Autor: INFO

  • Nafta pojeftinila nakon važnih razgovora u Teheranu: Brent na 115 dolara

    Nafta pojeftinila nakon važnih razgovora u Teheranu: Brent na 115 dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu zabilježile su pad nakon diplomatskih razgovora između Saudijske Arabije i Irana, koji su otvorili mogućnost smirivanja tenzija na Bliskom istoku. Sjevernomorska nafta Brent trgovala se po cijeni od približno 115 dolara za barel, dok je američka sirova nafta WTI pojeftinila na oko 101,5 dolara.

    Na kretanje cijena uticali su razgovori visokih zvaničnika Saudijske Arabije i Irana u Teheranu, čiji je cilj smanjenje napetosti između dvije države, prenose Nezavisne, pozivajući se na podatke portala Trejding ekonomiks.

    Saudijski ministar odbrane, princ Halid bin Salman, sastao se sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom i sekretarom Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Mohsenom Rezaijem.

    Sastanku su prisustvovali i načelnik Generalštaba pakistanske vojske Asim Munir, kao i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin.

    Diplomatski razgovori održani su u vrijeme povećanih bezbjednosnih rizika na Bliskom istoku, nakon što su jemenski Huti, koje podržava Iran, tokom prethodnih sedmica izveli više napada na Saudijsku Arabiju.

    Zbog nastavka neprijateljstava, investitori strahuju od novih poremećaja u proizvodnji, preradi i izvozu nafte, što bi moglo izazvati dodatnu nestabilnost na energetskom tržištu.

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države preduzele su mjere za ublažavanje problema u snabdijevanju energentima.

    Američke vlasti odobrile su oslobađanje do 400.000 barela nafte iz Strateških naftnih rezervi kako bi nadoknadile poremećaje nastale zbog problema u jednoj rafineriji u saveznoj državi Luizijani.

    Ipak, mogućnost značajnijeg povećanja američke proizvodnje i dalje je neizvjesna.

    Naftne kompanije oprezne su kada je riječ o novim velikim ulaganjima, prvenstveno zbog nestabilnih cijena i geopolitičkih rizika koji otežavaju dugoročno planiranje poslovanja.

    Dalje kretanje cijena nafte zavisiće, između ostalog, od razvoja bezbjednosne situacije na Bliskom istoku i mogućnosti da diplomatski razgovori doprinesu smirivanju regionalnih sukoba.

  • Poljska protiv Orbana na čelu UN: Ne predstavlja evropske vrijednosti

    Poljska protiv Orbana na čelu UN: Ne predstavlja evropske vrijednosti

    Moguća kandidatura bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija izazvala je reakcije u Poljskoj, odakle je poručeno da on ne predstavlja evropske vrijednosti. Ovakav stav uslijedio je nakon informacija da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da Orban bude zajednički kandidat Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske Ignaci Njemčicki izjavio je da Varšava nije zvanično obaviještena o takvoj inicijativi, zbog čega ne može da potvrdi medijske navode o razgovorima velikih sila.

    Ipak, poljski diplomata nije krio svoje protivljenje mogućnosti da nekadašnji mađarski premijer preuzme rukovođenje svjetskom organizacijom.

    „On nije osoba koja predstavlja evropske vrijednosti“, poručio je Njemčicki.

    Dodao je da Orban ne spada među političke ličnosti koje uživaju naročito veliku popularnost, prenose Nezavisne.

    Reakcija iz Varšave uslijedila je nakon što je američki Volstrit džurnal objavio da je Trampova administracija podstakla Orbana da razmotri kandidaturu za prvog čovjeka Ujedinjenih nacija.

    Prema informacijama američkog lista, Vašington je bivšem mađarskom premijeru predstavio početnu ideju prema kojoj bi njegovu kandidaturu zajednički podržale tri stalne članice Savjeta bezbjednosti – SAD, Rusija i Kina.

    Jedan američki diplomata, na kojeg se poziva Volstrit džurnal, tvrdi da su Moskva i Peking već izrazili podršku takvom prijedlogu.

    U američkim diplomatskim krugovima smatraju da bi usaglašen stav tri velike sile mogao imati značajan uticaj na izbor budućeg generalnog sekretara.

    Prema ocjeni jednog od zvaničnika koje citira američki list, kada Vašington, Moskva i Peking imaju zajednički cilj u Savjetu bezbjednosti, često uspijevaju da obezbijede njegovo ostvarenje.

    Ipak, zasad nije riječ o zvanično potvrđenoj kandidaturi, već o početnim razgovorima i prijedlogu koji tek treba da dobije formalnu podršku.

    Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će Orban prihvatiti mogućnost kandidovanja, kao i da li će tri velike sile zaista postići dogovor o njegovoj zajedničkoj nominaciji.

  • Krvavi napadi na pravoslavce: Ubijeno 60 ljudi, Crkva traži hitnu reakciju vlasti

    Krvavi napadi na pravoslavce: Ubijeno 60 ljudi, Crkva traži hitnu reakciju vlasti

    Najmanje 60 pravoslavnih hrišćana ubijeno je u dva napada u etiopskoj regiji Oromija, dok je više od 20 ljudi teško povrijeđeno, saopštila je Etiopska pravoslavna tevahedo crkva. Tokom nasilja zapaljeno je i 20 stambenih objekata, a crkveni zvaničnici zahtijevaju hitnu reakciju državnih institucija.

    Prema informacijama koje je objavio Sveti sinod, prvi napad dogodio se 20. oktobra u mjestu Gora Silingo, u okrugu Merti, gdje je život izgubilo 14 osoba.

    Četiri dana kasnije uslijedio je novi napad u okrugu Širka, u kojem je ubijeno još 46 ljudi. Nasilje je zahvatilo naselja Tereta, Čole i Birbo, koja se, kao i mjesto prvog napada, nalaze u zoni Arsi u centralnoj Etiopiji, prenose Nezavisne.

    Sveti sinod najoštrije je osudio ubistva, upozoravajući da je riječ o ozbiljnom ugrožavanju bezbjednosti stanovništva i osnovnih ljudskih prava.

    Crkveni velikodostojnici istakli su da ovakvi događaji predstavljaju kršenje ustavom zagarantovanog prava na život i slobodu vjeroispovijesti, ali i prijetnju dugogodišnjoj tradiciji zajedničkog života različitih vjerskih zajednica u Etiopiji.

    Od vlasti je zatraženo da javno osude nasilje, zaštite ugrožene građane i preduzmu konkretne korake kako bi počinioci bili pronađeni i procesuirani.

    Poseban apel upućen je bezbjednosnim službama, od kojih se očekuje pojačano prisustvo u ugroženim područjima i sprečavanje novih napada.

    Regionalne vlasti Oromije saopštile su da će raditi na identifikovanju i pronalaženju odgovornih za ubistva.

    Prema navodima lokalnih medija, jedan od lokalnih zvaničnika odgovornost je pripisao novoformiranom pobunjeničkom savezu u čijem sastavu djeluje i Oslobodilačka vojska Oroma.

    Međutim, ove optužbe za sada nisu nezavisno potvrđene, dok je pomenuta oružana organizacija ranije odbacivala tvrdnje da njeni pripadnici napadaju civilno stanovništvo.

    Oromija, najveća regija Etiopije, već godinama suočava se sa oružanim sukobima između državnih snaga i različitih pobunjeničkih grupa.

    Razmjere nasilja potvrđuju i raniji podaci Etiopskog savjeta za ljudska prava, prema kojima su u ciljanim napadima na području Istočnog Arsija, od 2021/2022. godine do 1. juna ove godine, ubijena najmanje 432 civila i četiri pripadnika lokalnih milicija.

    Zbog najnovijih stradanja, Sveti sinod najavio je razgovore sa visokim državnim zvaničnicima kako bi se razmotrile mjere za zaustavljanje nasilja i zaštitu pravoslavnog stanovništva.

    Istovremeno, organizovane su molitve za stradale, a pravoslavnim crkvama i manastirima širom svijeta upućen je poziv da nakon Svete liturgije održe pomen žrtvama.

    Crkva je izrazila saučešće porodicama ubijenih i poručila da je neophodno hitno stvoriti uslove u kojima će stanovnici ugroženih područja moći bez straha da žive i slobodno ispovijedaju svoju vjeru.

  • Rusija i Ukrajina započele prekid vatre u Oleškiju: Istovremeno raketiran Kijev

    Rusija i Ukrajina započele prekid vatre u Oleškiju: Istovremeno raketiran Kijev

    Rusija i Ukrajina započele su lokalni prekid vatre u gradu Oleški, na jugu Ukrajine, nakon diplomatskog posredovanja prve dame Sjedinjenih Američkih Država Melanije Tramp. Međutim, gotovo istovremeno sa stupanjem primirja na snagu, ruske balističke rakete pogodile su Kijev, gdje su zabilježene žrtve i velika materijalna šteta.

    Prekid vatre počeo je u utorak u tri časa ujutro, a njegov cilj je omogućavanje humanitarne operacije u Oleškiju, gradu koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

    Prema procjenama Ujedinjenih nacija, na tom području ostalo je zarobljeno do 2.000 stanovnika, koji se suočavaju sa ozbiljnim nestašicama hrane i lijekova, prenose Nezavisne.

    Dogovor o privremenoj obustavi borbenih dejstava potvrdili su predstavnici Rusije i Ukrajine, kao i vojske obje zemlje.

    Iz kancelarije Melanije Tramp saopšteno je da je prva dama SAD učestvovala u razgovorima sa civilnim pregovaračima dvije sukobljene strane, nakon što su je predstavnici Ujedinjenih nacija upoznali sa teškim uslovima u kojima žive stanovnici Oleškija.

    Zbog miniranih puteva i učestalih napada bespilotnim letjelicama, mnogi građani nisu u mogućnosti da napuste grad.

    Planirano je da humanitarni timovi tokom sedmice uđu u Oleški, procijene potrebe stanovništva i organizuju dopremanje pomoći, kao i evakuaciju onih koji žele da napuste područje.

    „Stanovnici koji žele da se evakuišu dobiće koordinisanu podršku i prevoz do odredišta koje izaberu. Očekujem da će neki željeti da odu u Rusiju, a neki u Ukrajinu“, izjavila je Melanija Tramp.

    Američka televizija Njuzmaks najavila je da će imati ekskluzivan pristup praćenju posmatrača koji bi u četvrtak trebalo da uđu u grad.

    Ipak, dok je u Oleškiju počinjalo primirje, ukrajinska prijestonica našla se na udaru ruskih balističkih raketa.

    Nekoliko minuta nakon tri časa ujutro u Kijevu su odjeknule snažne eksplozije, a upozorenja na vazdušnu opasnost aktivirana su i u drugim dijelovima Ukrajine.

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je u napadu oštećen Južni most preko Dnjepra, kao i infrastruktura metroa koja se nalazi na tom mostu.

    „Pogođen je Južni most. Oštećena je i infrastruktura metroa na mostu“, naveo je Kličko na Telegramu.

    Zbog oštećenja je obustavljen željeznički saobraćaj preko mosta, dok su gradske službe počele procjenu posljedica napada.

    Kijev je bio meta raketnih udara i prethodne večeri, kada su projektili pogodili područje jednog univerziteta. Prema informacijama lokalnih vlasti, u tom napadu jedna osoba je poginula, a deset je povrijeđeno.

    Oštećene su i zdravstvene ustanove, uključujući odjeljenje intenzivne njege na kojem su popucala prozorska stakla.

    Kličko je naveo da su prozori razbijeni i na dva odjeljenja druge zdravstvene ustanove, ali da među pacijentima i medicinskim osobljem nije bilo povrijeđenih.

    U jednom od napada pogođeno je i nestambeno područje, gdje je, prema preliminarnim informacijama, jedna osoba poginula u blizini supermarketa.

    Eksplozija nedaleko od studentskog doma jednog kijevskog univerziteta izazvala je dodatnu materijalnu štetu, a povrijeđena je dvadesetogodišnja djevojka.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruski projektili pogodili univerzitetski kompleks i okolna područja, uključujući park Kjoto, stambene objekte i prostor u blizini stanice metroa.

    Prema njegovim riječima, napadnute su lokacije na kojima se svakodnevno okuplja veliki broj građana, a u neposrednoj blizini nema vojnih objekata.

    Napadi su zabilježeni i u Harkovu, gdje su, prema podacima lokalnih vlasti, dvije osobe poginule, dok su četiri povrijeđene.

    Zelenski je nakon posljednjih udara optužio Moskvu da nastavlja rat uprkos diplomatskim inicijativama usmjerenim ka postizanju mira.

    Lokalno primirje u Oleškiju dolazi uoči nove runde pregovora Rusije i Ukrajine uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koja se očekuje narednog mjeseca.

    Iako dogovor omogućava sprovođenje humanitarne operacije, on se odnosi samo na ograničeno područje i ne predstavlja opšti prekid vatre između dvije zemlje.

  • Objavljeni podaci iz austrijskih zatvora: Srbi najbrojniji, poznat i broj državljana BiH

    Objavljeni podaci iz austrijskih zatvora: Srbi najbrojniji, poznat i broj državljana BiH

    Više od polovine zatvorenika u Austriji strani su državljani, a troškovi njihovog boravka u kazneno-popravnim ustanovama dostižu gotovo milion evra dnevno. Među njima je i 141 državljanin Bosne i Hercegovine, dok najviše stranih zatvorenika dolazi iz Srbije.

    Prema podacima austrijskog Ministarstva pravde, na dan 23. juna u zatvorima je boravila 10.101 osoba, od kojih 5.257 nije imalo austrijsko državljanstvo. To znači da su strani državljani činili 54,04 odsto ukupne zatvorske populacije.

    Broj zatvorenika u međuvremenu je povećan na 10.221, a procjenjuje se da ih je oko 5.000 sa stranim državljanstvom, prenose Nezavisne.

    Podaci koje je predstavila austrijska ministarka pravde Ana Šporer pokazuju da dnevni troškovi smještaja jednog zatvorenika iznose između 169,87 i 182,42 evra neto. Kada se taj iznos primijeni na 5.257 stranih zatvorenika evidentiranih u junu, ukupni dnevni izdaci približavaju se milionu evra.

    Najbrojniji među stranim zatvorenicima su državljani Srbije, kojih je 513. Slijede državljani Sirije sa 468 i Rumunije sa 434 zatvorenika.

    Na četvrtom mjestu nalazi se Slovačka sa 343 zatvorenika, zatim Avganistan sa 330, Mađarska sa 298, Rusija sa 285 i Turska sa 253.

    Poljska je deveta sa 169 zatvorenika, dok Bosna i Hercegovina zauzima deseto mjesto sa 141 državljaninom u austrijskim zatvorima.

    Samo državljani Srbije, Sirije i Rumunije zajedno čine gotovo 1.500 zatvorenika, odnosno više od četvrtine ukupnog broja stranih državljana u austrijskim kazneno-popravnim ustanovama.

    Prema podacima Ministarstva pravde, nešto više od trećine stranih zatvorenika dolazi iz država članica Evropske unije, a među deset najzastupljenijih država nalaze se samo četiri članice Unije.

    Austrijske vlasti nedavno su usvojile zakon kojim se pojednostavljuje postupak deportacije stranih zatvorenika, kako bi im se omogućilo da zatvorske kazne izdržavaju u državama čije državljanstvo imaju.

    Zakon je usvojen u Nacionalnom savjetu Austrije, ali je pažnju izazvala odluka Slobodarske partije Austrije (FPÖ) da glasa protiv njega, iako je ova politička organizacija godinama zagovarala slične mjere.

    Ministarka Šporer, međutim, nije željela da iznosi procjene o tome koliko bi stranih državljana zahvaljujući novim zakonskim rješenjima moglo biti prebačeno u zatvore svojih matičnih zemalja.

    Zbog toga za sada nije poznato u kojoj mjeri će nova pravila uticati na broj stranih zatvorenika, niti kolike bi uštede mogla donijeti austrijskom zatvorskom sistemu.

  • Indija smanjuje kupovinu ruske nafte: Ministar otkrio šta stoji iza odluke

    Indija smanjuje kupovinu ruske nafte: Ministar otkrio šta stoji iza odluke

    Indija je smanjila uvoz ruske sirove nafte i povećala nabavku energenata iz zemalja Persijskog zaliva, ali takva odluka nije posljedica pritisaka Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je indijski ministar nafte Hardip Sing Puri.

    On je na industrijskom skupu u Goi objasnio da indijske rafinerije dobavljače biraju prvenstveno na osnovu cijena i ponuđenih popusta, odbacujući tvrdnje da je Vašington uticao na smanjenje kupovine ruske nafte.

    „Nikada nisam osjetio nikakav pritisak“, poručio je Puri, odgovarajući na pitanje o mogućem američkom uticaju na energetsku politiku Indije.

    Prema njegovim riječima, ruska nafta postala je manje privlačna indijskim kupcima zbog povoljnijih ponuda iz Persijskog zaliva, čije zemlje trenutno nude konkurentnije cijene za određene vrste sirove nafte, prenose Nezavisne.

    Ministar je naglasio da se odluke o nabavci energenata donose u skladu sa ekonomskim interesima zemlje, bez obzira na međunarodne političke okolnosti.

    „Šta god ljudi govorili ili radili, na kraju je sve zasnovano na njihovom sopstvenom interesu“, istakao je Puri.

    Prije početka rata u Ukrajini, ruska nafta činila je svega 0,2 odsto ukupnog indijskog uvoza ovog energenta. Međutim, nakon izbijanja sukoba, Moskva je počela da nudi značajne popuste, što je dovelo do naglog povećanja kupovine iz Rusije.

    Situacija na tržištu u međuvremenu se promijenila, pa indijske rafinerije sve više nabavljaju naftu od bliskoistočnih proizvođača.

    Podaci o kretanju tankera pokazuju da je tokom septembra uvoz sirove nafte iz zemalja Bliskog istoka značajno porastao, dostigavši nivo koji je Indija bilježila prije početka rata u Ukrajini.

    Istovremeno, pojačana konkurencija kineskih kupaca dodatno je uticala na smanjenje indijske nabavke ruske nafte.

    Puri je objasnio da bliskoistočni proizvođači trenutno raspolažu većim količinama nafte dostupne za izvoz, što im omogućava da povećaju isporuke indijskom tržištu.

    Osim promjena u strukturi uvoza, Indija planira i proširenje svojih rafinerijskih kapaciteta kako bi obezbijedila dovoljno naftnih derivata za domaće potrebe, ali i nastavila da ispunjava izvozne obaveze.

    Time Nju Delhi nastoji da prilagodi energetsku politiku tržišnim uslovima, zadržavajući mogućnost nabavke nafte od različitih međunarodnih dobavljača.

  • Prebrojana gotovo sva biračka mjesta u Srbiji

    Prebrojana gotovo sva biračka mjesta u Srbiji

    Studentska lista osvojila je 140 poslaničkih mandata na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 104 mjesta u Narodnoj skupštini, pokazuju najnoviji preliminarni podaci Republičke izborne komisije.

    Prema rezultatima predstavljenim na sjednici Komisije u ponedjeljak uveče, nakon obrade izbornog materijala sa 8.187 biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova, a lista okupljena oko Aleksandra Vučića 39,17 odsto.

    Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević saopštio je da je za listu „Studenti pobeđuju“ glasalo 2.267.615 birača, dok je Vučićeva lista dobila podršku 1.685.022 građana.

    Time je Studentska lista ostvarila prednost od 582.593 glasa, odnosno 13,54 procentna poena, prenose Nezavisne.

    Prema trenutnoj raspodjeli mandata, pobjednička lista ima apsolutnu većinu u parlamentu, koji broji 250 poslanika. Za izbor Vlade potrebno je najmanje 126 glasova, što znači da studenti imaju dovoljno mandata da samostalno formiraju novu izvršnu vlast.

    Sa druge strane, Socijalistička partija Srbije, koja je na izborima nastupila pod nazivom „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“, ostala je bez predstavnika u parlamentu. Socijalisti su osvojili 93.280 glasova, odnosno 2,17 odsto, što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog cenzusa.

    Pored dvije vodeće liste, mjesta u Narodnoj skupštini obezbijedile su četiri liste nacionalnih manjina.

    Savez vojvođanskih Mađara, predvođen Balintom Pastorom, osvojio je 34.762 glasa i dva mandata, dok je Albanska koalicija sa 27.670 glasova takođe dobila dva poslanička mjesta.

    Po jednog poslanika imaće lista „Rasim Ljajić – Ljudski“, koja je osvojila 20.544 glasa, i „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“, za koju je glasalo 12.399 birača.

    Bez mandata ostala je lista „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“, uprkos osvojenih 11.852 glasa.

    U parlament nisu ušle ni liste „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović“, koja je dobila 0,90 odsto podrške, kao ni „Evropska Srbija – Marinika Tepić, Zdravko Ponoš“, sa 0,28 odsto glasova.

    Prema podacima Republičke izborne komisije, u do sada obrađenom izbornom materijalu evidentirano je 6.253.475 birača sa pravom glasa, a na izbore je izašao 4.304.641 građanin.

    Ukupno je glasalo 4.301.985 birača, pri čemu je registrovano 4.246.513 važećih i 55.472 nevažeća glasačka listića. Izlaznost je iznosila približno 68,84 odsto.

    Iako najnoviji rezultati potvrđuju ubjedljivu prednost Studentske liste, oni još nisu konačni. Zvanična raspodjela poslaničkih mjesta biće poznata nakon završetka svih izbornih procedura, a do tada su moguće manje promjene u broju mandata.

  • Izbori koji bi mogli promijeniti Izrael: Netanjahu se bori za novi mandat

    Izbori koji bi mogli promijeniti Izrael: Netanjahu se bori za novi mandat

    Građani Izraela danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli donijeti promjenu vlasti nakon godina političkih podjela i vojnih sukoba. Aktuelni premijer Benjamin Netanjahu pokušava da obezbijedi novi mandat, dok mu je glavni protivkandidat bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot.

    Riječ je o prvim parlamentarnim izborima od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno približno 1.200 ljudi. Rat u Pojasu Gaze, sukobi sa Iranom i pitanje odgovornosti za bezbjednosne propuste postali su ključne teme izborne kampanje.

    Kako prenose Nezavisne, izbori dolaze u trenutku izraženih unutrašnjih podjela, dok se izraelsko društvo suočava sa posljedicama višegodišnjih sukoba i sve većim međunarodnim pritiscima.

    Netanjahu, koji je tokom posljednje tri decenije ukupno 19 godina proveo na čelu izraelske vlade, nastoji da produži političku karijeru uz podršku američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Međutim, njegov položaj dodatno komplikuje sudski postupak zbog optužbi za korupciju. Analitičari upozoravaju da bi gubitak premijerske funkcije mogao imati posljedice i po njegov pravni položaj.

    Nasuprot njemu nalazi se Gadi Ajzenkot, nekadašnji načelnik Generalštaba, koji je političku kampanju zasnovao na kritikama aktuelne vlasti i zahtjevima za većom odgovornošću državnih institucija.

    Ajzenkot je tokom rata u Gazi izgubio sina i dvojicu nećaka. Njegova politička organizacija nosi naziv „Jašar“, što se prevodi kao „poštenje“, a u javnosti se predstavlja kao alternativa Netanjahuovoj politici.

    Jedno od najvažnijih pitanja izbora jeste odgovornost za napad Hamasa iz oktobra 2023. godine. Opozicija optužuje aktuelnu vlast za bezbjednosne propuste, dok Netanjahu odgovornost prebacuje na bezbjednosne strukture i ističe svoje iskustvo u vođenju države.

    Istovremeno, opozicione partije najavljuju formiranje državne komisije koja bi istražila okolnosti napada, kao i promjene u sistemu obaveznog služenja vojnog roka.

    Posebno osjetljivo pitanje predstavlja izuzeće ultraortodoksnih Jevreja od vojne obaveze. Dok opozicija uglavnom zahtijeva ukidanje takvih povlastica, Netanjahuovi vjerski koalicioni partneri insistiraju na njihovom zadržavanju.

    Izbori se održavaju i u vrijeme rasprava o nezavisnosti pravosuđa, odnosu prema Palestincima i širenju izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

    Izraelski parlament, Kneset, ima 120 poslaničkih mjesta, a za formiranje većinske vlade neophodna je podrška najmanje 61 poslanika.

    Poslanički mandati raspodjeljuju se proporcionalno osvojenim glasovima, dok izborni prag iznosi 3,25 odsto. Budući da nijedna politička stranka u istoriji Izraela nije samostalno osvojila apsolutnu većinu, sastavljanje koalicija predstavlja uobičajenu praksu.

    Posljednja istraživanja javnog mnjenja, objavljena prije početka zabrane predizbornih anketa, nisu pokazivala sigurnu parlamentarnu većinu nijednog od suprotstavljenih političkih blokova.

    Biračka mjesta otvorena su od sedam do 22 časa po lokalnom vremenu, a prvi pokazatelji izbornog rezultata očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta, kada će izraelske televizije objaviti izlazne ankete.

    Prebrojavanje glasova trebalo bi da bude završeno do 30. oktobra, dok se objavljivanje zvaničnih rezultata očekuje 4. novembra.

    Ipak, čak i nakon što bude poznata raspodjela mandata, Izrael bi mogao čekati na formiranje nove vlade zbog mogućih dugotrajnih koalicionih pregovora.

    Ukoliko nijedan politički blok ne obezbijedi potrebnu većinu, jedna od mogućnosti jeste formiranje manjinske vlade, koja bi zavisila od podrške poslanika izvan vladajuće koalicije.

  • Srbija čeka novu vlast: Studentska lista ima većinu, ali slijedi nekoliko važnih koraka

    Srbija čeka novu vlast: Studentska lista ima većinu, ali slijedi nekoliko važnih koraka

    Studentska lista odnijela je ubjedljivu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji i obezbijedila većinu potrebnu za samostalno formiranje Vlade, ali nova vlast neće odmah preuzeti dužnost. Prije toga neophodno je završiti izborni postupak, potvrditi rezultate, konstituisati Narodnu skupštinu i izabrati novi kabinet, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.

    Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije, lista „Studenti pobeđuju“ osvojila je 52,71 odsto glasova, odnosno 140 poslaničkih mjesta. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je 39,17 odsto glasova i 104 mandata, dok su preostala mjesta pripala predstavnicima nacionalnih manjina.

    Iako pobjednička lista ima više od potrebnih 126 poslanika, konačna raspodjela mandata još nije potvrđena, a predstoje i zakonom propisane procedure koje moraju biti završene prije izbora nove Vlade, prenose Nezavisne.

    Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije Beograda, objasnio je da Republička izborna komisija najprije mora obraditi zapisnike sa svih biračkih mjesta i riješiti eventualne nepravilnosti.

    Pojedine greške, poput nedostatka kontrolnog listića, viška glasačkih listića ili nepropisno potpisanih zapisnika, mogu dovesti do ponavljanja glasanja na određenim biračkim mjestima.

    Dodatno vrijeme mogu zahtijevati i izborni prigovori. Građani kojima je povrijeđeno biračko pravo, kao i podnosioci izbornih lista, imaju 72 časa za njihovo podnošenje, dok Republička izborna komisija ima isti rok za odlučivanje.

    Ukoliko podnosioci prigovora nisu zadovoljni odlukom, mogu pokrenuti postupak pred Upravnim sudom. Tek nakon okončanja svih postupaka i isteka žalbenih rokova moguće je proglasiti konačne izborne rezultate.

    Alimpić je ocijenio da bi, zbog velike razlike u broju osvojenih glasova, trebalo izbjeći nepotrebno odgađanje primopredaje vlasti.

    Prema zakonskim odredbama, Republička izborna komisija dužna je da objavi ukupan izvještaj o rezultatima najkasnije 96 časova nakon prijema svih zbirnih izvještaja lokalnih izbornih komisija. Potom slijedi dodjela poslaničkih mandata, za koju je predviđen rok od deset dana.

    Nakon proglašenja konačnih rezultata počinje da teče rok za održavanje prve sjednice novog saziva Narodne skupštine Srbije. Ustav propisuje da ona mora biti održana najkasnije u roku od 30 dana, a saziva je predsjednik parlamenta iz prethodnog saziva.

    Skupština se smatra konstituisanom kada budu potvrđeni mandati najmanje dvije trećine poslanika, odnosno 167 od ukupno 250. Nakon toga slijedi izbor skupštinskog rukovodstva i formiranje parlamentarnih tijela.

    Sljedeća faza je izbor nove Vlade. Predsjednik Srbije obavlja konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih lista, nakon čega predlaže mandatara koji treba da obezbijedi podršku skupštinske većine.

    Mandatar zatim predstavlja program rada i sastav budućeg kabineta, o kojima poslanici odlučuju glasanjem. Za izbor predsjednika i članova Vlade potrebno je najmanje 126 glasova.

    Studentska lista, prema trenutnoj raspodjeli mandata, ima dovoljno poslanika da samostalno formira izvršnu vlast, bez potrebe za koalicionim partnerima.

    Međutim, Ustav predviđa i krajnji rok za završetak tog postupka. Nova Vlada mora biti izabrana najkasnije 90 dana od konstituisanja Narodne skupštine.

    Ukoliko parlament u tom periodu ne izabere Vladu, predsjednik Republike dužan je da raspusti Skupštinu i raspiše nove parlamentarne izbore.

    Do izbora novog kabineta, dosadašnja Vlada nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonskim ograničenjima, dok nova izvršna vlast zvanično preuzima dužnost polaganjem zakletve pred Narodnom skupštinom.

    To znači da, uprkos ubjedljivoj izbornoj pobjedi Studentske liste, datum formiranja nove vlasti u Srbiji još nije poznat.

  • Od naučnika do jednog od lica izborne pobjede: Ko je Radomir Saičić?

    Od naučnika do jednog od lica izborne pobjede: Ko je Radomir Saičić?

    Radomir Saičić, univerzitetski profesor, priznati hemičar i akademik Srpske akademije nauka i umjetnosti, našao se u centru pažnje javnosti nakon što je u izbornoj noći saopštio pobjedu Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.

    Saičić je bio jedan od istaknutih kandidata političke organizacije „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, a iz njenog izbornog štaba poručio je da su građani svojim glasovima pokazali snagu i odlučnost da mijenjaju društvo.

    Riječ je o naučniku sa višedecenijskom akademskom karijerom, koji je rođen 31. oktobra 1961. godine u Beogradu. Njegov otac Nikola bio je arhitekta i univerzitetski profesor.

    Obrazovanje je započeo u Matematičkoj gimnaziji, nakon čega je upisao Prirodno-matematički fakultet u Beogradu. Diplomirao je 1983. godine, magistrirao četiri godine kasnije, dok je doktorsku disertaciju iz oblasti slobodnoradikalske hemije odbranio 1991. godine, pod mentorstvom profesora Živorada Čekovića.

    Profesionalnu karijeru izgradio je na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je napredovao od asistenta pripravnika do redovnog profesora, u čije je zvanje izabran 2002. godine.

    Na čelu Katedre za organsku hemiju nalazio se od 1999. do 2003. godine, a istu funkciju ponovo obavlja od 2023. godine. Takođe je predsjednik Etičke komisije Hemijskog fakulteta.

    Dio naučnog usavršavanja proveo je u Francuskoj, gdje je tokom 1995. i 1996. godine boravio na postdoktorskim studijama u okviru Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja.

    Njegova istraživanja usmjerena su na organsku i medicinsku hemiju, posebno na sintezu prirodnih jedinjenja, uključujući taksol i njegove derivate koji imaju primjenu u liječenju malignih bolesti.

    Saičić je 2012. godine postao dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnosti, dok je šest godina kasnije izabran za redovnog člana Odjeljenja hemijskih i bioloških nauka. Srpskom hemijskom društvu pripada od 1984. godine, prenose Nezavisne.

    Tokom naučne karijere dobio je više značajnih priznanja, među kojima su Oktobarska nagrada grada Beograda za najbolji studentski magistarski rad 1987. godine, Medalja Srpskog hemijskog društva 1995. godine i Nagrada grada Beograda za najbolje naučno ostvarenje u 2006. godini.

    U političku javnost snažnije je zakoračio kao jedan od glavnih kandidata Studentske liste, koja ga je predstavila na predizbornom skupu u Novom Sadu.

    Nakon izborne pobjede, Saičić je poručio da rezultat predstavlja više od političkog uspjeha i izrazio uvjerenje da Srbija dobija priliku za drugačiju budućnost.

    „Studenti su pobedili. A sa njima je pobedila i nada da Srbija može biti zemlja pravde, slobode i dostojanstva“, izjavio je Saičić.

    Podsjetimo, Aleksandar Vučić, nosilac liste „Ujedinjena Srbija“, u izbornoj noći priznao je poraz na parlamentarnim izborima, nakon što je Studentska lista osvojila najveću podršku birača.