VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović sa Trampovim sekretarom za ekonomiju: Fokus na ekonomskim temama

    Cvijanović sa Trampovim sekretarom za ekonomiju: Fokus na ekonomskim temama

    Uvijek je zadovoljstvo i privilegija razgovarati sa Hauardom Latnikom, sekretarom za ekonomiju u administraciji predsjednika Trampa, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Iskazala sam neizmjernu zahvalnost za srdačan prijem koji je upriličio u svom kabinetu, kao i za još jedan sadržajan i konstruktivan sastanak, ukupno treći, a drugi od početka godine – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Instagram.

    Dodaje da je i ovaj put, glavni fokus bio na ekonomskim temama i mogućnostima konkretizacije saradnje, posebno u oblastima energetike i infrastrukture.

    – Izrazila sam podršku planiranim američkim projektima u BiH, kao i zainteresovanost Republike Srpske za nove investicije iz SAD. Uvjerena sam da je jačanje ekonomske saradnje put ka razvoju, prosperitetu, ali i unapređenju sveobuhvatnih odnosa sa SAD – poručila je Cvijanovićeva.

  • Gradska uprava: Nema ukidanja škole i vrtića na Starčevici, u planu stotine miliona za razvoj

    Gradska uprava: Nema ukidanja škole i vrtića na Starčevici, u planu stotine miliona za razvoj

    Grad Banjaluka poručio je da izmjene pojedinih regulacionih planova ne znače odustajanje od javnih sadržaja, već pokušaj da se stvore realni uslovi za njihovu izgradnju, dok je istovremeno predstavljen i širi plan kapitalnih investicija vrijedan oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine.

    Iz Gradske uprave reagovali su nakon navoda u javnosti da se izmjenama dijela Regulacionog plana na Starčevici ukidaju planirane lokacije za školu i vrtić. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da za takve tvrdnje nema osnova i da su ovi javni objekti i dalje predviđeni na istim lokacijama.

    „Razumijem uznemirenost građana, posebno u moru netačnih natpisa koji se pojavljuju i koji nemaju veze sa istinom. Banja Luka ima više predviđenih lokacija za izgradnju vrtića koje smo ranije detektovali i obezbijedili, posebno u periodu kada se razgovaralo o izgradnji vrtića sredstvima iz budžeta Kabineta predsjednika Republike. Među tim lokacijama je i ona na Starčevici, koja ostaje planirana i danas“, rekla je Savić Banjac.

    Prema njenim riječima, izmjenama plana koristi se prilika da se planirani objekat iste namjene pomjeri sa privatnog na gradsko zemljište, kako bi se izbjegli dodatni troškovi otkupa i omogućila efikasnija realizacija projekta.

    „To nam daje mogućnost da Grad zadrži punu kontrolu nad svojom imovinom i da projekat realizuje u skladu sa najboljim ekonomskim parametrima. Razloga za paniku nema, škole i vrtići ostaju planirani upravo na lokacijama na kojima su i ranije bili predviđeni“, navela je ona.

    Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pojasnili su da su korekcije regulacionog plana urađene kako bi plan postao provodiv i kako bi se omogućila realizacija sadržaja koji su godinama planirani. Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Vuk Višekruna naglasio je da planom nije došlo do brisanja škole i vrtića.

    „Želim još jednom vrlo jasno da naglasim da su škola i vrtić predviđeni planom. Korekcijom plana nije došlo do brisanja ovih objekata, već su korekcije bile neophodne kako bismo stvorili realne preduslove da se ti objekti izgrade“, rekao je Višekruna.

    On je podsjetio da je prethodno plansko rješenje doneseno još 2008. godine, te da su se u međuvremenu struktura i razvoj naselja značajno promijenili. Kako je naveo, Grad raspolaže određenim zemljištem na tom području, ali zbog strukture parcela i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do sada nije bilo moguće pristupiti realizaciji planiranih sadržaja.

    U međuvremenu, iz Gradske uprave je potvrđeno i da će nacrt Regulacionog plana „Centar-jug“, koji predviđa izgradnju većeg broja novih objekata u užem centru grada, ponovo biti izložen javnosti na uvid sredinom marta.

    Prema obavještenju Odjeljenja za prostorno uređenje, građani će nacrt moći pogledati od 13. do 20. marta 2026. godine, kada će imati priliku da dostave primjedbe i prijedloge na predložena rješenja.

    Ovaj plan obuhvata prostor od 6,84 hektara u užem centru Banjaluke, omeđen ulicama Đure Daničića, Jevrejskom, Nikole Pašića, Milana Rakića, Slobodana Kokanovića i Gorana Radulovića Bimbe, kao i obalom rijeke Vrbas.

    Istovremeno, odbornici Skupštine grada dali su podršku Planu kapitalnih investicija vrijednom oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja okvir razvoja ključne infrastrukture u Banjaluci.

    Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić istakla je da je riječ o osnovnom planskom dokumentu srednjoročnog infrastrukturnog razvoja grada.

    „Plan kapitalnih investicija je osnovni planski dokument srednjoročnog infrastrukturnog razvoja Banjaluke. Dokument je pripremila komisija koju je imenovao gradonačelnik, a u njegovoj izradi učestvovale su sve gradske potrošačke jedinice, kao i gradske i republičke ustanove koje djeluju na području grada“, rekla je Aničićeva.

    Kako je pojasnila, institucije i preduzeća su svoje prijedloge dostavili putem javnog poziva, nakon čega je komisija, u saradnji sa nadležnim odjeljenjima, utvrdila raspored realizacije projekata po godinama i izvorima finansiranja.

    Veliki dio planiranih projekata, dodala je ona, biće finansiran iz kreditnih sredstava, jer Grad ima značajne mogućnosti za kreditno zaduženje, dok su za pojedine projekte predviđeni i drugi izvori finansiranja, uključujući sredstva Vlade Republike Srpske.

    Među većim projektima navela je izgradnju mosta u naselju Dolac, za koji je u prvoj fazi planirano oko 15 miliona KM, dok je ukupna vrijednost projekta, prema procjenama iz 2019. godine, oko 35 miliona KM.

  • Od 14 miliona za most, nisu potrošena ni tri

    Od 14 miliona za most, nisu potrošena ni tri

    Rasprava o izgradnji mosta u naselju Dolac ponovo je otvorena u Banjaluci nakon što je Gradski odbor SNSD-a objavio da je od ukupno obezbijeđenih 14,4 miliona KM već potrošeno 2,65 miliona, iako radovi na mostu još nisu počeli.

    Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nakon nedavnog sastanka u Vladi Republike Srpske da bi radovi na mostu mogli početi već tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat i budu riješene preostale imovinsko-pravne prepreke.

    U objavi na društvenim mrežama SNSD navodi da je novac za projekat obezbjeđivan kroz više godina, putem kredita i budžetskih sredstava, uz pitanje gradonačelniku gdje je završio ostatak novca s obzirom na to da most još nije počeo da se gradi.

    Kako su planirana sredstva kroz godine

    Prema podacima koji su dostupni iz javnih dokumenata i ranijih odluka gradske administracije, finansiranje projekta mosta u Docu planirano je kroz više različitih izvora.

    Prema navodima iz objave SNSD-a, ali i ranijim informacijama o finansiranju infrastrukturnih projekata u Banjaluci, sredstva su planirana po godinama na sljedeći način:

    2021. godina – 2,4 miliona KM kredit EBRD

    Grad Banjaluka je u okviru šireg programa infrastrukturnih projekata planirao sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Dio tog finansiranja bio je predviđen i za projekat mosta u Docu.

    2022. godina – 100.000 KM kredit EBRD

    U narednoj godini planirana su manja sredstva za nastavak pripremnih aktivnosti, prvenstveno za dokumentaciju i tehničke procedure koje prethode izgradnji mosta.

    2022. godina – 1,4 miliona KM vlastita sredstva

    Pored kreditnih linija, Grad je planirao i dio finansiranja iz vlastitog budžeta za projektovanje i pripremu projekta.

    2023. godina – 5,2 miliona KM kredit komercijalne banke

    U ovoj fazi planirano je dodatno kreditno zaduženje za nastavak pripreme projekta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    2026. godina – 5,3 miliona KM novi kredit

    Skupština grada Banjaluka nedavno je usvojila odluku o novom kreditnom zaduženju u iznosu od 5,3 miliona KM, koje je namijenjeno prije svega rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izradi projektne dokumentacije.

    Projekat i dalje bez glavnog projekta i dozvole

    Uprkos višegodišnjem planiranju i obezbjeđivanju sredstava, projekat mosta u Docu i dalje se nalazi u pripremnoj fazi.

    Iz Gradske uprave ranije je potvrđeno da most još nema izrađen glavni projekat niti građevinsku dozvolu, te da je izrada projektne dokumentacije i dalje u toku.

    Tek nakon završetka glavnog projekta moguće je pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole kod Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Grad najavljuje početak radova tokom ljeta

    Tema mosta u Docu bila je i dio razgovora na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Tom prilikom razgovarano je o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekta. Kako je navedeno, dio parcela pripada institucijama Republike Srpske, uključujući Vladu i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a postignut je načelan dogovor da se zemljište za projekte od javnog interesa ustupa bez naknade.

    „Most u Docu biće najveći, najviši i najvažniji infrastrukturni projekat koji Banjaluka očekuje. Riječ je o parcelama od oko 2.000 kvadratnih metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko dva miliona KM, a koje pripadaju Vladi Republike Srpske i UKC-u. Dogovor je da sve što je u funkciji javnog interesa međusobno ustupamo bez naknade“, rekao je Stanivuković.

    On je dodao da bi, ukoliko Skupština grada da saglasnost i nakon rješavanja preostalih privatnih parcela, radovi na mostu mogli početi tokom ljeta.

    „Sa današnjim dogovorom i uz rješavanje još jedne do dvije privatne parcele, objektivno možemo očekivati početak radova tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat“, naveo je Stanivuković.

    Projekat koji je godinama predmet političkih sukoba

    Most u Docu već godinama je jedan od infrastrukturnih projekata oko kojeg se vodi politička rasprava između gradske administracije i skupštinske većine.

    Nakon promjene vlasti u Banjaluci 2020. godine, projekat je često bio predmet političkih optužbi i različitih interpretacija o tome u kojoj fazi se nalazi njegova realizacija.

    Most u Docu zamišljen je kao saobraćajna veza između centra grada i naselja Obilićevo i Starčevica, a prema ranijim najavama trebalo bi da ima četiri saobraćajne trake i poseban most za pješake.

    Cilj projekta je rasterećenje Gradskog mosta i poboljšanje povezanosti istočnog i zapadnog dijela grada.

    Ipak, i pored višegodišnjih najava, most još nije u fazi izgradnje, dok se projekat i dalje nalazi u administrativnim i tehničkim procedurama koje prethode početku radova.

    Ognjen Jokić, BL portal

  • Komunalni i infrastrukturni problemi prijavljivaće se na jednom mjestu

    Komunalni i infrastrukturni problemi prijavljivaće se na jednom mjestu

    Nestalo struje, pukla cijev, pojavila se rupa na putu ili je oluja napravila haos. Uskoro će za sve to biti dovoljan jedan broj 121. Banjaluka pokreće Operativno-komunikativni centar koji će građanima omogućiti da sve probleme prijave na jednom mjestu, 24 sata dnevno.

    Tako više neće biti lutanja između službi i telefona.

    –Građani će na jedan broj moći da prijave sve probleme, od nestanka struje i vode do rupa na putu ili drugih komunalnih problema. Naša uloga je da zaprimimo prijavu, obradimo je i proslijedimo nadležnom odjeljenju ili službeniku koji je zadužen za rješavanje tog problema – objašnjava Gavrilo Kerkez, šef Operativno-komunikativnog centra.

    Broj 121 biće dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a građani će moći prijaviti infrastrukturne i komunalne probleme, ali i dobiti informacije neophodne za svakodnevno funkcionisanje.

    Nakon što operater OKC zaprimi prijavu, ona će biti proslijeđena nadležnoj gradskoj službi, a od njih će se tražiti povratna informacija kako bi građani u što kraćem roku dobili odgovor. Informacije će, u zavisnosti od želje građana, biti dostavljane telefonom ili putem e-maila.

    U početnoj, testnoj fazi, Operativno-komunikativni centar će prvenstveno služiti za potrebe civilne zaštite i reagovanje u vanrednim situacijama i elementarnim nepogodama. Nakon toga planirano je postepeno uključivanje i drugih gradskih službi.

    -Krenućemo sa civilnom zaštitom, a onda ćemo postepeno uključivati komunalnu policiju, inspekcije, odjeljenje za saobraćaj i druge službe – objašnjava Kerkez. On ističe da su operateri ključni dio sistema, jer će upravo oni biti prvi kontakt građana sa centrom.

    -Srce centra nisu ni šef, ni bilo koji drugi službenik, već operateri koji će 24 časa dnevno primati pozive i davati prve informacije građanima – naglašava on i dodaje da će u prvoj fazi u centru raditi 6 operatera, što je minimalan broj potreban za organizovanje smjenskog rada tokom 24 časa.

    Poseban akcenat biće stavljen na komunikaciju sa medijima, naročito u situacijama kriznog informisanja.

    -Kada su vanredne situacije u pitanju nama je jako važna komunikacija sa medijima i tzv. krizno komuniciranje, jer nemoguće je informacije plasirati pravovremeno bez medija. Sve važne informacije koje budemo imali proslijeđivaćemo medijima. Jer, bez obzira na sve aplikacije i sve što ćemo raditi, mediji imaju najveću moć da informaciju prenesu javnosti – ističe Kerkez.

    Iako broj 121 već postoji i u Srpskoj funkcioniše preko Republičke uprave civilne zaštite, Banjaluka će biti prva jedinica lokalne samouprave koja ima vlastiti operativno-komunikativni centar.

    Kerkez ističe da je centar razvijan po evropskim standardima, a iskustva su preuzeta iz zemalja zapadne Evrope, posebno iz Slovenije.

    -Ovo je kapitalni projekat koji nije pravljen za godinu ili dvije, već za decenije koje dolaze – poručuje on i dodaje da se radi i na unapređenju aplikacije „Građanska patrola“, koja bi ponovo trebalo da postane važan kanal komunikacije između građana i grada, piše Srpskainfo.

  • Novi potez Helsinkija: Nuklearno oružje na stolu

    Novi potez Helsinkija: Nuklearno oružje na stolu

    Finska je u četvrtak izjavila da planira ukinuti ograničenja koja zabranjuju nuklearno oružje na svom tlu, kako bi zemlju uskladila s NATO-ovom politikom odvraćanja nakon pridruživanja savezu 2023. godine.

    “Vladin prijedlog omogućio bi u budućnosti unošenje nuklearnog oružja u Finsku ili prevoz, isporuku ili posjedovanje istog u Finskoj, ako je povezano s vojnom odbranom Finske”, rekao je novinarima ministar odbrane Anti Hakanen.

    Dodao je:

    “U svim ostalim situacijama osim ovih razloga za izuzeće, uvoz, prevoz, isporuka i posjedovanje nuklearnog eksploziva i dalje bi bili zabranjeni”, rekao je ministar.

    Hakanen je rekao da se sigurnosno okruženje Finske i Evrope “temeljno i značajno promijenilo i pogoršalo” nakon ruskog sukoba sa Ukrajinom 2022. godine.

    Nordijska zemlja odustala je od decenija vojne nesvrstanosti kako bi se pridružila NATO-u u aprilu 2023. godine

    Povjerljive informacije
    Ali, Helsinki se mogao upoznati s nuklearnom odbranom NATO-a tek nakon što je postao punopravni član jer se radi o povjerljivim informacijama, rekao je Hakanen.

    Predložena promjena politike Finske zahtijeva izmjene Zakona o nuklearnoj energiji i kaznenog zakona.

    Desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, izjavila je da je njen prijedlog poslan na konsultacije do 2. aprilaa te se nada da će novi zakon stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi “Defence Talk”.

  • Đajić: Okružni sud poništio moju smjenu sa čela UKC-a RS

    Đajić: Okružni sud poništio moju smjenu sa čela UKC-a RS

    lado Đajić, bivši generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci, objavio je da je Okružni sud Banjaluka poništio odluku o njegovoj smjeni sa čela najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.

    “Povodom nezakonite smjene sa mjesta generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kao i presude Okružnog suda u Banjaluci poništene odluke o navedenoj smjeni, smatram svojom obavezom da se obratim javnosti”, napisao je Đajić na svom Facebooku nalogu i dodao:

    Đajić: “Ovo nije pitanje jedne funkcije”
    “Ovo nije pitanje jedne funkcije, već pitanje poštovanja zakona, institucija i prava u Republici Srpskoj. Odluka suda jasno pokazuje koliko je važno da se institucije i pojedinci uvijek vode zakon i pravda”.

     

    Đajić je naveo i da kao poslanik u Narodnoj skupštini RS, ali i kao čovjek koji se dosljedno zalaže za poštivanje prava i institucija, misli da je važno otvoreno i odgovorno govoriti o ovoj temi.

    Najavio obraćanje medijima 6. marta ispred NSRS
    Najavio je da če se petak, 6. marta, u 12 časova obratiti medijima ispred Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci.

    “Javnost ima pravo znati istinu, a zakon mora biti iznad svega”, zaključio je Đajić.

    Smjena Vlade Đajića
    Podsjećamo, Vlade Republike Srpske smjenila je Vladu Đajića, nakon kompromitujućeg snimka koji je objavljen, a čiji je akter.

    Prije smjene, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Nakon njegove smjene, na čelu UKC-a Rs je imenovan Nikola Šobot.

    Đajić je izgubio i funkciju prvog čovjeka banjalučkog SNSD-a, a za predsjednika Gradskog odbora izabran je funkcioner ove stranke Goran Maričić.

  • Banjalučka policija o udesu na brzoj cesti: Vozač pobjegao nakon nezgode

    Banjalučka policija o udesu na brzoj cesti: Vozač pobjegao nakon nezgode

    Jutros su se na brzoj cesti Banjaluka–Laktaši dogodile dvije saobraćajne nezgode, zbog čega se saobraćaj na pojedinim dijelovima ove dionice odvija otežano.

    Jedna nezgoda dogodila se oko 7 časova u mjestu Glamočani, a u njoj su učestvovali nepoznati vozač sa nepoznatim teretnim vozilom, koji je napustio lice mjesta, i vozač motocikla marke BMW.

    Iz Policijske uprave Banjaluka za „Nezavisne novine“ su naveli da je vozač motocikla zadobio tjelesne povrede.

    „U toku je vršenje uviđaja. Preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku vozača“, saopšteno je iz policije.

    Zbog ove nezgode saobraćaj se na tom dijelu puta odvija jednom saobraćajnom trakom.

    Prema informacijama čitalaca „Nezavisnih novina“, jutros se dogodila još jedna saobraćajna nezgoda na istoj brzoj cesti.

    Jedan udes dogodio se iz pravca Laktaša kod bivšeg FIS-a, dok se drugi dogodio iz pravca Banjaluke prema Laktašima, kod tržnog centra „Robot“.

    Na društvenim mrežama navodi se da je u jednoj od nezgoda pao vozač motocikla, dok se u regionalnoj Viber grupi o stanju na putevima vozačima savjetuje da koriste alternativne pravce zbog gužve na ovoj dionici.

  • Tri rezolucije – jedna istina: trenutak da Republika Srpska napiše dokument koji će trajati

    Tri rezolucije – jedna istina: trenutak da Republika Srpska napiše dokument koji će trajati

    U političkom životu Republike Srpske rijetko se događa da različite političke adrese gotovo istovremeno ponude dokumente koji govore o istoj temi i kreću se oko istog političkog cilja. Još je rjeđe da ti dokumenti dolaze iz različitih političkih tradicija – iz vlasti, iz opozicije i iz samog vrha parlamentarne institucije. Upravo zato tri rezolucije koje su predložili SNSD, SDS i kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića predstavljaju zanimljiv i politički važan trenutak.

    Na prvi pogled, moglo bi se pomisliti da je riječ o tri konkurentska dokumenta koji pokušavaju nametnuti različite političke interpretacije iste teme. Međutim, kada se njihovi tekstovi pažljivo pročitaju i uporede, slika postaje drugačija. Iza različitih formulacija, retoričkih naglasaka i političkih stilova, ove rezolucije otkrivaju nešto što u domaćoj politici nije česta pojava – širok prostor sadržajne saglasnosti.

    Drugim riječima, tri politička centra su, svako na svoj način, pokušala reći gotovo istu stvar.

    U vremenu velikih istorijskih iskušenja, zrelost jednog društva mjeri se upravo sposobnošću da se oko ključnih civilizacijskih pitanja postigne konsenzus. Tema osude ustaške ideologije i jasnog definisanja odnosa prema istorijskom stradanju srpskog naroda upravo je jedno od takvih pitanja. I zato tri ponuđena teksta rezolucija ne bi trebalo posmatrati kao političko nadmetanje, već prije kao tri snažna stuba jedne te iste političke i društvene volje: da se zločinu nikada ne dozvoli zaborav, a ideologiji mržnje povratak u javni prostor.

    Prva stvar koja upada u oči jeste način na koji svaki od ovih dokumenata gradi svoj pristup. Rezolucija SNSD-a ima najizraženiji institucionalni ton. Ona je pisana kao politički dokument koji jasno želi definisati stav institucija Republike Srpske i postaviti okvir u kojem bi te institucije trebalo da djeluju. U takvom tekstu dominiraju formulacije koje naglašavaju politički legitimitet Republike Srpske, pravo njenih institucija da artikulišu stavove i potrebu da se političke odluke donose unutar ustavnih nadležnosti.

    Rezolucija SDS-a, s druge strane, ima nešto drugačiji ritam. U njoj je vidljiv jači istorijski i narativni element. Umjesto da se fokusira prvenstveno na institucionalni odgovor, ona pokušava šire kontekstualizovati temu o kojoj govori. Takav pristup oslanja se na političko-istorijsko objašnjenje i na potrebu da se događaji i procesi sagledaju u širem kontekstu istorijskih činjenica i političkih okolnosti.

    Treći dokument, koji dolazi iz Kabineta predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, ima opet drugačiju strukturu. Njegov ton je najbliži pravnom diskursu. U uvodnim dijelovima dokumenta naglašeno se pozivaju međunarodni pravni akti – od Povelje Ujedinjenih nacija i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima do konvencija koje se odnose na zabranu diskriminacije i kažnjavanje zločina poput genocida.

    Takav pristup jasno pokazuje namjeru da se politička rasprava ne vodi samo unutar domaćeg političkog prostora, nego i unutar šireg međunarodnog pravnog okvira. Time se argument pokušava izgraditi na univerzalnim pravnim principima, a ne samo na političkim stavovima.

    Kada se ova tri pristupa stave jedan pored drugog, razlike su očigledne. Jedan dokument naglašava institucije, drugi istorijski kontekst, treći međunarodno pravo. Međutim, kada se iza tih razlika pogleda suština – postaje jasno da se osnovna politička poruka gotovo ne razlikuje.

    Prije svega, sve tri rezolucije polaze od istog principa: odbacivanja kolektivne krivice i jasnog imenovanja istorijskih zločina. Ono što posebno ohrabruje jeste gotovo potpuna saglasnost u definisanju karaktera zločina počinjenih nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U svim dokumentima jasno se koristi teška, ali istorijski utemeljena riječ – genocid.

    To jedinstvo u terminologiji nije samo pravno pitanje. Ono je prije svega pitanje istorijske istine i kolektivnog sjećanja. Sjećanja na Jasenovac, Jadovno, Pag i brojna druga stratišta duboko su utkana u identitet srpskog naroda i u političku svijest Republike Srpske.

    Druga velika tačka saglasnosti jeste odlučnost da se javni prostor očisti od simbola i ideologije koja je dovela do tih zločina. Sve tri rezolucije snažno osuđuju pokušaje rehabilitacije ustaštva kroz simbole, parole, javne manifestacije ili digitalni prostor. U tom smislu, Republika Srpska se kroz ove dokumente jasno pozicionira kao prostor koji ostaje čvrsto ukorijenjen u antifašističkoj tradiciji.

    Treća važna sličnost odnosi se na potrebu da se moralna osuda pretvori u konkretna institucionalna rješenja. U sva tri dokumenta provlači se ideja da veličanje ustaške ideologije i neofašizma mora imati i pravne posljedice. To pokazuje da postoji jasna politička volja da se kultura sjećanja ne zadrži samo na simboličkom nivou, već da postane dio pravnog i institucionalnog sistema.

    Naravno, razlike između rezolucija postoje i ne treba ih ignorisati. One su prije svega razlike u političkom stilu i naglascima. SNSD naglašava institucionalni odgovor i političku poziciju Republike Srpske. SDS daje snažniji istorijski i narativni okvir. Dokument iz Kabineta predsjednika Narodne skupštine pokušava cijelu raspravu podići na nivo međunarodnog pravnog argumenta.

    Ali upravo te razlike mogu se posmatrati i kao prednost. Umjesto da predstavljaju prepreku, one zapravo čine tri međusobno dopunjujuća pristupa – politički, istorijski i pravni. Kada se spoje, oni stvaraju mnogo snažniji i potpuniji dokument nego što bi to mogla biti bilo koja pojedinačna verzija.

    U političkom prostoru Balkana često dominira utisak da su političke razlike nepremostive i da svaka inicijativa mora završiti u međusobnom osporavanju. Zbog toga ovakav trenutak, u kojem tri različita politička aktera formulišu gotovo identičnu osnovnu poruku, zaslužuje posebnu pažnju.

    Jer najveća vrijednost ovih rezolucija možda nije u tome što su različite, nego u tome koliko su zapravo slične.

    Zato bi najveća greška bila da se cijela tema svede na dnevno-politička prepucavanja ili da ostane samo na polemikama koje se vode oko pojedinačnih provokacija, poput javnih rasprava o nastupima Marka Perkovića Thompsona ili sličnim estradnim incidentima. Takvo sužavanje teme značilo bi svoditi ogromnu istorijsku tragediju i duboku civilizacijsku lekciju na kratkotrajni medijski sukob.

    Suština ovog trenutka je mnogo šira od toga.

    Upravo ovakva situacija otvara prostor da se oko jednog ovakvog pitanja okupe ne samo političke partije, već i šire društvo – akademska zajednica, istorijska struka, institucije kulture i cijela javnost – i da se pokaže ne samo političko, nego i društveno i nacionalno jedinstvo.

    Republika Srpska u ovom trenutku ima rijetku priliku da iz tri postojeća teksta izvuče ono najbolje i objedini ih u jedan snažan, precizan i trajni dokument. Dokument koji će spojiti istorijsku dubinu, političku odlučnost i pravnu preciznost. Dokument koji neće biti napisan za jednu političku sezonu, nego za generacije koje dolaze.

    Takav akt mora biti dovoljno ozbiljan, naučno utemeljen i pravno precizan da izdrži test vremena. Mora biti formulisan tako da ne ostavlja prostor za relativizaciju istorijskih činjenica, ali i dovoljno univerzalan da bude razumljiv i prihvatljiv i izvan naših granica.

    Tek tada će osuda ustaške ideologije postati ne samo politički stav jedne generacije, nego trajna civilizacijska vertikala jednog društva.

    Jer snaga jednog naroda ne mjeri se samo njegovim razlikama, nego i sposobnošću da u ključnim trenucima pronađe zajednički glas. A tri rezolucije koje danas stoje pred Republikom Srpskom pokazuju da taj glas već postoji – potrebno je samo da se iz tri dokumenta pretoči u jedan istorijski tekst koji će trajati.

  • SAD ostaje bez ključnih raketa

    SAD ostaje bez ključnih raketa

    Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vinefeld upozorio je danas, 5. marta da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da izgubi ključnu “trku sa vremenom” u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

    On je ocijenio da će pobjeda u ratu zavisiti od toga da li će režim moći da održi baražnu vazdušnu vatru na američke baze i svoje saveznike u regionu duže nego što američke raketne odbrambene baterije mogu da ih obore.

    “Trka sa vremenom”: Presretači, Patriots i AMRAAM

    “SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana”, rekao je Vinefeld u izjavi za britanski list Tajms.

    Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma “Top gan”, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

    “Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patriotsi, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom”, upozorio je on.

    Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

    “Zalihe se brzo smanjuju, i moguće je da Patriots rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda'”, rekao je Vinefeld.

    Kritike Trampa: Ciljevi, koalicija i pravna osnova

    Vinefeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

    “Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova (za napad)”, dodao je on i ocijenio da je Tramp je “možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting  pred ključne srednjoročne izbore”.

    Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao da dovede do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

    “On preuzima rizike. On preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. On rizikuje sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumjevala antiratnu strategiju”, dodao je.

    Mogući kraj rata

    Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi “prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz”.

    “Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio”, naveo je Vinefeld.

    Upozorenja Pentagona, reakcija Trampa i podaci CENTCOM-a

    Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

    Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

    Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na Truth Social-u da SAD imaju “neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga” i da je “priča Volstrit džornala netačna i sramotna”.

    Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

    Vjeruje se da Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa “šahed”.

    Ko je Sendi Vinefeld: Funkcije i veza sa “Top gan”

    Vinefeld je bio potpredsednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a takođe je obavljao i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

    Sredinom 1980-ih, bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu, Kalifornija, pod nadimkom TOP GAN. Dok je bio tamo, letio je u nekim scenama iz vazduha u filmu Top Gan za Paramaunt Pikčers, prenosi Tanjug.

  • Zelenski zaprijetio Orbanu

    Zelenski zaprijetio Orbanu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će “određena osoba” u EU prestati da blokira kredit EU za Ukrajinu od 90 milijardi evra, aludirajući na mađarskog premijera Viktora Orbana.

    Poruka “određenoj osobi” u EU
    Kako je rekao na brifingu za novinare, on bi u suprotnom mogao dati kontakt podatke te osobe ukrajinskim oružanim snagama.

    “Nadamo se da određena osoba u Evropskoj uniji neće blokirati 90 milijardi evra, ili prvu tranšu od 90 milijardi evra, i da će naši branioci imati oružje. U suprotnom, daćemo adresu te osobe našim oružanim snagama, našim momcima, kako bi ga mogli pozvati telefonom i razgovarati sa njim na svom jeziku.”

    Mađarska blokira kredit EU
    Zelenski je nedavno rekao da se nada da će Orbanova stranka izgubiti predstojeće izbore kako bi se odnosi sa Mađarskom mogli normalizovati.

    Podsjećamo, Mađarska blokira dodjelu kredita EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu.

    Zelenski je govorio o činjenici da Ukrajina treba da izvrši avansna plaćanja za avione Gripen i Rafal koje je naručila od Švedske i Francuske, prenosi b.92.