VRBAS Media

Autor: INFO

  • Otkaz za 600 rudara

    Otkaz za 600 rudara

    Za nekoliko dana u rudniku „Nova Ljubija“ u Prijedoru biće otvoren stečaj, a najmanje 600 rudara će ostati bez posla, potvrdio je za Srpskainfo Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacije ovog preduzeća.

    Kako navodi radnicima je ovu vijest nedavno saopštio novi vlasnik rudnika Gordan Pavlović, koji tvrdi da nema uslova za rentabilno poslovanje jer vlasti BiH nisu zaštitile domaću proizvodnju.

    – Stečaj automatski znači da će 600 ljudi ostati bez posla i bez mogućnosti da prežive. Doslovno nećemo imati od čega da živimo, jer naknade za nezaposlene u Prijedoru kasne, ni oni koji su poslani na biro prije 3 mjeseca nisu još dobili ni marke – kaže Antonić.

    On dodaje da je 600 nezaposlenih veliki pritisak za Prijedor.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, već odavno se špekuliše da, nakon preuzimanja Željezare u Zenici i Rudnika u Prijedoru, fočanski biznismen Gordan Pavlović, odnosno njegova firma “Pavgord”, namjerava da preuzme teretni trasport od Željeznica RS.

    – Gdje u Prijedoru naći posao za tolike ljude – pita se Antonić.

    Dodaje da je radnicima otvoreno rečeno da neće dobiti otpremnine.

    -Još ranije nam je Pavlović prijetio da će pokrenuti stečaj, ako se budemo bunili i sindikalno oranizovali i ako tražimo veće plate. Rekao je da je stečaj za njega najbolje rješenje i najlakši način da, kako je kazao, izvuče svoj novac – navodi Antonić.

    Sindikalci “Nove Ljubije” su za danas u podne najavili pres konferenciju u Prijedoru, na kojoj će, kako kažu iznijeti više detalja i upoznati javnost Srpske i BiH o dešavanjima u rudniku “Nova Ljubija”.

    Podsjećamo, Željeznice Republike Srpske su prije 2 dana obustavile transport željezne rude iz Omarske ka Zenici. Za ŽRS će to značiti gubitak od 60% teretnog saobraćaja, što će i ovo preduzeće, koje je već odavno u problemima, dovesti na ivicu ambisa.

  • Gdje su američke trupe u Evropi: Balkanske baze u fokusu nakon eskalacije na Bliskom istoku

    Gdje su američke trupe u Evropi: Balkanske baze u fokusu nakon eskalacije na Bliskom istoku

    Iran se našao u središtu otvorenog vojnog sukoba nakon napada Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, a sve je više upozorenja da bi posljedice tog konflikta mogle zahvatiti i Evropu. Napad dronom na britansku vojnu bazu na Kipru, kao i balistički projektili ispaljeni prema Turskoj, pokazali su da vojni objekti zapadnih država više nisu potpuno sigurni ni daleko od glavnih linija fronta.

    U trenutku dok se kriza na Bliskom istoku rapidno produbljuje, nameću se ključna pitanja: gdje su raspoređene američke snage u Evropi, koje baze postoje na Balkanu i da li bi one mogle postati potencijalne mete iranskih raketa.

    Rat u Iranu i strah od širenja sukoba

    Iran je 28. februara bio meta velike vojne operacije Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, koju je američka strana nazvala „Epski bes“. Sukob se potom proširio na širi region Bliskog istoka, nakon što je Teheran pokrenuo napade na američke vojne objekte i diplomatske misije u znak odmazde.

    Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li bi američke vojne instalacije u Evropi mogle postati sljedeća meta eventualnih iranskih napada.

    Sjedinjene Američke Države već decenijama imaju snažno vojno prisustvo na evropskom kontinentu. Procjenjuje se da je oko 70.000 američkih vojnika raspoređeno širom Evrope, a više od polovine njih nalazi se u Njemačkoj. Ipak, posljednjih godina težište vojnog rasporeda sve više se pomjera prema istoku i jugoistoku kontinenta, pa Balkan dobija sve veći strateški značaj.

    Američke baze na Balkanu

    Iako je Njemačka i dalje centralno uporište američke vojske u Evropi, vojna infrastruktura na Balkanu i u istočnom Mediteranu ima veliku operativnu važnost.

    Kosovo – Bondstil:
    Najveća američka baza na Balkanu nalazi se kod Uroševca i predstavlja glavno sjedište KFOR-a za sektor Istok. Kompleks se prostire na oko 955 hektara i može da primi približno 7.000 vojnika. Baza funkcioniše kao samostalan kompleks sa bolnicom, helikopterskim aerodromom i razvijenim logističkim sistemom.

    Grčka – Suda, Larisa i Aleksandropolis:
    Pomorsko-vazduhoplovna baza Suda na Kritu smatra se jednim od najvažnijih američkih centara u istočnom Mediteranu. Pored nje, SAD koriste i bazu Larisa, iz koje operišu izviđački dronovi MQ-9, zatim bazu Stefanovikio, kao i luku Aleksandropolis koja je postala ključno logističko čvorište za transport vojne opreme prema istočnom krilu NATO-a. Analitičari navode da bi Grčka mogla biti među osjetljivijim tačkama zbog svoje strateške pozicije.

    Rumunija:
    U Deveselu je instaliran sistem protivraketne odbrane „Aegis Ashore“, čija je namjena zaštita Evrope od balističkih projektila. Ovaj štit je dio šireg američkog sistema koji uključuje i sličnu bazu u Poljskoj. Važan vojni objekat u Rumuniji je i vazduhoplovna baza Mihail Kogalničanu.

    Bugarska:
    Američke snage koriste logistički centar Ajtos, vazduhoplovnu bazu Bezmer i vojni poligon Novo Selo, koji služe za obuku i raspoređivanje snaga NATO-a u regionu.

    Gdje su američke baze u ostatku Evrope

    Pored Balkana, ključne američke vojne instalacije nalaze se i u nekoliko zapadnoevropskih zemalja.

    Njemačka – centralno uporište:
    Njemačka je domaćin najvećeg broja američkih vojnika u Evropi, sa oko 38.000 pripadnika oružanih snaga SAD. U Štutgartu se nalazi sjedište Evropske komande američke vojske (EUCOM), koja koordinira operacije u više od 50 država. Tu je i poznata vazduhoplovna baza Ramštajn, kao i veliki vojni kompleks u Bavarskoj kod Grafenvera.

    Italija:
    Italija ima više od 12.000 američkih vojnika. U Napulju je smješteno komandno sjedište američkih pomorskih snaga za Evropu i Afriku, kao i baza Šeste flote. Među važnim vazduhoplovnim instalacijama izdvajaju se baze Avijano i Sigonela na Siciliji.

    Velika Britanija:
    Na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se oko 9.000 američkih vojnika. Strateški značajne baze uključuju RAF Lejkenhit, RAF Majldenhol i RAF Ferford, koje se koriste za raspoređivanje naprednih borbenih aviona, uključujući i F-22 „Raptor“.

    Poljska:
    Zbog rastućih tenzija sa Rusijom, Poljska ima sve važniju ulogu u američkoj vojnoj strategiji. U Poznanju se nalazi štab rotacionih snaga u okviru misije „Atlantic Resolve“. U bazi Redžikovo raspoređen je i protivraketni sistem „Aegis Ashore“.

    Španija:
    Pomorska baza Rota predstavlja jedno od ključnih sidrišta američke mornarice u Evropi. U njoj su stacionirani razarači opremljeni sistemom „Aegis“, koji su dio šireg evropskog protivraketnog štita.

    Turska:
    Turska je domaćin za oko 1.600 američkih vojnika. Najpoznatiji objekti su vazduhoplovna baza Indžirlik, gdje se nalazi strateško naoružanje, i radarska stanica Kurečik.

    Manje logističke baze ili pomoćni vojni objekti SAD postoje i u Belgiji, Holandiji, Španiji i Portugalu.

  • Zašto je banjalučki model grijanja otporniji na krize

    Zašto je banjalučki model grijanja otporniji na krize

    Sistem daljinskog grijanja u Banjaluci, gdje oko 95 odsto proizvodnje toplote dolazi iz biomase, koja je domaći energent, ne zavisi od dnevnih oscilacija na berzama, niti od političkih napetosti hiljadama kilometara daleko.

    U praksi to znači da korisnici “Eko toplana” nemaju razlog za zabrinutost, iako su cijene gasa na evropskim berzama u nekoliko dana skočile za 75 odsto, a analitičari upozoravaju da bi rast mogao dostići i 100 procenata.

    U modelu u kojem se gradovi oslanjaju na uvozni gas, cijena grijanja postaje derivat globalne berze. Lokalna administracija nema kontrolu nad cijenom, niti nad geopolitičkim rizikom. Odluke se donose na međunarodnim tržištima, a posljedice se osjećaju na lokalnim računima.

    Suprotan pristup podrazumijeva oslanjanje na domaći resurs i smanjenje izloženosti spoljnim poremećajima. Banjaluka je 2018. godine, kroz tranziciju sistema daljinskog grijanja i uključivanje u program EBRD “Green Cities”, napravila takav strateški zaokret koji je podrazumijevao prelazak sa fosilnog goriva na obnovljivi izvor energije.

    Uslov tog procesa bio je da najmanje 90 odsto proizvodnje toplote dolazi iz biomase, međutim u Banjaluci taj udio je oko 95 procenata, dok se fosilno gorivo koristi samo kao sigurnosna rezerva u vršnim opterećenjima.

    To znači da sistem grijanja u najvećoj mjeri ne zavisi od međunarodnih berzi gasa, LNG terminala niti transportnih ruta. Energija se proizvodi iz resursa koji se nalazi unutar domaćeg ekonomskog prostora.

    Novac za energent ostaje u lokalnoj privredi, a izloženost geopolitičkim potresima značajno je manja.

    Slavko Španjić, član Upravnog odbora “Eko toplana” Banjaluka i izvršni direktor Sektora ekologistike, ističe da se energetska bezbjednost najjasnije vidi u kriznim vremenima.

    “Krize testiraju otpornost energetskih sistema i razotkrivaju njihove slabosti. Uvozno zavisan model grijanja u kriznim vremenima postaje finansijski nestabilan jer preuzima geopolitički rizik energenta. Sistem koji se, kao ‘Eko toplane’ Banjaluka, dominantno oslanja na biomasu, konkretno drvnu sječku, i koji energent nabavlja od domaćih dobavljača, taj rizik značajno smanjuje”, rekao je Španjić.

    Time se, kako pojašnjava, lanac snabdijevanja zadržava unutar domaćeg ekonomskog prostora.

    “Za građane to znači da grijanje ne zavisi od dnevnih oscilacija na berzama niti od političkih napetosti hiljadama kilometara daleko. Kada koristite lokalni, obnovljivi resurs, smanjujete stratešku ranjivost sistema. U današnjim okolnostima to nije ideološko pitanje, već pitanje upravljanja rizikom”, poručuje Španjić.

    Dakle, sasvim je jasno da energija više nije samo tržišna kategorija – ona je geopolitičko pitanje, pitanje budžetske stabilnosti i dugoročnog planiranja gradova.

    Evropa je, podsjetimo, tu lekciju naučila još 2022. godine. Rat u Ukrajini promijenio je energetsku mapu Evrope i dugogodišnje obrasce snabdijevanja te doveo do rekordnih cijena gasa. Države su reagovale milijardama evra subvencija kako bi zaštitile domaćinstva i industriju, ali je postalo jasno koliko je sistem zavisan od spoljnog energenta.

    Tri godine kasnije evropsko tržište energenata i dalje funkcioniše u režimu povišenog rizika. Svaka nova geopolitička tenzija aktivira isti mehanizam: strah od poremećaja, rast cijena i domino efekat na kompletnu ekonomiju.

    Nestabilnost na Bliskom istoku dodatno pojačava taj rizik. Kroz Ormuski moreuz prolazi gotovo petina svjetske nafte i značajan dio globalnog LNG-a. Svaka prijetnja plovidbi kroz taj koridor automatski podiže cijene na berzama, čak i prije nego što do stvarnog prekida dođe.

    Tržište reaguje na rizik, a ne na činjenicu.

    Za gradove koji zavise od uvoznog gasa, to znači jednostavnu stvar: globalna kriza vrlo brzo postaje lokalni problem. Upravo zato danas nije presudno samo koliko energent košta, već odakle dolazi.

    Evropski gradovi koji su posljednjih decenija ulagali u obnovljive izvore za sisteme daljinskog grijanja, naročito u Austriji, Njemačkoj i skandinavskim zemljama, pokazali su veću otpornost tokom energetske krize 2022. godine. Njihovi sistemi nisu bili imuni na tržišna kretanja, ali nisu bili ni potpuno izloženi.

    U stabilnim vremenima razlike između energetskih modela nisu dramatične, ali u krizama postaju presudne. Grad koji zavisi od uvoznog energenta preuzima i geopolitički rizik tog energenta. Grad koji, poput Banjaluke, energiju proizvodi iz lokalnog, obnovljivog resursa smanjuje izloženost eksternim šokovima i zadržava veći stepen kontrole nad sopstvenim sistemom.

    U vremenu kada cijene energenata zavise od dešavanja hiljadama kilometara daleko, pitanje grijanja prestaje biti komunalno pitanje. Ono postaje pitanje dugoročne stabilnosti.

  • Putin: Rusija bi mogla odmah obustaviti isporuke gasa Evropskoj uniji

    Putin: Rusija bi mogla odmah obustaviti isporuke gasa Evropskoj uniji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, u srijedu, 4.marta, da bi ta zemlja mogla da obustavi isporuke gasa evropskom tržištu odmah, a ne za mjesec dana, odnosno 25. aprila kada stupa na snagu uredba Evropske unije kojom se zabranjuje uvoz ruskog gasa.

    “Sada se otvaraju i druga tržišta. I možda bi nam bilo povoljnije da prestanemo da snabdijevamo evropsko tržište upravo sada. Da uđemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se učvrstimo. Svakako ću naložiti vladi da radi na ovom pitanju zajedno sa našim kompanijama”, kazao je Putin u programu “Moskva. Kremlj. Putin”, prenose RIA Novosti.

    Saradnja sa “pouzdanim partnerima” u istočnoj Evropi
    On je dodao da će Rusija nastaviti da isporučuje energetske resurse zemljama koje su pouzdani partneri, kao što su Slovačka i Mađarska.

    “Upravo na ovaj način ćemo sarađivati sa onim partnerima koji su i sami pouzdani kontragenti, kao što su oni u istočnoj Evropi, poput Slovačke i Mađarske. Snabdijevamo ih našim energetskim resursima, i naftom i gasom. I namjeravamo da to činimo i u budućnosti, pod uslovom, naravno, da rukovodstvo ovih zemalja vodi istu politiku kao i danas, naime, da budu naši pouzdani partneri”, istakao je Putin.

    Zašto rastu cijene gasa u Evropi?
    Putin je ocijenio da rast cijena gasa na evropskom tržištu nije direktno povezan sa isporukama, jer ih niko ih nije smanjio, već je uzrokovan opštom situacijom na globalnim tržištima gasa, kao i situacijom na Bliskom istoku, gdje su u toku napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, i iranski udari na ciljeve u okolnim zemljama za koje se navodi da su povezani sa prisustvom SAD.

    “Niko nije smanjio isporuke, ali cijene su već skočile na 700 dolara. Zašto? Zbog cjelokupne situacije na globalnim tržištima, uključujući tržišta nafte, a u ovom slučaju i tržišta gasa, zbog cjelokupne situacije.

    Zato što su se pojavili kupci koji su spremni da kupe isti prirodni gas po višim cijenama, u ovom slučaju, zbog događaja na Bliskom istoku”, rekao je Putin.

    Putin je rekao da je rast cijena gasa u EU rezultat višegodišnje pogrešne politike evropskih vlasti.

    Putin kritikuje energetsku politiku Evropske unije
    “Što se tiče Evrope, ono što se danas dešava na evropskim tržištima je, naravno, prije svega rezultat pogrešne energetske politike evropskih vlasti… Takva politika nema ništa zajedničko sa interesima naroda tih zemalja”, kazao je Putin, prenosi Tanjug.

    Ruski predsjednik je dodao da je povećanje cijena nafte posljedica ograničenja kupovine ruske nafte i najavio je da će naložiti vladi da sarađuje sa kompanijama kako bi se riješilo pitanje snabdijevanja perspektivnih tržišta ruskim gasom.

    On je rekao da će evropsko energetsko tržište izgubiti neke tradicionalne dobavljače, a da će se američke energetske kompanije preseliti na tržišta gdje je veća potražnja, što je po njegovoj ocijeni diktirano isključivo poslovnim interesima.

    Napad na ruski tanker u Sredozemnom moru
    Putin je kazao da je napad na ruski tanker u Sredozemnom moru teroristički napad.

    Ranije je rusko Ministarstvo saobraćaja saopštilo da je ruski tanker za gas napadnut dan ranije u Sredozemnom moru od strane bespilotnih ukrajinskih čamaca, u neposrednoj blizini teritorijalnih voda Malte.

    “Ovo je teroristički napad. Ovo nije prvi put da se susrećemo sa nečim ovakvim”, kazao je Putin.

  • Republikanci blokirali rezoluciju o ratu s Iranom

    Republikanci blokirali rezoluciju o ratu s Iranom

    Republikanci u američkom Senatu u srijedu su podržali vojnu kampanju američkog predsjednika Donalda Trampa protiv Irana, glasajući za blokiranje dvostranačke rezolucije čiji je cilj zaustavljanje vazdušnog rata i zahtjev da Kongres odobri svako neprijateljstvo protiv Irana.

    Senat je glasao 53 protiv i 47 protiv da se rezolucija ne usvoji, uglavnom po stranačkoj liniji, pri čemu su svi osim jednog republikanca glasali protiv proceduralnog prijedloga, a svi osim jednog demokrata podržali su ga.

    Rezolucija o ratnim ovlastima, najnoviji pokušaj demokrata i nekoliko republikanaca da obuzdaju ponovljeno raspoređivanje stranih trupa predsjednika Donalda Trampa, opisana je od strane sponzora kao pokušaj preuzimanja odgovornosti Kongresa za objavu rata, kako je navedeno u američkom Ustavu.

    Protivnici su to odbacili, insistirajući da je Trampova akcija bila legalna i u okviru njegovog prava kao vrhovnog zapovjednika da zaštiti SAD naređivanjem ograničenih napada. Optužili su pristalice rezolucije da ugrožavaju američke snage.

    “Ovo nije vječni rat, zapravo nije ni blizu tome. Ovo će vrlo brzo završiti”, rekao je republikanski senator Džim Riš iz Ajdaha, predsjednik Odbora za vanjske odnose Senata, u govoru protiv rezolucije.

    Nije se očekivalo da će mjera uspjeti. Trampove kolege republikanci imaju tijesnu većinu i u Senatu i u Zastupničkom domu te su blokirali prethodne rezolucije kojima se pokušava ograničiti njegove ratne ovlasti.

    Oni koji podržavaju rezoluciju rekli su da neće odustati, a čak su i neki republikanci koji su glasali za njeno blokiranje rekli da će vršiti pritisak za javno svjedočenje Trampovih pomoćnika o iranskoj strategiji administracije, posebno ako sukob traje tjednima, kako je Tramp predvidio.

    Rasprava o Trampovom gomilanju vojne imovine na Bliskom istoku i američkim i izraelskim napadima na Iran fokusirala se na to uvlači li Tramp zemlju u još jedan “vječni rat” poput dugih sukoba u Iraku i Avganistanu.

    “Danas se senatori suočavaju s izborom, stati uz američki narod koji je umoran od rata na Bliskom istoku ili stati na stranu Donalda Trampa, koji je uvukao Ameriku u još jedan rat kojem se većina Amerikanaca žestoko protivi”, rekao je demokratski vođa Čak Šumer iz Njujorka, supokrovitelj rezolucije.

    S obzirom na to da bi kontrola nad Kongresom potencijalno mogla preći na demokrate na međuizborima u oktobru, dugotrajni rat u Iranu mogao bi zabrinuti birače. Anketa “Reutersa/Ipsosa” objavljena u utorak pokazala je da samo jedan od četiri Amerikanca odobrava američke napade na Iran, a otprilike polovina vjeruje da je Tramp previše spreman upotrijebiti vojnu silu, prenosi “KoreaHerald”.

  • Počeo 19. talas operacije Istinsko obećanje 4

    Počeo 19. talas operacije Istinsko obećanje 4

    Iranska Revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je prije nekoliko sati izvela napade na američke i izraelske ciljeve na Bliskom istoku.

    U napadima su, kako navode, korišćeni projektili i bespilotne letjelice, a ovo je odgovor na američko-izraelsku operaciju započetu prošle subote, 28. februara.

    “Devetnaesti talas Operacije Istinsko obećanje 4 započeo je snažnim eksplozijama te sveobuhvatnom operacijom projektilima i bespilotnim letjelicama protiv položaja američko-cionističkog neprijatelja duboko u Izraelu i u američkim terorističkim bazama u regionu”, stoji u saopštenju Revolucionarne garde.

    IRGC je u srijedu naveče saopštio da je hipersoničnim raketama i dronovima gađao aerodrom Ben Gurion i zgradu izraelskog Ministarstva odbrane u Tel Avivu.

    Teheran je poručio kako koristi svoje pravo na samoodbranu te da će nastaviti odgovarati na napade sve dok se agresija ne zaustavi.

    S druge strane, Izraelske odbrambene snage (IDF) od početka dana izvode niz napada na ciljeve na iranskoj i libanskoj teritoriji.

    Američko-izraelska operacija
    Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su u subotu operaciju protiv Irana. Iz Tel Aviva je saopšteno da je cilj spriječiti Teheran u nabavci nuklearnog oružja. SAD je zaprijetio uništenjem iranske flote i odbrambene industrije te pozvao građane Irana na svrgavanje režima.

    Vašington je naknadno priznao da bi operacija mogla potrajati duže od prvobitno procijenjenih četiri do pet sedmica.

  • Privredni giganti u BiH pred ambisom

    Privredni giganti u BiH pred ambisom

    Dok je nekoliko privrednih giganata u BiH na ivici ambisa, zbog čega je ugrožena egzistencija više desetina hiljada ljudi, na sceni imamo ili nikakvu, ili potpuno “mlaku” reakciju nadležnih institucija.

    Ugašene peći u “Koksari” Lukavac

    Proizvodne peći u lukavačkoj “Koksari” su nedavno zvanično ugašene, a time i oko 800 radnih mjesta. Ako toj cifri dodamo i članove njihovih porodica, ispostaviće se da zbog ovakvog razvoja situacije ispaštaju hiljade ljudi. Međutim, gašenje “Koksare” pokreće lančanu reakciju, a posljedice će se preliti na “Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru, entitetske željeznice, lokalne preduzetnike…

    Rizik od obustave rada – Nova Željezara Zenica

    Frapantni podaci proističu iz rizika da “Nova Željezara Zenica” prestane sa radom. Prema podacima sa sajta ovog zeničkog giganta, imaju više od 1.900 direktno zaposlenih, te 12.000 indirektno zaposlenih putem saradnje, a kada na to dodamo njihove porodice, cifra je višestruko veća. Desi li se to, ispaštaće i zaposleni u “Željeznicama Republike Srpske”.

    “Ako ‘Nova Željezara Zenica’ stane s radom, posljedice će biti nesagledive i biće ugrožena egzistencija 1.700 ljudi”, upozorio je u otvorenom pismu Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske”, nakon što su, kako je naveo, 27. februara obaviješteni od strane “Nove Ljubije” iz Prijedora da se zbog problema u poslovnim aktivnostima “Nove Željezare Zenica” obustavlja transport željezne rude na relaciji Omarska – Zenica.

    Stečaj – Nova Ljubija

    Samo nekoliko dana kasnije zabrinjavajuće informacije stižu i iz Prijedora. Stečaj u firmi “Nova Ljubija”, nekadašnji “ArcelorMittal” iz Prijedora, trebalo bi da bude pokrenut u narednim danima i to će ugroziti 600 radnih mjesta.

    “Pripremamo dokumentaciju i u narednim danima podnijećemo zahtjev za otvaranje stečajnog postupka u ‘Novoj Ljubiji'”, kazala je za “Nezavisne novine” Suzana Gašić, zamjenica direktora ovog preduzeća, te pojasnila da se “Željezara Zenica” već duže vrijeme nalazi u teškoj situaciji i ne izmiruje svoje obaveze prema rudniku u Prijedoru.

    Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da su razočarani dešavanjima, prije svega u “Koksari”, te da je oko 800 zaposlenih ostalo bez posla.

    “Ti uposlenici su posebni radnici, koji imaju, da kažem, znanje kakvo rijetko ko ima. Vrlo je malo radnika koji su se bavili poslom koji su oni radili. Mi smo pokrenuli određene aktivnosti preko Zavoda za zapošljavanje da tražimo odgovarajuća rješenja. Mi kao sindikat stvarno ne možemo vjerovati da se gase tako jake firme, a da nemaju kvalitetnu komunikaciju sa kantonalnim vladama i Vladom FBiH, da se pokuša nešto riješiti”, ističe Kurtović za “Nezavisne novine”.

    Veliki privredni šok

    Ovo što se dešava, ocjenjuje naš sagovornik, veliki je privredni šok za državu kao što je BiH.

    “Mi kao sindikat tražimo odgovarajuća rješenja u smislu šta uraditi kada hiljade radnika ostanu bez posla. Mora se utvrditi i šta je razlog tome”, poručio je Kurtović.

    Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare”, dijeli zabrinutost zaposlenih u ovom gigantu koji su ostali bez posla. Svjetlo na kraju tunela se, čini se, ne nazire.

    “Bio je sastanak u Vladi kantona da premijer krene od firme do firme u Lukavcu da vidi gdje treba radnika i da se on navodno pobrine za to. Ja sam mu dao spisak svih radnika, pa da vidimo koji su najugroženiji, da se prvo njima pomogne. Prema onome što sam do sada vidio, nisam neki optimista da će se nešto postići. Ima puno radnika sa oko 30 godina staža, oni nisu prispjeli nigdje”, rekao je Halilović za “Nezavisne novine”.

  • Španija demantovala Bijelu kuću: Nismo pristali na vojnu saradnju

    Španija demantovala Bijelu kuću: Nismo pristali na vojnu saradnju

    Španski ministar spoljnih poslova Hoze Manuel Albares negirao je da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom i istakao da ne zna “otkud im to”.

    On je tako reagovao na izjavu portparolke Bijele kuće da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom.

    “Kategorički to poričem. Stav španske vlade o ratu na Bliskom istoku, bombardovanju u Iranu i korišćenju naših baza se uopšte nije promijenio. Iskreno, nemam pojma odakle bi to moglo da dođe”, rekao je

    Albares privatnoj radio stanici Kadena Ser, prenosi Pais.

    Bijela kuća tvrdi da postoji vojna koordinacija
    Naime, da je Španija pristala da sarađuje sa američkom vojskom u proteklih nekoliko sati, rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Ona je dodala da misli da je Španija glasno i jasno čula poruku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi NBC njuz.

    Livit je rekla i da zna da američka vojska koordinira sa svojim kolegama u Španiji.

    Podsjećamo, Španija je ranije odbila da dozvoli SAD da koriste španske baze za pokretanje vojnih operacija protiv Irana, što je juče izazvalo oštre prijetnje Trampa da će prekinuti svu trgovinu sa Španijom. Španski premijer je u obraćanju naciji poručio da je stav te zemlje jasan i da je ona za mir, kao i da Španija neće biti “saučesnik u nečemu što je loše za svijet”, niti će podržati trenutni rat na Bliskom istoku “iz straha od odmazde”, prenosi Tanjug.

  • Merc: Evropa neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji je zaključen bez nje

    Merc: Evropa neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji je zaključen bez nje

    Evropljani neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji bude zaključen bez njihovog učešća, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc tokom posjete Vašingtonu.

    – Želimo da ovde postignemo rješenja, ali rješenja koja uključuju Evropljane. Nismo spremni da prihvatimo sporazum koji će biti zaključen iza naših leđa – istakao je Merc.

    On je dodao da je to rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

    – Takođe sam rekao da neće biti sporazuma bez učešća Evropljana. Imam utisak da američki predsjednik sada bolje shvata šta je u pitanju i kakvo je mišljenja Evropljana – istakao je Merc.

    Ruska strana više puta je isticala da Evropljani ne mogu da donesu nikakvu konstruktivnu agendu u pregovarački proces, budući da su, faktički, strana u ukrajinskom sukobu.

  • Masovna operacija: 50.000 američkih vojnika protiv Irana

    Masovna operacija: 50.000 američkih vojnika protiv Irana

    Razmjere američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana otkrio je zapovjednik američkog Centralnog zapovjedništva (CENTCOM), koji je detaljno opisao neviđeno raspoređivanje američkih snaga.

    U video poruci u utorak, general Bred Kuper objavio je da u zajedničkoj operaciji, koja je sada u četvrtom danu, učestvuje preko 50.000 vojnika, 200 borbenih aviona i dva nosača aviona.

    Masovni napadi i potapanje iranske mornarice
    General Kuper opisao je obim ofanzive, navodeći da su američke i izraelske snage pogodile gotovo 2.000 ciljeva širom Irana koristeći više od 2.000 raketa od početka kampanje.

    U značajnoj eskalaciji, takođe je izjavio: “Takođe potapamo iransku mornaricu, cijelu mornaricu. Do sada smo uništili 17 iranskih brodova.” Ovo označava veliko proširenje sukoba na pomorsko područje, ciljajući iranske pomorske sposobnosti u Zalivu i okolnim vodama.

    Iranska odmazda i američke žrtve
    Šef CENTCOM-a priznao je da je Iran pokrenuo velike napade odmazde, ispalivši preko 500 balističkih projektila i više od 2.000 dronova usmjerenih na Izrael i zalivske države u kojima se nalaze američke snage.

    Uprkos tome, Kuper je tvrdio da “iranska sposobnost napada na američke snage i saveznike opada kako kampanja traje”.

    Međutim, kampanja nije prošla bez posljedica za Ameriku. CENTCOM je objavio da je šest američkih vojnika ubijeno, a nekoliko drugih ranjeno u iranskom napadu na taktičko operativni centar u Kuvajtu, što su prve američke borbene smrti u ovoj novoj fazi rata, prenosi “YeniSafak”.