VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vrijeme prolazi, rješenja nema: Piralen i dalje čeka uklanjanje

    Vrijeme prolazi, rješenja nema: Piralen i dalje čeka uklanjanje

    Prošlo je 7 godina od kako je u krugu bivšeg “Incela” u Banjaluci izbio požar, a sa požarom i afera “piralen”. Od tada ovo izuzetno štetno, a po po nekima i kancerogeno ulje, utiče ne samo na živote ljudi, nego i na izbore, na imidž grada, pa i na rad Poslovne zone “Incel”.

    Piralenom, koji se nekad koristilo u transformatorima, zagađeno je 4.800 kubika zemlje na prostoru bivše “Incelove” Energane.

    Kako tvrdi Saša Panić, direktor Poslovne zone Banjaluka, poznatije pod starim imenom “Incel”, do sada je riješen samo jedan mali dio ovog problema.

    – Poslovna zona i “Celeks” su očistili lokacije, koje su u našem vlasništvu, zahvaljujući podršci Centra za međunarodnu saradnju i razvoj iz Slovenije, koji je obezbijedio 101.000 evra, te Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, od kojeg smo za to dobili 200.000 KM – kaže Saša Panić za Srpskainfo.

    Objašnjava da je ovom intervencijom uklonjeno 200 kubnih metara zagađenog zemljišta, preostalih 4.600 kubika je još na čekanju.

    Panić kaže da je prema nalazima češkog instituta Dekonta i UNDP-a iz 2021. godine, za potpunu remedijaciju zemljišta u krugu “Incela” potrebno 15 miliona KM.

    – U nekim slučajevima to zagađanje prođe nezapaženo, ali u slučaju piralena u “Incelu” se, očekivano, podigla velika prašina. I sad aimamo situaciju da, čim neki kamion natovaren zemljom izađe iz kruga Poslovne zone, odmah kreću priče da neko “potajno izvozi piralen na nepoznatu lokaciju” – kaže Panić.

    Sve to, naravno, utiče na poslovanje više od 60 poslovnih subjekata unutar zone.

    S druge strane, za svoje zdravlje su zabrinuti i zaposleni u pojedinim javnim institucijama, koje takođe imaju svoje prostorije u Poslovnoj zoni. Sve su učestalije i anonimne prijave, koje, najvjerovatnije, potiču od radnika Agencije IDDEEA, koji nisu nimalo zadovoljni što im se kancelarije nalaze u krugu “Incela”.

    Očekivano, priča o piralenu, koja se, s vremena na vrijeme “izgubi iz fokusa”, pred izbore uvijek postaje nanovo aktuelna. Na to su upozorili i ekolozi, koji smatraju da pojedini političari, umjesto da rješavaju problem, “lešinare” i na piralenu i strahu od piralena skupljaju glasove.

    Tako mnogi smatraju da je Draško Stanivuković svoj prvi gradonačelnički mandat 2020. godine izborio, između ostalog, i na piralenu, najavivši žestoku borbu protiv zagađivanja prirode.

    Danas ovu temu ni on ni njegovi saradnici ne spominju.

    Na to je, u ranijom izjavi za Srpskainfo, ukazao i Igor Kalaba iz Cntra za životnu sredinu Banjaluka.

    – U Banjaluci imamo administraciju, koja je veoma aktivna na društvenim mrežama, pa od minornih događaja prave se storiji sa 10 slajdova, a pitanje piralena i remedijacije zemljišta u krugu “Incela” se uopšte ne spominje – rekao je Kalaba.

    Ekolozi upozoravaju da je na pojedinim mjestima u “Incelu” koncentracija piralena, ali i drugih zagađivača, poput teških metala, i do 1.000 puta veća od dozvoljene.

    Direktor Poslovne zone to ne poruče, ali poručuje da je je krajnje vrijeme da se sa upozorenja pređe na djela.

    – Hajde da probamo rješavati problem. Jasno je da su moguća 2 rješenja. Jedno rješenje je izvoz piralena u zemlju gdje postoje kapaciteti za njegovo uništavanje, i to bi nas koštalo oko 15 miliona KM. Druga opcija je da se nađe lokacija u Republici Srpskoj, gdje bi se zagađeno zemljište deponovalo na propisan način – kaže Saša Panić.

    – Mi to ne možemo sami, otkud nam toliki novac. Voljni smo da problem rješavamo, ali za to nam je potrebna pomoć države – kaže Panić.

    Da piralen ozbiljno ugrožava i poslovanje PZ “Incel” vidljivo je, kaže Panić, pri susretu sa potencijalnim investitorima.

    – Čim čuju za tu priču, investitori se povlače. Imali smo bar 10 situacija u kojim su investitori odustali o Poslovne zone “Incel” upravo zbog piralena – kaže Panić.

    On dodaje da ne želi da imanjuje ili marginalizuje problem koji se godinama na rješava, ali da je činjenica da na skoro svakoj braunfild poslovnoj zoni, na kojoj se oživljava napušteni, devastirani ili neaktivni industrijski prostor, postoje tragovi industrijskog zagađenja.

  • Italijanska istraga bez dokaza: Pada priča o „Sarajevo safariju“?

    Italijanska istraga bez dokaza: Pada priča o „Sarajevo safariju“?

    Njemački novinar Mihael Martens ocijenio je da se priča o navodnom „Sarajevo safariju“ pokazuje kao neutemeljena, pozivajući se na izvještaj agencije Rojters o toku istrage koju vode italijanski pravosudni organi.

    Martens je na društvenoj mreži Iks naveo da tužilaštvo u Italiji trenutno ne raspolaže dovoljnim dokazima za pokretanje sudskog postupka zbog navodnog „snajperskog turizma“ tokom rata u BiH.

    „Iznenađenje, iznenađenje. Rojters javlja da italijansko tužilaštvo nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice u vezi sa navodnim sarajevskim safarijem. Naravno da nema. Cijela priča je bila loša šala“, napisao je Martens.

    Prema navodima Rojtersa, izvor upoznat sa predmetom potvrdio je da istražioci za sada nisu prikupili dovoljno materijala koji bi omogućio podizanje optužnice ili pokretanje suđenja.

    Tužilaštvo u Milanu prošle godine otvorilo je istragu protiv pet osoba zbog tvrdnji da su strani državljani, među kojima i Italijani, tokom opsade Sarajeva plaćali kako bi pucali na civile.

    Postupak je pokrenut nakon krivične prijave novinara i pisca Ezia Gavacenija, koji je iznio tvrdnje da su imućni stranci dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi učestvovali u organizovanim pucnjavama tokom ratnih sukoba devedesetih godina.

    U javnosti regiona posebnu pažnju izazvale su optužbe pojedinih medija da je u navodnom „Sarajevo safariju“ učestvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Na osnovu tih tvrdnji vođene su medijske kampanje koje su trajale mjesecima.

    Vučić je ranije odbacio takve navode, ističući da su autori optužbi pogriješili u vezi sa periodom njegovog boravka na Palama, te da su, kako je tvrdio, korišćene manipulacije uz pomoć vještačke inteligencije kako bi se montirala fotografija na kojoj navodno nosi pušku.

  • Stručnjaci upozoravaju: Građani i privreda platiće cijenu povratka na sivu listu

    Stručnjaci upozoravaju: Građani i privreda platiće cijenu povratka na sivu listu

    Povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu Manivala ponovo je otvorio pitanje efikasnosti domaćih institucija u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Prema ocjenama međunarodnih tijela, BiH nije pokazala dovoljan nivo aktivnosti u sprovođenju standarda koji se odnose na zaštitu finansijskog sistema.

    Iako su vlasti imale više prilika da ispune tražene obaveze i otklone nedostatke, evropske institucije zaključile su da napredak nije bio dovoljan. Zbog toga je BiH ponovo svrstana među zemlje koje se nalaze pod pojačanim nadzorom.

    Dio političara pokušao je da umanji značaj ove odluke, ali predstavnici privrede, bankarskog sektora i ekonomski stručnjaci upozoravaju da posljedice neće biti zanemarljive. Očekuje se da međunarodne finansijske transakcije budu sporije, složenije i skuplje nego do sada.

    Nakon odluke Manivala, Centralna banka BiH i entitetske agencije za bankarstvo zajednički su saopštile da je bankarski sektor stabilan, adekvatno kapitalizovan i sposoban da odgovori na izazove. Međutim, stručnjaci ističu da stabilnost sistema ne znači i izostanak negativnih efekata koje nosi status zemlje na sivoj listi.

    Posljedice bi mogli osjetiti i građani i privreda. Od onlajn kupovine do međunarodnog poslovanja kompanija, dodatne provjere i procedure mogle bi dovesti do povećanja troškova i usporavanja platnog prometa.

    Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj smatraju da odgovornost za ovakav ishod snose institucije u Federaciji BiH. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je Srpska ispunila sve potrebne obaveze, dok su, prema njegovim riječima, nadležni organi u Federaciji propustili da sprovedu potrebne reforme.

    Sličan stav iznio je i Gojko Pavlović, docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci i član Koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pri Savjetu ministara BiH. On navodi da je Republika Srpska još 2019. godine stvorila uslove za uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, dok u Federaciji BiH i Brčko distriktu ta oblast, prema njegovim riječima, nije adekvatno uređena.

    Pavlović objašnjava da Manival procjenjuje dvije ključne oblasti. Prva se odnosi na usklađenost domaćih propisa sa međunarodnim preporukama, dok druga ocjenjuje koliko se ti standardi zaista primjenjuju u praksi.

    Prema njegovim riječima, BiH je uglavnom zadovoljila zakonodavni dio, ali nije ostvarila dovoljno dobre rezultate kada je riječ o praktičnoj primjeni propisa. Upravo zbog toga država je dobila negativne ocjene u segmentima koji se odnose na efikasnost sprovođenja mjera.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da problem nije u zakonima, već u nedostatku političke volje da se postojeći propisi dosljedno primjenjuju. On tvrdi da institucije nisu pokazale dovoljan stepen odlučnosti u procesuiranju slučajeva povezanih sa finansijskim kriminalom.

    Pavlović odbacuje takve tvrdnje, navodeći da se radi o političkim ocjenama, te podsjeća da se finansijske aktivnosti politički eksponiranih lica nadziru strožije nego kod ostalih građana.

    Jedna od glavnih primjedbi Manivala odnosi se na mali broj pravosnažnih presuda za pranje novca povezanih sa političkom korupcijom, organizovanim kriminalom i poreskim utajama. Kao rješenje preporučuje se istovremeno vođenje finansijskih istraga uz krivične postupke kako bi nezakonito stečena imovina mogla biti identifikovana i oduzeta.

    Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ocijenio je da će odluka Manivala donijeti određene poteškoće, ali da je važno što BiH nije završila na crnoj listi. On je podsjetio da se na sivoj listi nalaze i pojedine evropske zemlje, te naglasio da takav status ne znači blokadu poslovanja.

    Amidžić je istovremeno poručio da su pojedini zahtjevi koji se postavljaju pred BiH povezani sa pitanjima nadležnosti, što je izazvalo dodatne političke polemike.

    S druge strane, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić optužio je ministre iz SNSD-a da su svojim djelovanjem doprinijeli povratku zemlje na sivu listu.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su reakcije političara pokazale visok nivo međusobnog optuživanja i izbjegavanja odgovornosti. Prema njenoj ocjeni, građanima se pokušava predstaviti kao uspjeh činjenica da BiH nije završila na crnoj listi, iako je povratak na sivu listu ozbiljan signal o problemima u funkcionisanju institucija.

    Ona zaključuje da odgovornost nije moguće pripisati samo jednoj strani, te da politički sukobi i blokade godinama sprečavaju efikasno rješavanje pitanja koja direktno utiču na privredu, finansijski sistem i svakodnevni život građana.

  • Njemački kancelar želi smanjenje budžeta EU

    Njemački kancelar želi smanjenje budžeta EU

    Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je na novi, manji prijedlog za sljedeći dugoročni budžet Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine.

    “Prijedlog koji je na stolu je previsok. Cifre treba smanjiti”, rekao je Merc u petak u Briselu na marginama konsultacija sa drugim liderima EU.

    “Mora se ukazati novi prijedlog”, rekao je on.

    Nedavni kompromisni prijedlog predviđa smanjenje za 2% predloženog budžeta Evropske komisije od 1,76 biliona evra (2,02 biliona dolara).

    EU se suočava sa izazovom finansiranja svojih stalno rastućih finansijskih i investicionih potreba, dok su mnoge prestonice ograničene tjesnim budžetima nakon godina uzastopnih kriza, piše dpa.

    Očekuje se da će predstojeći zajednički budžet pokriti tradicionalne troškove za poljoprivredne subvencije i podršku manje bogatim regionima, ali i nove prioritete, uključujući povećana ulaganja u konkurentnost i odbranu.

    Fondovi EU su uglavnom popunjeni nacionalnim doprinosima zasnovanim na ekonomskoj moći pojedinačnih zemalja članica i nekim carinama.

    Bogate zemlje EU, uključujući Njemačku, koje doprinose najvećim dijelom zajedničkog budžeta, pozvale su na drastično smanjenje njegovog obima.

    Merc je takođe insistirao da EU neće preuzimati dodatni zajednički dug i da lideri EU raspravljaju o prihodima bloka, prenosi B92.

    Evropski parlament je ranije predložio poreze na digitalne usluge, onlajn kockanje i transakcije kripto imovinom, kao i produženje poreza EU ​​na ugljenik na granici kao dodatne izvore prihoda za EU.

  • Vučić: Kroz brojne afere pokušali su da oslabe i mene i državu

    Vučić: Kroz brojne afere pokušali su da oslabe i mene i državu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u zajedničkoj emisiji televizija Prva, Pink i Informer, gdje je govorio o političkim pritiscima kojima je, kako tvrdi, bio izložen proteklih godina, odnosu prema njegovoj porodici, aktuelnim društvenim temama, kao i planovima države u narednom periodu.

    Vučić je ocijenio da su kampanje usmjerene protiv njega bile dio šireg pokušaja slabljenja Srbije i njenog samostalnog političkog djelovanja. Prema njegovim riječima, tokom prethodnih godina vođena je intenzivna kampanja s ciljem da se kod građana stvori negativna slika o njemu, ali i o državi.

    Govoreći o pritiscima na porodicu, predsjednik Srbije je rekao da mu je najteže palo to što nije mogao da zaštiti svoje najbliže od, kako navodi, brojnih optužbi i napada u javnosti. Istakao je da su pojedini događaji ostavili snažan emotivni trag na članove njegove porodice.

    Posebno se osvrnuo na slučaj koji je nazvao „valjevskim“, ocjenjujući ga kao jednu od najvećih obmana političkih protivnika. Naveo je da su pojedine tvrdnje koje su se pojavljivale u javnosti imale za cilj stvaranje političkog pritiska i negativne slike o Srbiji u međunarodnoj javnosti.

    Prema njegovim riječima, istraga i dokumentacija nadležnih institucija pokazali su da su mnoge optužbe bile neutemeljene. Dodao je da dio javnosti i dalje vjeruje u pojedine tvrdnje, uprkos, kako smatra, dokazima koji govore suprotno.

    Vučić je podsjetio i na ranije afere koje su se povezivale s njim i njegovom porodicom, navodeći da su brojne optužbe tokom vremena izgubile osnov nakon što su činjenice izašle na vidjelo. Ocijenio je da je riječ o pokušajima političke diskreditacije.

    Govoreći o atmosferi u društvu, poručio je da Srbija mora da izbjegne revanšizam i dodatne podjele. Istakao je da je potrebno insistirati na odgovornosti, ali bez širenja mržnje i sukoba među građanima.

    Predsjednik Srbije rekao je da će država nastaviti ulaganja u infrastrukturu, navodeći projekte izgradnje auto-puteva i saobraćajnog povezivanja više gradova. Kako je istakao, razvojna politika ostaje jedan od prioriteta vlasti.

    Osvrnuo se i na odnose u regionu, navodeći da Srbija treba da nastavi dijalog sa svim susjedima, uključujući i Bošnjake, uz uvjerenje da je saradnja jedini održiv put za budućnost regiona.

    Govoreći o evropskim integracijama, Vučić je rekao da ostaje cilj Srbije da nastavi približavanje Evropskoj uniji, uz istovremeno očuvanje tradicionalnih međunarodnih partnerstava.

    Najavio je i novi paket mjera podrške građanima koji bi trebalo da bude predstavljen uoči Vidovdana. Prema njegovim riječima, mjere će biti usmjerene prije svega prema penzionerima, socijalno ugroženim kategorijama i drugim grupama kojima je potrebna dodatna pomoć države.

    Komentarišući političku scenu, Vučić je ocijenio da dio opozicionih aktera i studentskih pokreta nema jasno definisan program za vođenje države. Istakao je da je za uspješno upravljanje zemljom neophodno ponuditi konkretna rješenja za ekonomska i društvena pitanja.

    Govoreći o predstojećim izborima, rekao je da očekuje njihovo održavanje tokom oktobra ili novembra. Najavio je da će o političkim planovima i budućim koracima detaljnije govoriti krajem juna, kada će građanima biti predstavljeni i novi prijedlozi i inicijative.

  • Šta je IDDEEA radila sa nezakonito prikupljenim ličnim podacima građana?

    Šta je IDDEEA radila sa nezakonito prikupljenim ličnim podacima građana?

    Svaki pristup ličnim podacima građana Bosne i Hercegovine se evidentira i pohranjuje, a pristup je omogućen samo ovlaštenim administratorima Agencije koji su prošli potrebne sigurnosne procedure, navodi se u promotivnom videu IDDEEA-e o elektronskom identitetu.

    Međutim, pitanje obrade podataka u okviru sistema elektronskog identiteta postalo je predmet spora između IDDEEA-e i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Početkom februara ove godine IDDEEA je obavijestila Agenciju za zaštitu ličnih podataka da je obrisala podatke prikupljene u okviru aktivnosti koje nisu bile povezane sa izdavanjem identifikacionih dokumenata. Istovremeno je navedeno da je obustavljena testna faza sistema elektronskog identiteta.

    Ipak, četiri mjeseca kasnije Agencija za zaštitu ličnih podataka konstatovala je da su na internet stranici IDDEEA-e i dalje dostupni promotivni i informativni materijali koji se odnose na elektronski identitet i elektronsko potpisivanje. U rješenju od 12. juna 2026. godine navedeno je da „IDDEEA izdaje kvalifikovane elektronske potvrde za elektronsko potpisivanje“.

    Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo ranije rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka da IDDEEA nema zakonski osnov za obradu podataka građana radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa, direktor Agencije Almir Badnjević ukazao je na činjenicu da Savjet ministara BiH još nije usvojio potrebne podzakonske akte za punu primjenu sistema elektronskog potpisa.

    „Zato smo mi razvili apsolutno novo rješenje, gdje smo ponudili građanima alternativu i rekli – okej, ukoliko vam se ne dozvoljava zakonom propisane stvari, evo, imate na drugi način praktično kroz udaljeno potpisivanje“, rekao je Badnjević u decembru 2025. godine.

    U saopštenju od 19. juna 2026. godine IDDEEA je navela da dodatnu važnost cijelom pitanju daje odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, za koju smatra da potvrđuje državnu nadležnost u oblasti elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata.

    S druge strane, u obrazloženju presude Ustavnog suda navodi se da je nadležnost IDDEEA-e u oblasti elektronskih certifikata vezana za poslove definisane Zakonom o Agenciji, dok su ministarstva unutrašnjih poslova označena kao izvorni organi za obradu i dostavljanje podataka u centralne registre.

    Generalni sekretar Vlade Republike Srpske Dalibor Panić ocijenio je da pojedina tumačenja odluke Ustavnog suda prevazilaze njen sadržaj i da se na taj način otvaraju pitanja nadležnosti između institucija na različitim nivoima vlasti.

    IDDEEA u svojim istupima ističe i status ovjerioca elektronskih potpisa koji joj je dodijelilo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Istovremeno, dio stručne i političke javnosti ukazuje na različita tumačenja zakonskog okvira koji reguliše status Agencije i obavljanje poslova elektronskog certificiranja.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske više puta je ukazivao na, kako navodi, proširenje nadležnosti IDDEEA-e izvan zakonom definisanog okvira. S druge strane, iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH naglašavaju značaj digitalne transformacije i ulogu koju IDDEEA može imati u tom procesu.

    „Neposredno nakon imenovanja u Vijeće ministara objavio sam i tražio da agencija IDDEEA može postati glavni integrator naše digitalne transformacije u BiH upravo zato što posjeduje sve ono što je potrebno, a to je baza podataka“, izjavio je ministar Edin Forto u julu 2025. godine.

    Prema važećim propisima, IDDEEA upravlja informacionim sistemima, održava infrastrukturu za razmjenu podataka i vrši personalizaciju identifikacionih dokumenata, dok su ministarstva unutrašnjih poslova definisana kao izvorni organi koji prikupljaju i obrađuju podatke građana.

    Rasprava o elektronskom identitetu, elektronskom potpisu i upravljanju ličnim podacima tako ostaje otvoreno pitanje koje uključuje pravne, tehničke i institucionalne aspekte, kao i pitanje povjerenja građana u digitalne servise javne uprave.

  • 1. jul novi Dan D za rješenje pitanja NIS

    1. jul novi Dan D za rješenje pitanja NIS

    Novi Dan D za rješenje pitanja Naftne industrije Srbije je 1. jul. Do tog datuma je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija OFAK produžila licencu mađarskoj kompaniji MOL za pregovore o kupovini ruskog udjela u NIS-u. Istog dana ističu i produžena operativna licenca NIS-u za nastavak rada i licenca ЈANAF-u za transport nafte. Vremena je sve manje, a sve više neizvjesnosti.

    Pregovori o NIS-u već mjesecima se vode iza zatvorenih vrata, pa je teško pretpostaviti koliko u njima ima napretka. Analitičari ocjenjuju da kratki rokovi, na koje OFAK produžava licence, pokazuju da je strpljenje Amerikanaca na izmaku i da je potrebno što prije pronaći rješenje.

    – Definitivno da se pregovori nastavljaju, ali ti kratki rokovi mogu biti jedna vrsta pritiska da se dođe što prije do sporazuma između MOL-a i Gasproma, odnosno da poslije ovaj sporazum koji smo okvirno dogovorili sa MOL-om, Vlada Srbije i MOL, bude takođe realizovan. Naravno, sve to mora da odobri OFAK – kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

    Srbija je u međuvremenu potpisala ugovor sa MOL-om u vezi sa budućim upravljanjem NIS-om, ako se mađarska i ruska strana dogovore o kupoprodaji. Ugovorom se predviđa da Srbija otkupi dodatnih pet odsto akcija u kompaniji i da rafinerija radi najmanje 10 godina u kapacitetu u kojem je radila četiri godine prije uvođenja američkih sankcija.

    – Crvene linije Republike Srbije jesu ispoštovane, što je najbitnije, to podrazumijeva zapravo sigurnost za radnike unutar Naftne industrije Srbije, s druge strane i za budžet Republike Srbije i za funkcionisanje Naftne industrije Srbije neometano kao i do sada punim kapacitetom. Ako govorimo sada na kome su konkretno koraci, jesu na ruskoj strani – kaže analitičar Nebojša Obrknežev.

    S obzirom na to da je rok kratak, analitičari ne isključuju mogućnost slanja molbi za novo produženje. Ako ga ne bude, kažu, država će morati da traži neko rješenje.

    – Gaspromnjeft će možda dobiti nalog onda u tom slučaju da traži novog kupca, ali ja se nadam da će, ako do toga dođe, tada Srbija i sa Rusima, a i s Amerikancima pregovarati o tome da se nađe što brže i efikasnije rešenje za NIS – kaže Јelica Putniković, urednica portala Energija Balkana.

    Za Srbiju je veoma važno da se pronađe strateški partner za NIS, jer je riječ o kritičnoj energetskoj infrastrukturi koja utiče na BDP i sigurnost snabdijevanja tržišta.

    – Bitno je da Srbija ima veći uticaj u okviru kompanije, i da bude garant, dugoročni garant funkcionisanja rafinerije u Pančevu kao suštine Naftne industrije Srbije, i da na taj način svojom domaćom ponudom može da utiče na stabilnost domaćeg tržišta – kaže Stanić.

    Analitičari smatraju da će pregovori ruske i mađarske strane biti nastavljeni i da je eventualno traženje novog kupca malo vjerovatan scenario. Kažu da bi država ponovo mogla da ponudi da otkupi ruski dio, jer je sredstva za to rezervisala u budžetu za ovu godinu.

  • Zelenski poštom vratio najviše poljsko odlikovanje

    Zelenski poštom vratio najviše poljsko odlikovanje

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je Orden bijelog orla poslao poštom predsjedniku Poljske Karolu Navrockom, navodeći da Ukrajina ostaje otvorena za sve “suštinske oblike saradnje” sa partnerima.

    Oduzeti orden

    Navrocki je izjavio u petak da je odlučio da oduzme ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, Orden bijelog orla, nakon što je Zelenski preimenovao vojnu jedinicu po nacionalističkim pobunjenicima koji su masakrirali Poljake u Drugom svjetskom ratu.

    “Vjerovali smo da je Orden bijelog orla upućen ukrajinskom narodu i našoj vojsci 2023. godine. To je tada rečeno. Danas sam poslao orden gospodinu predsjedniku Poljske”, naveo je Zelenski na Telegramu.

    Simbol povezanosti

    On je istakao da je Navrocki saopštio da je riječ o jednom od najviših poljskih odlikovanja, koje simbolizuje posebnu povezanost i povjerenje između država.

    “Takav simbol zahtjeva ne samo zasluge, već i poštovanje vrijednosti koje čine temelj naše zajednice… Ako se vjeruje da ovaj poseban simbol može ostati kod Katarine II, Benita Musolinija i Gerharda Šredera, onda se mi u Ukrajini nećemo raspravljati sa tim”, dodao je.

    Ukrajina ostaje zahvalna narodu Poljske

    Zelenski je poručio da Ukrajina ostaje zahvalna narodu Poljske na podršci tokom rata sa Rusijom i ostaje otvorena za sve smislene formate interakcije “kako bismo pokušali da sprečimo različita tumačenja složenih i bolnih stranica prošlosti naših naroda i da obezbijedimo dužno poštovanje prema svim nevinim žrtvama 20. vijeka”.

    “Ukrajina nikada ne zaboravlja solidarnost i zna da je saradnja između država i naroda u našem regionu jedna od opipljivih garancija bezbednosti kako za Ukrajince, tako i za svaku susjednu državu. I naša zemlja će nastaviti da se brani u ovom ratu, naglasio je ukrajinski lider.

    On je poručio da Ukrajina čini sve što je u njenoj moći da spriječi da “Evropa izgubi u ovom vijeku”, napominjući da je ponosan na ukrajinski narod i vojsku i na, kako je naveo, “herojstvo koje su pokazali u odbrani od ruske agresije”.

    Odluka nije usmjerena “protiv ukrajinske nacije”

    Navrocki je u video poruci naglasio da ova odluka nije usmjerena “protiv ukrajinske nacije” i da “ne znači promjenu strateškog pravca poljske bezbjednosne politike”, kao i da se “ništa nije promijenilo”, povodom poljske podrške Ukrajini u borbi protiv Rusije.

    Ukrajinska ustanička armija bila je nacionalistička formacija koja je pokrenula gerilski rat protiv nacističke Njemačke, Sovjetskog Saveza, kao i poljskih komunista i izvršila je masakre nad Poljacima u Voliniji i Istočnoj Galiciji, što za Poljsku predstavlja genocide, prenosi Tanjug.

  • Američka vojska demantuje Iran: Ormuski moreuz nije zatvoren

    Američka vojska demantuje Iran: Ormuski moreuz nije zatvoren

    Američka vojska odbacila je danas tvrdnje Irana da je zatvoren Ormuski moreuz, navodeći da je taj ključni plovni put i dalje otvoren i da američke snage prate situaciju kako bi osigurale nesmetan prolaz brodova.

    Iran ne kontroliše Ormuski moreuz
    “Iran ne kontroliše Ormuski moreuz”, rekao je za Rojters portparol američke Centralne komande (CENTCOM) kapetan mornarice Tim Hokins.

    Prema njegovim riječima, pomorski saobraćaj se odvija nesmetano, a američke snage prate situaciju kako bi osigurale da tako i ostane.

    Stav Irana
    Korpus garde Islamske revolucije saopštio je ranije danas da je Ormuski moreuz zatvoren i upozorio brodove da se ne približavaju tom plovnom putu.

    U saopštenju se navodi da je odluka o ponovnom zatvaranju Ormuza donijeta zbog “narušavanje bezbednosne situacije u regionu”, s obzirom na očigledno kršenje obećanja Vašongtona i nesprovođenja prvog pasusa Memoranduma o razumijevanju za okončanje rata, koji nalaže prekid neprijateljstava na svim frontovima uključujući Liban, prenio je Tasnim.

    Ukazuje se na “neprekidno i kontinuirano” kršenje prekida vatre od strane Izraela u južnom Libanu i “nemilosrdno ubijanje i raseljavanje stotina hiljada ugnjetavanih ljudi te zemlje”, ali i na to da se izraelske snage nisu povukle sa teritorija južnog Libana.

    Ističe se da će zbog svega ovoga Ormuski moreuz biti zatvoren za brodski saobraćaj i napominje da je ovo “prvi korak odgovora na kršenje obećanja neprijatelja”.

    “Ukoliko se agresija nastavi, biće planirani i preduzeti dalji koraci kako bi se neprijatelj primorao da ispuni svoje obaveze”, zaključuje se u saopštenju.

    Neimenovani američki zvaničnik rekao je juče da su se Izrael i Hezbolah složili oko prekida vatre koji je tebalo da počine u 16 časova po izraelskom lokalnom vremenu, nakon intenzivnih napada Izraela na jug Libana u kojima je poginulo 47 osoba.

    Izraelska vojska (IDF) potvrdila je da je prekid vatre na snazi.

  • Delegacija EU u BiH: Otkloniti nedostatke utvrđene u akcionom planu FATF

    Delegacija EU u BiH: Otkloniti nedostatke utvrđene u akcionom planu FATF

    Delegacija EU u BiH saopštila je da su upoznati o odluci Radne grupe za finansijsko djelovanje /FATF/ da BiH uvrsti na sivu listu Manivala, navodeći da postoji političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-e.

    BiH je juče uvrštena na sivu listu Manivala – Komiteta Savjeta Evrope zaduženog za praćenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, objavljeno je na sajtu FATF-a.

    Iz Delegacije su naveli da su primili k znanju političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu, te istakli da podstiču BiH da to učine u dogovorenim rokovima.

    Podsjetili su da je EU obezbijedila znatnu tehničku pomoć BiH u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima Unije i da je spremna da nastavi da podržava BiH u realizaciji mjera, predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF.

    – Napredak u provođenju ovih reformi ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje – navedeno je u saopštenju Delegacije.

    Napomenuto je da na području cijelog zapadnog Balkana, članstvo u Јedinstvenom području plaćanja u evrima /SEPA/, donosi koristi kako građanima, tako i poslovnoj zajednici.

    – Za ostvarivanje ovih koristi važno je da BiH nastavi da sprovodi neophodne reforme, uključujući one u okviru borbe protiv pranja novca – poručili su iz Delegacije.

    Iz FATF-a su naveli da se BiH u junu na visokom političkom nivou obavezala da će sarađivati sa ovom organizacijom i Manivalom kako bi ojačala efikasnost svog režima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.