne želi da Iran zatvori taj moreuz, mi to ne želimo, jer znamo da to održava cijenu nafte na razumnom nivou, iako su cijene porasle – poručio je Flin.

    Treći cilj koji su naveli ministar rata i predsjednik jeste eliminacija svake mogućnosti da Iran razvije nuklearne kapacitete.

     

    – Sada smo u poziciji da ne možemo dozvoliti da opstane režim kao što je u Iranu. Imali su priliku, predsjednik Tramp i njegov tim su dali šansu režimu da prihvate određene uslove, koji bi im čak omogućili da ostanu na vlasti – poručuje Flin.

    Pregovori su vođeni, čak i nekoliko dana prije početka sukoba, ali Flin ističe da ga uopšte nije iznenadilo što je sve okončano na ovaj način.

    – Iranski režim, kao i druge države, kada god pristupe pregovorima, bilo da su u Ženevi, Briselu, Omanu ili bilo gdje, uvijek izađu nezadovoljni. Ono što svijet zna jeste da bi iranski ministri inostranih poslova, bivši ili sadašnji, uvijek odugovlačili. Tražili bi još dvije sedmice, još neke uslove i kupovali vrijeme. Želim da ljudi znaju, da je predsjednik Tramp je drugačiji tip političara. On je lider i želi stvoriti uslove za mir, ali Iran nije išao u tom pravcu – rekao je Flin.

    Iran je na taj način došao do balističkih raketa, koje mogu da dosegnu južne dijelove Evrope u nekim slučajevima.

    – Ciljali su dvije britanske baze na Kipru. Pogodili su dvije baze. Dosad su pogodili 14 zemalja balističkim raketama ili dronovima. Pogodili su vazdušne baze, vojne baze, međunarodne aerodrome, mislim da su pogodili međunarodni aerodrom u Dubaiju u posljednja 24 sata. Dakle, pod kišom balističkih raketa, a to su veoma moćni projektili, pokušavali su ponovo izgraditi nuklearni program. To jednostavno ne možemo dopustiti, iz američke perspektive da postoji režim koji godinama uzvikuje “smrt Americi” i koji je ubijao američke vojnike i civile u inostranstvu, koji su samo radili svoj posao, pokušavali da zadrže miroljubivu situaciju. To jednostavno nije u karakteru iranskog režima. Јa veoma podržavam demonstrante. Zaista vjerujem da su žrtve koje oni podnose ogromne, broj demonstranata koji su ubijeni kreće se, vidio sam brojke od 80.000, i brojke od 30.000 – poručio je Flin.

    Sam početak akcije bio je i te kako dobro isplaniran, ali vremenski to je trajalo jako dugo da bi se došlo do onakvog udara, gdje je gotovo cijeli vrh Irana nastradao.

    – U nekim segmentima, decenije su potrebne da se sve isplanira. Svakako godinama. Dakle, ovaj nivo i razmjere, i kako je predsjednik Tramp rekao, oni nisu vidjeli sposobnosti koje mi možemo da pokažemo. Dakle, ovo je bilo u fazama planirano godinama. Naročito precizan, detaljan obavještajni rad, koji je i sa terena, i iz svemira, i iz svijeta sajber prostora. Sve te različite stvari, to se ne dešava, preko noći. Ovo traje već dugo jer to je ono što vojska radi. Vojska ima te planove stalno. A kao vojni čovjek, mi se molimo, nadamo se da nikada nećemo morati da ih izvedemo. Јa sam vrlo javno rekao da sam protiv rata. Ali ono protiv čega sam zaista jeste glupi rat. Tramp je u ovom trenutku donio ispravnu odluku jer mi jednostavno ne možemo da imamo diktaturu, režim, kako god hoćete da ga nazovete, tiranističku vladu koja se ponaša onako kako se oni ponašaju prema američkom narodu – istakao je Flin.

    Svi se s pravom pitaju koliko bi operaciju u Iranu mogla da traje. Flin ističe da je SAD spremna da ratuje mnogo više nego što neki misle.

    – Naša ekonomska, finansijska, politička, vojna snaga nije bez dna, zar ne? Nije neograničena. Ali ulazeći u operaciju kao što je ova, garantujem da je predsjednik Sjedinjenih Država bio u potpunosti upoznat sa ograničenjima sposobnosti koje imamo. Moglo bi trajati još nekoliko godina ako gledate iz perspektive diplomatskog rada, ekonomskog rada, nekih obavještajnih aktivnosti, kako bi se osiguralo da ono što se dešava u Iranu, jer ako režim padne, a predsjednik Tramp je već rekao da ima mnogo ljudi u Iranu koji već, znate, odustaju. Mnogi u vojsci počinju da dolaze i traže neku vrstu, ne azila, nego način da se izvuku iz nevolje. Dakle, postojaće nastavak podrške bilo kojoj novoj vladi koja dođe. Naročito ako demonstranti na terenu uspiju da se dogovore oko toga ko će biti njihov novi lider. To je težina situacije u kojoj se oni nalaze. Mi nismo stvorili ove uslove. Ljudi u Iranu su stvorili ove uslove. Dakle, iranski narod se podigao protiv svoje vlade. I, znate, istorijski, naša sopstvena zemlja, Sjedinjene Američke Države, mi smo to uradili na samom početku naše države kada smo se podigli protiv britanske krune u to vrijeme. Dakle, narod Irana želi promjenu – poručio je Flin.

    Flin poručuje da SAD pokušavaju da pomognu svijetu, a samim time i Kini.

    – Mislim da je oko 40 odsto nafte koja izlazi sa Bliskog istoka, ili oko 40 odsto nafte koja izlazi sa Bliskog istoka ide u Kinu. Zato se moreuz Ormuz ne može zatvoriti. Nije zato što SAD žele da ga drže otvorenim. Mi možemo da se pobrinemo za naše energetske potrebe u našoj zemlji. Mi zapravo podržavamo, u ovom slučaju, Kinu. To je ono što ljudi moraju da razumiju. Ovo više nije Istok protiv Zapada. Ovo je pitanje zdravog razuma i ludila, a ludilo režima u Iranu bilo je veoma opasno ne samo za region, nego i za svijet – naglašava Flin.

    Ono što vidi za sada jesu i te kako razumne izjave sa strane Kine i Rusije.

    – Kina je dala neke izjave. Rusija je dala neke izjave, znate, mislim da su zapravo, kako sam ih gledao, a prošlo je par dana, uglavnom razumne. I ja bih to ostavio na tome. Što znači da oni u suštini kažu: “Ne dopada nam se ono što se dešava”, i to je to. Јer oni znaju da ovo nije borba u kojoj žele da učestvuju. A iskreno, za Kinu je ovo veliki rizik da se uključi jer Kina apsolutno zavisi. Ne znam možete li ponovo staviti tu zastavu, ali Kina apsolutno vjeruje u to, da im je potreban Persijski zaliv. Njima je potreban slobodan protok nafte kroz Persijski zaliv, a zemlja koja garantuje slobodan protok nafte kroz Persijski zaliv su Sjedinjene Američke Države i to već 40 godina – istakao je Flin.

    On naglašava i da je uloga Izraela u ovoj operaciji bila i te kako važna.

    – Mislim da je uloga Izraela bila značajna. Mogli biste upotrijebiti riječ monumentalna. Naročito preciznost njihovog obavještajnog rada, mislim da zaista pokazuje. Skidam kapu izraelskoj vladi i njihovom obavještajnom radu, kako vojnom, tako i civilnom. A to se zaista vraća na niz stvari. Ljudi mogu raspravljati o svim tim različitim pitanjima koja se dešavaju u regionu Levanta gdje je Izrael, Liban i Sirija i Јordan i Gaza i čak dijelovi Egipta. To je već dugo u igri. Ali, znate, sve ovo podstiče Iran. Surogati Irana su Hamas, Hezbolah. I ne želim da zaboravim one na jugu u Јemenu, Huti pobunjenike u Јemenu. Mi ih zovemo pobunjenicima. Ti ljudi su imali veoma sofisticirane balističke raketne sposobnosti koje su im Iranci dali u Јemenu. I kao podsjetnik, jemenski pobunjenici Huti zapravo su ispaljivali balističke rakete i slali veoma opasne dronove na naše pomorske brodove u Arapskom moru da pokušaju da potope našu mornaricu. A sve što smo mi radili bilo je da nastavimo da obezbjeđujemo slobodan protok ne samo nafte, nego i komercijalnog saobraćaja iz Afrike, Crvenog mora, Bliskog istoka, pa sve do Јužnoazijskog poluostrva – poručio je Flin.

    Postavlja se pitanje koliko su jaki drugi saveznici Irana trenutno, poput Hezbolaha.

    – Hezbolah je prilično oslabljen, njihovo rukovodstvo, ali rekao bih da oni i dalje imaju značajnu terorističku sposobnost. Ono što mene brine, da malo proširim vaše pitanje, nije samo to, jer mi imamo tendenciju da mislimo da su oni “tamo negdje”, zar ne? Dakle, bojište za svijet trenutno, a uglavnom zbog ovih surogata, bojište je globalno. Imate povećane nivoe uzbune čak i u našoj zemlji. Upravo smo imali napad u klubu u glavnom gradu države Teksas prije samo nekoliko noći od strane iranskog teroriste, u suštini. I on je ubio par mladih ljudi i ranio oko 14 drugih. Mislim, znate, i on je to uradio u ime Irana. Nije to samo u podregionu Levanta, Hezbolah, Hamas i Huti. To je cijeli spektar. I ovo mora da stane. Dakle, govorim svijetu, kao čovjek sa iskustvom, hajde da shvatimo kako da sarađujemo sa SAD i predsjednikom Trampom, koji pokušava da stvori uslove za svjetski mir. kao što on kaže, zaustavio je osam ratova, zar ne? A ipak je Iran nastavio. Nastavili su da budu veoma agresivni u regionu, veoma agresivni u našoj hemisferi, unutar Sjedinjenih Država, i svakako sarađujući sa kartelima u Venecueli. Dakle, znamo da oni sarađuju sa kartelom u Venecueli i da su radili neke loše stvari u našoj hemisferi. Ovo mora da stane – poručio je Flin.

    S obzirom na sva dešavanja, Srpska je jasno poručila da je uz Izrael,a postavlja se pitanje da li i “Bijela kuća” vidi Banjaluku kao svog strateškog partnera. Flin ima jednostavan odgovor.

    – Mislim da i za Ameriku važi isto. Mislim da vas vidim kao čvrstog saveznika SAD. Naravno, sa novom administracijom, da – istakao je Flin.

    Flin je veoma kritičan u svojim stavovima prema Evropskoj uniji i njihovim političkim odlukama.

    – SAD plaćaju većinu NATO-a. Dakle, hajde da to stavimo na sto. NATO ne bi postojao bez Sjedinjenih Država, ne samo u smislu liderstva da ga drži na okupu, nego i finansijske podrške da ga održava. Tramp je zaista jedini predsjednik u istoriji SAD od stvaranja NATO-a koji ih je natjerao da počnu da plaćaju svoje račune. Mnoge od tih zemalja nisu plaćale ništa decenijama. Ali su htjele svu bezbjednost koju je NATO pružao. Јedna stvar o NATO-u, da podsjetim sve, NATO je odbrambena organizacija po povelji. Oni nisu ofanzivna sposobnost. Ali ako je neko napadnut, znate, onda jedan napadnut znači svi napadnuti, i mi odgovaramo na taj napad. To je važno da ljudi razumiju – rekao je Flin.

    Za kraj razgovora Flin je poručio da Republika Srpska svakako može očekivati brojne benifite od saradnje na SAD i to na svim poljima.

    – I to je dio razloga zašto sam ovdje, takođe, da otvorim neka vrata za ekonomski razvoj, jer zaista vjerujem da možemo da izbjegnemo i odvratimo sukob jačanjem ekonomskog razvoja i, da kažem, komercijalne strane. Јer tamo gdje postoji veliki ekonomski razvoj lideri koji donose odluke imaju tendenciju da kažu: “Pa, ne želimo da to ugrozimo, hajde da radimo zajedno jer ćemo raditi na izgradnji stvari”. Izgradnji mostova umjesto stvaranja podjela. To je dio razloga zašto smo ovdje – da ojačamo odnose. Mislim da smo nedavno ugostili bivšeg predsjednika Dodika u Sjedinjenim Državama. I on je došao na molitveni doručak, što nam je bila zaista čast da ga ugostimo u Sjedinjenim Državama. I zato smo ovdje. Imali smo lijep poziv, i iskoristili smo ga. I imamo velike prilike da stvorimo ono što vjerujemo da će biti element nečega čiji sam ja predsjednik, a to je “Gold institut” ovdje u Republici Srpskoj. Želimo to da uradimo, jer to otvara vrata ka Evropi. Već imamo 12 država iz Evrope koje su predstavljane u našem institutu. Dakle, mi smo međunarodna organizacija i pokušavamo da promovišemo ekonomski razvoj – zaključio je Flin.

  • Sud presudio u korist Đajića, Vukanović tvrdi da Vlada odbija da postupi po odluci

    Sud presudio u korist Đajića, Vukanović tvrdi da Vlada odbija da postupi po odluci

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da Vlada Republike Srpske ne želi da sprovede presudu Okružnog suda u Banjaluci, kojom je utvrđeno da je Vlado Đajić nezakonito razriješen dužnosti generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske nakon afere „kokain“ i video-snimka koji su se pojavili u javnosti.

    Prema njegovim riječima, sudska odluka jasno govori u korist Đajića, ali izvršna vlast, na čelu sa premijerom Savom Minićem, ne pokazuje spremnost da postupi po presudi.

    – Đajić ulazi u sve veći sukob sa SNSD, prije svega sa Igorom Dodikom i Srđanom Amidžićem, koji stoje iza afere i njegove smjene, i stvari bi uskoro mogle da eskaliraju. Đajić je dobio prijetnje iz vrha režima da ćuti ili će ga uhapsiti, jer ga se plaše, posebno nakon što je krenuo u osnivanje svoje stranke. Strahuju da bi najmanje dvije trećine pristalica SNSD u Banjaluci pošlo za bivšim predsjednikom Gradskog odbora SNSD, ali i Đajić krije mnoge tajne i mogao bi razoriti do temelja režim ako progovori – tvrdi Vukanović.

    On navodi da je Đajić već započeo proces formiranja nove političke organizacije pod nazivom SNS – Snaga naroda Srpske Vlado Đajić.

    Prema Vukanovićevim riječima, vlast pokušava da zaustavi registraciju te stranke koristeći administrativne prepreke i uticaj u pravosudnim institucijama.

    – Đajić je, dodaje Vukanović, krenuo u osnivanje svoje stranke SNS – Snaga naroda Srpske Vlado Đajić, ali mu, kako kaže, režim opstruiše posao. – Preko svojih sudija i ljudi u pravosuđu ne žele da je registruju zbog birokratskih začkoljica. Prvo je probao u Osnovnom sudu u Banjaluci, potom Bijeljini i Doboju, ali svugdje je naišao na prepreke bivših prijatelja i kolega – tvrdi Vukanović.

  • Građani ogorčeni, vlasti ćute, a na tržištu haos

    Građani ogorčeni, vlasti ćute, a na tržištu haos

    “Lopovi“,“Staro gorivo nabavljeno po nižim cijenama prodaju po visokim”, “Čim je prva bomba pala podigli su cijene”, “Kad cijene padaju imaju zalihe, a kad poskupi na berzi isti dan dižu cijene” – samo su neki od komentara koji se ovih dana mogu pročitati ispod vijesti o novom poskupljenju goriva.

    Tokom prethodnih sedam dana u Republici Srpskoj gorivo je poskupilo za oko 40 feninga po litru, a cijene se trenutno razlikuju bukvalno od regije do regije, grada do grada, pa čak i od pumpe do pumpe.

    Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, Đorđe Savić, najavio je da će, prema svim pokazateljima, cijene goriva nastaviti da rastu.

    Prema njegovim riječima, prodaja goriva na benzinskim pumpama povećana je čak dva do tri puta, zbog čega su prethodne zalihe brzo potrošene, što objašnjava zašto je do poskupljenja došlo vrlo brzo nakon početka sukoba na Bliskom istoku. Savić navodi da je situacija drugačija kada cijene padaju, jer se tada prodaju uobičajene količine goriva, pa je potrebno više vremena da se rasproda gorivo nabavljeno po višim cijenama.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da se upravo na cijenama goriva najviše vidi haotična situacija na tržištu.

    – U slučaju nafte i naftnih derivata to je posebno izraženo, ali slična situacija postoji i na tržištu drugih roba i usluga. Haos vlada našim tržištem i ne postoji adekvatna regulativa da se to spriječi – kaže Stanić.

    On objašnjava da su marže kod goriva propisane, ali da se konačna cijena formira kroz više faza u lancu snabdijevanja.

    – Procedure su propisane, ali postoji velika mogućnost da se izvan sistema naprave rješenja, jer imamo dio maloprodavaca koji u tom lancu imaju i preradu nafte i dopremu iz svojih rafinerija. Mjere ne mogu dati rezultat ako se samo koncentrišemo na maloprodajnu cijenu derivata, jer je to krajnji rezultat – objašnjava Stanić.

    Dodaje da se cijena formira kroz više faza u lancu nabavke, gdje svaki učesnik može dodati svoj procenat.

    – Maloprodavac uvijek može da pokaže da je njegova nabavna cijena veća od tržišne koristeći sistem između snabdjevača i krajnjeg maloprodavca. Tu nastaju problemi i zato imamo veliku neujednačenost maloprodajnih cijena goriva – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, inspekcija ima ograničen prostor za djelovanje.

    – Inspekcija može na terenu da provjeri da li je nabavna cijena na jednoj pumpi veća u odnosu na drugu, ali često ne može kontrolisati rafinerijsku cijenu ili cijenu po kojoj se gorivo nabavlja u inostranstvu, jer je riječ o nabavci u susjednim zemljama, poput Hrvatske ili Srbije – kaže on.

    Dodaje da razlike u cijenama pokazuju i koliko konkurencija utiče na tržište.

    – U Bijeljini je često niža cijena nego u drugim gradovima upravo zbog veće konkurencije. U manjim sredinama gdje ima manje pumpi postoji jača monopolska pozicija – objašnjava Stanić.

    On upozorava i da država nema mehanizme da reaguje u ovakvim situacijama.

    – Mi nemamo mogućnost da intervenišemo jer nemamo državne rezerve. Maloprodavci takođe imaju male skladišne kapacitete, iako zakoni predviđaju da bi trebalo da imaju određene zalihe nafte i naftnih derivata koje bi ublažile ovakve udare – kaže Stanić.

    Zbog toga, dodaje, i najmanji poremećaj na međunarodnom tržištu brzo dovodi do rasta cijena.

    – Postoji zloupotreba i neodgovorno ponašanje trgovaca koji su već na samu najavu rasta cijena na svjetskom tržištu primijenili nove cjenovne odnose. Inspekcija, ni po kapacitetu ni po broju ljudi, ne može spriječiti takve pojave – smatra Stanić.

    Kao jedno od mogućih rješenja navodi mogućnost privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na gorivo.

    – Postoji prijedlog da se Savjetu ministara da ovlaštenje da u ovakvim vanrednim uslovima smanji ili čak ukine akcize na mjesec ili dva. To bi bila pravedna i normalna mjera kako bi se spriječili poremećaji na tržištu – kaže Stanić.

    Upozorava da će rast cijena goriva pokrenuti lančanu reakciju.

    – Potpuno će nastati poremećaj na tržištu svih roba i usluga. Proizvođači će se naći u veoma nezgodnoj situaciji, a do sada nisam primijetio da je bilo koji nivo vlasti zasjedao i predložio mjere kako reagovati u ovakvim situacijama – zaključuje Stanić.

  • Blanuša odbacio spekulacije o podršci Stanivukoviću

    Blanuša odbacio spekulacije o podršci Stanivukoviću

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, već duže vrijeme otvoreno pokazuje namjeru da se na narednim opštim izborima kandiduje za predsjednika Republike Srpske.

    Političke ambicije prvog čovjeka najvećeg grada u Srpskoj same po sebi nisu sporne, jer svaki građanin ima ustavno pravo da učestvuje na izborima, bilo kao birač ili kao kandidat.

    Ipak, kontroverze izaziva Stanivukovićeva ideja da kao kandidat za predsjednika Republike Srpske dobije podršku kompletne opozicije. Sudeći prema dosadašnjim javnim stavovima lidera opozicionih stranaka, takav scenario zasad ne djeluje realno.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša nedavno je jasno odbacio spekulacije koje su se pojavile u pojedinim medijima da je već pristao da Stanivuković preuzme predsjedničku kandidaturu opozicije.

    – Kratko i jasno želim ponoviti da su Skupština i Glavni odbor SDS jednoglasno donijeli odluku da sam kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske – oglasio se prije nekoliko dana predsjednik SDS Branko Blanuša.

    On je naglasio da je kao predsjednik stranke obavezan da poštuje odluke njenih najviših organa.

    – Kao predsjedniku SDS, dodao je Blanuša, čast i obaveza su mu da poštuje i sprovodi odluke najviših organa stranke. – Sve ostalo su spekulacije koje će najbolje demantovati vrijeme – poručio je Blanuša.

    Prema informacijama dobro upućenih izvora iz vrha SDS, gotovo je nemoguće da ta stranka stane iza Stanivukovićeve kandidature. Razlozi za takav stav, tvrde oni, nisu samo protivljenje lidera Liste Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, već i činjenica da Stanivukovićevi simpatizeri unutar SDS nemaju potrebnu podršku u ključnim stranačkim organima.

    – Jedno su želje, drugo su mogućnosti. Činjenica je da u vrhu SDS, pa čak i u stranačkom predsjedništvu i Glavnom odboru postoje ljudi koji su bliski Stanivukoviću i koji bi rado podržali njegovu ambiciju da bude kandidat opozicije za predsjednika Srpske. Međutim, većina članova Predsjedništva i Glavnog odbora SDS ni po koju cijenu na to neće pristati i daju bezrezervnu podršku Branku Blanuši – tvrde sagovornici Srpskainfo.

    Isti izvori navode da je Stanivuković nedavno na jednom neformalnom sastanku iznio prijedlog o raspodjeli kandidatura između opozicionih partnera.

    Prema njihovim riječima, predložio je da on bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok bi Blanuša trebalo da bude kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, uz obećanje pune podrške iz njegovog političkog tabora.

    – Koliko se Stanivukoviću može vjerovati pokazali su ponovljeni izbori za predsjednika RS na jednom biračkom mjestu u Banjaluci, gdje je Siniša Karan odnio pobjedu iako je na izborima u novembru prošle godine Blanuša tu imao prednost. Najviši organi SDS neće prihvatiti Stanivukovića kao kandidata za predsjednika, pa makar da sam Blanuša, hipotetički, prihvati takav prijedlog – tvrde naši izvori.

    Politički analitičar Tanja Topić smatra da bi eventualno odustajanje SDS od sopstvenog kandidata i podrška Stanivukoviću imalo ozbiljne posljedice po tu stranku.

    – Prihvatanje SDS da Stanivuković bude predsjednički kandidat, nakon što je Blanuša javno objavio da će biti kandidat SDS, predstavljalo bi javni šamar sopstvenom predsjedniku. Drugo, to bi bio znak da SDS upravljaju daljinskim upravljačem izmješteni centri moći i da ta stranka nije autonoman politički subjekat – smatra Topićeva.

    Ona dodaje da takav potez ne bi bio dobro prihvaćen ni među dijelom opozicionih birača koji su učestvovali na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    – To je rizik koji bi ozbiljno ugrozio dalju sudbinu SDS – zaključuje Topićeva.

  • SAD izgubile 92.000 radnih mjesta u februaru

    SAD izgubile 92.000 radnih mjesta u februaru

    Američka ekonomija je u februaru neočekivano izgubila 92.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je porasla sa januarskih 4,3 odsto na 4,4 odsto, pokazuju danas objavljeni podaci američke Kancelarije za statistiku rada (BLS).

    Rezultat je iznenadio ekonomiste koji su u prosjeku prognozirali da će biti otvoreno 60.000 novih radnih mjesta.

    Analitičari Blumberga navode da američko tržište rada jasno usporava, nakon mnogo snažnijeg rasta u prethodnim godinama.

    U posljednja tri mjeseca američki privatni sektor u prosjeku je dodavao oko 18.000 radnih mjesta mjesečno.

    Pomenuta brojka se bliži prosjeku iz 2025. godine koji iznosi oko 25.000, ali je znatno manja u odnosu na 2024. godinu kada je mjesečni prosjek iznosio oko 85.000 novih radnih mjesta.

    Pad zaposlenosti zabilježen je i u pojedinim ključnim sektorima, prenosi Tanjug.

    Proizvodnja je u februaru izgubila 12.000 radnih mjesta, dok je sektor zdravstvene zaštite, koji je prethodnih godina bio jedan od glavnih izvora zapošljavanja, zabilježio pad od 28.000 zaposlenih.

    U američkoj saveznoj vladi je nastavljeno smanjivanje broja zaposlenih, pošto je bez posla u februaru ostalo oko 10.000 radnika.

    Broj zaposlenih u američkoj saveznoj administraciji smanjen je od vrhunca u oktobru 2024. za oko 330.000, odnosno približno za 11 odsto.

    Najnoviji podaci bi mogli da povećaju pritisak na američke Federalne rezerve da razmotre dalje smanjenje kamatnih stopa, dodaje njujorška agencija.

  • Evro pao na najniži nivo za tri mjeseca

    Evro pao na najniži nivo za tri mjeseca

    Evro nadalje pada i prodaje se danas (6.marta) za 1,156 dolara, što je njegova najniža vrijednost od kraja novembra, pošto investitori sve više kupuju američku valutu usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

    Visoke cijene energenata pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD, koje su najveći svjetski proizvođač nafte, prenosi Blumberg.

    Valuta evrozone našla se pod pritiskom nakon što je Izrael izveo napad na Bejrut, pošto je taj potez označio značajno proširenje vojne kampanje protiv Irana, koja je počela nedjelju dana ranije uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

    Američki predsednik Donald Tramp je danas na svojoj društvenoj mreži Truth Social saopštio da Vašington neće skopiti nikakav dogovor sa Teheranom prije “bezuslovne predaje” Irana.

    Trampov ultimatum praktično znači da Sjedinjene Američke Države više ne prihvataju diplomatske pregovore sa trenutnim strukturama vlasti u Teheranu.

    Uslov za prestanak bombardovanja je postavljanje novog rukovodstva koje će biti “prihvatljivo” za Vašington i njegove saveznike, poručio je Tramp.

    Zvaničnici Evropske centralne banke upozorili su da bi produženi rat na Bliskom istoku u koji bi se uključile dodatne države mogao istovremeno da podigne inflaciju u evrozoni i uspori ekonomski rast.

    Analitičari ocjenjuju da trenutno postoji oko 55 odsto verovatnoće da ECB podigne kamatne stope u julu, dok investitori vide oko 85 odsto šanse za još jedno povećanje do decembra, prenosi Trejding ekonomiks.

  • Cijene nafte ponovo drastično porasle

    Cijene nafte ponovo drastično porasle

    Cijene nafte ponovo su danas drastično porasle, jer je eskalacija sukoba na Bliskom istoku ozbiljno poremetila globalne tokove energije.

    Tako je nafta Brent skočila za više od sedam odsto na nivo od oko 91 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024. godine, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) za više od 10 odsto, na oko 89 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

    Ministar energetike Katara Sad el Kabi rekao je da će izvoznici iz zemalja Persijskog zaliva obustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana ako tankeri ne budu mogli da prođu kroz Ormuski moreuz.

    Moreuz je ključna ruta kojom se obično transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno.

    U međuvremenu, tenzije ostaju visoke nakon što je Abas Arakči rekao da Iran ne traži pregovore.

    Sjedinjene Američke Države signalizirale su moguće akcije za ublažavanje pritiska, uključujući potencijalno oslobađanje nafte iz strateških rezervi, a istovremeno su privremeno dozvolile Indiji da kupi dio ruske sirove nafte koja je već na moru.

    Saudijska Arabija je podigla cijene nafte za azijske kupce i preusmjerila pošiljke preko luka Crvenog mora kako bi zaobišla Ormuz.