VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sindikat traži zabranu rada na ekstremnim vrućinama

    Sindikat traži zabranu rada na ekstremnim vrućinama

    Građevinci, putari, poljoprivrednici i drugi radnici koji svakodnevno provode sate na otvorenom tokom ljetnih vrućina mogli bi dobiti jasnije definisana prava ukoliko bude usvojena inicijativa Saveza sindikata Republike Srpske za donošenje posebnog pravilnika o radu u uslovima ekstremno visokih temperatura.

    Savez sindikata RS zatražio je od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite da hitno pokrene postupak izrade propisa kojim bi se precizno uredile mjere zaštite radnika tokom toplotnih talasa. Među ključnim zahtjevima je određivanje temperaturnih granica nakon kojih bi rad morao biti obustavljen ili prilagođen.

    Iz Sindikata upozoravaju da su ekstremno visoke temperature posljednjih godina postale gotovo uobičajene tokom ljeta, dok Republika Srpska i dalje nema obavezujući dokument koji bi jasno propisao kada i pod kojim uslovima rad na otvorenom predstavlja opasnost po zdravlje zaposlenih.

    Umjesto konkretnih pravila, svake godine se uglavnom objavljuju preporuke nadležnih institucija, ali one, kako navode sindikalci, nisu dovoljne jer ne obavezuju poslodavce niti daju inspekcijama dovoljno prostora za efikasno djelovanje.

    – Život i zdravlje radnika ne mogu zavisiti od slobodne procjene poslodavca. Zaštita mora biti uređena jasnim pravilima koja će biti obavezna i jednako primjenjiva za sve – poručili su iz Saveza sindikata RS.

    Prema njihovom mišljenju, donošenjem pravilnika inspektori bi dobili precizniji osnov da narede prekid rada, uklanjanje nepravilnosti ili sankcionišu poslodavce u situacijama kada su ugroženi zdravlje i bezbjednost zaposlenih.

    Poseban problem predstavljaju radnici koji tokom ljetnih mjeseci obavljaju najteže fizičke poslove na otvorenom. Među najugroženijima su zaposleni u građevinarstvu, putnoj infrastrukturi, niskogradnji, poljoprivredi, šumarstvu, komunalnim službama, ali i svi oni koji su tokom radnog vremena izloženi direktnom suncu i visokim temperaturama.

    Sindikat upozorava da takvi uslovi povećavaju rizik od toplotnog stresa, iscrpljenosti, dehidracije i toplotnog udara, posebno kada temperature prelaze 40 stepeni.

    U zahtjevu Ministarstvu rada traži se da budu definisani objektivni kriterijumi za organizaciju rada tokom ekstremnih vrućina. To bi, praktično, značilo da se unaprijed utvrdi kada se određeni poslovi moraju prekinuti, pomjeriti u hladniji dio dana ili organizovati pod drugačijim uslovima.

    Među predloženim mjerama su promjena rasporeda radnog vremena, ograničavanje najtežih fizičkih poslova u periodima najveće žege, obavezne pauze, obezbjeđivanje dovoljne količine rashlađene vode, prostora za osvježenje i adekvatne zaštitne opreme.

    Izuzetak bi, kako navode u Sindikatu, bile situacije u kojima je rad nužan radi zaštite života i zdravlja ljudi ili uklanjanja posljedica vanrednih događaja, poput požara i drugih hitnih okolnosti.

    Posebna pažnja traži se i za radnike koji spadaju u osjetljivije kategorije, kao i za jačanje ovlašćenja Inspektorata Republike Srpske. Sindikat smatra da inspektori moraju imati mogućnost da odmah nalože otklanjanje nepravilnosti ili privremeno zaustave rad ukoliko nisu ispunjeni uslovi za bezbjedan rad.

    Traže se i odgovarajuće kazne za poslodavce koji bi kršili odredbe budućeg pravilnika.

    Ipak, iako je inicijativa pokrenuta, pitanje je koliko će brzo ona dovesti do konkretnih promjena. Nakon što Ministarstvo razmotri zahtjev, očekuje se formiranje radne grupe u kojoj bi, osim predstavnika Ministarstva i Saveza sindikata RS, učestvovali i predstavnici Unije poslodavaca RS, Inspektorata RS, Instituta za javno zdravstvo RS, kao i stručnjaci iz oblasti medicine rada i zaštite na radu.

    Tek nakon toga slijedi izrada pravilnika, a iskustvo pokazuje da ovakvi procesi često podrazumijevaju duge pregovore i usaglašavanja različitih interesa.

    Zbog toga mnogi smatraju da će za ovu ljetnu sezonu nova pravila vjerovatno stići prekasno. Ipak, iz ugla radnika, svako pomjeranje stvari sa mrtve tačke predstavlja početak rješavanja problema koji godinama postoji.

    Jer, kako kaže narodna poslovica – bolje ikad nego nikad.

  • Cvijanović: Nikada ne zaboraviti žrtve zločinačke akcije “Oluja”

    Cvijanović: Nikada ne zaboraviti žrtve zločinačke akcije “Oluja”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska i Srbija danas obilježavaju Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u zločinačkoj akciji “Oluja” i zajedno se sjećaju 2.000 nevino stradalih i više od 200.000 sunarodnika protjeranih sa vjekovnih ognjišta tokom najvećeg etničkog čišćenja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

    – Neka je vječni pomen nedužnim žrtvama, a svima nama obaveza da ih nikada ne zaboravimo – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    U Mrkonjić Gradu večeras će biti centralno obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine. Obilježavanje organizuju odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.

  • Minić: Dok pamtimo stradanje, svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda

    Minić: Dok pamtimo stradanje, svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda

    Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da je obaveza čuvati ono što je odbranjeno životima najhrabrijih i naglasio da dok Srbi pamte stradanje, svjedoče i vaskrsenju srpskog naroda.

    – Svaki put kada čujem da su se u Kninu rodili Milica, Јelena ili Gavrilo, duh hrišćanstva mi ko zna koji put živom slikom potvrdi pobjedu života – napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

     

    On je istakao da se u kninskoj osnovnoj školi ponovo uči ćirilica, sačuvano je ono što su mnogi pokušali da izbrišu.

    – Dok pamtimo stradanje svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda. Nama u Republici Srpskoj ostaje da čuvamo ono što smo krvlju i životima najhrabrijih odbranili – naglasio je Minić.

    U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica srpske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

  • Lažne objave na mrežama pokrenule masovni talas migranata prema Ceuti

    Lažne objave na mrežama pokrenule masovni talas migranata prema Ceuti

    Lažne objave na Instagramu, Fejsbuku i TikToku prošle sedmice pokrenule su talas migranata iz Maroka prema španskoj enklavi Seuti, gdje je u nekoliko dana stiglo oko 60.000 ljudi.

    Kako su se informacije širile internetom, hiljade Marokanaca povjerovale su da je granica prema španskoj enklavi otvorena i da je put ka Evropi iznenada dostupan.

    Prema navodima vlasti, više od 80 migranata poginulo je sa obje strane granice, među njima i ljudi koji su se utopili, kao i oni koji su stradali u stampedu kod uskog betonskog lukobrana.

    Mnogi su prema Seuti krenuli iz Fnideka, grada na sjeveru Maroka, odakle migranti često pokušavaju da preplivaju oko pet kilometara oko granične barijere.

    Na Fejsbuk grupama korisnici su dijelili snimke i podatke o kretanju obalske straže, dok su TikTok video-snimci prikazivali rute za plivanje, a pojedini oglasi nudili odijela za vodu i čamce na naduvavanje.

    „Vidio sam na internetu da je granica otvorena i odlučio sam da odem“, rekao je sedamnaestogodišnji Omar Danbor.

    Lahsen Kalouš, koji je uspio da stigne do Seute prije nego što se vratio kući, opisao je haos na obali riječima:

    „Nagazio sam na lice mrtvog čovjeka dok sam izlazio. Nadam se da će mi Bog oprostiti i svima onima čija su tijela pronađena.“

    Nije jasno ko je pokrenuo tvrdnje da je granica otvorena, a više naloga na društvenim mrežama ugašeno je ubrzo nakon prelazaka.

    Marokanske vlasti saopštile su da migrantski talas nije bio spontan, već da je posljedica zloupotrebe digitalnog prostora i širenja dezinformacija. Slične ocjene iznijela je i Španija.

    Dio migranata pogrešno je protumačio i nedavne poteze španskog premijera Pedra Sančeza o regulisanju migracija, vjerujući da će im po dolasku biti omogućeni papiri i posao.

    Većina preživjelih ubrzo je vraćena u Maroko ili se sama vratila zbog nedostatka skloništa, hrane i vode u Seuti.

  • Izmijenjen rad ambulanti u Banjaluci do 1. septembra

    Izmijenjen rad ambulanti u Banjaluci do 1. septembra

    Iz Doma zdravlja Banjaluka podsjećaju da je i dalje na snazi izmijenjen rad ambulanti porodične medicine za vrijeme ljetnih mjeseci i godišnjih odmora.

    Dodaju da u navedenim situacijama preglede i druge zdravstvene usluge pacijenti mogu ostvariti u zamjenskim ambulantama.

    “Kako bismo obezbijedili kontinuitet, dostupnost i optimalan nivo pružanja zdravstvene zaštite, obavještavamo vas o pružanju zdravstvenih usluga u slučajevima kratkotrajnog odsustva vašeg porodičnog doktora (do tri dana), kao i tokom ljetnog perioda i godišnjih odmora”, navedeno je iz Doma zdravlja.

    U slučaju odsustva doktora u Ambulanti porodične medicine (APM) Kampus, pacijenti se javljaju u ambulantu Centar – Borik (Platonova).

    U danima odsustva doktora u APM Paprikovac, utorkom i četvrtkom, pacijenti se javljaju u ambulantu Poliklinika.

    Ako je odsutan jedan doktor u APM Starčevica I, drugi radi u prvoj smjeni. Ako su odsutna oba doktora, pacijenti se javljaju u ambulantu Starčevica II. Isti je slučaj sa APM Srpske toplice, osim što se pacijenti javljaju u ambulantu Kočićev vijenac.

    U slučaju odsustva doktora u APM Karanovac pacijenti zdravstvenu zaštitu ostvaruju u ambulantama Obilićevo i Srpske toplice.

    U slučaju odsustva doktora u APM Česma pacijenti se javljaju u ambulantu Vrbanja.

    U slučaju odsustva doktora u APM Motike pacijenti se javljaju u ambulantu Petrićevac.

    U slučaju odsustva doktora u APM Šargovac pacijenti se javljaju u ambulante Petrićevac i Nova varoš.

    Što se tiče rada seoskih ambulanti, raspored je sljedeći:

    APM Bočac/APM Agino Selo: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulantu Krupa na Vrbasu;

    APM Verići: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulantu Potkozarje

    APM Bronzani Majdan: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulante Borkovići i Lauš;

    APM Goleši: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulantu Lauš;

    APM Mišin Han: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulantu Dragočaj;

    Kola/Stričići: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulante Srpske toplice i Kočićev vijenac;

    APM Krupa na Vrbasu: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulante Karanovac, Srpske toplice i Obilićevo;

    Piskavica: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulante Mišin Han, Potkozarje i Dragočaj;

    Potkozarje: U slučaju odsustva doktora pacijenti se javljaju u ambulante Mišin Han i Dragočaj.

    “Naglašavamo da će ovaj režim rada biti na snazi u narednom periodu, a najkasnije do 1. septembra 2026. godine”, istakli su iz Doma zdravlja.

    Na vratima svih ambulanti porodične medicine istaknuto je detaljno obavještenje o zamjenskim doktorima i lokacijama.

    “Organizacija rada može biti dodatno prilagođena u slučaju dužeg odsustva doktora ili nepredviđenih okolnosti. Dodatne, detaljnije informacije možete dobiti od medicinske sestre u svojoj matičnoj ambulanti porodične medicine”, dodaju iz Doma zdravlja.

  • Tramp najavio “obezglavljivanje” Irana

    Tramp najavio “obezglavljivanje” Irana

    Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da mu pruža “posljednju šansu” za postizanje sporazuma prije nego što Vašington pribjegne novoj vojnoj akciji, koju je opisao kao “obezglavljivanje”.

    Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući rekao da su pregovori već u toku na zahtjev Teherana i uz podršku Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.

    “Ovo im je posljednja prilika da potpišu dobar dokument”, poručio je Tramp, ne precizirajući šta bi tačno podrazumijevala najavljena akcija.

    Iran negira pregovore sa SAD

    Iranske vlasti negirale su da direktno pregovaraju sa Sjedinjenim Državama, navodeći da razgovore vode isključivo sa Omanom o bezbjednosti pomorskih puteva.

    Tramp je, međutim, ustvrdio da Teheran uobičajeno prikriva kontakte sa Vašingtonom, tvrdeći da iranski predstavnici ponekad satima učestvuju u razgovorima, a potom javno poriču njihovo održavanje.

    Na direktno pitanje novinara da li su pregovori prekinuti, američki predsjednik odgovorio je da se oni “upravo sada odvijaju”.

    Ormuski moreuz prvi na dnevnom redu

    Prema Trampovim riječima, razgovori bi trebalo da budu sprovedeni u dvije faze, pri čemu bi prva bila usmjerena na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.

    Nakon toga bi uslijedili pregovori o iranskom nuklearnom programu, dok uključenost zalivskih država ukazuje na intenzivne diplomatske napore da se spriječi nova vojna eskalacija i dodatno ugrožavanje regionalne bezbjednosti, navodi “YeniSafak”.

  • Urednik na Harvard Journal of Law & Public Policy: Ukinuti odluke visokih predstavnika; Tramp će u vidu Dodika dobiti prijatelja i saveznika

    Urednik na Harvard Journal of Law & Public Policy: Ukinuti odluke visokih predstavnika; Tramp će u vidu Dodika dobiti prijatelja i saveznika

    Spoljna politika predsjednika SAD Donalda Trampa “Amerika na prvom mjestu” postavlja jednostavno pitanje svakom spoljnom angažmanu: Šta to čini za američki narod? Trostruki razvoj događaja u julu 2026. godine ističe trostruki odgovor na ovo pitanje u vezi sa BiH, centralnoevropskom zemljom formiranom Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, kojim je okončan rat i stvorena dva pravna entiteta: Republika Srpska, koju uglavnom čine pravoslavni hrišćani i FBiH koju uglavnom čine muslimani (zvani Bošnjaci), sa značajnom manjinom etnički hrvatskih rimokatoličkih hrišćana, piše urednik Harvard Journal of Law & Public Policy Tijago de Almeida Graf.

    Tekst prenosimo u cijelosti:

    Prvo, 1. jula 2026. godine, dok smo slavili 250 godina nezavisnosti od tiranina po imenu kralj DŽordž III, neizabrani njemački “visoki predstavnik”u BiH, Kristijan Šmit, koji je, poput DŽordža III, donosio ono što je naša Deklaracija od 4. jula 1776. nazvala “Aktima lažnog zakonodavstva”, podnio je ostavku.

    Drugo, naša 250. godišnjica početka našeg Revolucionarnog rata podsjeća nas da se ratovi dešavaju i da se naša bezbjednost nikada ne sme uzimati zdravo za gotovo.

    Treće, 13. jula 2026. godine, lideri dvije političke stranke u BiH, jedna koja predstavlja Srbe pravoslavne hrišćane (Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe poznat kao SNS“), i jedna koja predstavlja hrvatske rimokatoličke hrišćane (Hrvatska demokratska zajednica, takođe poznata kao HDZ), u zajedničkoj javnoj izjavi su se u suštini složili sa mišljenjem Ustavnopravnog odbora Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 13. februara 2026. godine da “visoki predstavnik u BiH nema ustavna ovlašćenja da donosi zakone”.

    Prema jednom novinskom izvještaju, “lider SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavili su u Mostaru da su se složili da sve odluke koje su nametnuli visoki predstavnici treba poništiti”.

    Povodom ove prve te vrste zajedničke izjave Srba, pravoslavnih i Hrvata, rimokatoličke crkve, prva enciklika prvog pape rođenog u Americi, “Magnifica Humanitas: Humanity In Its Grandeur” pape Lava XIV, ističe jedan od ključeva za rješavanje 30 godina neuspjelog procesa izgradnje nacije u BiH: “Princip supsidijarnosti… podstiče nas da prevaziđemo bilo koji oblik paternalističkog ili na dobrobiti zasnovanog upravljanja društvenim životom, već da umesto toga promovišemo kulturu zajedničke odgovornosti u državi koja cijeni građansku inicijativu i. odluke se donose na nivou koji je najbliži uključenim licima”.

    Danas, tri različita naroda u BiH nude tri strateška odnosa koji čekaju da budu njegovani: katolički hrišćanski Hrvati, rođaci našeg NATO saveznika Hrvatske; pravoslavni hrišćanski Srbi, koji su više puta birali protrampovskog lidera po imenu Milorad Dodik; i muslimanski Bošnjaci, čiji je prosperitet bolje obezbijeđen američkom trgovinom i investicijama nego pokroviteljstvom Turske, zemalja Zaliva ili Irana.

    Skoro tri decenije, ovom evropskom zemljom tri različita naroda ne upravljaju lideri koje ti narodi biraju, već neizabrani strani birokrata poznat kao “visoki predstavnik”.

    U svakom slučaju, imenovanjem Amerikanca na funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika 1. jula 2026. godine, dolazi trenutak da se tiranska “Bonska ovlašćenja” Kancelarije visokog predstavnika – na osnovu kojih su donijeti, da citiramo našu Deklaraciju nezavisnosti od 4. jula 1776. godine, “stotine akata navodnog zakonodavstva” – proglase ništavnim od samog početka (“void ab initio”), odnosno kao da nikada nisu ni postojala.

    Kada se to dogodi, narod BiH moći će sam da odlučuje o svojoj budućnosti, a Amerikanci će moći da ulažu u prijateljsku evropsku zemlju. Što je najvažnije, ukoliko predsjednik Donald Tramp uzvrati podršku koju je više puta dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Amerika će u BiH – u našoj globalnoj trci za ključnim strateškim resursima – dobiti prijatelja i partnera.

    Nedavna dešavanja u BiH otvorila su vrata predsjedniku Donaldu Trampu da uzvrati podršku koju je u više navrata dobio od predsjednika Milorada Dodika.

  • Kejn: Vojska SAD prekoračila ovlašćenja u borbi protiv narkotrafikinga

    Kejn: Vojska SAD prekoračila ovlašćenja u borbi protiv narkotrafikinga

    Američki senator iz redova demokrata Tim Kejn upozorio je Bijelu kuću da je američka vojska “prekoračila” ovlašćenja koja joj je dao američki predsjednik Donald Tramp prilikom napada na brodove za koje se sumnja da se koriste za krijumčarenje droge u okviru operacije protiv narkotrafikinga.

    Kejn, senator iz savezne američke države Virdžinije, naveo je u pismu Trampu da je pregledao takozvani “izvršni nalog” koji je predsjednik potpisao, a koji sadrži kriterijume za izbor meta napada na brodove, prenosi ABC njuz.

    On je ocijenio da su napadi na brodove u Pacifiku i na Karibima, započeti prošlog septembra, vjerovatno doveli do smrti ljudi koji “nisu bili uključeni u trgovinu narkoticima”, prenosi Tanjug.

    Kejn je rekao da iz izvještaja i obavještenja dostavljenih Odboru za oružane snage Senata, čiji je on član, proizlaze informacije o metama napada.

    Prema njegovim riječima, američka vojska je napadala i ubijala ljude koji nisu ispunjavali kriterijume iz predsjedničkog naloga.

    “Vi ste odabrali brojne organizacije za napade”, napisao je Kejn obraćajući se Trampu.

    On je naveo da je lista meta povjerljiva i da zato ne može da je objavi.

    “Važno je istaći da povjerljivost te liste znači da ljudi koje ste naložili Ministarstvu odbrane da napadne nisu ni svjesni da su označeni kao mete za likvidaciju”, dodao je on.

    Prema podacima ABC njuza, u tim napadima je do sada poginulo najmanje 218 ljudi.

  • Sokovi prolaze kontrole, ali stručnjaci upozoravaju: Djeca svakodnevno unose koktel aditiva

    Sokovi prolaze kontrole, ali stručnjaci upozoravaju: Djeca svakodnevno unose koktel aditiva

    Iako laboratorijske analize pokazuju da su bezalkoholna pića koja se prodaju u Republici Srpskoj zdravstveno ispravna i usklađena sa važećim propisima, stručnjaci upozoravaju da njihova redovna konzumacija, naročito kod djece, može predstavljati zdravstveni rizik zbog velikog broja aditiva koje sadrže.

    Gazirani i negazirani sokovi, energetski napici i proizvodi sa oznakom „light“ sve su češći izbor najmlađih. Privlačna ambalaža, intenzivne boje i izraženi ukusi čine ih veoma popularnim, ali iza takvih proizvoda često se nalazi kombinacija konzervansa, vještačkih boja, zaslađivača i drugih dodataka koji organizmu ne donose hranljive vrijednosti.

    Sintetski aditivi pod lupom stručnjaka

    Aditivi se u prehrambenoj industriji koriste kako bi se produžio rok trajanja proizvoda, poboljšali ukus, boja, miris ili tekstura. Iako su mnogi od njih odobreni za upotrebu, najveću pažnju stručnjaka privlače sintetski konzervansi, vještačke boje, pojačivači ukusa, zaslađivači, kofein i fosfati.

    Posebno su zastupljeni napici sa oznakom „light“, koji umjesto šećera sadrže vještačke zaslađivače. Međutim, nutricionisti ističu da takvi proizvodi ne predstavljaju zdraviju alternativu za djecu.

    Prema njihovim riječima, bezalkoholna pića nemaju značajnu nutritivnu vrijednost, a sve češće zamjenjuju mlijeko, vodu i druge korisnije napitke u svakodnevnoj ishrani djece i adolescenata. Istovremeno, učestala konzumacija zaslađenih napitaka prepoznata je kao jedan od faktora koji doprinosi razvoju gojaznosti kod mladih.

    Deklaracije kriju važna upozorenja

    Pojedini prehrambeni aditivi povezani su sa alergijskim reakcijama, mogućim toksičnim efektima, a određena istraživanja ukazuju i na njihovu povezanost sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću kod djece.

    Zbog toga proizvodi koji sadrže određene sintetske boje, među kojima su E102, E104, E110, E122, E124 i E129, prema propisima moraju imati jasno naznačeno upozorenje da mogu negativno uticati na aktivnost i pažnju djece.

    Problem predstavlja kombinacija više aditiva

    Iako su maksimalne dozvoljene količine aditiva strogo propisane, stručnjaci upozoravaju da još uvijek nema dovoljno podataka o dugoročnim efektima njihovog zajedničkog djelovanja.

    Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske dr Vesna Petković ističe da istovremeni unos različitih aditiva iz više namirnica zahtijeva dodatni oprez, naročito kod djece, trudnica, osoba sa oslabljenim imunitetom i onih koji imaju povećanu propustljivost crijevne sluznice.

    Kako navodi, takve kombinacije mogu izazvati alergijske reakcije, ali i druge neželjene efekte koji nisu povezani sa imunološkim odgovorom organizma, uključujući moguće toksično djelovanje.

    Šta pokazuju inspekcijske kontrole?

    Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je osnovni zadatak kontrola da na tržištu budu dostupni isključivo zdravstveno bezbjedni proizvodi.

    Prilikom uvoza bezalkoholnih pića kontroliše se dokumentacija i uzimaju uzorci za laboratorijske analize, dok promet na domaćem tržištu nadziru republičke, gradske i opštinske inspekcije.

    Tokom ove godine analizirano je 180 uzoraka bezalkoholnih pića i svi su ocijenjeni kao zdravstveno ispravni. U prethodnoj godini pregledano je 306 uzoraka, a nepravilnosti su utvrđene samo u dva slučaja i odnosile su se na nepotpune deklaracije.

    Iz Inspektorata ističu da nisu evidentirane prijave građana koje se odnose na kvalitet ili bezbjednost bezalkoholnih pića, ali pozivaju potrošače da prijave svaku sumnju na neispravnost proizvoda ili neadekvatne uslove njihovog skladištenja.

    Ispravno prema propisima ne znači i preporučljivo za svakodnevnu upotrebu

    Stručnjaci naglašavaju da činjenica da proizvod ispunjava zakonske i zdravstvene standarde ne znači da ga treba svakodnevno konzumirati, posebno kada je riječ o djeci.

    Zbog toga preporučuju da roditelji pažljivo čitaju deklaracije, izbjegavaju napitke koji nose upozorenja o mogućem uticaju na pažnju djece i prednost daju vodi, nezaslađenim napicima i svježe cijeđenim voćnim sokovima kao zdravijim izborima za svakodnevnu ishranu.

  • Toplotni talas ispraznio evropske rijeke, posljedice osjećaju industrija i građani

    Toplotni talas ispraznio evropske rijeke, posljedice osjećaju industrija i građani

    Produženi toplotni talas i dugotrajna suša doveli su do rekordno niskih vodostaja na brojnim evropskim rijekama, među kojima su Rajna, Dunav i Po, što već izaziva ozbiljne poteškoće u riječnom saobraćaju, energetskom sektoru i poljoprivrednoj proizvodnji.

    Na pojedinim mjernim mjestima u Njemačkoj i Nizozemskoj nivo Rajne spustio se na najniže vrijednosti otkako se vrše mjerenja. Posebno su pogođeni Keln i Lobit na granici dvije države, gdje je zabilježen istorijski minimum vodostaja.

    Prema podacima njemačkog sistema NIWIS, krajem jula gotovo polovina mjernih stanica na Rajni registrovala je izuzetno nizak nivo vode, dok je na Dunavu takvo stanje zabilježeno na više od tri četvrtine stanica. Posebno kritična situacija je kod mjesta Kaub, nedaleko od Koblenca, gdje je dubina plovnog puta pala na svega 25 centimetara, čime je izjednačen negativni rekord iz 2018. godine.

    Takvi uslovi primoravaju brodare da smanjuju količinu tereta na plovilima ili da isti teret raspoređuju na više brodova, što znatno povećava troškove prevoza i može izazvati kašnjenja u lancima snabdijevanja. Nadležni za plovne puteve navode da se potpuna obustava saobraćaja za sada ne očekuje, ali upozoravaju da će plovidba zahtijevati dodatni oprez. Trgovci ističu da u određenom trenutku prevoz postaje neisplativ zbog premalog tereta, dok dio vlasnika brodova izbjegava plovidbu kako bi spriječio moguća oštećenja plovila.

    Nedostatak vode već utiče i na proizvodnju električne energije. U Srbiji je smanjen rad termoelektrana na ugalj zbog problema sa sistemima za hlađenje, dok su rumunske vlasti izvele kontrolisano miniranje stijena na Dunavu kako bi povećale dotok vode prema nuklearnoj elektrani Černavoda. Istovremeno, automobilske fabrike Dacija i Ford u Rumuniji privremeno će obustaviti proizvodnju na više od dvije sedmice kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

    Ozbiljna situacija je i u Italiji, gdje je rijeka Po krajem jula kod Kremone dostigla najniži nivo otkako postoje mjerenja. Zbog toga su vlasti za cijelu dolinu ove rijeke proglasile visok stepen upozorenja na sušu.

    Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovakvih vremenskih prilika mogao ugroziti i snabdijevanje pitkom vodom. Dodatni problem predstavlja prodor morske vode u korito rijeke Po, što narušava prirodni ekosistem i otežava navodnjavanje poljoprivrednih površina.

    Naučnici okupljeni u međunarodnoj grupi World Weather Attribution navode da u većem dijelu Evrope nema jasnog dugoročnog smanjenja količine padavina, ali da rast temperatura, izazvan klimatskim promjenama, pojačava isparavanje vlage iz zemljišta i povećava vjerovatnoću pojave dugotrajnih suša. Istovremeno, visoke temperature povećavaju potrebe za vodom u domaćinstvima, industriji i poljoprivredi, dodatno opterećujući raspoložive vodne resurse.