VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sijarto: Hrvatska i Evropska komisija pokušavaju da ometaju isporuku nafte

    Sijarto: Hrvatska i Evropska komisija pokušavaju da ometaju isporuku nafte

    Evropska komisija, u dogovoru sa Hrvatskom, pokušava da omete isporuke ruske nafte Mađarskoj preko mora, iako su te isporuke zakonite, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Brisel se sramotno dogovara sa Hrvatima u pokušaju da ometa isporuku ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko mora. Postoji jasan i opravdan stav EU i u skladu sa odlukama EU, Mađarska i Slovačka mogu da kupuju rusku naftu sve dok nije moguća isporuka naftovodom – napomenuo je Sijarto.

    On je rekao da je Evropska komisija odgovorila na pismo Mađarske i Slovačke u vezi sa blokadom naftovoda “Družba”, ali da nije podržala te dvije članice EU, već je stala na stranu Kijeva.

  • Špirić: Srpska nije kočničar, ali bez razgovora nema rješenja problema u BiH

    Špirić: Srpska nije kočničar, ali bez razgovora nema rješenja problema u BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da Republika Srpska nije kočničar i da se nijedan problem u BiH ne može riješiti bez ozbiljnog razgovora.

    Špirić je rekao da je danas bio treći pokušaj da se okonča redovna sjednica tog doma sa 133 tačke dnevnog reda, među kojima su i 12 zakona iz oblasti intelektualne svojine, kao i zakoni o Sudu BiH, VSTS-u, regulatoru tržišta i izmjenama i dopunama Zakona o platama.

    On je istakao da predstavnici srpskog kluba nisu imali rezervu ni prema jednoj tački i da su insistirali da se sjednica privede kraju, a da se o drugim otvorenim pitanjima nastavi razgovarati.

    Špirić je naveo da je problem nastao jer je Klub bošnjačkog naroda zatražio posebnu sjednicu sa prijedlogom izmjena Zakona o platama kao prvom tačkom, iako je ta tema već bila 11. tačka dnevnog reda redovne sjednice.

    – Oni su došli na sjednicu da se ona ne održi, nismo mi. Maske moraju da padnu – poručio je Špirić.

    On je ocijenio da većina u bošnjačkom klubu želi da većinu srpskog i hrvatskog kluba pretvori u “publiku, a ne faktor odlučivanja”, i dodao da se za to koristi i podrška opozicije iz Republike Srpske.

    Špirić je naglasio da je politička atmosfera u BiH “previše zagušljiva” i da se problemi ne mogu rješavati ukoliko politički akteri odbijaju razgovor.

    – Nijedan problem BiH se neće riješiti bez ozbiljnog razgovora. Ako neko kaže da neće sa ovim ili onim političarem, postavlja se pitanje gdje je onda rješenje za državu – rekao je Špirić.

    On je ocijenio da je neodržavanje današnje sjednice nanijelo štetu svima u BiH, ističući da su na dnevnom redu bile i tačke važne za evropski put BiH.

    Govoreći o drugim pitanjima, Špirić je naveo da se pitanje Plana rasta mora rješavati na adresi koja je za to nadležna, dok je za situaciju u BHRT-u poručio da rješenje mora biti u poštovanju zakona i institucionalnom okviru BiH.

    – Mi smo jedina zemlja gdje je svaki sporazum uvod u nesporazum – zaključio je Špirić.

  • Čović žestoko o Forti: Ministar koji ništa ne radi, trebao bi riješiti probleme BHRT-a

    Čović žestoko o Forti: Ministar koji ništa ne radi, trebao bi riješiti probleme BHRT-a

    Lider HDZ-a Dragan Čović obratio se novinarima nakon što je zatražena pauza na samom početku sjednice doma Daroda PS BiH. Bez navođenja imena, citirao je ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edina Fortu i žestoko ga iskritikovao.

    Na pitanje da li se u Domu naroda ili u klubovima razgovara o rješavanju problema BHRT-a, Čović je odgovorio: “Ne razgovara, a trebalo bi. Mi smo kao Kolegijum trebali shvatit da je to jedno od vitalnih pitanja BiH – javni RTV servis. Nismo razmijenili nijednu riječ izuzev što populistički izađemo i pričamo kako treba, umjesto da smo riješili to pitanje – definisali i usvojili zakon. Tu bi se pokazalo imamo li ili ne parlamentarnu većinu.”

    Na red nije došao ni Plan rasta, a prema Čovićevim riječima, zbog rasprava i dopuna dnevnog reda- zadugo i neće.

    – Čuo sam od jednog ministra juče da je rekao da postoji prešutni dogovor između neke dvije političke opcije da se ništa ne radi do izbora. Kaže uvaženi kolega ministar koji ništa ne radi. On bi trebao riješiti pitanje televizije i probleme vozača – to je njegov resor. Što ne rješava? Zašto ne izađe sa inicijativama u Savjetu ministara o tome?- upitao je Čović.

  • Tramp: Iran je poražen, Kuba sljedeći cilj američke politike

    Tramp: Iran je poražen, Kuba sljedeći cilj američke politike

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi potpuno uklanjanje iranske rukovodeće strukture, istovremeno najavljujući da će nakon aktuelnog sukoba sa Iranom američka administracija fokus preusmjeriti na Kubu.

    U telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz Tramp je rekao da Vašington želi da „uđe i očisti sve“ u Iranu, naglašavajući da SAD ne žele scenario u kojem bi se vlast u toj zemlji obnavljala tokom dužeg perioda.

    – Želimo da uđemo i očistimo sve. Ne želimo nekoga ko bi obnavljao tokom perioda od deset godina – rekao je Tramp.

    Američki predsjednik je dodao da ima ideje o tome ko bi mogao biti „dobar vođa“ Irana i naveo da već preduzima poteze kako bi osigurao da ljudi koje ima na umu prežive rat. Istakao je i da bi sin pokojnog vrhovnog vođe Alija Hamneija bio „neprihvatljiv“ kao potencijalni nasljednik.

    Prema njegovim riječima, razmatranje slanja američkih kopnenih trupa u Iran u ovom trenutku bilo bi „gubljenje vremena“.

    – Izgubili su sve. Izgubili su svoju mornaricu. Izgubili su sve što mogu izgubiti – rekao je Tramp, komentarišući i izjavu iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija da je Teheran spreman za američku ili izraelsku kopnenu invaziju, ocijenivši je „uzaludnom“.

    Istovremeno, Tramp je poručio da bi nakon sukoba sa Iranom američka administracija mogla da usmjeri posebnu pažnju na Kubu.

    U razgovoru za Si-En-En rekao je da Kuba „želi da postigne dogovor“ sa Sjedinjenim Državama i da Vašington planira da interveniše kako bi ostvario svoje ciljeve poslije više od pola vijeka napetih odnosa.

    – Pratimo situaciju 50 godina i Kuba je sada praktično pala u naše ruke zbog mene. Radi se vrlo dobro – rekao je Tramp.

    On je najavio da bi američki državni sekretar Marko Rubio mogao dobiti posebnu ulogu u vođenju politike prema Havani, nakon što završi trenutne zadatke administracije.

    Dan ranije u Bijeloj kući Tramp je izjavio da je „samo pitanje vremena“ kada će Amerikanci kubanskog porijekla moći da se vrate u svoju zemlju, nagovještavajući da bi Kuba mogla biti sljedeća tačka američke spoljnopolitičke agende nakon Irana.

  • Vlada Srpske još nije zaprimila presudu po tužbi Đajića

    Vlada Srpske još nije zaprimila presudu po tužbi Đajića

    Na pitanje novinara Vladi Republike Srpske u vezi sa presudom Okružnog suda u Banjaluci u slučaju smjene Vlade Đajića sa mjesta generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, iz Vlade je odgovoreno da presudu još nisu zaprimili.

    U skladu s tim, navode iz Vlade, presudu ne mogu ni komentarisati, javlja RTRS.

    Nakon što je Okružni sud u Banjaluci 5. marta donio presudu kojom se uvažava tužba Đajića, kojom je njegovo razrješenje sa pozicije generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske proglašava nezakonitim, Vlada Republike Srpska mora da postupi po presudi.

    Ipak, u praksi to ne znači da će se Vlado Đajić odmah vratiti na mjesto prvog čovjeka UKC Republike Srpske, pojašnjava Mile Antonić, Đajićev pravni zastupnik.

    On dodaje da Vlada Republike Srpske sada ima rok od 30 dana da postupi po prijemu presude Okružnog suda, a na stolu su, navodi, tri opcije.

  • SAD: Plan da obezbjeđujemo brodove kroz Ormuski moreuz

    SAD: Plan da obezbjeđujemo brodove kroz Ormuski moreuz

    Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica priprema pratnju brodova kroz Ormuski moreuz, koju će sprovoditi “čim to bude izvodljivo”, dok je saobraćaj u ovom trgovinskom pravcu blokiran zbog rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

    – Čim bude razumno, pratićemo brodove kroz tjesnac i ponovo omogućiti protok energije – rekao je Rajt.

    Istovremeno, ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset potvrdio je da američka vojska priprema plan za praćenje brodova kroz moreuz, ali nije iznio detalje o vremenskom okviru.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je u utorak naveo da će američka mornarica početi da pruža pranju tankerima kroz moreuz “što je prije moguće”, kako bi se izjbeglo narušavanje globalnog snabdijevanja naftom.

  • Cijena nafte Brent porasla na skoro 90 dolara za barel

    Cijena nafte Brent porasla na skoro 90 dolara za barel

    Cijena nafte Brent raste i bliži se granici od 90 dolara za barel zbog rata na Bliskom istoku.

    Prema podacima sa berzi, cijena nafte Brent je u 14 časova iznosila 89,384 dolara za barel, dok je američka nafta WTI dostigla 86 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024.

    U Sjedinjenim Američkim Državama, prosječna cijena galona (3,785 litara) običnog benzina porasla je skoro 27 centi u posljednjih sedam dana, na 3,25 dolara, prenosi CNBC.

    Ministar energetike Katara Sad al-Kabi upozorio je danas, 6. marta, da bi cijene nafte mogle da dostignu i 150 dolara po barelu ako tankeri ne budu mogli da prolaze kroz ključni Ormuski moreuz, koji je trenutno blokiran zbog ratnih dejstava.

    Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država je ušao u sedmi dan, a američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su SAD “tek počele da se bore”.

    “Iran se nada da ovo ne možemo da izdržimo, što je zaista loša procjena”, napomenuo je Hegset na konferenciji za novinare.

    Stručnjaci upozoravaju da dalje eskalacije sukoba mogu da izazazovu globalne nestašice i dodatno podignu cijene energenata, prenosi Tanjug.

  • Cijena nafte pala ispod 81 dolar

    Cijena nafte pala ispod 81 dolar

    Azijske berze u petak su imale mješovit učinak nakon blagih padova na Volstritu, dok je cijena nafte oslabila za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine. Istovremeno, rast cijena zlata i srebra pokazuje da investitori i dalje traže sigurnija utočišta usljed geopolitičkih tenzija.

    Cijene nafte u petak su pale, donoseći kratkotrajan predah nakon naglih skokova ranije ove sedmice, dok rastu strahovi u vezi sa proizvodnjom i snabdijevanjem zbog rata s Iranom.

    Američka referentna nafta WTI rano u petak je oslabila 1,2 odsto, na 80,07 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dostigla 81,01 dolar.

    Brent, međunarodni referentni tip nafte, pao je jedan odsto, na 84,59 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigao 85,41 dolar.

    Analitičari upozoravaju da bi dodatni rast cijena nafte mogao ozbiljno opteretiti globalnu ekonomiju. Ukoliko bi cijena dostigla 100 dolara po barelu i zadržala se na tom nivou, pojedini investitori i ekonomisti smatraju da bi to predstavljalo veliki pritisak za svjetska tržišta.

    Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem situacije ove sedmice izazvala je snažne i česte oscilacije na finansijskim tržištima, ponekad i iz sata u sat.

    Pad cijena nafte u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile privremeno, tridesetodnevno izuzeće Indiji za kupovinu ruske nafte, naveli su analitičari ING-a Voren Paterson i Eva Mantej u bilješci upućenoj klijentima. Kako ističu, to nije „prekretnica“, ali pokazuje nastojanje Vašingtona da ograniči rast cijena nafte.

    Dalje kretanje cijena zavisiće od stabilnog obnavljanja protoka kroz Hormuški moreuz nakon poremećaja u kretanju tankera u tom području. Procjenjuje se da oko petine svjetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz ovaj tjesnac između Irana i Omana.

    Terminski ugovori na američke indekse blago su porasli dok rat s Iranom ulazi u sedmi dan, a izraelski vazdušni napadi pogađaju prijestonice Irana i Libana. Fjučersi na indeks S&P 500 porasli su 0,2 odsto, dok su fjučersi na Dau Džons industrijski indeks bili viši 0,3 odsto.

    Na azijskim tržištima, južnokorejski Kospi oslabio je 0,8 odsto, na 5.536,40 poena, nakon veoma turbulentne sedmice. Indeks je u srijedu potonuo 12 odsto, da bi u četvrtak gotovo izbrisao taj pad skokom od skoro 10 odsto.

    Tokijski Nikkei 225 porastao je 0,4 odsto, na 55.518,63 poena.

    Hongkonški Hang Seng skočio je 1,6 odsto, na 25.713,49 poena, dok je šangajski kompozitni indeks ojačao 0,1 odsto, na 4.113,70 poena.

    Australijski S&P/ASX 200 pao je 1,1 odsto, na 8.845,30 poena.

    Tajvanski Taiex zabilježio je pad od 0,4 odsto, dok je indijski Senseks oslabio 0,6 odsto.

    Na Volstritu je u četvrtak indeks S&P 500 pao 0,6 odsto, na 6.830,71 poen. Industrijski Dau Džons oslabio je 1,6 odsto, na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq kompozit skliznuo 0,3 odsto, na 22.748,99 poena.

    Akcije proizvođača čipova Brodkoma skočile su 4,8 odsto nakon što je kompanija objavila kvartalnu dobit i prihode iznad očekivanja, što je pomoglo da se ublaže ukupni gubici na Volstritu.

    Akcije aviokompanija bile su među najvećim gubitnicima jer su više cijene nafte povećale troškove goriva, dok su stotine hiljada putnika ostale zaglavljene širom Bliskog istoka zbog rata.

    Akcije American Airlinesa pale su 5,4 odsto, United Airlinesa pet odsto, a Delta Air Linesa 3,9 odsto.

    U drugim ranim jutarnjim trgovanjima u petak, američki dolar ojačao je na 157,80 jena sa 157,56 jena. Evro je ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.

    Cijena zlata porasla je 1,1 odsto, dok je srebro skočilo 2,7 odsto.

  • Tramp: Iran traži dogovor, ali je “malo zakasnio”

    Tramp: Iran traži dogovor, ali je “malo zakasnio”

    – Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran pokušava da postigne dogovor sa SAD-om, ali da je, prema njegovim rečima, za to “malo kasno”.

    Govoreći u Beloj kući na događaju u čast šampiona Glavne lige fudbala iz 2025. godine, kluba Inter Majami CF, Tramp je rekao da iranska strana traži način da postigne sporazum, preneo je CBS.

    “Zovu, pitaju: ‘Kako da postignemo dogovor?’ Rekao sam: ‘Malo kasnite'”, rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Američke Države trenutno žele da nastave borbe više nego Iran.

    On je naveo da američka vojska zajedno sa Izraelom nastavlja operacije protiv Irana.

    “Vojska Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa divnim izraelskim partnerima, nastavlja potpuno da uništava neprijatelja mnogo pre roka i na nivoima koje ljudi nikada ranije nisu videli”, rekao je Tramp.

    Prema njegovim rečima, američke i izraelske snage uništavaju iranske rakete i dronove i u tri dana su potopljena 24 broda iranske mornarice, dok su protivvazdušna odbrana, avioni, komunikacije i deo lansirnih rampi za rakete takođe uništeni.

  • Orban: Zelenski mi upućuje prijetnje dok mađarska opozicija staje na stranu Kijeva

    Orban: Zelenski mi upućuje prijetnje dok mađarska opozicija staje na stranu Kijeva

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da mu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upućuje prijetnje dok, kako je naveo, “mađarska opozicija staje na stranu Kijeva i Brisela”.

    Orban je naveo na platformi Iks da je plan EU i Ukrajine uspostavljanje proukrajinske vlade u Budimpešti koja bi slala mađarski novac Kijevu i odvojila Mađarsku od jeftinih ruskih energeneta.

    – Branićemo interese naše nacije. Računajte na to – poručio je Orban.

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je u četvrtak da niko ne može da prijeti Mađarskoj ili njenom premijeru, reagujući na izjavu Zelenskog da bi mogao “da da adresu jedne osobe u Evropskoj uniji” koja koči evropsku pomoć Kijevu, kako bi je ukrajinski vojnici “nazvali i porazgovarali s njom na svom jeziku”.

    – Ovo je prevazišlo svaku granicu. Ovo je Ukrajina. Ovo je vrsta “kulture” koja dolazi iz Kijeva. I ovo je čovek koga Brisel poštuje i zemlja koju žele da ubrzno prime u Evropsku uniju – napisao je Sijarto na platformi Iks.

    Dodao je i da bez obzira na to koliko Zelenski prijeti i koliko blisko sarađuje sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderom Evropske narodne partije (EPP) Manfredom Veberom, Budimpešta im neće dozvoliti da uvuku Mađarsku u rat.