Autor: INFO

  • Akcija „Terminal“: Pet policajaca predato tužilaštvu, oduzeto više od 38.000 KM

    Akcija „Terminal“: Pet policajaca predato tužilaštvu, oduzeto više od 38.000 KM

    Pet policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, uhapšenih u akciji „Terminal“, predato je Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci zbog sumnje da su zloupotrebljavali službeni položaj i od vozača uzimali novac za navodno brisanje saobraćajnih prekršaja koje nisu počinili.

    Tokom pretresa prostorija i drugih lokacija koje su koristili osumnjičeni, istražioci su pronašli i privremeno oduzeli novac u različitim valutama, ukupne vrijednosti više desetina hiljada maraka, kao i mobilne telefone, rokovnike i druge predmete, pišu Nezavisne.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, oduzeto je 38.330 KM, 24.440 evra i 200 švajcarskih franaka. Među pronađenim predmetima nalaze se i kopija službene legitimacije, oznake sa imenima i prezimenima drugih policijskih službenika, USB stikovi, pištolj i manja količina municije.

    Vozače uvjeravali da imaju nepostojeće prekršaje

    Dosadašnja istraga, koja je trajala duži period, ukazuje na sumnju da su osumnjičeni prilikom saobraćajnih kontrola vozačima govorili da su u službenim evidencijama MUP-a Republike Srpske evidentirani kao počinioci prekršaja, iako ih nisu napravili.

    Potom su, kako se sumnja, od njih tražili i uzimali novac kako bi ih oslobodili sankcija i izbrisali navodne prekršaje iz službenih evidencija.

    Zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, pet policijskih službenika uhapšeno je 26. oktobra u akciji „Terminal“, koju su sproveli Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske i Policijska uprava Gradiška, pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

    Uhapšeni i komandir policije

    Prema nezvaničnim informacijama, među osumnjičenima su Bojan Šinik, komandir staničnog odjeljenja policije u Orahovi kod Gradiške, te policijski službenici Mirko Gačić, Vedran Šobota, Slaviša Šinik i Ismet Hozo.

    Svih pet policajaca je suspendovano, a protiv njih je pokrenut unutrašnji postupak. Istraga u ovom predmetu se nastavlja.

  • Jašarević pred Sudom BiH molio za slobodu

    Jašarević pred Sudom BiH molio za slobodu

    Mevlid Jašarević, koji je danas trebalo da izađe na slobodu nakon 15 godina provedenih u zatvoru zbog terorizma, zaplakao je pred Sudom BiH i zatražio da mu se omogući da makar mjesec ili dva provede sa porodicom prije eventualnog izručenja Sjedinjenim Američkim Državama.

    Na ročištu za određivanje ekstradicionog pritvora, održanom 27. oktobra, Jašarević se obratio sutkinji Jasmini Ćosić Dedović, moleći je da mu omogući da vrijeme provede sa 16-godišnjim sinom, pišu Nezavisne.

    Jašarević je rekao da je svjestan da bi pokušaj bjekstva od američkih vlasti bio gotovo nemoguć, navodeći da bi za to bilo potrebno najmanje 10 miliona, a da on nema novca jer je 15 godina proveo u zatvoru.

    Tokom obraćanja osvrnuo se i na svoju porodicu, posebno na suprugu koja ga je čekala svih 15 godina dok je bio iza rešetaka.

    „Da sam bar znao da je pripremim za ovo“, rekao je Jašarević, žaleći što ranije nije obaviješten o mogućnosti novog postupka.

    On je naveo i da tokom izdržavanja kazne nije pokušavao da radikalizuje druge zatvorenike, već da se bavio crtanjem i inovacijama, čime je, kako je istakao, želio da se bavi i nakon izlaska na slobodu.

    SAD traže njegovo izručenje

    Sjedinjene Američke Države zatražile su Jašarevićevo izručenje zbog optužnice podignute u Distriktu Kolumbija 2012. godine. Zahtjev se odnosi na isti događaj zbog kojeg je osuđen u BiH, ali obuhvata druga krivična djela.

    Postupajuća tužiteljka Nives Kanevčev navela je da je zahtjev za određivanje pritvora dostavljen putem međunarodne pravne pomoći, uz notu Ambasade SAD, kojom se traži privremeni pritvor radi postupka izručenja.

    Sutkinja Jasmina Ćosić Dedović pojasnila je da je Ministarstvo pravde BiH zahtjev dostavilo 26. oktobra, dan prije nego što je Jašarević trebalo da završi izdržavanje kazne.

    Prema navodima Tužilaštva, američka optužnica obuhvata pokušaj ubistva državljana SAD, napad opasnim oružjem, oštećenje objekta pod nadležnošću SAD i više krivičnih djela povezanih sa oružjem tokom napada.

    Tužilaštvo je ukazalo i na mogućnost da Jašarević, ukoliko bude pušten na slobodu, ne bude dostupan pravosudnim organima. Navedeno je i da se djela za koja se tereti u SAD ne kažnjavaju smrću.

    Odbrana osporava zahtjev

    Jašarevićev branilac po službenoj dužnosti Alma Tabaković zatražila je da se postupak vodi po redovnoj proceduri, osporavajući obrazloženje Tužilaštva za određivanje pritvora.

    Ona je ocijenila da nije dovoljno konkretno objašnjeno zbog čega postoji opasnost od bjekstva, ističući da pritvor ne bi trebalo automatski određivati samo zato što ga zahtijeva druga država.

    Tabakovićeva je osporila i pozivanje na ugovor o izručenju iz 1901. godine, navodeći da taj sporazum nije obuhvatao krivična djela terorizma, dok djela iz američke optužnice, prema njenom tumačenju, imaju obilježja terorizma.

    Odbrana je ukazala i na pitanje mogućeg ponovnog suđenja za isti događaj, bez obzira na drugačiju pravnu kvalifikaciju djela. Tabakovićeva je naglasila da je Jašarević već odslužio 15 godina zatvora, kao i da mu optužnica iz 2012. godine, prema njenim riječima, nikada nije bila dostavljena.

    Dodatno je osporila navode da je pokušao da ubije državljanina SAD, ističući da su se u Ambasadi SAD nalazili i državljani BiH, dok je ranjen policijski službenik iz BiH. Odbrana je zatražila da prijedlog za pritvor bude odbijen kao neosnovan.

  • Banjaluka se sjeća razornog zemljotresa: Sirene se oglasile u 9.11 časova

    Banjaluka se sjeća razornog zemljotresa: Sirene se oglasile u 9.11 časova

    Sirene su se danas u 9.11 časova oglasile u Banjaluci, odajući počast žrtvama razornog zemljotresa koji je na današnji dan 1969. godine pogodio grad i ostavio za sobom ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu.

    U znak sjećanja na tragediju, aktiviran je gradski sistem za obavještavanje i uzbunjivanje, a tačno vrijeme oglašavanja sirena podsjetilo je na trenutak kada je zemljotres prije 57 godina pogodio Banjaluku, piše RTRS.

    U zemljotresu jačine 6,6 stepeni Rihterove skale život je izgubilo 15 ljudi, dok je više od hiljadu stanovnika povrijeđeno. Posljedice katastrofe bile su vidljive i na stambenim objektima, kojih je oko 86.000 pretrpjelo veliku materijalnu štetu.

    Banjaluka je nakon razornog potresa počela obnovu uz pomoć stanovništva iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, ali i podršku koja je stizala iz Evrope i drugih dijelova svijeta. Solidarnost i zajednički napori omogućili su gradu da se ponovo izgradi i nastavi život.

    Na Trgu Krajine i danas se nalazi sat koji je stao 27. oktobra 1969. godine u 9.11 časova, ostajući trajni podsjetnik na razorne posljedice zemljotresa. Na tom mjestu postavljena je i spomen-ploča sa imenima stradalih.

  • Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    U Bosni i Hercegovini u opticaju se nalazi više od 7,4 milijarde konvertibilnih maraka gotovine, a količina fizičkog novca nastavlja da raste uprkos sve većoj upotrebi bankovnih kartica i digitalnih načina plaćanja. Stručnjaci ovakav trend povezuju sa ekonomskom neizvjesnošću, nepovjerenjem u banke i strahom od mogućih poremećaja u platnom sistemu.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju 2025. godine vrijednost gotovog novca u opticaju iznosila je 7,46 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 8,56 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Sličan trend zabilježen je i tokom pandemije virusa korona, kada je gotovina u opticaju dostigla 6,17 milijardi KM, odnosno 18,7 odsto više nego godinu ranije, piše BL portal.

    Iz Centralne banke objašnjavaju da je povećana potražnja za fizičkim novcem zabilježena i nakon početka rata u Ukrajini, kao i poslije isključenja Sberbanke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT.

    Ipak, naglašavaju da se na osnovu ukupne količine gotovine u opticaju ne može precizno utvrditi koliko novca građani čuvaju kod kuće, niti zbog čega se odlučuju na takav način štednje.

    „Ne može se pouzdano tvrditi da povećanje količine gotovine u opticaju istovremeno znači i povećanje količine gotovine koju građani drže izvan banaka“, ističu iz Centralne banke.

    Rast potražnje za gotovinom nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu. Podaci Evropske centralne banke pokazuju da je vrijednost evronovčanica u opticaju tokom posljednje decenije povećana sa jednog na 1,6 biliona evra.

    Glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn potvrdio je da građani sve rjeđe koriste novčanice za svakodnevne kupovine, ali ih istovremeno sve više zadržavaju kao finansijsku rezervu.

    Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da postoji nekoliko razloga zbog kojih građani Bosne i Hercegovine radije čuvaju gotovinu nego novac na bankovnim računima.

    Među najvažnijim razlozima navodi izuzetno niske kamatne stope na štednju, kao i naknade koje banke naplaćuju za održavanje računa.

    Prema njegovoj ocjeni, građani često nemaju finansijsku korist od držanja novca u bankama, dok bankarske institucije istovremeno ostvaruju značajnu dobit koristeći njihova sredstva.

    Gavran smatra da je povjerenje u bankarski sistem dodatno narušeno ranijim slučajevima blokiranja i zatvaranja računa pojedinim građanima i kompanijama zbog međunarodnih sankcija.

    Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja zavisnost Bosne i Hercegovine od međunarodnih sistema plaćanja i američkih kartičnih kompanija.

    On upozorava da bi eventualne političke odluke ili međunarodne sankcije mogle otežati pristup elektronskim načinima plaćanja, zbog čega smatra da je potrebno razvijati alternativne platne mehanizme.

    Pitanje dostupnosti novca u kriznim situacijama postalo je posebno aktuelno nakon što je Evropska unija preporučila građanima da, pored osnovnih životnih namirnica i drugih potrepština, obezbijede i određenu količinu gotovine dovoljnu za najmanje 72 časa.

    Gavran smatra da je takva preporuka opravdana, ali napominje da nije jednostavno procijeniti koliko bi novca građani trebalo da imaju na raspolaganju u slučaju dužih poremećaja.

    Sličan stav iznio je i predsjednik Udruženja „e-Transformacija“ Semir Dedić, koji upozorava da dostupnost novca na bankovnim računima zavisi od funkcionisanja čitavog niza tehničkih sistema.

    Prekid interneta, nestanak električne energije ili sajber napad na infrastrukturu mogli bi privremeno onemogućiti kartična plaćanja i podizanje novca.

    Dedić zbog toga smatra razumnim da građani imaju određenu gotovinsku rezervu koja bi im omogućila da nekoliko dana podmiruju osnovne životne potrebe.

    Istovremeno, naglašava da bankarski sistem spada među bezbjednije finansijske sisteme, te da preporuka o čuvanju gotovine ne znači da su banke nepouzdane.

    Prema njegovoj ocjeni, kombinovanje različitih načina čuvanja i korišćenja novca predstavlja oblik raspodjele rizika, jer građani tako ne zavise isključivo od jednog platnog mehanizma.

    Stručnjaci zaključuju da rast digitalnih plaćanja i povećana potražnja za gotovinom nisu suprotstavljeni trendovi. Dok kartice i elektronske transakcije postaju sve zastupljenije u svakodnevnoj trgovini, fizički novac zadržava važnu ulogu k

  • Analitičari upozoravaju na rizike: Evo koliko bi investitori mogli izgubiti na berzi

    Analitičari upozoravaju na rizike: Evo koliko bi investitori mogli izgubiti na berzi

    Sve veća ulaganja u vještačku inteligenciju izazivaju zabrinutost na svjetskim berzama, jer pojedini analitičari upozoravaju na mogućnost stvaranja investicionog balona čije bi pucanje moglo dovesti do ozbiljnih finansijskih gubitaka. Prema jednom od razmatranih scenarija, investitor koji je uložio 10.000 dolara mogao bi ostati bez približno trećine tog iznosa.

    Ukoliko bi američki berzanski indeks S&P 500 do kraja 2027. godine izgubio oko 30 odsto vrijednosti, ulaganje od 10.000 dolara u fond koji prati taj indeks smanjilo bi se na približno 7.000 dolara.

    Ipak, riječ je o hipotetičkom scenariju zasnovanom na ranijim berzanskim kretanjima, a ne o prognozi da će se takav pad zaista dogoditi, prenose Nezavisne.

    Istorijski podaci kompanija First Trust i Blumberg pokazuju da su periodi rasta američkog tržišta akcija od 1942. godine u prosjeku trajali duže od četiri godine.

    Nasuprot tome, takozvana medvjeđa tržišta, odnosno razdoblja izraženog pada cijena akcija, trajala su prosječno nešto više od 11 mjeseci. Tokom tih perioda vrijednost akcija u prosjeku je padala za 31,7 odsto.

    Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je veliki dio sadašnjeg rasta američkih berzi povezan sa tehnološkim kompanijama koje ulažu u razvoj vještačke inteligencije.

    Prema navodima iz analize, tehnološki sektor čini približno 40 odsto vrijednosti indeksa S&P 500, dok je svih deset najvećih kompanija u njegovom sastavu na određeni način povezano sa razvojem ili primjenom vještačke inteligencije.

    Takva koncentracija znači da bi eventualni pad vrijednosti vodećih tehnoloških kompanija mogao imati znatno šire posljedice po američko tržište akcija.

    Analitičari sadašnju situaciju porede sa takozvanim dotkom balonom, koji je nastao krajem devedesetih godina prošlog vijeka, kada su investitori masovno ulagali u internet kompanije.

    Nakon pucanja tog balona uslijedio je dugotrajan pad berze, tokom kojeg je indeks S&P 500 izgubio gotovo 37 odsto vrijednosti, a negativan tržišni ciklus trajao je približno godinu i po.

    Međutim, između tadašnjih i današnjih tržišnih okolnosti postoje z

  • Tramp doveo u pitanje izbore u Brazilu: Izgledalo je kao da su namješteni

    Tramp doveo u pitanje izbore u Brazilu: Izgledalo je kao da su namješteni

    Američki predsjednik Donald Tramp doveo je u pitanje regularnost predsjedničkih izbora u Brazilu, na kojima je aktuelni šef države Luiz Injasio Lula da Silva pobijedio opozicionog kandidata Flavija Bolsonara, ocijenivši da glasanje izgleda kao da je bilo namješteno.

    Tramp je, komentarišući rezultate izbora, izjavio da nije podržavao nijednog od kandidata, ali da ima ozbiljne sumnje u način na koji je izborni proces sproveden.

    „Nisam stao ni na čiju stranu, ali izgledalo je kao još jedni namješteni izbori. Izgledalo mi je veoma loše“, rekao je američki predsjednik, prenose Nezavisne.

    Tramp, međutim, nije iznio konkretne dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje o mogućim izbornim nepravilnostima.

    Prema konačnim rezultatima koje su saopštile brazilske izborne vlasti, Lula da Silva osvojio je 51,79 odsto glasova, dok je njegov protivkandidat, senator Flavio Bolsonaro, dobio podršku 48,21 odsto birača.

    Bolsonaro, predstavnik desničarske opozicije i sin bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, odbio je da prizna izborni poraz.

    On je saopštio da ne prihvata objavljene rezultate i zatražio poništavanje glasanja, čime je dodatno otvoreno pitanje političkih neslaganja nakon izbora.

    Lulina pobjeda predstavlja i presedan u savremenoj političkoj istoriji Brazila, jer je postao prvi kandidat koji je uspio da pobijedi na predsjedničkim izborima nakon što je u prvom krugu glasanja zaostajao za protivnikom.

    Uprkos osporavanju rezultata od strane Bolsonara i kritikama američkog predsjednika, brazilske izborne vlasti proglasile su Lulinu pobjedu.

    Trampove izjave tako su dodatno privukle pažnju međunarodne javnosti na političku situaciju u Brazilu, gdje opozicija zahtijeva poništavanje rezultata, dok Lula nastavlja novi predsjednički mandat.

  • Automobilom pokosili grupu ljudi, pa pobjegli: Više povrijeđenih u Njemačkoj

    Automobilom pokosili grupu ljudi, pa pobjegli: Više povrijeđenih u Njemačkoj

    Najmanje četiri osobe povrijeđene su kada je automobil uletio u grupu ljudi u njemačkom gradu Nojštat am Ribenberge, nedaleko od Hanovera. Policija je pokušala da zaustavi vozilo pucnjavom, ali su osumnjičeni uspjeli da pobjegnu i za njima se intenzivno traga.

    Incident se dogodio neposredno prije ponoći, a prema informacijama njemačkog lista Bild, pojedine žrtve zadobile su teže povrede. Ipak, nijedna od povrijeđenih osoba nije životno ugrožena.

    Kako prenosi RTRS, pozivajući se na njemačke medije, policajci koji su u blizini obavljali redovnu saobraćajnu kontrolu primijetili su incident i otvorili vatru na automobil u pokušaju da zaustave odgovorne.

    Uprkos intervenciji policije, osumnjičeni su pobjegli, dok je oštećeno vozilo ostalo na mjestu događaja. Povrijeđeni su prevezeni u bolnicu, gdje im je pružena medicinska pomoć.

    Prvi rezultati istrage ukazuju na mogućnost da su se učesnici incidenta međusobno poznavali, kao i da je grupa ljudi bila namjerna meta napada.

    Međutim, policija još utvrđuje sve okolnosti događaja, uključujući tačan broj osoba koje su učestvovale u incidentu i njihovu odgovornost.

    Tokom događaja oštećeno je i nekoliko drugih automobila. Na pojedinim vozilima probušene su gume, dok je na jednom razbijeno zadnje staklo.

    Na mjesto incidenta upućene su brojne policijske, vatrogasne i medicinske ekipe, a u potrazi za osumnjičenima angažovani su i helikopter i policijski pas.

    Područje je nekoliko časova bilo blokirano kako bi istražioci prikupili tragove i obavili forenzička vještačenja.

    Uprkos opsežnoj potrazi, osumnjičeni za sada nisu pronađeni. Njemačka policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motive i sve okolnosti inciden

  • Evropa sve teže podnosi teret rata: Finska i Norveška traže diplomatsko rješenje

    Evropa sve teže podnosi teret rata: Finska i Norveška traže diplomatsko rješenje

    Sve veći troškovi rata u Ukrajini, iscrpljivanje vojnih i ekonomskih resursa i neizvjesnost oko njegovog završetka podstakli su pojedine evropske zemlje da otvorenije zagovaraju diplomatsko rješenje sukoba. Među njima se izdvajaju Finska i Norveška, čiji zvaničnici smatraju da Evropa mora preuzeti aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima, uključujući i razgovore o budućim odnosima sa Rusijom.

    Istraživač Metju Blekbern u analizi za Responsible Statecraft ocjenjuje da se među evropskim liderima sve jasnije uočavaju različiti pristupi završetku rata, posebno u odnosu na najnoviju američku mirovnu inicijativu.

    Prema njegovoj ocjeni, nastavak sukoba bez jasne diplomatske strategije dodatno iscrpljuje Ukrajinu, Rusiju i evropske države koje finansijski i vojno podržavaju Kijev, prenosi BL portal.

    Blekbern posebno izdvaja nedavni sastanak u Oslu, na kojem su učestvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, norveški premijer Jonas Gar Stere i finski predsjednik Aleksander Stub.

    Poruke sa tog sastanka, smatra autor, ukazuju na nastojanje da se otvori prostor za pregovore u kojima bi evropske zemlje imale značajniju ulogu u definisanju budućeg bezbjednosnog poretka.

    Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde smatra da evropske države, koje preuzimaju sve veći dio finansiranja ukrajinskog otpora, moraju imati i vodeću ulogu u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.

    Kao jedan od mogućih ishoda rata, Ejde navodi nezavisnu i demokratsku Ukrajinu, povezanu sa Evropskom unijom, koja bi zadržala približno 80 odsto svoje prvobitne teritorije.

    Norveški diplomata istovremeno zagovara stvaranje novog poslijeratnog bezbjednosnog sistema, koji bi podrazumijevao i postepeno uspostavljanje normalnijih odnosa sa Moskvom.

    Sličan pristup zastupa i finski predsjednik Aleksander Stub, koji smatra da evropske vrijednosti moraju biti usklađene sa realnim mogućnostima za postizanje diplomatskog dogovora.

    Blekbern upozorava da nijedna od zaraćenih strana trenutno nema dovoljno resursa da ostvari odlučujuću vojnu pobjedu pod sopstvenim uslovima.

    Prema njegovoj analizi, ruska ekonomija suočava se sa sve većim pritiscima i zamorom stanovništva, dok Ukrajina trpi posljedice nedostatka vojnika, prisilne mobilizacije, uništavanja infrastrukture i zavisnosti od međunarodne pomoći.

    Istovremeno, evropske države suočavaju se sa rastućim budžetskim izdacima, neslaganjima oko korišćenja zamrznute ruske imovine i zavisnošću od američkog naoružanja i obavještajnih kapaciteta.

    Autor ocjenjuje da ni intenziviranje ukrajinskih napada na ciljeve duboko unutar Rusije nije dovelo do promjene stava ruskog predsjednika Vladimira Putina o prekidu vatre.

    Međutim, među evropskim zvaničnicima ne postoji saglasnost o uslovima pod kojima bi pregovori trebalo da budu vođeni.

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas smatra da međunarodni pritisak mora biti usmjeren na Rusiju, a ne na Ukrajinu kako bi prihvatila nepovoljan mirovni sporazum.

    Zelenski takođe upozorava da ruski napadi na civilne ciljeve dovode u pitanje iskrenost namjera Moskve da postigne mir.

    Danska premijerka Mete Frederiksen izražava zabrinutost da bi eventualni poraz Ukrajine mogao povećati bezbjednosne prijetnje drugim evropskim državama.

    Blekbern priznaje da bi pojedini kompromisi, poput neutralnog statusa Ukrajine ili ograničavanja njenih oružanih snaga, mogli povećati ruski uticaj. Ipak, smatra da potpuno odbacivanje pregovora nosi opasnost od nastavka razaranja i dodatnih ljudskih gubitaka.

    „Mir zahtijeva strpljenje. Ali, nažalost, rat ne čeka“, poručio je Stub.

    Kao moguću osnovu za nastavak diplomatskog procesa, Blekbern navodi američko-ruski mirovni plan od 28 tačaka iz 2025. godine.

    Prema njegovom tumačenju, taj prijedlog ne mora nužno značiti ukrajinsku kapitulaciju, jer predviđa mogućnosti evropskih integracija, poslijeratne obnove i očuvanja značajnih odbrambenih kapaciteta Ukrajine.

    Dodatni prostor za diplomatske aktivnosti mogao bi biti otvoren u novembru, kada se očekuje trilateralni sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

    Istovremeno, portparol Kremlja Dmitrij Peskov oprezno je pozitivno reagovao na mogućnost da finski predsjednik Stub predstavlja evropske zemlje u budućim pregovorima.

    Blekbern zaključuje da inicijative Finske i Norveške predstavljaju pokušaj da Evropa izgradi aktivniju diplomatsku strategiju, ali da njihov uspjeh zavisi od spremnosti ostalih evropskih vlada da usaglase zajednički sta

  • Samo 32 dosadašnja parlamentarca obnovila mandat

    Samo 32 dosadašnja parlamentarca obnovila mandat

    Novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske donijeće značajne promjene u poslaničkim klupama, jer će, prema trenutnim izbornim rezultatima, čak 51 mandat pripasti kandidatima koji nisu bili dio dosadašnjeg saziva, dok su 32 poslanika uspjela da obnove mandat.

    Od ukupno 59 aktuelnih poslanika koji su se ponovo kandidovali, njih 32 obezbijedilo je mjesto u parlamentu. Istovremeno, među onima koji napuštaju skupštinske klupe nalaze se brojna poznata politička imena, uključujući Nebojšu Vukanovića, Anju Ljubojević, Vladu Đajića i Milanka Mihajilicu, piše BL portal.

    Među poslanicima SNSD-a koji su obnovili mandat nalaze se Aco Stanišić, Aleksandar Krsmanović, Danijel Jošić, Denis Pijetlović, Ilija Tamindžija, Nina Bukejlović, Petar Jelić, Srđan Mazalica, Suzana Gašić, Zoran Blagojević i Nenad Lalović.

    Iz Pokreta „Sigurna Srpska“ u parlamentu ostaju Maja Dragojević Stojić, Mirna Savić Banjac i Slaviša Marković, dok su novi mandat iz Socijalističke partije Srpske obezbijedili Maksim Skoko i Siniša Mijatović.

    Ujedinjenu Srpsku će i u narednom sazivu predstavljati predsjednik stranke Nenad Stevandić, Aleksandar Trninić i Mirela Kajkut Zeljković.

    Mandate su obnovili i Darko Banjac, Dragan Brdar i Bobana Marelj iz koalicije DNS–NPS, kao i Boris Šljivić i Zoran Kokanović iz koalicije SP–DEMOS–NDP.

    U poslaničkim klupama ostaju i Milan Petrović, Ognjen Bodiroga i Dragomir Vasić iz SDS-a, dok su sa zajedničke liste „Za pravdu i red“ i PDP Republike Srpske ponovo izabrani Igor Crnadak, Đorđe Vučinić i Zagorka Grahovac.

    Nove mandate dobili su i Slavenko Ristić iz Republičke stranke Srpske i Mirsad Duratović iz Koalicije za državu.

    Znatno duži spisak čine kandidati koji nisu bili poslanici u prethodnom sazivu, a prema trenutnoj raspodjeli mandata trebalo bi da postanu dio novog skupštinskog sastava.

    Među novim imenima SNSD-a nalaze se Igor Dodik, Goran Maričić, Mikajlo Lazić, Zoran Stevanović, Miroslav Bojić, Bojan Savić, Miloš Gvero, Žarko Novaković, Luka Petrović, Siniša Ilić, Bojana Vokić, Radoslav Nikolić, Jovan Katić, Slobodan Javor, Nevena Todorović, Renata Obradović Popović, Jovana Drljača, Alen Šeranić, Dijana Aramanda, Nedeljko Perišić, Mara Granula, Elvida Vujić i Renata Kuzmić.

    Pokret „Sigurna Srpska“ u narednom sazivu mogao bi dobiti devet novih poslanika, među kojima su lider pokreta Draško Stanivuković, Nebojša Drinić, Dejan Kojić, Željko Sladojević, Milijana Jovičić, Vedran Čakarević, Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

    Nova lica SDS-a trebalo bi da budu Bojo Gašanović, Mirko Nikolić, Stojan Smiljanić, Biljana Lukić, Jovica Radulović, Vladimir Ćopić i Sonja Karadžić Jovičević.

    Iz Ujedinjene Srpske prvi put bi u ovom sazivu poslaničke mandate trebalo da preuzmu Saša Vrkačević i Miladin Radović, dok su među novim imenima koalicije DNS–NPS Boris Trninić i Milan Jovičević.

    Koaliciju SP–DEMOS–NDP mogli bi predstavljati i Davor Strika, Ognjen Kulić i Nedeljko Čubrilović, dok je zajednička lista „Za pravdu i red“ i PDP Republike Srpske dobila novog poslanika Lazara Radana.

    U skupštinske klupe, prema trenutnim podacima, ulaze i Goran Selak i Maja Vekić iz Socijalističke partije Srpske, kao i Edin Ramić i Sevlid Hurtić iz Koalicije za državu.

    Istovremeno, veliki broj dosadašnjih poslanika neće nastaviti rad u parlamentu. Među njima su Aleksandra Stupar Radić, Amir Hurtić, Andrea Gajić, Anja Ljubojević, Biljana Petković, Bojan Kresojević, Boris Pašalić, Borivoj Obradović, Damjan Škipina, Darko Berjan, Diana Čekić, Dragan Galić, Dražen Vrhovac i Kostadin Vasić.

    Bez novog mandata, prema sadašnjim podacima, ostaju i Milan Dakić, Milan Kasapović, Milan Milaković, Milan Savanović, Milan Trninić, Milanko Mihajilica, Milica Ijačić, Milica Lovrić, Milka Savić, Milutin Tasovac, Mirjana Orašanin, Mladen Ilić, Nataša Kulašinac, Nataša Radulović i Nebojša Vukanović.

    Na spisku onih koji napuštaju parlament nalaze se i Nedeljko Glamočak, Nikolina Šljivić, Ognjen Kuljić, Ognjen Vukojević, Pero Đurić, Petko Rankić, Predrag Nešić, Radislav Dončić, Radojica Vidović, Ramiz Salkić, Ranka Perić Romić, Sandra Erkić, Saša Dragić, Saša Grbić, Tamara Damjanović, Tanja Vukomanović, Tomica Stojanović, Velibor Stanić, Veselin Vujović, Vlado Đajić i Željko Dubravac.

    Ipak, konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske još nije potpuno izvjestan. Pojedini kandidati koji su osvojili mandate već obavljaju druge javne funkcije, zbog čega postoji mogućnost da odustanu od poslaničkih mjesta.

    U tom slučaju, njihove mandate preuzeće drugi kandidati u skladu sa izbornim pravilima, što znači da bi spisak budućih poslanika mogao pretrpjeti dodatne promjene.

  • Dačić ne odustaje nakon teškog poraza: Ustaćemo još jači i čvršći

    Dačić ne odustaje nakon teškog poraza: Ustaćemo još jači i čvršći

    Predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić oglasio se nakon izbornog neuspjeha svoje stranke, koja prvi put od uvođenja višestranačja nije uspjela da pređe cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu Srbije, poručivši da socijalisti neće odustati od političke borbe.

    Dačić je putem Instagrama zahvalio građanima koji su podržali njegovu izbornu listu na vanrednim parlamentarnim izborima, ističući da je stranka djelovala u izuzetno teškim političkim okolnostima.

    „Hvala svima koji su u nemogućim uslovima i atmosferi glasali za nas. Život se sastoji od uspona i padova. Nije strašno pasti, važno je ustati“, poručio je Dačić.

    On je naglasio da izborni poraz ne znači i kraj Socijalističke partije Srbije, izrazivši uvjerenje da će se stranka oporaviti i nastaviti političko djelovanje.

    „Kao i uvijek do sada ustaćemo, još jači i čvršći“, naveo je lider socijalista.

    U nastavku obraćanja pozvao je građane da sačuvaju mir i dostojanstvo, bez obzira na političke razlike i rezultate izbora.

    „Treba svi da sačuvamo dostojanstvo i mir. I svoju zemlju Srbiju. Sa mnom ili bez mene, svejedno. Živjeće ovaj narod i ova partija!“, poručio je Dačić, prenosi Srpskainfo.

    Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Republička izborna komisija objavila preliminarne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora, prema kojima je Studentska lista osvojila 52,17 odsto glasova i 140 poslaničkih mandata.

    Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je 39,17 odsto glasova, odnosno 104 poslanička mjesta.

    Sa druge strane, lista Socijalističke partije Srbije osvojila je svega 2,17 odsto glasova, što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog cenzusa.

    Takav rezultat predstavlja istorijski neuspjeh socijalista, koji su od obnove višestranačkog sistema u Srbiji 1990. godine bili neprekidno zastupljeni u republičkom parlamentu.

    Uprkos izbornom porazu, Dačić je poručio da njegova stranka namjerava da nastavi političko djelovanje, uz poziv pristalicama da sačuvaju jedinstvo i vjeru u njen oporavak.